Sudski poslovnik

pročišćeni tekst

NN 37/1449/1408/1535/15123/1545/1629/1733/1734/1757/17, 101/18, 119/18

na snazi od 01.01.2019.

Uživajte...

Baza je ažurirana 21.05.2019. zaključno sa NN 50/19

Na temelju članka 76. stavak 1. Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13) ministar pravosuđa donosi


SUDSKI POSLOVNIK
 

pročišćeni tekst NN 37/1449/1408/1535/15123/1545/1629/1733/1734/1757/17, 101/18, 119/18

DIO PRVI

I. glava   UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Sudskim poslovnikom propisuju se osnove za ustrojstvo sudova i poslovanje u sudovima.

(2) Ministar pravosuđa daje upute i tumačenja za primjenu Sudskog poslovnika.

(3) Vrhovni sud Republike Hrvatske primjenjuje odredbe Sudskog poslovnika ako pojedina pitanja nisu uređena posebnim propisima ili Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 1.a (NN 119/18)

Pojedini izrazi uporabljeni u Sudskom poslovniku imaju ovo značenje:

1. Pismeno je svaki podnesak, dopis, zapisnik, službena bilješka, odluka, kao i akt sudske uprave u papirnatom obliku.

2. Elektroničko sudsko pismeno je svaki dopis, odluka i akt sudske uprave u pdf obliku, potpisano kvalificiranim elektroničkim potpisom suca ili ovlaštenog službenika suda i predstavlja izvornik te sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu kojima se provjerava vjerodostojnost pismena. Kvalificirani elektronički potpis ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis i otisak pečata.

3. Podnesak je svako pismeno stranaka, njihovih punomoćnika, zastupnika i drugih sudionika postupka upućeno sudu u papirnatom obliku.

4. Elektronički podnesak je svako pismeno stranaka, njihovih punomoćnika, zastupnika i drugih sudionika postupka upućeno sudu, u pdf obliku i potpisano kvalificiranim elektroničkim potpisom.

5. Dopis je svako pismeno suda upućeno strankama, njihovim punomoćnicima, zastupnicima i drugim sudionicima postupka odnosno drugim tijelima i osobama u cilju davanja ili pribavljanja obavijesti ili podataka, koje nema značaj odluke, kao i pismeno koje druga tijela i osobe, koja nisu sudionici postupka, upućuju sudu.

6. Zapisnik je svako pismeno sastavljeno o sudskoj radnji obavljenoj u tijeku postupka na ročištima, o važnijim izjavama i priopćenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan ročišta, kao i ostalim radnjama suda kad je to propisano pravilima odgovarajućeg postupka.

7. Službena bilješka je svako pismeno suda sastavljeno o manje važnim izjavama i priopćenjima suda strankama ili drugim sudionicima postupka i obrnuto, a o kojima prema pravilima odgovarajućeg postupka nije potrebno sastavljati zapisnik.

8. Odluka je svako pismeno suda kojim se započinje, prekida, nastavlja ili dovršava postupak ili službena radnja suda.

9. Akt sudske uprave je svako pismeno koje donosi predsjednik suda ili drugi ovlašteni nositelj poslova sudske uprave u obavljanju poslova sudske uprave.

10. Prilog je svako pismeno (isprava, tablica, prikaz, crtež i slično) ili fizički predmet koji se prilaže podnesku ili dopisu radi dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja podneska ili dopisa.

11. Elektronički prilog je svako pismeno (isprava, tablica, prikaz, crtež i slično) koje se prilaže elektroničkom podnesku radi dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja podneska ili dopisa.

12. Predmet je skup svih pismena i priloga koja se odnose na istu pravnu stvar, pitanje, zadaću i slično, i čine posebnu cjelinu.

13. Spis je skup svih pismena i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu, složeni, prošiveni ili slijepljeni u jednom ili više omota označenih istim poslovnim brojem.

14. Elektronički spis je skup svih elektroničkih pismena i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu pod istim poslovnim brojem u informacijskom sustavu u primjeni u sudu.

15. Svežanj je skup više spisa koji se poslije dovršetka postupka čuvaju složeni u istom omotu (kutiji, koricama i slično).

16. Pod izrazom ročište podrazumijeva se i rasprava, ako iz pojedinih odredaba Sudskog poslovnika ne proizlazi da je riječ o određenom ročištu.

17. Viši sud je neposredno viši sud. Za općinski sud viši sud je županijski sud, za općinski sud u odnosu na prekršajne predmete viši sud je Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, za trgovački sud viši sud je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, za upravni sud viši sud je Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Za sve sudove viši sud je Vrhovni sud Republike Hrvatske kao najviši sud u Republici Hrvatskoj.

18. Elektronička komunikacija je komunikacija sudova i vanjskih korisnika putem interoperabilnih informacijskih sustava sudova i vanjskih korisnika ili putem informacijskog sustava u primjeni u sudu i sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca vanjskog korisnika.

Članak 2.

(1) U poslovanju sudovi koriste informacijski sustav.

(2) Ministar pravosuđa pravilnikom propisuje pravila o načinu rada i korištenja informacijskog sustava u primjeni u poslovanju sudova.

Članak 3.

Unutarnje poslovanje u sudu odvojeno je od suđenja.


II. glava   SUDSKA UPRAVA

1. Poslovi sudske uprave

Članak 4. (NN 119/18)

Pored poslova propisanih Zakonom o sudovima, poslovi sudske uprave obuhvaćaju i:

– stručne poslove u vezi s imenovanjem, stegovnom odgovornošću, razrješenjem te ostvarivanjem drugih prava i dužnosti sudaca,

– poslove osiguranja uvjeta za korištenje informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda u skladu s pravilnikom ministra pravosuđa te poslove nadzora nad urednim i pravodobnim unosom podataka u informacijski sustav,

– poslove osiguranja uvjeta za korištenje elektroničke komunikacije u primjeni u poslovanju suda u skladu s ovim Poslovnikom i pravilnikom ministra pravosuđa te poslove nadzora nad urednom i pravodobnom razmjenom podataka,

– poslove izvršenja kaznenopravnih sankcija (osim izvršenja kazne zatvora) i postupak s osobama protiv kojih je određen istražni zatvor,

– poslove izdavanja uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak i uvjerenja da se ne vodi prekršajni postupak,

– druge poslove propisane zakonom i ovim poslovnikom.

2. Ovlasti i dužnosti predsjednika suda

Članak 5.

(1) Predsjednik suda upravlja sudom, odgovoran je za pravilno i zakonito obavljanje poslova sudske uprave u sudu, obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u sudu te brine o učinkovitosti suda u rješavanju predmeta, a posebno o rješavanju predmeta u kojima postupak traje više od tri godine.

(2) U obavljanju svojih ovlasti i dužnosti predsjednik suda donosi upravne akte, izdaje naredbe i daje upute.

(3) Nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u sudu predsjednik suda obavlja uvidom u rad sudaca i sudskih vijeća, službenika i namještenika, uvidom u spise i odluke, pregledom poslovnih dnevnika (ročišnika), upisnika, pomoćnih knjiga i upravljačkih i drugih  izvješća informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda, nadzorom rada sudske pisarnice i drugih ustrojstvenih jedinica suda.

(4) O obavljenom nadzoru i rezultatima nadzora te poduzetim mjerama predsjednik suda dužan je najmanje jedanput mjesečno sastaviti izvješće koje će uložiti u za to osnovani spis sudske uprave.

(5) Predsjednik suda skrbi za pravilne odnose i postupanje sudaca i drugih zaposlenika suda prema strankama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama te za pravilne odnose među zaposlenicima suda. O pojavama u sudu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju odnosi u sudu, ometaju građani u ostvarivanju svojih prava, o zloporabi ili prekoračenju službenog položaja ili ovlasti te drugim pojavama koje štete ugledu suda, predsjednik suda dužan je izvijestiti neposredno viši sud i Ministarstvo pravosuđa.

(6) Predsjednik suda odlučuje o davanju odobrenja za filmsko, televizijsko i fotografsko snimanje sudskih rasprava kada je to u javnom interesu, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano.

Članak 6. (NN 119/18)

Predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave pomažu ravnatelj sudske uprave, predsjednici odjela,  voditelj stalne službe ili službenik kojeg odredi predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova.

3. Sjednice i sastanci

Članak 7.

(1) Predsjednik suda saziva sjednice sudaca i sastanke sudaca i ostalih zaposlenika suda.

(2) Sjednice sudaca razmatraju osobito: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja suda i stalnih službi i raspored poslova, unapređenje metoda rada, ostvarivanje programa rada suda i izvješća o radu, sporna pravna pitanja, ujednačavanje sudske prakse, stručno usavršavanje sudaca i ostalih zaposlenika suda, kao i druga pitanja važna za rad suda.

(3) Sastanci sudaca i ostalih zaposlenika suda sazivaju se radi uspješnijeg obavljanja poslova iz djelokruga suda, usklađivanja rada pojedinih odjela, vijeća i službi, unapređenja metoda rada, stručnog usavršavanja, kao i drugih pitanja važnih za rad suda.

(4) U sudovima u kojima su osnovani sudski odjeli pitanja iz stavka 2. ovog članka razmatraju se na sjednicama sudskih odjela, ako zakonom nije određeno njihovo razmatranje na sjednici sudaca.

(5) Sjednice i sastanci se sazivaju prema potrebi, a sjednice sudaca ili sjednice odjela najmanje jednom u tri mjeseca.

(6) O radu sjednice sudaca ili sudskog odjela i sastanku zaposlenika suda vodi se zapisnik u koji se u bitnom unosi tijek i zaključci sjednice ili sastanka.

(7) Zapisnik sa sjednice i sastanka dostavlja se svim sudionicima sjednice i sastanka elektroničkom poštom ili u pisanom obliku.

(8) O razmotrenim pitanjima i zaključcima od šireg značenja za obavljanje poslova iz nadležnosti suda predsjednik suda će obavijestiti neposredno viši sud i Ministarstvo pravosuđa.

4. Ovlasti i dužnosti predsjednika višeg suda

Članak 8. (NN 119/18)

(1) Predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, predsjednik Visokog upravnog suda Republike Hrvatske odnosno predsjednik županijskog suda (u daljnjem tekstu – »viši sud«) drugostupanjska su tijela u poslovima sudske uprave iz ovlasti predsjednika trgovačkog suda, predsjednika upravnog suda odnosno predsjednika općinskog suda (u daljnjem tekstu – »niži sud«).

(2) Predsjednik višeg suda u poslovima sudske uprave nadzire rad nižih sudova sa svojeg područja uvidom u podatke o njihovom radu, a prema potrebi i određivanjem neposrednog nadzora.

Članak 9. (NN 119/18)

(1) Predsjednik višeg suda dužan je u pravilu jednom godišnje, preko sudaca svoga suda koje na to ovlasti, odrediti neposredan nadzor nad urednim obavljanjem svih poslova ili pojedinih poslova sudaca nižih sudova sa svojeg područja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske određuje neposredan nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima.

(3) Predsjednik višeg suda dužan je najmanje dva puta godišnje, a i više puta, ako to predlažu niži sudovi, sazvati zajedničke sastanke sudaca višeg suda sa sucima nižih sudova radi razmatranja pitanja od općeg značenja za rad nižih sudova.

Članak 10.

(1) O obavljenom neposrednom nadzoru sastavlja se izvješće u roku 30 dana od njegova obavljanja.

(2) Predsjednik višeg suda dostavit će izvješće predsjedniku nadziranog suda, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pravosuđa.

5. Ovlasti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Članak 11.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske najviše je tijelo sudske uprave.

Članak 12.

(1) U obavljanju poslova najvišeg tijela sudske uprave predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske nadzire rad svih sudova uvidom u podatke o njihovom radu, a prema potrebi i određivanjem neposrednog nadzora.

(2) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske će prema potrebi, preko sudaca koje na to ovlasti, odrediti neposredan nadzor nad urednim obavljanjem svih poslova ili pojedinih poslova sudaca u bilo kojem sudu.

(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske će radi zakonitog i pravilnog obavljanja poslova sudske uprave i urednog obavljanja poslova sudaca u nižim sudovima izdavati upute, koje obvezuju predsjednike i suce nižih sudova u odnosu na koje su dane.


III. glava   USTROJSTVENE JEDINICE

1. Sudski odjeli

Članak 13. (NN 119/18)

(1) U sudu se osnivaju sudski odjeli sukladno odredbama posebnih propisa koji nalažu osnivanje sudskih odjela.

(2) Pored sudskih odjela čije osnivanje nalažu odredbe posebnih propisa, sudski odjeli se osnivaju kad to opravdava priliv predmeta iz jednog ili više srodnih pravnih područja.

(3) U sudski odjel iz stavka 2. ovog članka mora biti raspoređeno najmanje pet sudaca.

(4) Sudskim odjelom rukovodi predsjednik odjela, a u slučaju njegove spriječenosti, njegov zamjenik.

(5) Predsjednik odjela i njegov zamjenik su suci raspoređeni u odjel kojim rukovode.

(6) Ako nisu ispunjeni uvjeti za osnivanje sudskog odjela iz stavka 2. i 3. ovog članka, predsjednik suda je dužan godišnjim rasporedom poslova utvrditi suce koji će postupati u pojedinim vrstama predmetima, a posebice u radnim i obiteljskim predmetima.
(7) Brisan.

(8) Brisan.

2. Sudska pisarnica

Članak 14.

(1) Sudska pisarnica obavlja uredske poslove u sudu.

(2) Sudska pisarnica može imati više ustrojstvenih jedinica odnosno posebnih pisarnica.

(3) U županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku osniva se posebna pisarnica za postupanje s predmetima iz nadležnosti USKOK-a i predmeta ratnih zločina.

Članak 15.

(1) Radom sudske pisarnice upravlja upravitelj sudske pisarnice koji skrbi za pravodobno i uredno obavljanje svih uredskih poslova.

(2) Upravitelj sudske pisarnice obavlja raspored administrativnih referenata – sudskih zapisničara i administrativnih referenata – sudskih upisničara kako bi uvijek bilo osigurano nesmetano obavljanje svih uredskih poslova.

(3) Kad je sudska pisarnica podijeljena na više ustrojstvenih jedinica, radom pojedine jedinice upravlja voditelj pod nadzorom upravitelja sudske pisarnice.

3. Ured predsjednika suda

Članak 16. (NN 119/18)

(1) Poslovi sudske uprave obavljaju se u uredu predsjednika suda.

(2) Za obavljanje uredskih poslova sudske uprave odredit će se, prema potrebi, jedan ili više službenika koji će po uputama predsjednika suda obavljati poslove u predmetima sudske uprave.

(3) U pojedinim sudovima, ovisno o opsegu poslova i nadležnosti suda, ured predsjednika suda može imati više ustrojstvenih jedinica kao ured ravnatelja sudske uprave, pisarnicu sudske uprave, odjel ili odsjek za materijalno-financijsko poslovanje, odjel ili odsjek za informatičku podršku i obradu statističkih podataka, odjel za podršku žrtvama i svjedocima i druge ustrojstvene jedinice koje obavljaju određene poslove sudske uprave.

Članak 17. (NN 119/18)

U uredu predsjednika suda obavljaju se osobito ovi poslovi:

– vođenje upisnika za predmete sudske uprave i čuvanje priručne arhive,

– čuvanje arhive ureda predsjednika suda,

– prijam službenika i namještenika,

– vođenje evidencije o sucima, službenicima i namještenicima,

– vođenje popisa vježbenika i osoba na praksi,

– vođenje popisa sudaca porotnika,

– vođenje popisa ili registara stalnih sudskih vještaka, tumača i procjenitelja,

– vođenje putnog dnevnika,

– vođenje ili praćenje sudske statistike i praćenja upravljačkih izvješća o radu suda i sudaca,

– vođenje evidencije i poduzimanje radnji za izdavanje ili opoziv poslovnog certifikata za kvalificirani elektronički potpis za suce i ovlaštene sudske službenike,

– pozivanje na rasprave i raspoređivanje sudaca porotnika,

– postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku,

– primanje i čuvanje općih punomoći,

– izdavanje uvjerenja da se ne vodi kazneni postupak,

– izdavanje uvjerenja da se ne vodi prekršajni postupak,

– ostali poslovi koje odredi predsjednik suda odnosno Ministarstvo pravosuđa.

Članak 18.

(1) Materijalno-financijski poslovi obavljaju se, u pravilu, u posebnom odjelu ili odsjeku pod neposrednim nadzorom predsjednika suda i/ili ravnatelja sudske uprave.

(2) U sudovima s manjim opsegom poslova službenici koji rade na materijalno-financijskim poslovima obavljaju i druge poslove utvrđene rasporedom poslova.

(3) Materijalno-financijski poslovi mogu se obavljati u okviru zajedničke materijalno-financijske službe za potrebe više pravosudnih tijela sukladno odluci Ministarstva pravosuđa.
U tom slučaju će se za svako pravosudno tijelo voditi odvojeno knjigovodstvo.

 

Članak 19.

(1) Poslovi vezani uz informatičku podršku i obradu statističkih podataka obavljaju se, u pravilu, u posebnom odjelu ili odsjeku pod neposrednim nadzorom predsjednika suda i/ili ravnatelja sudske uprave.

(2) Poslovi vezani uz informatičku podršku i obradu statističkih podataka mogu se obavljati u okviru zajedničke službe za potrebe više pravosudnih tijela sukladno odluci Ministarstva pravosuđa.

Članak 19.a

Poslovi dostave mogu se obavljati i u okviru zajedničke službe za potrebe više pravosudnih tijela sukladno odluci Ministarstva pravosuđa.
Članak 19.b

Način obavljanja poslova iz članka 18., 19. i 19.a ovog Poslovnika u okviru zajedničke službe za potrebe više pravosudnih tijela uređuju čelnici tih tijela sporazumom.

Članak 20.

(1) Poslovi podrške žrtvama i svjedocima obavljaju se u posebnom odjelu pod neposrednim nadzorom predsjednika suda ili osobe koju on ovlasti.

(2) Poslovi podrške žrtvama i svjedocima mogu se obavljati u okviru zajedničke službe za potrebe više pravosudnih tijela sukladno odluci Ministarstva pravosuđa.

(3) Način obavljanja poslova iz stavka 2. ovog članka u okviru zajedničke službe za potrebe više pravosudnih tijela uređuju čelnici tih tijela sporazumom.

(4) Odjel za podršku žrtvama i svjedocima osigurava emocionalnu podršku i daje opće procesne (sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku), tehničke i praktične informacije žrtvama i svjedocima i članovima njihovih obitelji.
(5) Odjel upućuje žrtve i svjedoke na specijalizirane institucije i organizacije civilnog društva ovisno o njihovim potrebama, osigurava podršku starijim, invalidnim i teško pokretnim žrtvama i svjedocima kad se ispituju izvan zgrade suda, osigurava praktičnu pomoć u snalaženju u sudskoj zgradi s ciljem izbjegavanja mogućnosti da svjedočenje izazove dodatne negativne posljedice, novu patnju ili traumu žrtvi odnosno svjedoku.

(6) Odjel na odgovarajući način kontaktira sve žrtve i svjedoke u predmetima ratnih zločina, a u ostalim predmetima po nalogu suca ili državnog odvjetnika, a u svrhu utvrđivanja podataka o zdravstvenom stanju, potrebama i mogućnostima dolaska žrtve ili svjedoka na ispitivanje.

(7) Podrška može biti osigurana i izvan prostorija suda, ovisno o potrebama žrtava i svjedoka i suradnji s drugim državnim tijelima (policija, državno odvjetništvo).

(8) Sudski poziv sadrži obavijest o postojanju Odjela, s kratkim opisom poslova koje Odjel obavlja i podacima za kontakt. Sudski zapisničar, na temelju naloga suca, Odjelu dostavlja podatke o predmetu (poslovni broj spisa, ime i prezime okrivljenika, zakonski naziv kaznenog djela, vrijeme održavanja ročišta te ime i prezime žrtve ili svjedoka).

(9) U radu odjela mogu sudjelovati volonteri, i to kao neposredni pružatelji podrške.

(10) U svom radu volonteri su dužni poštovati odredbe Zakona o volonterstvu, Etičkog kodeksa volontera i ugovora zaključenog s pravosudnim tijelom u kojem je Odjel osnovan.

(11) Odjel raspolaže čekaonicom za žrtve i svjedoke.
(12) U pogledu čuvanja tajnosti podataka na volontere se primjenjuju odredbe Zakona o sudovima kojima je propisana obveza čuvanja tajnosti podataka.

(13) U uredu predsjednika suda vodi se popis volontera ovlaštenih za pružanje podrške žrtvama i svjedocima.

(14) Osim općih podataka za svakog volontera u popis se unose podaci o pozivanju i odazivanju, broju ostvarenih volonterskih sati, kao i drugi potrebni podaci o njegovu sudjelovanju u radu odjela.

(15) Volonteri će se pozivati prema potrebama Odjela i drugim okolnostima važnim za osiguranje podrške.

 

4. Stalne službe

Članak 21. (NN 119/18)

(1) Ako se poslovi osim u sjedištu suda obavljaju i u stalnim službama, predsjednik suda raspoređuje suce, službenike, namještenike u navedene ustrojstvene jedinice, na način koji osigurava poduzimanje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz nadležnosti suda koji se odnose na stalne službe.

(2) Predsjednik suda će nastojati da suci i službenici koji obavljaju istovrsne ili srodne poslove budu smješteni u istoj zgradi.

(3) Sudska pisarnica smješta se u zgradu u sjedištu suda, a u stalnim službama mogu se ustrojiti posebne sudske pisarnice.

(4) Predsjednik suda osigurava uvjete za uredno i pravodobno kretanje spisa i pismena između sjedišta suda i stalnih službi i njihovo uredno i pravodobno evidentiranje u informacijskom sustavu u primjeni u poslovanju suda.

(5) Brisan.


IV. glava   GODIŠNJI RASPORED POSLOVA I PRAVILA O DODJELI PREDMETA

1. Godišnji raspored poslova

Članak 22. (NN 119/18)

(1) Godišnji raspored poslova sadrži pregledno izložene podatke o ustrojstvenim jedinicama u sudu, ukupnom broju sudaca, ukupnom broju službenika, ukupnom broju namještenika u sudu, a za sudsko osoblje odsutno s rada u vrijeme njegova donošenja i podatak o odsutnosti s rada i razlozima odsutnosti.

(2) Godišnji raspored poslova sadrži pregledno izložene podatke o podjeli poslova sudaca i službenika u sudu.

(3) Godišnji raspored poslova utvrđuje predsjednik suda, najkasnije do 1. prosinca tekuće godine za iduću godinu.

(4) Prije utvrđivanja godišnjeg rasporeda poslova predsjednik suda dužan je sazvati sjednicu svih sudaca na kojoj će suci izraziti svoje mišljenje o osnivanju sudskih odjela, rasporedu sudaca u sudske odjele, podjeli poslova u sudskim odjelima, zaduženjima sudaca određenim vrstama predmeta i ostalim zaduženjima sudaca.

Članak 23. (NN 119/18)

(1) Godišnjim rasporedom poslova utvrđuju se sudski odjeli i druge ustrojstvene jedinice suda. Pri utvrđivanju ustrojstvenih jedinica suda vodit će se računa o odredbama propisa koji nalažu ustrojavanje pojedinih ustrojstvenih jedinica te o pravilniku o unutarnjem redu.

(2) Godišnjim rasporedom poslova utvrđuje se uredovno radno vrijeme za primanje stranaka u uredu predsjednika suda, sudskoj pisarnici i drugim ustrojstvenim jedinicama suda koje primaju stranke.

(3) Godišnjim rasporedom poslova utvrđuje se zamjenik predsjednika suda, ravnatelj sudske uprave, voditelj stalne službe, glasnogovornik suda, predsjednici sudskih odjela i njihovi zamjenici, članovi sudskih odjela, članovi vijeća, suci pojedinci, suci istrage, predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi optužnog vijeća, predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi izvanraspravnog vijeća, suci za praćenje sudske prakse i suci mentori. Kod sudaca utvrđenih za postupanje u predmetima iz nadležnosti USKOK-a, predmeta iz Zakona o sudovima za mladež, predmeta ratnih zločina, radnih i obiteljskih predmeta te predmeta iz Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, ovo se utvrđenje u rasporedu mora posebno naglasiti.

(4) Sudska vijeća, suci pojedinci, suci istrage i sudski savjetnici označuju se arapskim rednim brojevima.

(5) Pri utvrđivanju godišnjeg rasporeda poslova pobliže će se utvrditi način podjele predmeta sucima i sudskim savjetnicima po vrstama. U sudovima u kojima se primjenjuje automatska (nasumična) dodjela predmeta, način podjele predmeta utvrdit će su sukladno informacijskom sustavu koji se primjenjuje u poslovanju suda (šifrarnici i slično).
(6) Godišnjim rasporedom poslova utvrdit će se raspored sudaca i sudskih savjetnika na rad u sjedište suda i stalnu službu. Ako je sudac i sudski savjetnik raspoređen na rad u sjedište suda i u stalnu službu, godišnjim rasporedom poslova utvrdit će se broj dana koje će provesti na radu u sjedištu i broj dana koje će provesti na radu u stalnoj službi.

(7) U godišnjem rasporedu poslova utvrđuju se postoci oslobođenja sudaca od rada na sudskim predmetima i osnove na temelju kojih su dodijeljena.

(8) Godišnjim rasporedom poslova utvrdit će se raspored administrativnih referenata – sudskih zapisničara po referadama sudaca i sudskih savjetnika te raspored administrativnih referenata – upisničara po ustrojstvenim jedinicama u sudskoj pisarnici te će se pobliže utvrditi njihova radna zaduženja.

(9) Godišnjim rasporedom poslova utvrdit će se službenici koji rade na predmetima USKOK-a i ratnih zločina te će se pobliže utvrditi njihova radna zaduženja.

(10) Godišnjim rasporedom poslova utvrdit će se službenici – povjerenici za etiku, službenici za obavljanje poslova u vezi s naplatom sudskih pristojbi, službenici za obavljanje poslova u vezi s izdavanjem uvjerenja da se ne vodi kazneni ili prekršajni postupak, službenici za preuzimanje i predaju pošiljaka na pošti, službenici – voditelji zemljišnoknjižnih odjela, sudski administrator informacijskog sustava koji je u primjeni u poslovanju suda i njegovi zamjenici i drugi službenici za obavljanje poslova iz nadležnosti suda te će se pobliže utvrditi njihova radna zaduženja.

(11) Godišnjim rasporedom poslova utvrdit će se namještenici te će se pobliže utvrditi njihova radna zaduženja.

2. Izmjena godišnjeg rasporeda poslova

Članak 24. (NN 119/18)

(1) Utvrđeni godišnji raspored poslova mora se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja ili smanjenja broja predmeta određene vrste, zbog neujednačenosti dodjele u prethodnom razdoblju, zbog potrebe da se pojedinim vrstama predmeta, odnosno pravnih stvari, odredi prednost rješavanja, zbog dulje odsutnosti suca, sudskog savjetnika ili drugog zaposlenika kao i iz drugih opravdanih razloga.

(2) U uvodu izmjena godišnjeg rasporeda poslova navest će se razlog donošenja tog akta.

(3) Kod izmjena godišnjeg rasporeda poslova u odnosu na rad sudaca predsjednik suda dužan je dostaviti prijedlog izmjena svim sucima elektroničkim putem ili u papirnatom obliku uz potvrdu o dostavi te ih pozvati da se očituju na prijedlog u roku od tri dana.

(4) Ako u roku iz stavka 3. ovog članka nitko od sudaca ne dostavi primjedbe, smatra se da su svi suci suglasni s predloženim izmjenama godišnjeg rasporeda poslova. Ako netko od sudaca dostavi primjedbe, predsjednik suda sazvat će sjednicu svih sudaca sukladno postupku donošenja godišnjeg rasporeda poslova.

3. Prigovor i primjedba na godišnji raspored poslova

Članak 25. (NN 119/18)

(1) Godišnji raspored poslova dostavlja se sucima, sudskim savjetnicima i ostalim službenicima suda elektroničkim putem uz potvrdu o isporuci kojom se potvrđuje da je poruka elektroničke pošte isporučena u poštanski sandučić primatelja. Iznimno, godišnji raspored poslova može se sucima, sudskim savjetnicima i ostalim službenicima dostaviti i u papirnatom obliku uz potvrdu o dostavi.

(2) Sudac i sudski savjetnik mogu u roku od 3 dana izjaviti prigovor predsjedniku suda na godišnji raspored poslova, a ostali službenici mogu u istom roku staviti primjedbu na godišnji raspored poslova. Izjavljeni prigovor odnosno primjedba ne odgađaju izvršenje godišnjeg rasporeda poslova.

(3) Predsjednik suda dostavlja godišnji raspored poslova zajedno s prigovorima i primjedbama višem tijelu sudske uprave u roku od 3 dana po proteku roka za njihovo izjavljivanje. Predsjednik suda može dostaviti i svoje mišljenje o izjavljenim prigovorima i primjedbama.

(4) Više tijelo sudske uprave može po službenoj dužnosti ili povodom prigovora i primjedbi izmijeniti ili dopuniti godišnji raspored poslova, ukinuti i vratiti ga na dopunu predsjedniku suda koji ga je donio, odnosno potvrditi doneseni godišnji raspored poslova.

(5) Više tijelo sudske uprave mora odluku po službenoj dužnosti donijeti u roku od 15 dana po primitku godišnjeg rasporeda poslova odnosno u roku od 15 dana po primitku godišnjeg rasporeda poslova zajedno sa prigovorima i primjedbama na isti.
(6) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske će najmanje dva puta godišnje održavati zajedničke sastanke s predsjednicima svih županijskih sudova na kojima će raspraviti i utvrditi je li došlo do znatnijeg povećanja ili smanjenja broja određene vrste drugostupanjskih predmeta županijskih sudova, neujednačenosti dodjele drugostupanjskih predmeta u prethodnom razdoblju, potrebe da se pojedinim vrstama tih predmeta odnosno pravnih stvari odredi prednost rješavanja ili postoje drugi opravdani razlozi za izmjenama godišnjih rasporeda poslova županijskih sudova.

(7) Dostava godišnjeg rasporeda poslova u postupcima iz članaka 22., 24. i 25. ovog Poslovnika vrši se putem službene adrese elektroničke pošte uz potvrdu o isporuci koja se ulaže u odgovarajući spis sudske uprave.

(8) Stavci 1. – 7. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju i na izmjene i dopune godišnjeg rasporeda poslova.

Članak 25. a (NN 101/18)

 (1) Predsjednici općinskih sudova kojima se pripajaju prekršajni sudovi i suci ovlašteni za obavljanje poslova sudske uprave u sudovima u osnivanju sukladno Zakonu o područjima i sjedištima sudova (»Narodne novine«, broj 67/18) dužni su do 26. studenog 2018. donijeti privremeni raspored poslova koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2019.

(2) Privremeni raspored poslova bez odgode se dostavlja sudskom administratoru informacijskog sustava koji je u primjeni u poslovanju suda radi unosa u informacijski sustav najkasnije do 15. prosinca 2018.

(3) Privremenim rasporedom poslova utvrđuje se privremeni ustroj suda i podjela poslova koji se obavljaju u sudu.

(4) U postupku donošenja privremenog rasporeda poslova iz stavka 1. ovog članka primjenjivat će se odredbe Sudskog poslovnika koje se odnose na postupak donošenja godišnjeg rasporeda poslova osim članka 22. stavka 1., 4. i 5., članka 24. stavka 3. i članka 25. stavka 2., 3., 4. i 5. Sudskog poslovnika.

(5) Predsjednici sudova odnosno suci ovlašteni za obavljanje poslova sudske uprave u sudovima iz stavka 1. ovog članka dužni su godišnji raspored poslova utvrditi najkasnije do 10. veljače 2019. za tekuću godinu po postupku propisanom odredbama Sudskog poslovnika za donošenje godišnjeg rasporeda poslova.

(6) Godišnji raspored poslova iz stavka 5. ovog članka bez odgode se dostavlja sudskom administratoru informacijskog sustava koji je u primjeni u poslovanju suda radi unosa u informacijski sustav najkasnije do 14. veljače 2019., a primjenjivat će se od 1. ožujka 2019.

Članak 25. b

Brisan.

4. Dodjela predmeta u rad u sudovima s automatskom (nasumičnom) dodjelom predmeta

Članak 26. (NN 119/18)

(1) Godišnji raspored poslova za iduću godinu predsjednik suda dostavlja sudskom administratoru informacijskog sustava koji je u primjeni u poslovanju suda, najkasnije do 24. prosinca tekuće godine.

(2) Sudski administrator sustava u algoritam za dodjelu predmeta unosi podatke o vrstama predmeta koji će se dodjeljivati svakom pojedinom sucu te postotke oslobođenja sudaca od rada na predmetima, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

(3) Predsjednik suda dužan je svaka tri mjeseca utvrđivati ravnomjernu radnu opterećenost sudaca, s čime ih je na njihov zahtjev dužan upoznati.

(4) U cilju utvrđivanja ravnomjerne radne opterećenosti, sudski administrator sustava dužan je predsjedniku suda dostavljati izvješće o radnoj opterećenosti svakog pojedinog suca najkasnije do 15. travnja s podacima na dan 31. ožujka, 15. srpnja s podacima na dan 30. lipnja, 15. listopada s podacima na dan 30. rujna i 15. siječnja s podacima na dan 31. prosinca prethodne godine.

(5) U cilju utvrđivanja ravnomjerne radne opterećenosti, predsjednik suda će izmijeniti godišnji raspored poslova ili donijeti pisanu obrazloženu naredbu kojom za pojedine predmete određuje ponovljenu automatsku dodjelu ako neravnomjerna radna opterećenost pojedinih sudaca nije posljedica nepostizanja očekivanih prosječnih rezultata rada.

(6) Izvješća sudskog administratora sustava i pisane naredbe predsjednika suda iz stavka 4. i 5., ulažu se kronološkim redom u za to posebno osnovani predmet sudske uprave.

(7) Predsjednik suda ovlastit će osobu koja će dostavljati podatke o izostanku suca s rada sudskom administratoru sustava najkasnije u roku od tri dana od primitka istih.

(8) Podatke o izostanku suca s rada sudski administrator sustava unosi u sustav najkasnije u roku od tri dana od dana primitka istih.

Članak 26.a (NN 119/18)

Brisan.

5. Dodjela predmeta u rad u sudovima s ručnom dodjelom predmeta

Članak 27.

(1) Predmete u rad sucima dodjeljuje predsjednik sudskog odjela, a ako sudski odjel nije osnovan, predsjednik suda.

(2) Predmeti se razvrstavaju po datumu primitka. Ako je istodobno zaprimljeno više predmeta, predmeti se razvrstavaju prema abecednom redu prezimena stranaka protiv kojih se pokreće postupak.

(3) Tako razvrstani predmeti sucima pojedincima dodjeljuju se u rad prema abecednom redu njihovih prezimena, a sudskim vijećima prema abecednom redu prezimena predsjednika vijeća. Predsjednici vijeća dodjeljuju predmete u rad članovima vijeća prema abecednom redu njihovih prezimena. Prilikom dodjele predmeta vodit će se računa o ravnomjernoj podjeli predmeta te vrsti i složenosti predmeta.
(4) U sudovima u kojima nisu ustrojeni sudski odjeli predmeti se raspoređuju po abecednom redu prezimena sudaca, tako da svaki sudac dobije iz svakog upisnika po jedan predmet sve dok se svi predmeti ne rasporede.

(5) U sudovima u kojima su ustrojeni sudski odjeli predmeti se raspoređuju po abecednom redu prezimena sudaca u odjelu.

(6) Predmet u kojem je odluka ukinuta vraća se u rad sucu koji je odluku donio.

(7) Ako predmet u kojem je odluka ukinuta odlukom višeg suda ne može biti vraćen u rad sucu koji je odluku donio, predmet će se dodijeliti u rad prema pravilima iz stavka 2. i 3. ovog članka.

(8) Predsjednik suda dužan je svaka tri mjeseca utvrđivati ravnomjernu radnu opterećenost sudaca.

(9) U cilju utvrđivanja ravnomjerne radne opterećenosti, upravitelj sudske pisarnice dužan je predsjedniku suda dostavljati izvješće o radnoj opterećenosti svakog pojedinog suca najkasnije do 15. travnja sa podacima na dan 31. ožujka, 15. srpnja sa podacima na dan 30. lipnja, 15. listopada sa podacima na dan 30. rujna i 15. siječnja sa podacima na dan 31. prosinca prethodne godine.

(10) U cilju utvrđivanja ravnomjerne radne opterećenosti, predsjednik suda će izmijeniti godišnji raspored poslova (izmjena dodjele novozaprimljenih predmeta) ili donijeti pisanu obrazloženu naredbu kojom će pojedine predmete predodijeliti drugom sucu ako neravnomjerna radna opterećenost pojedinih sudaca nije posljedica nepostizanja očekivanih prosječnih rezultata rada.

(11) U slučaju izuzeća ili druge opravdane spriječenosti suca kojem je predmet dodijeljen u rad, predsjednik suda će pisanom obrazloženom naredbom predmet predodijeliti drugom sucu.

(12) U slučaju da je opravdano očekivati izbivanje suca s rada u trajanju dužem od dva mjeseca, predsjednik suda će pisanom obrazloženom naredbom sve ili dio predmeta dodijeljen tom sucu, ovisno o vremenu njegova povratka na rad i hitnosti predmeta, predodijeliti drugom sucu ili sucima.

(13) Nakon što sudac prestane s radom u sudu, po izmjeni godišnjeg rasporeda poslova, predsjednik suda će pisanom obrazloženom naredbom sve predmete dodijeljene tom sucu predodijeliti drugom sucu ili sucima.

(14) Izvješća upravitelja sudske pisarnice i pisane naredbe predsjednika suda iz stavka 7., 8., 9., 10. i 11. ulažu se kronološkim redom u za to posebno osnovani predmet sudske uprave.

Članak 28. (NN 119/18)

(1) Sucu koji prvi puta stupa na dužnost u pojedini sud, sucu koji se vraća na rad u pojedini sud, kao i sucu koji je raspoređen u drugi sudski odjel, pisanom obrazloženom naredbom predsjednika suda u rad će se dodijeliti predmeti drugih sudaca vodeći računa o starosti, složenosti i broju predmeta do prosječne radne opterećenosti suda odnosno odjela.

(2) Brisan.

Članak 29.

Odredbe članaka 26., 27. i 28. smisleno se primjenjuju i odnosu na sudske savjetnike.


V. glava   SUDSKA ZGRADA, RADNE PROSTORIJE I NJIHOVA OPREMA

1. Sudska zgrada, radne prostorije i njihova oprema

Članak 30.

(1) Sudskom zgradom upravlja predsjednik suda.

(2) Ako je u istoj zgradi smješteno više sudova, sudskom zgradom upravlja predsjednik višeg suda.

(3) Ako je u istoj zgradi smješteno više sudova istog stupnja, zgradom upravljaju predsjednici sudova sporazumno, a o pitanjima upravljanja oko kojih ne mogu postići sporazum, konačnu odluku donosi ministar pravosuđa.

(4) Ako su u istoj zgradi smještena različita pravosudna tijela, zgradom upravlja predsjednik suda.

Članak 31.

(1) Na svakoj zgradi u kojoj je smješten sud mora biti istaknut naziv suda i zastava Republike Hrvatske.

(2) Na zgradi u kojoj je smještena stalna služba suda, mora biti istaknut naziv suda i naziv stalne službe.

(3) Naziv suda ispisuje se na posebnoj staklenoj ploči četverokutna oblika, dimenzija 45x25 cm. Ovisno o veličini i vanjskom izgledu zgrade natpisna ploča može se izraditi u drugoj veličini ili od drugog materijala, ako za to postoje posebni razlozi, uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa.

(4) Natpisna ploča sadrži grb i naziv Republika Hrvatska, te naziv suda. Tekst mora biti napisan velikim tiskanim slovima u zlatnoj, srebrnoj ili žutoj boji na crnoj (plavoj) podlozi.

(5) Natpisna ploča pričvršćuje se na desnoj strani zgrade uz glavni ulaz, u visini polovice otvora glavnog ulaza. Ako je u sudskoj zgradi smješteno više sudova, natpisne ploče pričvršćuju se na istoj strani zgrade, tako da na najvišem mjestu bude pričvršćena natpisna ploča višeg suda, a zatim natpisne ploče ostalih sudova.

(6) Ako je u sudskoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela, natpisne ploče ostalih pravosudnih tijela pričvršćuju se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u istoj ravnini s natpisnim pločama sudova istog stupnja.

(7) Ako vanjski izgled zgrade onemogućuje pričvršćivanje natpisnih ploča na mjesta opisana u stavku 5. i 6., natpisne ploče se mogu pričvrstiti na druga vidljiva mjesta na zgradi.

Članak 32.

(1) Ministarstvo pravosuđa osigurava opremanje sudova odgovarajućim namještajem, informatičkom i drugom opremom, ovisno o broju sudaca, službenika i namještenika te broju radnih prostorija u sudu.

(2) Radne prostorije moraju sadržavati oznake iz kojih proizlazi da se njima koristi tijelo državne vlasti.

(3) Radne prostorije ne smiju imati oznake koje bi kod stranaka mogle izazvati sumnju u nepristranost suca, službenika ili namještenika koji u njima rade.

(4) Radne prostorije u sudu moraju biti opremljene primjereno radnjama koje se u njima obavljaju.

2. Kućni red

Članak 33.

(1) Predsjednik suda propisuje kućni red. Ako se istom zgradom koristi više sudova, kućni red propisuje predsjednik višeg suda. Ako se u zgradi nalaze sudovi istog stupnja, predsjednici sudova sporazumno propisuju kućni red. Ako se u zgradi nalazi više pravosudnih tijela, kućni će se red sastaviti u sporazumu s čelnicima tijela, osim ako su prostorije suda potpuno odvojene. Ako se kućni red ne donese sporazumom, propisat će ga Ministarstvo pravosuđa.

(2) Kućnim redom utvrđuje se način korištenja radnih i ostalih prostorija u sudskoj zgradi, vrijeme zadržavanja u zgradi, mjere za održavanje reda i čistoće, mjere potrebne za sigurnost prostorija i ostale mjere potrebne za čuvanje sredstava za rad i drugih predmeta koji se nalaze u sudu.

(3) Kućnim redom utvrđuju se dužnosti službenih osoba kojima je povjerena skrb o sigurnosti zgrade, kao i ostalih osoba koje se koriste prostorijama suda ili se u njima povremeno zadržavaju.

(4) S kućnim redom upoznat će se svi suci i drugi zaposlenici u sudu, a izvadak iz kućnog reda u dijelu koji se odnosi na građane istaknut će se na vidljivom mjestu u sudu.

3. Raspored radnih prostorija

Članak 34.

Predsjednik suda određuje raspored prostorija u sudskoj zgradi i u zgradi u kojoj je smještena stalna služba. Tim rasporedom određuju se prostorije za održavanje rasprava (raspravne dvorane) i drugih ročišta, za primanje stranaka, žrtava i svjedoka i njihovo zadržavanje u zgradi (čekaonice), kao i za ured predsjednika suda, sudske odjele i vijeća, pisarnice i ostale ustrojstvene jedinice suda.

Članak 35.

(1) Raspored prostorija istaknut će se na vidljivom mjestu na ulazu u sudsku zgradu.

(2) U rasporedu prostorija pregledno će se prikazati smještaj ureda predsjednika suda, sudskih odjela, vijeća, sudaca, sudske pisarnice, zemljišnih i drugih javnih knjiga i dr. s kratkim opisom poslova koje se u pojedinim prostorijama obavljaju, s naznakom vremena određenog za primanje stranaka i oznakom rednog broja sobe i kata gdje se prostorije nalaze.

(3) Iz rasporeda prostorija mora biti vidljivo u kojoj se prostoriji obavlja služba dežurstva.

(4) Na hodnicima, stubištima i čekaonicama postavljaju se orijentacijske oznake s upozorenjem koje se radne prostorije nalaze u određenom dijelu sudske zgrade (npr. ured predsjednika suda, soba br. 3 – 5, raspravna dvorana II, soba br. 8 itd.).

Članak 36.

(1) Na vratima prostorija u kojima rade suci i sudski savjetnici stavit će se natpis s oznakom »sudac«, odnosno »sudski savjetnik« te imenom i prezimenom.

(2) Ured predsjednika suda označit će se posebnim natpisom. Na ostale prostorije stavlja se naziv pisarnice i dr. prema poslovima koji se u njima pretežito obavljaju. Na ulazna vrata jedne prostorije stavlja se, u pravilu, jedan natpis, a više natpisa samo ako je to potrebno radi boljeg snalaženja stranaka. Uz oznaku naziva stavlja se ime i prezime upravitelja pisarnice ili voditelja službe.

4. Oglasna ploča

Članak 37.

(1) Na oglasnoj ploči objavljuju se sudske odluke i druga pismena sukladno odredbama o vođenju pojedinih sudskih postupaka. Prilikom objave na oglasnoj ploči, odluke i druga pismena anonimiziraju se u skladu s odlukom koju donosi ministar pravosuđa.

(2) Pismena iz stavka 1. ističu se u elektroničkom obliku, a iznimno u sudovima u kojima nisu osigurani tehnički uvjeti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda.

(3) Oglasna ploča postavlja se na vidnom mjestu u sudu.

(4) Ako se pismena iz stavka 1. ističu u elektroničkom obliku i postoje tehnički preduvjeti za automatsku objavu iz informacijskog sustava koji se koristi u sudu, za urednu i pravodobnu objavu skrbi administrativni referent-sudski zapisničar u referadi suca ili sudskog savjetnika. U informacijskom sustavu automatski se evidentira vrijeme stavljanja i skidanja pismena s oglasne ploče.

(5) Ako se pismena iz stavka 1. ističu u elektroničkom obliku i ne postoje tehnički preduvjeti za automatsku objavu iz informacijskog sustava koji se koristi u sudu, za urednu i pravodobnu objavu skrbi službenik određen godišnjim rasporedom poslova. Ispis potvrde o stavljanju i skidanju pismena s oglasne ploče ulaže se u spis na koji se odnosi potvrda.

(6) U sudovima u kojima se oglasna ploča ne vodi u elektroničkom obliku upravitelj sudske pisarnice skrbi o urednom i pravodobnom stavljanju oglasnih primjeraka na oglasnu ploču i njihovom skidanju. Na oglasnom primjerku stavit će se bilješka o danu stavljanja i skidanja s oglasne ploče, koju potvrđuje upravitelj sudske pisarnice stavljanjem pečata i potpisa. Nakon toga oglasni će se primjerak uložiti u odgovarajući spis.
 

VI. glava   RADNO VRIJEME, GODIŠNJI ODMORI I DEŽURSTVO

1. Radno vrijeme

Članak 38.

(1) Dnevni raspored radnog vremena utvrđuje predsjednik suda.

(2) Hitni poslovi koji ne trpe odgađanja, kao i već započete rasprave i druga ročišta čija bi odgoda izazvala veće troškove ili odugovlačenje postupka, dovršit će se bez obzira na redovito radno vrijeme.

(3) Ministar pravosuđa može odrediti rad u sudu prije i poslije podne, ako radni prostor u sudu nije dovoljan za smještaj svih sudaca, službenika i namještenika ili je to potrebno zbog povećanog obima određene vrste poslova.

(4) Odluku iz stavka 3. ovoga članka ministar pravosuđa donosi uz prethodno pribavljeno mišljenje predsjednika suda.

Članak 39.

(1) U sudovima radno vrijeme od 40 sati tjedno raspoređuje se u pet radnih dana.

(2) Ovisno o mjesnim uvjetima predsjednik suda može početak radnog vremena odrediti između 7.00 i 9.00 sati.

2. Godišnji odmori

Članak 40.

(1) Godišnji odmor, u pravilu, koristit će se tijekom mjeseca srpnja i kolovoza tekuće godine.

(2) Predsjednik suda donosi rješenje o korištenju godišnjeg odmora po pribavljenom mišljenju ustrojstvenih jedinica, polazeći pritom od potrebe urednog i pravodobnog obavljanja svih poslova u sudu.

3. Dežurstvo

Članak 41. (NN 119/18)

(1) Izvan redovitog radnog vremena, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane obavljat će se, u pravilu, samo one radnje koje ne trpe odgodu.

(2) Radi obavljanja poslova u prethodnom kaznenom postupku u županijskim sudovima izvan redovitog radnog vremena, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane osigurat će se obvezatna prisutnost u mjestu sjedišta suda odnosno stalne službe (pasivno dežurstvo).

(3) Radi obavljanja poslova koji sukladno Prekršajnom zakonu ne trpe odgodu osigurat će se obvezatna prisutnost u mjestu sjedišta općinskih sudova odnosno stalne službe (pasivno dežurstvo) u radne dane izvan redovitog radnog vremena do 20,00 sati, a u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane od 08,00 do 20,00 sati.

(4) Sud će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo, policijsku upravu i centar za socijalnu skrb o rasporedu dežurstava sudaca i službenika te o podacima o njihovoj dostupnosti u slučaju pasivnog dežurstva.

(5) Kad se za vrijeme pasivnog dežurstva suca javi potreba za obavljanjem službene radnje, za vrijeme dok traje obavljanje radnje sucu pripada naknada za aktivno dežurstvo po posebnim propisima.

(6) Brisan.


VII. glava   RAD SA STRANKAMA I DRUGIM OSOBAMA

1. Primanje stranaka

Članak 42.

(1) Stranke, njihovi punomoćnici i zastupnici i druge osobe koje dolaze nepozvane u sud radi traženja obavijesti, razgledavanja, fotografiranja, preslikavanja i prijepisa spisa, dobivanja službenih potvrda i slično primaju se u vrijeme utvrđeno rasporedom poslova.

(2) Vrijeme utvrđeno za primanje stranaka objavit će se na vidnom mjestu pri ulazu u sudsku zgradu i na drugi pogodan način.

(3) Stranke se primaju u uredu predsjednika suda, sudskoj pisarnici, zemljišnoknjižnom odjelu i sudskom registru, a po potrebi i u drugim ustrojstvenim jedinicama suda.

(4) Suci odnosno sudski savjetnici primaju, u pravilu, samo pozvane stranke.

(5) Stranke kojima je zbog udaljenosti ili drugih razloga otežan ponovni dolazak u sud te u hitnim i drugim opravdanim slučajevima, primit će se i izvan vremena utvrđenog za primanje stranaka.

(6) Strankama koje svojim ponašanjem krše kućni red i zlorabe pravo da budu primljene u sud predsjednik suda izdat će upozorenje, a nakon toga im može ograničiti ovo pravo.

Članak 42.a (NN 119/18)

(1) Službenik pravosudne policije ili drugi ovlašteni službenik odnosno namještenik u sudu utvrđuju razloge dolaska i identitet stranaka i drugih osoba koje dolaze u sud. Službenik pravosudne policije ovlašten je poduzeti pregled osoba i njihovih stvari sukladno posebnim propisima.

(2) Odvjetnici, odvjetnički vježbenici, javni bilježnici, javnobilježnički prisjednici, javnobilježnički savjetnici, javnobilježnički vježbenici, stalni sudski vještaci, stečajni upravitelji, povjerenici i drugi sudionici u postupku koji posjeduju valjane službene identifikacijske iskaznice, pravni zastupnici nositelji generalnih punomoći za zastupanje pred sudovima i punomoćnici po zaposlenju koji posjeduju valjane službene iskaznice Hrvatske gospodarske komore mogu ulaziti u sud bez prethodnog pregleda iz stavka 1. ovog članka, ali su na zahtjev dužne pokazati službenu iskaznicu.

2. Obavještavanje stranaka o predmetu

Članak 43. (NN 119/18)

(1) Stranke, njihove punomoćnike i zastupnike o stanju predmeta obavještava službenik sudske pisarnice na osnovi podataka iz upisnika i spisa.

(2) Obavijest će se ograničiti na podatke o stadiju postupka i sucima pojedincima, sudskim savjetnicima kojima je predmet dodijeljen u rad, predsjednicima vijeća i članovima vijeća.

(3) Pri davanju obavijesti zabranjeno je davati izjave o pravilnosti pojedinih sudskih radnji, kao i o vjerojatnom ishodu postupka.

(4) Obavijesti se mogu davati telefonom, elektroničkom poštom i u pisanom obliku.

(5) Drugostupanjski sud ne može davati obavijesti o donesenim odlukama koje nisu otpravljene prvostupanjskom sudu.

(6) Stranke mogu same putem interneta obaviti uvid u podatke iz stavka 2. ovog članka ako je za sudski predmet uspostavljena usluga Javni pristup osnovnim podacima o sudskim predmetima (usluga e-Predmet).

Članak 44. (NN 119/18)

(1) Osobe iz članka 42. stavka 1. Sudskog poslovnika ovlaštene su razgledati, fotografirati i tražiti prijepis, presliku ili ispis spisa odnosno njihovih dijelova te umnožiti dijelove spisa pohranjene na posebnom mediju.

(2) Druge osobe koje učine vjerojatnim postojanje opravdanog interesa mogu razgledati, fotografirati, tražiti prijepis, presliku ili ispis spisa, odnosno njihovih dijelova po pribavljenoj dozvoli suca kojem je predmet dodijeljen u rad, odnosno predsjednika suda ako je postupak pravomoćno dovršen.

(3) Razgledanje, fotografiranje, prepisivanje, preslikavanje, ispis i umnožavanje spisa obavlja se u sudskoj pisarnici pod nadzorom službenika sudske pisarnice.

(4) Nacrti neotpravljenih odluka i moguće bilješke suca prethodno će se izdvojiti iz spisa.

(5) Za preslikavanje, umnožavanje i ispis spisa odnosno dijelova spisa plaća se naknada sukladno odluci ministra pravosuđa.

3. Rad s drugim tijelima

Članak 45.

(1) Dopisivanje s drugim tijelima obavlja se putem ureda predsjednika suda.

(2) Predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac izravno se obraća drugim sudovima i tijelima za pravnu pomoć i pribavljanje drugih podataka i obavijesti u predmetima u kojima je postupak u tijeku.

Članak 46. (NN 119/18)

(1) Predsjednik suda odlučuje o dostavi spisa drugim tijelima za predmete u kojima je postupak dovršen.

(2) Državnom odvjetništvu i Ministarstvu unutarnjih poslova, u predmetima iz njihove nadležnosti, dostavljaju se spisi izravno na njihovo traženje u smislu postojećih propisa samo ako su pravomoćno dovršeni. Sud može državnom odvjetniku u postupku koji nije pravomoćno dovršen, na njegov obrazložen zahtjev, izravno dostaviti spis, radi razgledavanja. Drugim tijelima i pravnim osobama spisi se dostavljaju izravno ako je to izričito određeno posebnim propisima.

(3) Državnom tijelu i drugoj pravnoj osobi koje su stranke u postupku odnosno njihovu punomoćniku ili zastupniku spis se neće dostavljati na razgledavanje, već će im se omogućiti razgledavanje u smislu postojećih propisa.

(4) Državnom odvjetništvu i Ministarstvu unutarnjih poslova može se omogućiti uvid u sudske spise u elektroničkom obliku sukladno posebnim pravilima ako su osigurani tehnički uvjeti.

Članak 47.

Sudovi daju priopćenja diplomatskim i konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu, predstavništvima drugih država u zemlji i inozemnim pravnim osobama. Svu dostavu u inozemstvu upućuju putem Ministarstva pravosuđa ako međunarodnim ugovorima ili naputkom Ministarstva pravosuđa nije drukčije određeno.

4. Priopćenja javnosti o radu suda

Članak 48.

(1) Glasnogovornik suda daje priopćenja javnosti o radu suda sukladno Zakonu o sudovima, Zakonu o pravu na pristup informacijama i Sudskom poslovniku.

(2) Pravo na pristup informaciji može se uskratiti ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

 

 

 

 

 

 

VIII. glava   POSLOVANJE IZVAN SUDSKE ZGRADE

1. Vanjsko uredovanje

Članak 49. (NN 119/18)

(1) Izvan sudske zgrade mogu se obavljati samo one službene radnje koje su temeljem zakonskih propisa potrebne za rješavanje pojedinih predmeta.

(2) O potrebi uredovanja izvan sudske zgrade radi obavljanja ročišta, uviđaja ili očevida, vještačenja ili obavljanja koje druge službene radnje, odlučuje sudac pojedinac odnosno vijeće koji rješava taj predmet. Ostali službenici obavljaju uredovanja izvan sudske zgrade prema potrebama redovitog obavljanja poslova.

(3) O svakom uredovanju izvan sudske zgrade obavijestit će se ured predsjednika suda.

(4) Prilikom uredovanja izvan sudske zgrade obavit će se po mogućnosti više službenih radnji, a prilikom izlaska na zahtjev i trošak stranaka nastojat će se ujedno obaviti i službene radnje koje se obavljaju na teret sredstava suda, pri čemu će se posebno voditi računa da se time troškovi stranaka ne povećaju.

2. Naknada troškova za vanjsko uredovanje

Članak 50.

(1) Naknada troškova za vanjsko uredovanje obavlja se po posebnim propisima.

(2) Vanjsko uredovanje određeno na zahtjev i trošak stranke može se u pravilu provesti nakon što stranka položi u sud određenu svotu novca za tu svrhu (predujam).

3. Uporaba službenog vozila

Članak 51. (NN 119/18)

Vozila suda koriste se za obavljanje službenih radnji na temelju putnog naloga koji je izdao predsjednik suda ili ravnatelj sudske uprave.

Članak 52.

(1) Prilikom određivanja naknade troškova za vanjska uredovanja koja se obavljaju u vrijeme održavanja sudbenih dana sud koristi podatke prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba. Obavljena vanjska uredovanja upisuju se u Dnevnik sudskih izlazaka i službenih putovanja.

(2) Obavljeni sudski izlasci upisuju se u Dnevnik sudskih izlazaka i službenih putovanja (Obrazac br. 1).

4. Sudbeni dani

Članak 53.

Tijekom sudbenih dana mogu se održavati rasprave i druga ročišta ako stranke i druge osobe koje treba pozvati borave na području za koje se održavaju sudbeni dani ili izvan tog područja ako je to, s obzirom na prometne prilike i troškove, za njih prikladnije.

 

 

 

IX. glava  OBLIK SUDSKIH PISMENA, PISANJE I POTPISIVANJE SUDSKIH PISMENA

1. Sudski zapisnik

Članak 54.

(1) Zapisnik se sastavlja o svakoj sudskoj radnji u skladu s pravilima odgovarajućeg postupka.

(2) U svakom zapisniku označit će se točno vrijeme početka i dovršetka sudske radnje.

(3) Zapisnici o raspravama i drugim ročištima, kao i zapisnici sastavljeni u vezi s obavljanjem drugih sudskih radnji, pišu se pismom Times New Roman, veličine 12 pt, na obje strane lista papira veličine A4, s ostavljenim slobodnim prostorom širine 2,5 cm od gornjeg i donjeg, desnog i lijevog ruba papira, bez proreda i s odvojenim stavcima.

(4) Odluke donesene tijekom rasprave i drugog ročišta koje se odnose na upravljanje postupkom ili odluke o glavnoj stvari koje su objavljene na raspravi, pišu se u zapisniku odvojeno od ostalog teksta i označuju nazivom, u posebnom redu, malim rastavljenim slovima, bez podebljavanja.

Članak 55.

(1) Zapisnik potpisuje sudac ili službenik koji provodi određenu radnju, u sredini ispod teksta zapisnika. Zapisničar stavlja svoj potpis ispod potpisa suca, odnosno službenika koji provodi određenu radnju.

(2) Na desnoj strani zapisnika ispod teksta ostavit će se prostor za potpisivanje stranaka, ako je to propisano pravilima odgovarajućeg postupka.

(3) Potpisi na zapisniku moraju biti čitljivi. Ako osoba koja treba potpisati zapisnik ne zna ili ne može pisati, stavit će umjesto potpisa otisak kažiprsta desne ruke iznad svojega upisanog imena i prezimena.

Članak 56. (NN 119/18)

(1) Zapisnik koji se sastavlja u povodu obavljanja sudske radnje izvan sudske zgrade može se iznimno pisati na prijenosnom računalu, pisaćim strojem ili kemijskom olovkom ako nema mogućnosti za uporabu računala. U takvom slučaju zapisnik se mora ispisati odnosno prepisati računalom odmah nakon povratka u sud.

(2) Prijepis zapisnika pisanog kemijskom olovkom ovjerava sudac pojedinac ili predsjednik vijeća odnosno službenik koji je provodio sudsku radnju, svojim potpisom i stavljanjem sudskog pečata. Zapisnik pisan kemijskom olovkom zadržat će se u spisu time da mu se priloži prijepis.

(3) Zapisnici o obavljenim ovršnim radnjama (pljenidbe, dražbe), prepisat će se računalom samo u iznimnim slučajevima.

Članak 57.

(1) Kad prema postojećim propisima ne treba sastavljati zapisnik, zapisnik može zamijeniti službena bilješka u kojoj će se navesti obavljena službena radnja, te datum i mjesto njezina obavljanja. Službenu bilješku potpisuje sudac ili službenik koji ju je sastavio.

(2) Ako službena bilješka sadrži izjavu stranke ili priopćenje dano nazočnoj stranci, bilješku će potpisati i stranka. Bilješka se potpisuje na način propisan u članku 55. Sudskog poslovnika.

Članak 58.

(1) Ako je tijek rasprave ili drugog ročišta snimljen audio ili audio-video, to ne oslobađa sud dužnosti da sastavi zapisnik.

(2) Sadržaj snimke prepisat će se računalom na način koji odredi sudac odnosno predsjednik vijeća koji je vodio raspravu ili drugo ročište. Medij sa snimkama čuvat će se kao dio spisa sve dok se čuva spis.

(3) Snimke iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu zamijeniti zapisnik samo u slučajevima kada je snimanje propisano pravilima odgovarajućeg postupka i obavljeno uređajima čije korištenje je odobreno od strane ministra pravosuđa i predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(4) Ako je sudska radnja sukladno pravilima odgovarajućeg postupka snimljena audio ili audio-video uređajima, o snimanju će se sastaviti zapisnik u koji se unosi naziv tijela koje je odobrilo snimanje, mjesto snimanja, kratki sadržaj snimke i gdje se snimka čuva.

2. Sastavljanje odluka i ostalih pismena u sudu

Članak 59.

(1) Tekst sudskih odluka i ostalih pismena mora biti jasan i sažet.

(2) U odlukama i ostalim pismenima obavezna je uporaba zakonskih izraza.

(3) Zakone i druge propise koji se navode u odluci ili pismenu u pravilu treba pisati njihovim punim nazivom, uz naznaku glasila u kojem su objavljeni. Mogu se koristiti samo one kratice koje su uobičajene i lako razumljive.

(4) Vremensko trajanje sankcije i svi novčani iznosi u izreci odluke osim brojevima označit će se i slovima u zagradi.

(5) Kod upisa datuma, mjesec će se označiti nazivom. Ako su u postupku dvije ili više stranaka ili se u istom postupku raspravlja o suprotnim zahtjevima (tužbi i protutužbi), stranke će se u izreci i obrazloženju spominjati punim imenom, a ne po redu nabrajanja (kao npr. prvotuženi, drugotuženi i slično).

Članak 60.

(1) Odluke i ostale akte sudske uprave, kao i njihove otpravke i prijepise, potpisuje predsjednik suda ili sudac koji ga zamjenjuje.

(2) Odluke i ostala pismena koja se odnose na predmete u kojima sud postupa u obavljanju sudbene vlasti potpisuje sudac koji rješava predmet. Ako je pismeno sastavljeno na temelju pisanog naloga ili upute predsjednika vijeća odnosno suca pojedinca, otpravke i ostale prijepise potpisuje upravitelj sudske pisarnice ili drugi ovlašteni službenik.

Članak 61.

(1) U slučaju dulje odsutnosti ili nastupanja drugih iznimnih okolnosti zbog kojih sudac nije u mogućnosti izraditi ili potpisati odluku koju je objavio, odluku će po naredbi predsjednika suda izraditi i potpisati drugi sudac.

(2) Neizrađena odluka izradit će se prema sadržaju objavljene odluke i prema podacima iz spisa.

Članak 62. (NN 119/18)

(1) Sudske odluke i ostala pismena pišu se pismom Times New Roman, veličine 12 pt, na papiru veličine A4.

(2) Presude, važnija rješenja i odluke drugostupanjskog suda uvijek se pišu na cijelom listu, s ostavljenim slobodnim prostorom širine 2,5 cm od gornjeg i donjeg, desnog i lijevog ruba papira, bez proreda, s time da pojedini dijelovi odluke (uvod, izreka i obrazloženje) budu vidljivo odvojeni.

(3) Na prvoj stranici sudskih odluka i ostalih pismena u gornjem desnom kutu ostavlja se slobodan prostor 7x4,5 cm za otiskivanje oznake poštanske pošiljke u vidu barkoda.

(4) Sudske odluke i ostala pismena ispisuju se obostrano. Ako je sudska odluka sastavljena od više listova, svi će se listovi spojiti prošivanjem ili lijepljenjem.

(5) Na presudama i rješenjima kojima se dovršava postupak u gornjem lijevom kutu stavit će se grb Republike Hrvatske u izvornim bojama ili u crno-bijeloj tehnici. Ispod grba stavit će se naziv »Republika Hrvatska« te naziv i sjedište suda i sjedište stalne službe.

U sredini iznad uvoda velikim rastavljenim slovima stavit će se »U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E«, a ispod toga velikim rastavljenim slovima stavit će se naziv odluke »P R E S U D A«
odnosno »R J E Š E NJ E«.

(6) U ostalim sudskim odlukama u gornjem lijevom kutu stavit će se grb Republike Hrvatske u izvornim bojama ili u crno-bijeloj tehnici. Ispod grba stavit će se naziv »Republika Hrvatska« te naziv i sjedište suda i sjedište stalne službe. U sredini iznad uvoda velikim rastavljenim slovima stavit će se »R E P U B L I K A H R V A T S K A«,
a ispod toga velikim rastavljenim slovima stavit će se naziv odluke »R J E Š E NJ E«.
(7) U gornjem desnom kutu u svim odlukama, ispod slobodnog prostora iz stavka 3. ovog članka, stavit će se poslovni broj spisa i podbroj pod kojim je donesena odluka. Ako se odluka sastoji od više listova, poslovni broj i podbroj pod kojim je donesena stavlja se na svaki list u gornjem desnom kutu.

(8) U uvodu odluke, koju je donijelo vijeće, navode se imena svih članova vijeća, počevši od predsjednika vijeća.

(9) Ispod uvoda, a iznad teksta izreke, označit će se u posebnom redu, malim rastavljenim slovima bez podebljavanja, kakvu je odluku sud donio (»presudio je«, »riješio je« i sl.). Ispod izreke, a prije početka obrazloženja, stavlja se naslov »Obrazloženje« velikim početnim slovom, bez rastavljanja i podebljavanja.

(10) Ispod teksta obrazloženja, na sredini stranice stavlja se mjesto i datum objavljivanja odluke odnosno donošenja, a na desnoj polovici stranice potpis predsjednika vijeća ili suca pojedinca (ime i prezime), dok se na lijevoj polovici stranice stavlja potpis zapisničara, ako je to propisano pravilima odgovarajućeg postupka.

(11) Sudski pečat stavlja se lijevo od potpisa predsjednika vijeća ili suca pojedinca.

 
Cijeli Sudski poslovnik možete preuzeti ovdje.
 
Obrasce objavljene u NN 37/14 možete pogledati ovdje, ali pogledajte prijelazne i završne odredbe u samom Sudskom poslovniku jer su tu objavljene izmjene.

 

Copyright © Ante Borić