Povezani zakoni

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu

NN 62/22 

na snazi od 03.06.2022.

Uživajte...

Baza je ažurirana 04.10.2022. 

zaključno sa NN 113/22

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja općeg proračuna i jamstava središnjeg proračuna, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom općeg proračuna, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda proračunskih korisnika državnog proračuna (u daljnjem tekstu: korisnici), prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), predsjednika Vlade, Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

II. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

1. Upravljanje prihodima i rashodima

Članak 2.

(1) Sredstva se u Proračunu osiguravaju korisnicima koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima (aktivnostima i projektima), po vrstama rashoda i izdataka te po izvorima financiranja.

(2) Korisnici u Posebnom dijelu Proračuna unutar pojedine aktivnosti/projekta mogu naknadno otvarati razrede, skupine i podskupine ekonomske klasifikacije, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 3.

Radi upravljanja likvidnošću Proračuna za rashode i izdatke za koje je nastala obveza koja dospijeva u ovoj proračunskoj godini mora se izvršiti rezervacija sredstava prema dospijeću tih obveza.

Članak 4.

(1) Korisnici su obvezni u financijskom planu planirati sredstva pomoći, namjenskih primitaka i učešća Republike Hrvatske za projekte financirane iz pomoći i/ili namjenskih primitaka u iznosu koji je predviđen za financiranje projekata, razmjerno sredstvima koja će se koristiti u 2022. godini.

(2) Kada se sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije izvršavaju kod korisnika sporijom dinamikom od predviđene u Proračunu, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije može predložiti Ministarstvu preraspodjelu sredstava učešća u korist drugih korisnika, a najviše do 15 % rashoda, u skladu s člankom 60. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 144/21.) (u daljnjem tekstu: Zakon o proračunu).

Članak 5.

(1) Sredstva za saniranje posljedica pandemije COVID-19 i posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi zbog agresije na Ukrajinu mogu se odlukom Vlade, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka moguće je izvršiti preraspodjelu sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskim stavkama kod korisnika ili između korisnika i kod izvanproračunskih korisnika državnog proračuna.

(3) Preraspodjela sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izvršiti na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju.

(4) Preraspodjelom sredstava iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu se u državnom proračunu osigurati sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi zbog agresije na Ukrajinu.

(5) O izvršenim preraspodjelama iz stavaka od 1. do 4. ovoga članka ministar financija dužan je u roku od sedam dana od dana donošenja odluke Vlade izvijestiti odbor Hrvatskog sabora nadležan za poslove financija.

(6) Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 4. ovoga članka namjenska su sredstva koja se mogu koristiti za saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi zbog agresije na Ukrajinu u skladu s odlukom Vlade iz stavka 1. ovoga članka i ne smatraju se tekućom pomoći iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 6.

(1) Sredstva za programsko financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine, i to bez ograničenja, unutar aktivnosti A622122 Programsko financiranje javnih visokih učilišta odnosno unutar aktivnosti A622137 Programsko financiranje javnih znanstvenih instituta.

(2) Sredstva planirana na pozicijama Ministarstva zdravstva, kapitalnom projektu K618229 Zanavljanje stare opreme i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini zdravstvenih ustanova mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine bez ograničenja na pozicije zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska.

(3) Za preraspodjelu sredstava iz stavka 2. ovoga članka zdravstvena ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska može naknadno utvrditi aktivnosti unutar svog financijskog plana, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(4) Sredstva planirana na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, aktivnosti A588037 Javni međumjesni prijevoz za učenike mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine bez ograničenja na pozicije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, aktivnost A820076 Sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu putnika, a na temelju ugovora o sufinanciranju prijevoza putnika u cestovnom prometu koje će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sklapati s jedinicama područne (regionalne) samouprave i Gradom Zagrebom.

Članak 7.

(1) Sredstva za provedbu Odluke Vlade o isplati razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad radnicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 101/21. i 147/21.) planirana su na pozicijama Ministarstva zdravstva, aktivnosti A880007 Isplata razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine, i to bez ograničenja, unutar aktivnosti A880007 Isplata razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad.

(3) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka za zdravstvene ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati bez ograničenja na pozicije zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska.

(4) Za preraspodjelu sredstava iz stavka 3. ovoga članka zdravstvena ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska može naknadno utvrditi aktivnosti unutar svog financijskog plana, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(5) Ministarstvo zdravstva će zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sredstva isplaćivati kao namjensku pomoć.

(6) Ministarstvo zdravstva će s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave potpisati ugovore o načinu utroška sredstava namjenske pomoći doznačenih u skladu s ovim člankom.

(7) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su pratiti i kontrolirati utrošak sredstava koja će biti doznačena zdravstvenim ustanovama, a o utrošku sredstava dužne su izvijestiti Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo na način i u rokovima koje utvrdi Ministarstvo zdravstva u ugovorima iz stavka 6. ovoga članka.

Članak 8.

(1) Vlada donosi odluke o isplati sredstava za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala na prijedlog Ministarstva zdravstva, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se na pozicijama Ministarstva zdravstva, aktivnosti A618207 Administracija i upravljanje, skupini računa 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna.

(3) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se, uz suglasnost Ministarstva, preraspodjeljivati tijekom proračunske godine, i to bez ograničenja, unutar aktivnosti A618207 Administracija i upravljanje, skupine računa 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna.

(4) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka za bolničke zdravstvene ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska mogu se, uz suglasnost Ministarstva, preraspodijeliti bez ograničenja na pozicije bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska.

(5) Za preraspodjelu sredstava iz stavka 4. ovoga članka bolnička zdravstvena ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska može naknadno utvrditi aktivnosti unutar svog financijskog plana, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(6) Ministarstvo zdravstva će bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćivati kao namjensku pomoć.

(7) Ministarstvo zdravstva će s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave potpisati ugovore o načinu utroška sredstava namjenske pomoći doznačenih u skladu s ovim člankom.

(8) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su pratiti utrošak sredstava koja će biti doznačena bolničkim zdravstvenim ustanovama, a o utrošku sredstava dužne su izvijestiti Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo na način i u rokovima koje utvrdi Ministarstvo zdravstva u ugovorima iz stavka 7. ovoga članka.

Članak 9.

(1) Sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije za otklanjanje razornih posljedica potresa planiraju se u Proračunu.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koristit će se u skladu s odlukama Vlade o raspodjeli sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije.

(3) Jedinicama područne (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu koji su odlukama iz stavka 2. ovoga članka utvrđeni kao tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije doznačuju se iz Proračuna.

Članak 10.

(1) Korisnik na svojim aktivnostima planira sredstva prijenosa korisnicima ako im sredstva dodjeljuje na temelju posebnih propisa i bez protučinidbe preko podskupine računa 369 Prijenosi između proračunskog korisnika istog proračuna, a sukladno pravilniku kojim se uređuje proračunsko računovodstvo i Računski plan.

(2) Ako sredstva iz stavka 1. ovoga članka nisu planirana ili nisu planirana u potrebnom iznosu, mogu se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, tijekom proračunske godine preraspodjeljivati, i to bez ograničenja, unutar aktivnosti s kojih se sredstva iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju.

(3) Korisnik koji na svojim aktivnostima planira sredstva iz stavka 1. ovoga članka dužan je očekivane primatelje sredstava pisano obavijestiti da sredstva planiraju na prihodnoj strani u okviru skupine 639 te nakon doznake sredstava s primateljima uskladiti evidencije.

Članak 11.

(1) Rashodi financirani iz namjenskog doprinosa mogu se izvršavati do visine naplaćenih prihoda od namjenskog doprinosa.

(2) Nedostatna sredstva za rashode koji se financiraju iz namjenskog doprinosa osiguravaju se u Proračunu unutar općih prihoda i primitaka.

(3) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je u Proračunu uskladiti izvršenje rashoda financiranih iz namjenskog doprinosa s visinom ostvarenih prihoda od namjenskih doprinosa.

(4) Ako prilikom usklade sredstava iz stavka 3. ovoga članka sredstva unutar općih prihoda i primitaka nisu planirana u potrebnom iznosu, ona se mogu iskazati iznad iznosa utvrđenog u Proračunu.

Članak 12.

(1) Potraživanja države za javna davanja, naplaćena u financijskoj i nefinancijskoj imovini sukladno posebnim propisima, istodobno za vrijednost te imovine povećavaju izvršenje prihoda i rashoda iznad visine utvrđene Proračunom, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Za iskazivanje prihoda i rashoda iz stavka 1. ovoga članka mogu se naknadno utvrditi aktivnosti i/ili projekti, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

2. Trošenje proračunskih sredstava

Članak 13.

Radi održavanja tekuće likvidnosti na temelju naloga ministra financija mogu se povlačiti sredstva s računa korisnika.

Članak 14.

(1) Ako se tijekom izvršavanja Proračuna utvrdi da se sredstva Proračuna nepravilno koriste, korisniku će se privremeno obustaviti isplata sredstava s pozicija s kojih se sredstva nenamjenski troše.

(2) Odluku o privremenoj obustavi doznake sredstava donosi ministar financija.

Članak 15.

Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji ne budu izvršeni do kraja 2022. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2023. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:

1. proračunska sredstva osigurana u Proračunu za 2022. godinu za aktivnosti i projekte koji se prenose moraju ostati na kraju 2022. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela nakon zadnjih izmjena i dopuna državnog proračuna u 2022. godini koje je donio Hrvatski sabor

2. prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2023. godini uz prethodnu suglasnost Ministarstva

3. korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2023. Uz zahtjev dužni su dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2022. godini, s dospijećem plaćanja u 2023. godini.

Članak 16.

(1) Korisnici su dužni sredstva iz Proračuna iz izvora financiranja 11 Opći prihodi i primici doznačavati korisnicima iz članka 59. stavka 4. ovoga Zakona u skladu s dospjelim obvezama i obvezama koje dospijevaju u roku od 30 dana od dana doznake sredstava.

(2) Korisnici iz članka 59. stavka 4. ovoga Zakona dužni su neutrošena sredstva iz stavka 1. ovoga članka vratiti na jedinstveni račun državnog proračuna.

(3) Način i rok povrata sredstava na jedinstveni račun državnog proračuna Pravilnikom iz članka 61. stavka 8. Zakona o proračunu utvrđuje ministar financija.

(4) Nadzor povrata sredstava iz stavka 2. ovoga članka provode korisnici koji doznačavaju sredstva.

Članak 17.

Korisnici koji prenose sredstva subvencija, pomoći i ostalih rashoda na temelju javnih poziva, natječaja i drugih akata dužni su dinamiku prijenosa sredstava uspostaviti u skladu s dinamikom realizacije aktivnosti i projekata te dospijećem obveza za koje se prenose sredstva, a sukladno načelima dobrog financijskog upravljanja, posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Članak 18.

(1) Za isporuke robe, radova i usluga korisnik može plaćati predujmom bez prethodne suglasnosti ministra financija do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna.

(2) Korisnik može, uz prethodnu suglasnost ministra financija, predvidjeti plaćanje predujmom iznad iznosa utvrđenog u stavku 1. ovoga članka ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

– osigurava se razvidna i mjerljiva korist za državni proračun

– ostvaruju se kraći rokovi isporuke robe, radova i usluga i druge pogodnosti od interesa za Republiku Hrvatsku

– plaćanje predujmom nužan je uvjet za isporuku robe, radova i usluga.

(3) Korisnik je dužan Ministarstvu dostaviti zahtjev za izdavanje suglasnosti za plaćanje predujmom prije pokretanja nabave.

(4) U zahtjevu za izdavanje suglasnosti za plaćanje predujmom iz stavka 3. korisnik je dužan navesti predviđeni maksimalni postotak predujma, očitovanje o ispunjenju uvjeta za plaćanje predujmom sukladno stavku 2. ovoga članka te dostaviti dokumentaciju kojom to potkrepljuje.

(5) U dokumentaciji iz stavka 4. ovoga članka potrebno je predvidjeti ishođenje instrumenta osiguranja povrata isplaćenog predujma te, po sklapanju pravnog posla, presliku ovjerene dokumentacije dostaviti Ministarstvu.

(6) Ako primatelj sredstava predujma nije isporučio robu, radove i usluge u skladu s rokom i namjenom za koje je predujam isplaćen, korisnik je obvezan zatražiti povrat sredstava odnosno poduzeti sve radnje za povrat isplaćenog predujma.

Članak 19.

(1) Ministar financija daje prethodnu suglasnost korisnicima za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama ako ukupna obveza po ugovoru ne prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnici mogu preuzeti obveze po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama bez prethodne suglasnosti ministra financija ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. ukupna obveza po ugovoru ne prelazi iznos od 1.500.000,00 kuna

2. plaćanje po ugovorima predviđeno je financijskim planom korisnika za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu.

(3) Ako ukupna obveza po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama prelazi iznos iz stavka 1. ovoga članka, odluku o davanju suglasnosti za preuzimanje obveze daje Vlada, na prijedlog nadležnog ministra, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva, sukladno članku 48. Zakona o proračunu.

(4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, ako se radi o ugovoru koji se odnosi na provedbu aktivnosti vezanih uz primjenu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20., 10/21. i 117/21.), neovisno o izvoru financiranja i visini ukupnih obveza po ugovoru, korisnik koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama može preuzeti te obveze bez prethodne suglasnosti ministra financija odnosno odluke Vlade ako je plaćanje po ugovoru predviđeno financijskim planom korisnika za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu.

(5) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, ako se radi o ugovorima za provedbu projekata financiranih isključivo iz sredstava Europske unije i izvora financiranja 12 Sredstva učešća za pomoći, uključujući i ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava, korisnici obveze po ovim ugovorima, koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, mogu preuzeti bez prethodne suglasnosti ministra financija odnosno odluke Vlade ako ukupna obveza po ugovoru ne prelazi iznos od 500.000.000,00 kuna.

(6) Ako ukupna obveza po ugovoru za provedbu projekata financiranih isključivo iz sredstava Europske unije i izvora financiranja 12 Sredstva učešća za pomoći, uključujući i ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava, zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama i prelazi iznos iz stavka 5. ovoga članka, odluku o davanju suglasnosti korisnicima za preuzimanje navedene obveze daje Vlada, na prijedlog nadležnog ministra, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva, sukladno članku 48. Zakona o proračunu.

(7) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, ako se radi o ugovorima za provedbu projekata sufinanciranih iz sredstava Europske unije i sredstava pomoći inozemnih vlada, korisnici obveze po ovim ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama mogu preuzeti:

– bez prethodne suglasnosti ministra financija odnosno odluke Vlade ako ukupna vrijednost sufinanciranja iz državnog proračuna, ne uključujući izvor financiranja 12 Sredstva učešća za pomoći, po ugovoru ne prelazi iznos od 1.500.000,00 kuna

– uz prethodnu suglasnost ministra financija ako ukupna vrijednost sufinanciranja iz državnog proračuna, ne uključujući izvor financiranja 12 Sredstva učešća za pomoći, po ugovoru prelazi iznos od 1.500.000,00 kuna, ali ne prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna

– uz odluku Vlade ako ukupna vrijednost sufinanciranja iz državnog proračuna, ne uključujući izvor financiranja 12 Sredstva učešća za pomoći, po ugovoru prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna.

(8) Iznimno od stavaka 1. do 7. ovoga članka, za sklapanje ugovora kojima se preuzimaju obveze za rashode koji su kontinuirano dio redovnog poslovanja korisnika i za koje su sredstva planirana u financijskom planu i projekcijama korisnicima nije potrebna prethodna suglasnost ministra financija odnosno odluka Vlade.

(9) Rashodi iz stavka 8. ovoga članka koji su kontinuirano dio redovnog poslovanja proračunskog korisnika uključuju rashode za zaposlene, redovne materijalne rashode (primjerice rashode za redovnu nabavu uredskog materijala, materijala i sirovina, rashode za energiju: struja, voda, plin, gorivo, rashode za najam i zakup poslovnog prostora, rashode za računalne usluge, rashode za nabavu materijala i dijelova za redovno tekuće i investicijsko održavanje, rashode za usluge telefona, pošte, komunalne usluge), rashode za redovnu nabavu uredske i komunikacijske opreme i namještaja, redovnu nabavu medicinske i laboratorijske opreme, rashode za nabavu prijevoznih sredstava u cestovnom prometu potrebnih za obavljanje redovnog poslovanja i slični rashodi koji se ponavljaju iz godine u godinu, i to neovisno o tome poklapa li se razdoblje trajanja ugovora s proračunskom godinom ili ne poklapa.

(10) Zadužuju se korisnici o obvezama preuzetim po ugovorima iz stavaka 2. i 4. ovoga članka sklopljenima u razdoblju od 1. lipnja prethodne godine do 1. lipnja tekuće godine izvijestiti Ministarstvo do 5. lipnja tekuće godine.

(11) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka korisnik Ministarstvu putem nadležnog korisnika na razini razdjela organizacijske klasifikacije dostavlja zahtjev koji sadrži: ukupnu vrijednost obveze po ugovoru, razradu dospijeća obveze po pojedinoj godini za cijelo razdoblje trajanja ugovora, proračunsku poziciju na kojoj su osigurana sredstva u državnom proračunu, nacrt ugovora na temelju kojeg se planira preuzeti obveza i mišljenja/suglasnosti nadležnih tijela ovisno o vrsti obveze, a u slučaju nabave vozila i informaciju o opravdanosti odabranog načina nabave.

(12) Ministar financija na temelju zahtjeva iz stavka 11. ovoga članka daje prethodnu suglasnost koja obvezno sadrži iznos obveze po godinama za koje se preuzima obveza, dok se u njezinu obrazloženju navodi iznos ukupne obveze (uključujući i iznos obveze u tekućoj godini), kao i proračunske pozicije na kojima su planirana sredstva za podmirenje obveza.

(13) U slučajevima iz stavaka 3. i 6. i stavka 7. podstavka 3. ovoga članka nadležni korisnik na razini razdjela organizacijske klasifikacije priprema Prijedlog odluke o davanju suglasnosti korisniku za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u sljedećim godinama te ga zajedno s prikupljenim suglasnostima i mišljenjima svih nadležnih tijela putem nadležnog ministra upućuje u proceduru Vlade.

(14) Prijedlog odluke iz stavka 13. ovoga članka sadrži iznose obveza po godinama za koje se preuzima obveza, dok se u njegovu obrazloženju navodi iznos ukupne obveze (uključujući i iznos obveze u tekućoj godini), kao i proračunske pozicije na kojima su planirana sredstva za podmirenje obveza.

(15) Iznimno od stavka 14. ovoga članka, u slučaju iz stavka 6. ovoga članka Prijedlog odluke sadrži ukupan iznos obveze i razdoblje u kojem se ona preuzima, bez njezine razrade po godinama.

(16) Ako se produži razdoblje na koje se obveza preuzima i/ili poveća iznos obveze po godinama za koje se obveza preuzela na temelju suglasnosti iz ovoga članka, korisnici su dužni dostaviti zahtjev za izmjenu dane suglasnosti ministra financija odnosno Prijedlog odluke o izmjeni Odluke Vlade o davanju suglasnosti iz stavka 13. ovoga članka.

Članak 20.

(1) U slučaju korištenja bespovratnih sredstava za operacije koje se financiraju odnosno sufinanciraju iz Fonda solidarnosti Europske unije, tijelima odgovornim za provedbu financijskog doprinosa za sklapanje ugovora s proračunskim korisnicima državnog proračuna odnosno proračunskim korisnicima proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, nije potrebna suglasnost ministra financija odnosno Vlade.

(2) Tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa u smislu stavka 1. ovoga članka su tijela utvrđena u Odluci o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, imenovanju i određivanju zaduženja nacionalnog koordinacijskog tijela, tijela odgovornih za provedbu financijskog doprinosa i neovisnog revizorskog tijela (»Narodne novine«, br. 125/20.) i u Odluci o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje sanacije šteta od potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije, imenovanju i određivanju zaduženja nacionalnog koordinacijskog tijela, tijela odgovornih za provedbu financijskog doprinosa i neovisnog revizorskog tijela (»Narodne novine«, br. 127/21. i 143/21.)

(3) Sredstva za podmirenje obveza iz ugovora iz stavka 1. ovoga članka, koje se ne mogu u cijelosti financirati iz sredstava Fonda solidarnosti Europske unije niti iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, osigurat će se preraspodjelom sredstava unutar Proračuna.

(4) Proračunski korisnici iz stavka 1. ovoga članka ugovore o javnoj nabavi radova i/ili usluga koji proizlaze iz sklopljenih ugovora iz stavka 1. ovoga članka sklapaju pod sljedećim uvjetima:

– za ugovore koji se financiraju sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije suglasnost daje tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa do ukupne visine dodijeljene alokacije od strane upravljačkog tijela, uvećane za 30 %, a iznad navedenog iznosa tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa dužno je pribaviti prethodnu suglasnost ministra financija

– za ugovore koji se financiraju dijelom i iz sredstava državnog proračuna tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa dužno je pribaviti prethodnu suglasnost ministra financija

– za ugovore koji se financiraju dijelom i iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa dužno je pribaviti prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za komponentu Obnova zgrada.

(5) Ministar financija dat će suglasnost na ugovore iz stavka 4. podstavaka 1. i 2. ovoga članka pod uvjetom da tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa obrazloži pravnu i financijsku opravdanost ugovora o javnoj nabavi radova i/ili usluga.

(6) Tijelo državne uprave nadležno za komponentu Obnova zgrada dat će suglasnost na ugovore iz stavka 4. podstavka 3. ovoga članka pod uvjetom da tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa obrazloži pravnu i financijsku opravdanost ugovora o javnoj nabavi radova i/ili usluga.

(7) Tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa i proračunski korisnici iz stavka 1. ovoga članka o sklopljenim ugovorima iz ovoga članka izvještavaju Ministarstvo i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine najkasnije u roku od pet dana od dana njihova sklapanja.

(8) Ministarstvo i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine svaki mjesec izvještavaju Vladu o korištenju sredstava iz ugovora sklopljenih na temelju ovoga članka.

Članak 21.

(1) Korisnici mogu raspisivati javne pozive za dodjelu sredstava iz izvora financiranja 11 Opći prihodi i primici u tekućoj godini do visine utvrđene financijskim planom za tu godinu ako se plaćanja po javnom pozivu predviđaju u tekućoj godini i ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti.

(2) Ako se plaćanja po javnom pozivu predviđaju u tekućoj i u sljedeće dvije godine, korisnici mogu raspisivati javne pozive u tekućoj godini do visine utvrđene financijskim planom za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka proračunski korisnici za raspisane javne pozive moraju imati osigurana sredstva u financijskom planu u godini u kojoj se predviđa plaćanje po javnom pozivu, sukladno očekivanoj dinamici plaćanja.

(4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, ako se plaćanja po javnom pozivu predviđaju nakon 2024. godine i/ili ako za njih nisu predviđena dostatna sredstva, korisnici su dužni prije raspisivanja javnog poziva iznad iznosa od 10.000.000,00 kuna ishoditi suglasnost Vlade, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a za javne pozive do iznosa od 10.000.000,00 kuna prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 22.

Hrvatski audiovizualni centar može tijekom 2022. godine izdati rješenja kojima će se obvezati podnositeljima zahtjeva isplatiti sredstva financijskog poticaja za ulaganje u audiovizualna djela, i to do ukupnog iznosa od 80.000.000,00 kuna.

Članak 23.

(1) U Proračunu su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100.000.000,00 kuna.

(2) Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 500.000,00 kuna.

(3) Nakon što korisnik zaprimi mjesečni izvještaj Financijske agencije (FINA) o ovrhama koje su provedene na teret sredstava proračunske zalihe, a iz nadležnosti su korisnika, korisnik je dužan najkasnije u roku od 14 radnih dana od dana zaprimanja mjesečnog izvještaja preknjižiti ovrhe na svoju proračunsku poziciju.

(4) Ako korisnik najkasnije u roku od 14 radnih dana od dana zaprimanja mjesečnog izvještaja ne preknjiži ovrhe na svoje proračunske pozicije odnosno ne dostavi Ministarstvu i Financijskoj agenciji (FINA) obavijest da ovrhe nisu iz njegove nadležnosti, sredstva će na njegove proračunske pozicije preknjižiti Ministarstvo.

Članak 24.

(1) Pogrešno ili više uplaćeni prihodi na jedinstveni račun državnog proračuna vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda.

(2) Rješenje o povratima iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, rješenja donose:

– Ministarstvo unutarnjih poslova – za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda Ministarstva unutarnjih poslova

– Ministarstvo pravosuđa i uprave – za pogrešno ili više uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnosti pravosudnih tijela

– Ministarstvo poljoprivrede – za pogrešno ili više uplaćene prihode od naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

Članak 25.

(1) Radi pravodobnog obračunavanja i doznačavanja proračunskih sredstava u 2022. godini za plaće i druge rashode korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa radnika odnosno ugovor o radu i prestanku ugovora o radu radnika.

(2) Rješenje odnosno ugovor o radu iz stavka 1. ovoga članka korisnici su obvezni dostaviti u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.

(3) Izvanproračunski korisnici državnog proračuna kojima se iz Proračuna dodjeljuju subvencije i/ili pomoći iz razdjela nadležnih ministarstava dužni su prije sklapanja kolektivnih ugovora i/ili donošenja propisa i drugih akata kojima se uređuju materijalna prava zaposlenika dobiti prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva o tim aktima.

Članak 26.

Vlada donosi odluku o visini i načinu isplate dnevnica i drugih naknada koje se isplaćuju iz državnog proračuna i iz sredstava doprinosa kojom će se utvrditi naknade i visina troškova za službeno putovanje u tuzemstvu i inozemstvu koje se isplaćuju iz državnog proračuna i iz sredstava doprinosa, visina ostalih naknada koje se prema propisima mogu isplaćivati zaposlenima i dužnosnicima kojima se ti rashodi financiraju iz sredstava državnog proračuna i iz sredstava doprinosa, a čija prava nisu na drukčiji način uređena kolektivnim ugovorima ili posebnim propisima u dijelu koji se odnosi na materijalna prava.

Članak 27.

(1) Vlada može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do tri posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. (obrazac: PR-RAS u stupcu 5 pod oznakom AOP 001).

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:

1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2021., a nisu korištene u 2021. godini

2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima

3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije do iznosa prihvatljivih troškova te

4. projekte unapređenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2021., a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2022. ulaze u ograničenje od tri posto iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 28.

(1) Jedinicama područne (regionalne) samouprave iz razdjela 109 – MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE tijekom 2022. godine isplaćivat će se pomoći za obavljanje poslova državne uprave povjerenih jedinicama područne (regionalne) samouprave na temelju posebnih propisa.

(2) Pomoć iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo pravosuđa i uprave isplaćivat će jedinicama područne (regionalne) samouprave unaprijed za svako tromjesečje, i to najkasnije petnaestog dana od početka tromjesečja.

(3) Pomoći iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koje se isplaćuju jedinicama područne (regionalne) samouprave nenamjenska su sredstva koja se mogu upotrijebiti za isplatu plaća i materijalnih troškova za obavljanje povjerenih poslova državne uprave i ne smatraju se tekućim pomoćima iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Iz mase sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama područne (regionalne) samouprave izuzimaju se sredstva za plaće zaposlenih koji obavljaju povjerene poslove državne uprave.

(5) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su izvijestiti Ministarstvo pravosuđa i uprave o broju zaposlenih koji rade na poslovima državne uprave povjerenima jedinicama područne (regionalne) samouprave na temelju posebnih propisa i visini utrošenih sredstava za njihove plaće i visini utrošenih sredstava za materijalne troškove za obavljanje povjerenih poslova državne uprave do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

(6) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su jednom godišnje do 31. siječnja tekuće godine izvijestiti Ministarstvo pravosuđa i uprave o ukupnom utrošku sredstava doznačenih za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine.

Članak 29.

(1) Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćivat će se pomoć tijekom 2022. godine iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA u visini sredstava fiskalnog izravnanja utvrđenih sukladno posebnim propisima, a najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u Proračunu.

(2) Pomoć iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će isplaćivati jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave unaprijed mjesečno, i to najkasnije 15. dana tekućeg mjeseca sukladno Odluci o udjelu sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja s iznosom sredstava fiskalnog izravnanja za 2022. godinu (»Narodne novine«, br. 145/21.).

Članak 30.

(1) Jedinicama lokalne samouprave isplaćivat će se pomoć na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje tijekom 2022. godine iz razdjela 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA, a najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u Proračunu.

(2) Vlada će donijeti odluku o kriterijima za dodjelu pomoći iz stavka 1. ovoga članka na prijedlog Ministarstva, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave.

Odluka o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave

Članak 31.

(1) Povrat preostalog dijela beskamatnog zajma isplaćen na temelju oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u skladu s Naputkom o načinu isplate beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine«, br. 46/20.) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vraćaju do kraja 2023. godine.

(2) Preostali iznos beskamatnog zajma iz stavka 1. ovoga članka ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. Zakona o proračunu u visini prosječnoga godišnjeg anuiteta beskamatnog zajma.

(3) Povrat preostalog dijela beskamatnog zajma isplaćen na temelju oslobođenja od plaćanja doprinosa u skladu s Naputkom o načinu isplate beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine«, br. 46/20.) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje vraća do kraja 2023. godine.

(4) Povrat preostalog dijela beskamatnog zajma isplaćen na temelju Naputka o načinu isplate beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine«, br. 46/20.) jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su na temelju Dopune Naputka o načinu isplate beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine«, br. 5/21.) dostavile zahtjev za odgodu povrata preostalog dijela zajma jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vraćaju u roku do tri godine, počevši od 2022. godine.

(5) Preostali iznos beskamatnog zajma iz stavka 4. ovoga članka ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. Zakona o proračunu u visini prosječnoga godišnjeg anuiteta beskamatnog zajma.

(6) Iznos beskamatnog zajma isplaćen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa (»Narodne novine«, br. 101/21.) ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. Zakona o proračunu od 1. travnja 2024. u visini prosječnoga godišnjeg anuiteta beskamatnog zajma.

(7) Iznos beskamatnog zajma isplaćen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa (»Narodne novine«, br. 12/22. i 46/22.) ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. Zakona o proračunu od 1. travnja 2024. u visini prosječnoga godišnjeg anuiteta beskamatnog zajma.

Članak 32.

(1) Vlada može iznimno, a na prijedlog ministra financija, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, donijeti odluku o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se način i kriteriji za podnošenje zahtjeva, isplatu i način povrata zajma iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 33.

(1) Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike, prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine«, br. 44/01., 90/05., 80/08., 38/09. i 148/13.) i Odluci Vlade o primjeni poticajnih mjera na području Grada Iloka, Općine Tovarnik i Općine Lovas (»Narodne novine«, br. 24/02.), vratit će se poslodavcima sa sjedištem odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret financijskog plana Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara.

(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Članak 34.

(1) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja.

(2) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti.

(3) Sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja osigurana su u razdjelu 109 – MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE.

Članak 35.

(1) U Proračunu su utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa.

(2) Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 3326,00 kuna.

Članak 36.

Korisnik koji dodjeljuje sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna dužan je s njima uskladiti evidencije.

Članak 37.

Korisnik je dužan najkasnije u roku od 15 dana od dana isplate naknade za bolovanje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dostaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje zahtjev za refundaciju sredstava.

III. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM I DUGOVIMA

1. Upravljanje državnom imovinom

Članak 38.

(1) Korisnik koji je stekao nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina stjecanja podnijeti zahtjev nadležnom općinskom državnom odvjetništvu (u daljnjem tekstu: Državno odvjetništvo) radi podnošenja prijedloga za upis prava vlasništva Republike Hrvatske i drugih stvarnih prava na nekretninama kojih je nositelj Republika Hrvatska u zemljišne knjige, s potrebnom dokumentacijom.

(2) Državno odvjetništvo sastavit će prijedlog za upis uknjižbe koji će podnijeti nadležnom sudu radi upisa prava iz stavka 1. ovoga članka u zemljišne knjige.

Članak 39.

Državno odvjetništvo podnosi prijedlog za upis uknjižbe za upis nekretnine iz članka 97. stavka 5. Zakona o proračunu ako je Vlada dala suglasnost u skladu s člankom 97. stavkom 5. Zakona o proračunu.

Članak 40.

Prihodi od upravljanja raspoloživim novčanim sredstvima na računima Proračuna iz članka 50. stavaka 1. i 3. Zakona o proračunu prihod su Proračuna i evidentiraju se u izvor financiranja 11 Opći prihodi i primici.

Članak 41.

(1) Kada se sredstva Proračuna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju pravnih osoba ili za stjecanje udjela u pravnim osobama, Republika Hrvatska postaje vlasnikom u tim pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima.

(2) Čelnik korisnika kojeg Vlada odredi odlukom o odobrenju sanacije, dokapitalizacije pravnih osoba ili stjecanja udjela u pravnim osobama potpisuje ugovor na temelju kojeg se koriste sredstva Proračuna za namjene iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Imovina u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka evidentira se u poslovnim knjigama korisnika proračuna na čijim su proračunskim pozicijama osigurana sredstva za sanaciju, dokapitalizaciju pravnih osoba ili stjecanje udjela u pravnim osobama, a pravna osoba upisuje Republiku Hrvatsku kao vlasnika razmjernog dijela kapitala.

(4) Korisnik iz stavka 3. ovoga članka sklapa sporazum o prijenosu upravljanja imovinom s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ili Centrom za restrukturiranje i prodaju na temelju kojeg prenosi imovinu iz stavka 1. ovoga članka:

– Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ako se imovina odnosi na pravne osobe koje su od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku ili

– Centru za restrukturiranje i prodaju ako se imovina odnosi na pravne osobe koje nisu od posebnog interesa za Republike Hrvatsku.

(5) Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centar za restrukturiranje i prodaju imovine iz stavka 4. ovoga članka evidentiraju u svojim evidencijama u skladu s propisima kojima se uređuje upravljanje državnom imovinom i u poslovnim knjigama.

2. Zaduživanje i tekuće otplate

Članak 42.

(1) Zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 44.192.385.071,00 kuna iskazanog u Računu financiranja Proračuna.

(2) Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2022. godinu u iznosu od 32.347.242.889,00 kuna te pripadajuće kamate imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima.

(3) Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 2.912.765.019,00 kuna.

(4) Tekuće otplate glavnice duga iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznose 2.621.304.891,00 kuna.

(5) Vlada se može, u svoje ime i za svoj račun, zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala za izvanproračunske korisnike državnog proračuna, a Ministarstvo će ugovorom s izvanproračunskim korisnikom državnog proračuna utvrditi korištenje sredstava takvog zaduženja te međusobna prava i obveze po tom zaduženju.

(6) Vlada se može, u svoje ime i za svoj račun, zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala za Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, a Ministarstvo će ugovorom s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak utvrditi korištenje sredstava takvog zaduženja te međusobna prava i obveze po tom zaduženju.

(7) Zaduženje iz stavaka 5. i 6. ovoga članka ne ulazi u ukupne iznose iz stavaka 1. do 4. ovoga članka.

Članak 43.

(1) Zbog nastupa izvanrednih okolnosti iz članka 10. stavka 3. Zakona o fiskalnoj odgovornosti (»Narodne novine«, br. 111/18.), uz prethodnu suglasnost Vlade:

– ministar financija može se zadužiti i iznad visine zaduživanja iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona

– izvanproračunski korisnici državnog proračuna mogu se zadužiti i iznad visine zaduženja iskazanih u njihovim financijskim planovima iz članka 42. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) O zaduženju iz stavka 1. ovoga članka Vlada će mjesečno izvještavati odbor Hrvatskoga sabora nadležan za poslove financija.

Članak 44.

(1) Ministar financija može se, uz prethodnu suglasnost Vlade, dodatno zadužiti do iznosa neostvarenih primitaka od prodaje dionica i udjela u glavnici.

(2) Ministar financija može se, uz prethodnu suglasnost Vlade, u 2022. godini dodatno zadužiti iznad visine zaduživanja iz članka 42. ovoga Zakona za razliku između visine podmirenih obveza na temelju rashoda nastalih provedbom projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i visine priljeva ostvarenih iz fondova Europske unije u 2022. godini, a najviše do iznosa sredstava za koji se očekuje povrat iz fondova Europske unije u 2023. godini.

Članak 45.

(1) Vlada može, radi zaštite interesa Republike Hrvatske, odlukom preuzeti obveze po kreditima odnosno zajmovima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Ako Vlada tijekom 2022. godine preuzme obveze iz stavka 1. ovoga članka koje se podmiruju u 2022. godini, iznos otplate ne ulazi u iznos utvrđen u članku 42. stavku 2. ovoga Zakona.

(3) Ako se Vlada tijekom 2022. godine zaduži za podmirenje obveza iz stavka 1. ovoga članka, iznos zaduženja ne ulazi u iznos utvrđen u članku 42. stavku 1. ovoga Zakona.

Članak 46.

Korisnici mogu refinancirati ili reprogramirati ostatak duga po osnovi postojećeg kredita ili zajma, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade.

Članak 47.

(1) Tečajne razlike, razlike zbog primjene valutne klauzule, negativne kamate i povrati iznad visine prihoda mogu se u skladu s obračunom priznati i iznad iznosa predviđenog Proračunom.

(2) Za iskazivanje tečajnih razlika, razlika zbog primjene valutne klauzule, negativnih kamata i povrata iznad visine prihoda iz stavka 1. ovoga članka može se, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, naknadno utvrditi aktivnost u Proračunu.

Članak 48.

Mjenice kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze može izdavati samo ministar financija.

3. Državna jamstva

Članak 49.

(1) Vlada može u ime Republike Hrvatske davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog nadležnog ministarstva.

(2) Godišnja vrijednost novih jamstava za 2022. godinu iznosi 12.750.000.000,00 kuna, od čega se iznos od 2.550.000.000,00 kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna iz članka 42. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) U iznos iz stavka 2. ovoga članka ne ulazi vrijednost jamstava danih za refinanciranje i reprogramiranje obveza iz prethodnih godina za koje je bilo dano jamstvo.

(4) Godišnja vrijednost novih jamstava može biti iznad iznosa utvrđenog u stavku 2. ovoga članka za iznos jamstava stavljenih izvan snage u prethodnoj godini.

(5) Jamstvena zaliha za jamstva u Proračunu iznosi 450.000.000,00 kuna.

(6) Tražitelj jamstva dužan je dokumentirani zahtjev dostaviti ministarstvu nadležnom za tražitelja jamstva. Nadležno ministarstvo će zaprimljeni dokumentirani zahtjev, zajedno s provizijom i ostalim potrebnim elementima jamstva koje odredi, u roku od 45 dana od zaprimanja dostaviti Ministarstvu radi davanja očitovanja i/ili prijave/pretprijave Europskoj komisiji, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore. Prije dostave Ministarstvu nadležno ministarstvo dužno je:

– ocijeniti temelj donošenja prijedloga dodjele jamstva ili druge osnove za podnošenje zahtjeva za dodjelu jamstva

– ocijeniti bonitet tražitelja

– ocijeniti stanje zaduženosti

– ocijeniti efekte novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnosti te

– izraditi stručno mišljenje i jasno opredjeljenje prema odobrenju predloženog jamstva, uključujući pravnu i financijsku analizu svih elemenata državnog jamstva i prisutnih rizika za vrijeme trajanja državnog jamstva.

(7) Pri ocjeni zahtjeva za davanje državnog jamstva uzimat će se u obzir:

– potpora kapitalnim ulaganjima u razvitak kojima se poboljšavaju opći uvjeti gospodarskog djelovanja i koji utječu na izvozni učinak i

– gospodarska stabilnost i važnost u regionalnom razvitku.

(8) Nadležno ministarstvo, u roku od 30 dana od zaprimanja odobrenja prijedloga državne potpore od Europske komisije odnosno očitovanja Ministarstva ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji odnosno očitovanja Europske komisije o nepostojanju državne potpore ili očitovanja Ministarstva u skladu sa zakonom kojim se uređuju državne potpore, dostavlja Ministarstvu dokumentirani zahtjev tražitelja jamstva, radi davanja očitovanja, zajedno s:

– provizijom i ostalim potrebnim elementima jamstva

– odobrenjem prijedloga državne potpore od Europske komisije odnosno očitovanjem Ministarstva ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji ili očitovanjem Europske komisije o nepostojanju državne potpore ili očitovanja Ministarstva u skladu sa zakonom kojim se uređuju državne potpore

– svojom ocjenom i mišljenjem iz stavka 6. ovoga članka te

– prijedlogom odluke o dodjeli jamstva.

(9) Nadležnim ministarstvom odnosno ministarstvom nadležnim za podnošenje zahtjeva Ministarstvu za izdavanje očitovanja i/ili prijavu/pretprijavu Europskoj komisiji, u smislu ovoga članka, smatra se ono ministarstvo u čijem su djelokrugu poslovi i koje obavlja poslove vezane za namjene za koje se predviđa izdavanje jamstava.

(10) Nadležno ministarstvo obvezno je uputiti Vladi prijedlog odluke o davanju jamstva u roku od 30 dana od dana ispunjenja uvjeta iz stavka 8. ovoga članka te zaprimanja očitovanja iz nadležnosti Ministarstva, a koje se odnosi na kreditne uvjete zaduženja i procjenu fiskalnog učinka.

(11) Činidbena jamstva iz stavka 1. ovoga članka, koja su u pravilu vezana za okončanje posla, mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte koji se izvode na osnovi ugovora o koncesiji ili zajedničkih ulaganja.

(12) Vlada može iznimno odobriti jamstvo vezano za provedbu prioritetnog programa/projekta koji ima značenje za regionalnu gospodarsku stabilnost, radi ublažavanja gospodarske nerazvijenosti određenog područja, uklanjanja ratnih šteta, obnove ili hitne obnove od posljedica prirodnih nepogoda.

(13) Odluka kojom Vlada daje financijsko jamstvo mora sadržavati podatke o davatelju i korisniku kredita, iznosu kredita i jamstva, vrsti i namjeni kredita, otplati glavnice i kamata, naknadama i troškovima te instrumentima osiguranja.

(14) Odluka kojom Vlada daje činidbeno jamstvo iz stavka 11. ovoga članka, ako je primjenjivo, sadrži podatke o kupcu, davatelju bankovne garancije, vrijednosti primljenih predujmova u novcu ili imovini, iznosu jamstva, trajanju jamstva, ugovorenoj kamati za slučaj neispunjenja obveze za koju je dan predujam, naknadama i troškovima te o instrumentima osiguranja.

(15) Odluke iz stavaka 13. i 14. ovoga članka moraju sadržavati odredbu o obvezi sklapanja ugovora s tražiteljem jamstva, kojim se utvrđuje obveza namjenskog korištenja sredstava za koje je dano jamstvo, izvještavanju nadležnog ministarstva i Ministarstva o korištenju sredstava za koje je dano jamstvo, instrumentima osiguranja, provedbi tehničke i financijske kontrole te općeg nadzora od nadležnog ministarstva nad tražiteljem jamstva i nad izvršenjem obveza za koje je jamstvo dano te o obvezi povrata sredstava u državni proračun, ako dođe do plaćanja po danom jamstvu.

(16) Ugovor o kreditu za koji je dano jamstvo i jamstvo mogu se mijenjati ili dopunjavati uz suglasnost Vlade, a iznimno, samo uz prethodnu pisanu suglasnost nadležnog ministra i ministra financija, i to ako se izmjenama i dopunama mijenja ročnost i/ili ako se mijenjaju uvjeti zaduživanja koji su povoljniji za korisnika kredita te ako dođe do ustupanja, prenošenja, zamjene, obnove (novacije) ili zalaganja prava i/ili obveza banke davatelja kredita na ime izdanog jamstva. U slučaju zalaganja ili prijenosa prava i tražbina iz ugovora o kreditu ili prijenosa ugovora o kreditu drugim osobama, prava iz jamstva prenose se samo ako se s prijenosom/zalaganjem prethodno pisano suglasio ministar financija.

(17) Za jamstva koja se aktiviraju Ministarstvo može Financijskoj agenciji (FINA) dati nalog za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu radi namirenja duga.

(18) Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bude aktivirano državno jamstvo, ta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo nužne rashode i izdatke.

(19) Na postupak, odobrenje i izmjene državnih jamstava primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju državne potpore i pravila o državnim potporama Europske unije.

4. Državna jamstva koja u ime i za račun Republike Hrvatske izdaju Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije u okviru provedbe mjera državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-19 i u okviru drugih mjera podrške gospodarstvu

Članak 50.

(1) Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije izdaju jamstva u ime i za račun Republike Hrvatske u okviru provedbe mjera državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-19 i u okviru drugih mjera podrške gospodarstvu, sukladno odlukama Vlade kojima se usvajaju programi izdavanja jamstava.

(2) Jamstva iz ovoga članka mogu se izdavati za kredite, ugovore o leasingu te ostale plasmane i oblike financiranja koje korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka odobravaju pravnim i fizičkim osobama kao krajnjim korisnicima.

(3) Godišnja vrijednost novih jamstava za 2022. godinu izdanih sukladno ovom članku iznosi 2.550.000.000,00 kuna i ne ulazi u godišnju vrijednost novih jamstava za 2022. godinu iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, kao ni u iznos jamstvene zalihe iz članka 49. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Jamstva iz ovoga članka mogu biti pojedinačna jamstva ili portfeljna jamstva.

(5) Zahtjev za izdavanje jamstva iz ovoga članka mogu Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije podnijeti samostalno korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka ili korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka i krajnji korisnici.

(6) Kod portfeljnog jamstva korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka uključuju kredite iz stavka 2. ovoga članka u portfelj za koji se jamči, sukladno kriterijima koje je utvrdila Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.

(7) Korisnici jamstava iz ovoga članka mogu biti Hrvatska banka za obnovu i razvitak te financijske institucije i leasing-društva koji imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj.

(8) Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije ovlaštene su samostalno, bez suglasnosti Vlade odnosno nadležnog ministra ili ministra financija:

– odobravati i izdavati jamstva iz ovoga članka, naplaćivati naknade za izdana jamstva te provoditi daljnje aktivnosti vezane uz izdana jamstva sukladno odredbama ovoga članka te vlastitim internim aktima, osim plaćanja po izdanim jamstvima, vođenja regresne naplate ili ustupanja tražbina po aktiviranim jamstvima trećim osobama u svrhu vođenja regresne naplate i otpisivanja potraživanja po aktiviranim jamstvima

– do plaćanja po aktiviranim jamstvima davati suglasnosti na izmjene i dopune jamstava iz ovoga članka te ugovora o kreditu, ugovore o leasingu te ostalih plasmana i oblika financiranja za koje je dano jamstvo, uključujući i ako se navedenim izmjenama i dopunama povećava iznos jamstava, mijenja ročnost i/ili ako se mijenjaju uvjeti zaduživanja koji su povoljniji za krajnjeg korisnika te ako dođe do ustupanja, prenošenja, zamjene, obnove (novacije) ili zalaganja prava i/ili obveza korisnika jamstava na ime izdanog jamstva

– do plaćanja po aktiviranim jamstvima davati suglasnosti za zalaganje ili prijenos prava i tražbina iz ugovora o kreditu, ugovora o leasingu te ostalih plasmana i oblika financiranja ili za prijenos navedenih ugovora drugim osobama.

(9) Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije utvrdit će svojim aktima ostale kriterije te načine odobrenja i postupanja s jamstvima iz ovoga članka, a sve u skladu s ovim člankom.

(10) Na postupak, odobrenje i izmjene jamstava iz ovoga članka primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju državne potpore i pravila o državnim potporama Europske unije.

5. Državna jamstva koja u ime i za račun Republike Hrvatske izdaje Hrvatska banka za obnovu i razvitak u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Članak 51.

(1) Hrvatska banka za obnovu i razvitak izdaje jamstva u ime i za račun Republike Hrvatske u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. bez suglasnosti Vlade odnosno nadležnog ministra ili ministra financija.

(2) Jamstva iz ovoga članka mogu se izdavati za kredite, bankarske garancije, ugovore o leasingu te ostale plasmane i oblike financiranja koje korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka odobravaju pravnim i fizičkim osobama kao krajnjim korisnicima.

(3) Godišnja vrijednost novih jamstava za 2022. godinu izdanih sukladno ovom članku iznosi 3.000.000.000,00 kuna i ne ulazi u godišnju vrijednost novih jamstava za 2022. godinu iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, kao ni u iznos jamstvene zalihe iz članka 49. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Jamstva iz ovoga članka mogu biti pojedinačna jamstva ili portfeljna jamstva.

(5) Zahtjev za izdavanje jamstva iz ovoga članka mogu Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak podnijeti samostalno korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka ili korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka i krajnji korisnici.

(6) Kod portfeljnog jamstva korisnici jamstava iz stavka 7. ovoga članka uključuju plasmane i ostale oblike financiranja iz stavka 2. ovoga članka u portfelj za koji se jamči, sukladno kriterijima koje je unaprijed utvrdila Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

(7) Korisnici jamstava iz ovoga članka mogu biti Hrvatska banka za obnovu i razvitak te financijske institucije i leasing-društva koji imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj.

(8) Hrvatska banka za obnovu i razvitak ovlaštena je samostalno, bez suglasnosti Vlade odnosno nadležnog ministra ili ministra financija:

– odobravati jamstva iz ovoga članka, osim kada se jamstva odobravaju uz suglasnost povjerenstva, sukladno odluci Vlade iz članka 52. ovoga Zakona

– izdavati jamstva iz ovoga članka, naplaćivati naknade za izdana jamstva, izvršavati plaćanja po izdanim jamstvima te provoditi daljnje aktivnosti vezane uz izdana jamstva, uključujući regresnu naplatu i otpisivanje potraživanja po aktiviranim jamstvima, sukladno odredbama ovoga članka te vlastitim internim aktima

– davati suglasnosti na izmjene i dopune jamstava iz ovoga članka te ugovora o kreditu, ugovora o bankarskim garancijama i bankarskih garancija, ugovora o leasingu te ostalih plasmana i oblika financiranja za koje je dano jamstvo, uključujući i ako se navedenim izmjenama i dopunama povećava iznos jamstava, mijenja ročnost i/ili ako se mijenjaju uvjeti zaduživanja koji su povoljniji za krajnjeg korisnika te ako dođe do ustupanja, prenošenja, zamjene, obnove (novacije) ili zalaganja prava i/ili obveza korisnika jamstava na ime izdanog jamstva

– davati suglasnosti za zalaganje ili prijenos prava i tražbina iz ugovora o kreditu, ugovora o bankarskim garancijama i bankarskih garancija, ugovora o leasingu te ostalih plasmana i oblika financiranja ili za prijenos navedenih ugovora drugim osobama

– ustupati tražbine po aktiviranim jamstvima trećim osobama u svrhu vođenja regresne naplate.

(9) Hrvatska banka za obnovu i razvitak utvrdit će svojim aktima ostale kriterije te načine odobrenja i postupanja s jamstvima iz ovoga članka, a sve u skladu s ovim člankom.

(10) Na postupak, odobrenje i izmjene jamstava iz ovoga članka primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju državne potpore i pravila o državnim potporama Europske unije.

Članak 52.

Vlada će odlukom osnovati povjerenstvo sa zadaćom davanja suglasnosti na odluke Hrvatske banke za obnovu i razvitak o odobrenju jamstava iz članka 51. ovoga Zakona te tom odlukom pobliže urediti njegov sastav, djelokrug i način rada.

Članak 53.

U svrhu financiranja formiranja strateških rezervi plina, u državnom proračunu u razdjelu 077 – Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja osigurat će se sredstva energetskom subjektu, koji odredi Vlada, za pokrivanje razlike između nabavne i tržišne prodajne cijene plina, troškova skladištenja i troškova financiranja.

Članak 54.

Izvanproračunski korisnik državnog proračuna i druga pravna osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske sklapa ugovore o dugoročnom kreditu, ugovore o dugoročnom zajmu ili daje jamstva na osnovi odluke o prethodnoj suglasnosti Vlade ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od 7.500.000,00 kuna.

6. Uplata dobiti trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima paket dionica ili udio

Članak 55.

(1) Članovi skupština trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio obvezni su poduzeti sve potrebne radnje i mjere da trgovačka društva dio dobiti nakon oporezivanja za 2021. godinu uplate izravno u Državni proračun Republike Hrvatske za 2022. godinu, razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva.

(2) Članovi nadzornih odbora trgovačkih društava iz stavka 1. ovoga članka obvezni su prije održavanja redovitih skupština poduzeti sve pripremne radnje za provedbu radnji i mjera iz stavka 1. ovoga članka, sukladno zakonu kojim se uređuju trgovačka društva.

(3) U trgovačkim društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio članovi skupština i nadzornih odbora, koji zastupaju Republiku Hrvatsku, obvezni su zahtijevati da se dio dobiti nakon oporezivanja za 2021. godinu uplati izravno u Državni proračun Republike Hrvatske za 2022. godinu, razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva, sukladno zakonu kojim se uređuju trgovačka društva.

(4) Odluku o obveznicima, visini, načinu i rokovima uplate sredstava iz ovoga članka u Proračun donosi Vlada, na prijedlog Ureda predsjednika Vlade i Ministarstva.

IV. POTICAJNE MJERE U GOSPODARSTVU

Članak 56.

Za temeljni kapital udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2022. godini osigurava se 65.000.000,00 kuna.

Članak 57.

(1) Korisnici koji su zaduženi za provedbu programa državnih potpora koje je odobrila Europska komisija obvezni su procijeniti moguće rizike koji mogu nastati ako korisnici zajmova, za koje će biti izdana državna jamstva iz članka 50. ovoga Zakona, neće biti u mogućnosti izvršavati svoje obveze te na temelju toga, a radi osiguranja plaćanja potencijalnih obveza koje mogu nastati na temelju izdanih jamstava, planirati sredstva u okviru svog financijskog plana.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja unutar pojedine aktivnosti, a do visine planiranih sredstava.

(3) Ako sredstva iz stavka 1. ovoga članka nisu planirana u potrebnom iznosu na razini aktivnosti i ne mogu se osigurati preraspodjelom sukladno Zakonu o proračunu, mogu se izvršavati iznad planiranih sredstava, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 58.

Nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore korisnicima potpora ako utvrdi nenamjensko korištenje sredstava, ako naknadnom provjerom utvrdi drukčije stanje u odnosu na ono koje je bilo osnova za odobrenje potpore te ako utvrdi da korisnici potpora nisu ispunjavali obveze prema državi za proteklu godinu.

V. PRIHODI I PRIMICI

Članak 59.

(1) Vlastiti prihodi te namjenski prihodi i primici korisnika uplaćuju se na jedinstveni račun državnog proračuna.

(2) Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima na temelju kojih su vlastiti prihodi i ostvareni.

(3) Ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje rashoda iz stavka 2. ovoga članka, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovite djelatnosti.

(4) Obveza uplate vlastitih prihoda te namjenskih prihoda i primitaka korisnika na račun iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na korisnike u visokom obrazovanju, javne institute, Sveučilišni računski centar (Srce), Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, Hrvatsku maticu iseljenika, proračunske korisnike u pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, ustanove u socijalnoj skrbi, kulturi i zdravstvu, diplomatske misije, konzularne urede i druga predstavnička tijela Republike Hrvatske u inozemstvu, nacionalne parkove, parkove prirode, Agenciju za elektroničke medije, Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti.

(5) Konzularne pristojbe iz djelokruga diplomatskih misija, konzularnih ureda i drugih predstavničkih tijela Republike Hrvatske u inozemstvu klasificirane u izvor financiranja 11 Opći prihodi i primici izuzete su od uplate na jedinstveni račun državnog proračuna.

(6) Ako rashodi financirani iz konzularnih pristojbi iz djelokruga diplomatskih misija, konzularnih ureda i drugih predstavničkih tijela Republike Hrvatske u inozemstvu nisu planirani u potrebnom iznosu na razini aktivnosti i ne mogu se osigurati preraspodjelom sukladno Zakonu o proračunu, mogu se iskazivati i iznad iznosa predviđenog Proračunom.

(7) Sredstva koja se ostvaruju uplatom fizičkih i pravnih osoba za izdane zaštićene isprave i službene obrasce iz Popisa zaštićenih službenih obrazaca i ostalih službenih obrazaca, a koji se izdaju sukladno propisima iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, uplaćuju se u Proračun kao namjenski prihod Ministarstva unutarnjih poslova, a koji se koristi za podmirivanje rashoda prema pravnoj osobi u državnom vlasništvu Agenciji za komercijalnu djelatnost d.o.o. za izradu i dostavu izdanih zaštićenih isprava i službenih obrazaca.

(8) Ako Ministarstvo unutarnjih poslova u skladu sa stavkom 7. ovoga članka ostvari više prihoda nego što je izvršilo za podmirenje rashoda u 2022. godini, takav će se višak prihoda Ministarstva unutarnjih poslova iskazati kao nenamjenski prihod Proračuna.

Članak 60.

(1) Korisnici iz članka 59. stavka 4. ovoga Zakona te diplomatske misije, konzularni uredi i druga predstavnička tijela Republike Hrvatske u inozemstvu otvaraju račune u kreditnim institucijama na kojima se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi.

(2) Korisnici iz članka 59. stavka 4. ovoga Zakona otvaraju račune u kreditnim institucijama ako su prethodno pribavili suglasnost Ministarstva na prijedlog nadležnog korisnika na razini razdjela organizacijske klasifikacije.

(3) Diplomatske misije, konzularni uredi i druga predstavnička tijela Republike Hrvatske u inozemstvu otvaraju račune u kreditnim institucijama u državi u kojoj se osnivaju ako su prethodno pribavili suglasnost Ministarstva na prijedlog ministarstva nadležnog za vanjske poslove.

(4) Raspoloživim novčanim sredstvima na računima iz stavka 1. ovoga članka upravlja čelnik korisnika, a u skladu s člankom 93. Zakona o proračunu.

Članak 61.

Namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u 2021. godini prenose se u Proračun u skladu s člankom 53. i člankom 55. stavkom 1. Zakona o proračunu, a na zahtjev korisnika.

VI. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 62.

Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba korisnika Proračuna:

1. ako korisnik ne postupi u skladu s člankom 19. ovoga Zakona i preuzme obvezu po ugovoru koja zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama bez prethodne suglasnosti ministra financija odnosno Vlade, osim u slučajevima iz članka 19. stavaka 2., 4. i 5., stavka 7. podstavka 1. i stavka 8. ovoga Zakona

2. ako korisnik raspiše javni poziv bez suglasnosti Vlade odnosno prethodne suglasnosti Ministarstva, u slučajevima iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona

3. ako naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa poveća suprotno osnovici iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona

4. ako korisnik Proračuna nije izuzet od uplate vlastitih prihoda te namjenskih prihoda i primitaka, a ne uplaćuje vlastite prihode te namjenske prihode i primitke u Proračun (članak 59. stavak 4. ovoga Zakona).

Članak 63.

(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj sastavlja optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.

(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.

Na započete postupke sklapanja ugovora i dodatke ugovora, kao i na sve ugovore i dodatke ugovorima sklopljene na temelju Odluke o provođenju aktivnosti vezanih za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije iz djelokruga Ministarstva kulture i medija, KLASA: 022-03/21-04/480, URBROJ: 50301-04/12-21-1, od 30. prosinca 2021., te Odluke o provođenju aktivnosti vezanih za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije iz djelokruga tijela odgovornih za provedbu financijskog doprinosa (»Narodne novine«, br. 51/22.) do stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 19. stavka 4. i članka 20. ovoga Zakona.

Članak 65.

(1) Odluku iz članka 26. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu odluke iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (»Narodne novine«, br. 50/92. i 73/93.).

(3) Do stupanja na snagu odluke iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (»Narodne novine«, br. 8/06.) i Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (»Narodne novine«, br. 117/12.), osim u slučaju ako je posebnim propisom uređeno drukčije.

(4) Odluku iz članka 30. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Odluku iz članka 52. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Odluku iz članka 55. stavka 4. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 66.

(1) Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda kaznenih tijela (»Narodne novine«, br. 114/15.) ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda kaznenih tijela koji donosi nadležni ministar uz suglasnost Ministarstva financija, sukladno članku 56. stavku 2. Zakona o proračunu.

(2) Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija i vlastitih prihoda nacionalnih parkova i parkova prirode (»Narodne novine«, br. 65/17.) ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika o mjerilima i načinu korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena i vlastitih prihoda nacionalnih parkova i parkova prirode koji donosi nadležni ministar uz suglasnost Ministarstva financija, sukladno članku 56. stavku 2. Zakona o proračunu.

(3) Pravilnik o načinu korištenja vlastitih prihoda ostvarenih od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti ustanova u kulturi (»Narodne novine«, br. 54/19.) ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda ostvarenih od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti ustanova u kulturi koji donosi nadležni ministar uz suglasnost Ministarstva financija, sukladno članku 56. stavku 2. Zakona o proračunu.

(4) Naputak o načinu isplate beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine«, br. 46/20., 5/21. i 73/21.) ostaje na snazi i u 2022. godini u dijelu koji se odnosi na povrat beskamatnih zajmova danih na temelju njega.

(5) Naputak o isplati sredstava beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed pada prihoda (»Narodne novine«, br. 130/20.) ostaje na snazi i u 2022. godini u dijelu koji se odnosi na povrat beskamatnih zajmova danih na temelju njega.

(6) Odluka o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa (»Narodne novine«, br. 101/21.) ostaje na snazi i u 2022. godini u dijelu koji se odnosi na povrat beskamatnih zajmova danih na temelju nje.

(7) Odluka o isplati razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad radnicima u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 101/21. i 147/21.) ostaje na snazi i u 2022. godini.

(8) Odluka o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed pada prihoda (»Narodne novine«, br. 136/21.) ostaje na snazi i u 2022. godini u dijelu koji se odnosi na povrat beskamatnih zajmova danih na temelju nje.

(9) Odluka o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa (»Narodne novine«, br. 12/22. i 46/22.) ostaje na snazi u 2022. godini.

(10) Naputak o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2022. godini (»Narodne novine«, br. 15/22., 18/22. i 50/22.) ostaje na snazi u 2022. godini.

Članak 67.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona stavljaju se izvan snage Zaključak Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti prije sklapanja ugovora vezanih uz sanaciju štete nastale zbog potresa, a čije financiranje je u cijelosti ili dijelom predviđeno iz Fonda solidarnosti Europske unije, klasa: 022-03/21-07/492, urbroj: 50301-05/14-21-2, od 23. prosinca 2021., Odluka Vlade Republike Hrvatske o provođenju aktivnosti vezanih za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije iz djelokruga Ministarstva kulture i medija, klasa: 022-03/21-04/480, urbroj: 50301-04/12-21-1, od 30. prosinca 2021., i Odluka Vlade Republike Hrvatske o provođenju aktivnosti vezanih za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije iz djelokruga tijela odgovornih za provedbu financijskog doprinosa (»Narodne novine«, br. 51/22.).

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu (»Narodne novine«, br. 140/21.).

Članak 68.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

 

Copyright © Ante Borić