Povezani zakoni

Zakon o proračunu

NN 144/21

na snazi od 01.01.2022.

Uživajte...

Baza je ažurirana 04.10.2022. 

zaključno sa NN 113/22

I. OPĆE ODREDBE

Sadržaj i područje primjene zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna, upravljanje imovinom i obvezama, upravljanje dugom općeg proračuna, zaduživanje i jamstva Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja vezana za upravljanje javnim financijama.

Usklađivanje s pravnim poretkom Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske preuzima Direktiva Vijeća Europske unije 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (SL L 306, 23. 11. 2011.).

Rodna jednakost

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Značenje pojmova

Članak 4.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. AFCOS je sustav kroz koji se provodi koordinacija zakonodavnih, upravnih i operativnih aktivnosti s ciljem zaštite financijskih interesa Europske unije i neposredna suradnja s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF)

2. akti strateškog planiranja su akti definirani propisom kojim se uređuje sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama

3. aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom

4. brutonačelo je iskazivanje svih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u punom iznosu bez prijeboja

5. dane donacije su tekući ili kapitalni prijenosi sredstava neprofitnim organizacijama te građanima i kućanstvima koji uključuju i prijenose u naravi, a koje proračuni i proračunski korisnici mogu davati za određenu namjenu

6. dane pomoći su tekući ili kapitalni prijenosi inozemnim vladama, međunarodnim organizacijama, institucijama i tijelima Europske unije, proračunima, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, bankama i ostalim financijskim institucijama, trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima

7. doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije su sredstva koja Republika Hrvatska uplaćuje u proračun Europske unije

8. državna potpora je stvarni i potencijalni rashod ili umanjen prihod dodijeljen od davatelja potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije, u skladu s člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

9. državni proračun je akt koji donosi Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor), a sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine u kojima se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci Republike Hrvatske i proračunskih korisnika državnog proračuna

10. državna tijela su tijela državne uprave, tijela državne vlasti i drugi proračunski i izvanproračunski korisnici koji su dio središnjeg proračuna

11. ekonomska klasifikacija je prikaz prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj služe i razvrstani su u razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune

12. financijska imovina su novčana sredstva, potraživanja, dionice i udjeli u kapitalu pravnih osoba, vrijednosni papiri i druga ulaganja u pravne osobe

13. financijski plan je akt proračunskog i izvanproračunskog korisnika koji sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine i u kojemu se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci u skladu s proračunskim klasifikacijama

14. financijsko izvještavanje je skup informacija o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i novčanim tijekovima proračuna te proračunskih korisnika i izvanproračunskih korisnika

15. funkcijska klasifikacija je prikaz rashoda proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika razvrstanih prema njihovoj namjeni

16. investicije ili kapitalna ulaganja su ulaganja u povećanje i očuvanje vrijednosti imovine, ulaganja u zemljišta, građevine, opremu i drugu dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu

17. izvanproračunski korisnici su ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe koje nisu proračunski korisnici, a koji pojedinačno ili kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete:

a) da im je isključivi osnivač ili vlasnik Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, da u njima Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje i da se u opći proračun uključuju s obzirom na način financiranja

b) da su prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) razvrstani u sektor opće države

Pravne osobe koje ispunjavaju oba uvjeta iz ove točke svrstavaju se u prvu skupinu izvanproračunskih korisnika (izvanproračunski korisnici iz skupine I.). Pravne osobe koje ispunjavaju samo uvjet iz podtočke b) ove točke svrstavaju se u drugu skupinu izvanproračunskih korisnika (izvanproračunski korisnici iz skupine II.).

Pojedini izvanproračunski korisnici iz skupine I. mogu, radi učinkovitijeg upravljanja sredstvima, biti organizacijski uključeni u proračun. U tom slučaju na ove izvanproračunske korisnike primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje vrijede za proračunske korisnike.

18. izvori financiranja su skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i namjene, a obuhvaćaju: opće prihode i primitke, doprinose, vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći, donacije, prihode od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja te namjenske primitke

19. izvršna tijela su Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan (u daljnjem tekstu: načelnik, gradonačelnik odnosno župan) koji svom predstavničkom tijelu predlažu proračun i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i koji obavljaju druge poslove utvrđene ovim Zakonom i posebnim propisima

20. jamstvo je instrument osiguranja za ispunjenje obveza za koje se daje jamstvo

21. javni dug je dug opće države koji se izračunava prema metodologiji europskog sustava nacionalnih računa (ESA 2010)

22. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je općina, grad i županija čija tijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama donesenima na temelju zakona, za što se sredstva osiguravaju u njihovu proračunu

23. konsolidacija je iskazivanje financijskih podataka više međusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih korisnika te izvanproračunskih korisnika kao da se radi o jedinstvenom subjektu

24. lokacijska klasifikacija je prikaz rashoda i izdataka prema teritorijalno definiranim cjelinama u skladu s ustrojem Republike Hrvatske, drugih država članica Europske unije te ostalih država

25. nacrt proračunskog plana je akt Vlade koji se izrađuje na temelju Pakta o stabilnosti i rastu i u kojem se definira makroekonomski i fiskalni okvir pojedine države članice europodručja u idućoj proračunskoj godini i koji države članice europodručja dostavljaju Europskoj komisiji kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika europodručja

26. nefinancijska dugotrajna imovina je sva ekonomska imovina, osim financijske, čiji je vijek trajanja duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik, a obuhvaća neproizvedenu i proizvedenu dugotrajnu imovinu

27. neprofitne organizacije su domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera i koje nisu proračunski ili izvanproračunski korisnici

28. odgovorna osoba je čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika, načelnik, gradonačelnik odnosno župan i osoba na koju je ta ovlast prenesena njegovom odlukom i/ili proizlazi iz posebnih propisa

29. odljevi su svi plaćeni rashodi i izdaci te ostala plaćanja proračuna i proračunskih korisnika

30. opća država je prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) institucionalni sektor, koji se u Republici Hrvatskoj s obzirom na Ustavom Republike Hrvatske utvrđeno ustrojstvo države sastoji od podsektora središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti

31. opći prihodi i primici obuhvaćaju prihode od poreza, prihode od imovine, prihode od upravnih, administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i prihode od naknada, prihode od kazni te nenamjenske primitke od financijske imovine i zaduživanja. Za proračunske korisnike opći prihodi i primici obuhvaćaju i prihode koje ostvare iz nadležnog proračuna i ostale prihode za koje nadležni proračun odredi da pripadaju ovoj vrsti prihoda

32. opći proračun je središnji proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te financijski planovi izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pod izvanproračunskim korisnicima podrazumijevaju se izvanproračunski korisnici iz skupine I., kako je utvrđeno u točki 17. ovoga članka i u članku 5. stavku 2. ovoga Zakona

33. organizacijska klasifikacija je prikaz povezanih i međusobno hijerarhijski usklađenih cjelina proračuna i proračunskih korisnika, s obzirom na odnose prava i odgovornosti, koje ostvaruju postavljene ciljeve, a uspostavlja se kroz razdjele, glave i proračunske korisnike

34. predstavničko tijelo je županijska skupština, Gradska skupština Grada Zagreba, općinsko i gradsko vijeće (u daljnjem tekstu: predstavničko tijelo)

35. prihodi za posebne namjene obuhvaćaju prihode čije su korištenje i namjena utvrđeni posebnim zakonom

36. priljevi su uplaćeni prihodi i primici te ostale uplate proračuna i proračunskih korisnika

37. primljene donacije su prihodi ostvareni bez bilo kakve naknade ili protučinidbe od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i ostalih subjekta izvan općeg proračuna

38. primljene pomoći su tekući i/ili kapitalni prijenosi ostvareni od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija, institucija i tijela Europske unije ili od subjekata unutar općeg proračuna

39. program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkoga cilja

40. programska klasifikacija je prikaz programa i njihovih sastavnih dijelova: aktivnosti i projekata, definiranih u skladu s aktima strateškog planiranja te ciljevima i zadaćama proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika

41. projekt je sastavni dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom

42. proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je akt koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine u kojima se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njezinih proračunskih korisnika

43. proračun opće države je konsolidirani statistički prikaz planskih podataka o prihodima i rashodima, primicima i izdacima jedinica koje čine opću državu

44. proračunske klasifikacije su okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja

45. proračunski korisnici su državna tijela i ustanove čiji je isključivi osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili su sastavnice tog tijela ili ustanove koje im je ujedno isključivi osnivač, a čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu i/ili koji ostvaruju prihode iz državnog proračuna i/ili na temelju javnih ovlasti, zakona i drugih propisa, pri čemu ti prihodi iznose 50 posto ili više od ukupnih prihoda odnosno kojima je izvor prihoda proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od 50 posto ili više

46. proračunski nadzor je inspekcijski nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava, pravodobnosti i potpunosti naplate prihoda i primitaka iz nadležnosti proračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te inspekcijski nadzor pridržavanja i primjene zakona i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini i obvezama

47. proračunsko računovodstvo je računovodstveni sustav koji se odnosi na knjigovodstveno praćenje, analiziranje i izvještavanje o poslovnim događajima proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika

48. refinanciranje je novi kredit ili zajam kojim se zatvaraju postojeće obveze po dugoročnom zaduženju odnosno zamjena starog kredita ili zajma novim

49. registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika je popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojem su proračunski korisnici hijerarhijski povezani s nadležnim ministarstvom ili drugim tijelom državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno s nadležnom jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave

50. reprogram je promjena prije ugovorenih uvjeta kredita ili zajma koja može uključivati produljenje roka otplate, promjenu instrumenta zaloga, odgodu plaćanja dospjelog dugovanja, izmjenu kamatne stope i mirovanje otplate (moratorij)

51. riznica je sustav koji organizacijski i informacijski objedinjava proračunske procese: pripremu proračuna, izvršavanje proračuna, računovodstvo i upravljanje novčanim sredstvima

52. središnji proračun je državni proračun i financijski planovi izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Pod izvanproračunskim korisnicima podrazumijevaju se izvanproračunski korisnici iz skupine I., kako je utvrđeno u točki 17. ovoga članka i u članku 5. stavku 2. ovoga Zakona

53. sredstva Europske unije su sredstva koja se doznačavaju iz proračuna Europske unije posredno ili neposredno

54. subvencije su tekući prijenosi sredstava koji se bez protučinidbe daju proizvođačima za poticanje proizvodnje određenih proizvoda i pružanja usluga u područjima od javnog interesa, a mogu se utvrđivati na temelju razine proizvodnje i/ili količine proizvedenih, prodanih ili uvezenih dobara i usluga

55. ukupno prihvatljivi trošak projekta je trošak koji može biti (su)financiran sredstvima Europske unije i nacionalnog sufinanciranja

56. upravljačko tijelo je izvršno tijelo proračunskog i izvanproračunskog korisnika utvrđeno posebnim propisom (uprava, upravni odbor, upravno vijeće, fakultetsko vijeće, školski odbor te druga kolegijalna i ostala upravljačka tijela)

57. upravno tijelo je upravni odjel i služba odnosno jedinstveni upravni odjel ustrojen u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za obavljanje poslova iz njezina samoupravnog djelokruga, kao i za obavljanje povjerenih poslova državne uprave

58. upravno tijelo nadležno za financije općine, grada odnosno županije (u daljnjem tekstu: upravno tijelo za financije) je ustrojstvena jedinica koja priprema proračun, godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna te obavlja druge financijske poslove za načelnika, gradonačelnika odnosno župana

59. većinsko vlasništvo je vlasništvo ili suvlasništvo u kojem Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udio u vlasništvu veći od 50 posto

60. vlastiti prihodi obuhvaćaju prihode koji se ostvaruju od obavljanja poslova koji se ne financiraju iz proračuna i koji se obavljaju na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi subjekti izvan općeg proračuna

61. zaduživanje je uzimanje kredita, zajma i/ili izdavanje vrijednosnih papira.

Obveznici primjene

Članak 5.

(1) Odredbe ovoga Zakona odnose se na državni proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračun) te na proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar iz stavka 6. ovoga članka (u daljnjem tekstu: proračunski korisnici).

(2) Pojedine odredbe ovoga Zakona uređuju proračunske odnose i pravila koja se primjenjuju na izvanproračunske korisnike iz skupine I., i to na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog nadzora. Ako u pojedinoj odredbi nije izričito drukčije utvrđeno, navod o primjeni te odredbe na izvanproračunske korisnike odnosi se samo na izvanproračunske korisnike iz skupine I. koji su upisani u Registar iz stavka 6. ovoga članka (u daljnjem tekstu: izvanproračunski korisnici).

(3) Za izvanproračunske korisnike koji vode računovodstvo po drugim modelima osim proračunskog računovodstva, odredbe ovoga Zakona u vezi s njihovim planiranjem i izvještavanjem ne utječu na njihove izvještajne i druge obveze koje proizlaze iz drugih propisa.

(4) Izvanproračunski korisnici iz skupine II. jesu one jedinice koje su u bazi sektorske klasifikacije koju objavljuje Državni zavod za statistiku na svojim mrežnim stranicama razvrstane u sektor S.13 Opća država, a nisu uključene u registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, i to:

– izvanproračunski korisnici državnog proračuna iz skupine II.: jedinice razvrstane u podsektor S.1311 Središnja država (osim fondova socijalne sigurnosti) i podsektor S.1314 Fondovi socijalne sigurnosti

– izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz skupine II.: jedinice razvrstane u podsektor S.1313 Lokalna država (osim fondova socijalne sigurnosti).

(5) Ministar financija za svaku godinu naputkom utvrđuje popis onih izvanproračunskih korisnika iz skupine II. koji su s obzirom na kriterije važnosti relevantne za dokumente iz članaka 21. do 27. ovoga Zakona i za statističko izvještavanje iz članka 142. stavka 3. i članka 143. ovoga Zakona dužni dostavljati Ministarstvu financija svoje podatke o izvršenju i o planovima odnosno projekcijama, na temelju njihova računovodstvenog modela i sustava planiranja, a u skladu sa sadržajem, oblikom i učestalošću propisanima naputkom.

(6) Ministar financija pravilnikom utvrđuje način vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. U registar se od izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključuju samo izvanproračunski korisnici iz skupine I.

Proračunska načela

Članak 6.

(1) Proračun i financijski plan donosi se i izvršava u skladu s načelima jedinstva i točnosti, proračunske godine, višegodišnjeg planiranja, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.

(2) Ministar financija pravilnikom utvrđuje način primjene modificiranog novčanog načela odnosno modificiranog obračunskog načela u postupku planiranja i izvršavanja proračuna i financijskog plana.

Načelo jedinstva i točnosti

Članak 7.

(1) U proračunu i financijskim planovima iskazuju se po brutonačelu svi prihodi i primici te rashodi i izdaci Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, osim iznimno kako je propisano pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Prihodi i primici koriste se za financiranje aktivnosti i projekata odnosno programa u visini utvrđenoj proračunom odnosno financijskim planom osim namjenskih prihoda i primitaka iz članka 52. ovoga Zakona i vlastitih prihoda iz članka 54. ovoga Zakona, koji se mogu koristiti do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava.

Načelo proračunske godine

Članak 8.

(1) Proračunska godina je razdoblje od 12 mjeseci koje počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca kalendarske godine.

(2) Prihodi i primici uplaćeni na račun od 1. siječnja do 31. prosinca tekuće godine prihod su odnosno primitak tekuće proračunske godine.

Načelo višegodišnjeg planiranja

Članak 9.

Proračun i financijski plan donose se za tri proračunske godine, a sastoje se od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije proračunske godine.

Načelo uravnoteženosti

Članak 10.

(1) Proračun i financijski plan moraju biti uravnoteženi tako da ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke u skladu s člankom 29. ovoga Zakona.

(2) Ako ukupni prihodi i primici nisu jednaki ukupnim rashodima i izdacima, državni proračun uravnotežuje se prijenosom sredstava iz prethodne godine i prijenosom sredstava u sljedeću godinu, a proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uravnotežuje se prenesenim viškom ili prenesenim manjkom prihoda nad rashodima.

(3) Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih okolnosti, povećaju rashodi i izdaci odnosno smanje prihodi i primici, proračun i financijski plan moraju se uravnotežiti novim prihodima i primicima odnosno smanjenjem predviđenih rashoda i izdataka.

(4) Uravnoteženje proračuna i financijskog plana provodi se tijekom proračunske godine izmjenama i dopunama proračuna i financijskog plana prema postupku za donošenje proračuna i financijskog plana.

Načelo obračunske jedinice

Članak 11.

U proračunu, financijskim planovima i financijskim izvještajima iznosi se iskazuju u službenoj valuti Republike Hrvatske.

Načelo univerzalnosti

Članak 12.

Ukupni prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka.

Načelo specifikacije

Članak 13.

(1) Prihodi i primici raspoređuju se u proračunu i financijskom planu po ekonomskoj proračunskoj klasifikaciji i proračunskoj klasifikaciji izvori financiranja.

(2) Rashodi i izdaci raspoređuju se u proračunu i financijskom planu prema proračunskim klasifikacijama.

Načelo dobrog financijskog upravljanja

Članak 14.

Sredstva planirana u proračunu i financijskom planu koriste se u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

Načelo transparentnosti

Članak 15.

Proračun i financijski plan donose se i izvršavaju u skladu s načelom transparentnosti, koje podrazumijeva pravodobno objavljivanje vjerodostojnih dokumenata, podataka i informacija na sustavan način.

Proračunske klasifikacije

Članak 16.

(1) Prihodi, primici, rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana iskazuju se prema proračunskim klasifikacijama.

(2) Proračunske klasifikacije su:

– organizacijska

– ekonomska

– funkcijska

– lokacijska

– programska

– izvori financiranja.

(3) Ministar financija donosi pravilnik o proračunskim klasifikacijama iz stavka 2. ovoga članka.

Odgovornost za planiranje i izvršavanje proračuna

Članak 17.

(1) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika odgovorni su za:

– planiranje i izvršavanje svog dijela proračuna odnosno financijskog plana

– naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti te uplatu u proračun i evidentiranje u proračunu

– preuzimanje obveza, verifikaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret sredstava tijela koje vodi i utvrđivanje prava naplate te za izdavanje naloga za naplatu u korist sredstava tijela koje vodi

– zakonitost, svrhovitost, učinkovitost, ekonomičnost i djelotvornost u raspolaganju sredstvima tijela koje vodi.

(2) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika može, za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, ovlastiti druge osobe u skladu s aktima o unutarnjem ustrojstvu. Prenošenjem ovlasti prenosi se i odgovornost, čime se ne isključuje odgovornost izvršnog tijela odnosno čelnika.

(3) Prijenos ovlasti iz stavka 2. ovoga članka izvršno tijelo odnosno čelnik mora obaviti poštujući načelo razdvajanja dužnosti.

Predmet propisa za izvršavanje proračuna za proračunsku godinu

Članak 18.

(1) Sabor uz državni proračun donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna, a predstavničko tijelo uz proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi odluku o izvršavanju proračuna.

(2) Zakonom iz stavka 1. ovoga članka uređuju se prihodi i primici te rashodi i izdaci proračuna i njihovo ostvarivanje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

(3) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka uređuju se prihodi i primici te rashodi i izdaci proračuna i njihovo ostvarivanje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti načelnika, gradonačelnika, župana u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Fiskalna procjena posljedica zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja za opći proračun

Članak 19.

(1) Prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja koje usvaja Vlada ili koje Vlada upućuje na usvajanje Saboru moraju sadržavati fiskalnu procjenu posljedica za opći proračun (u daljnjem tekstu: fiskalna procjena) iz koje mora biti razvidno povećavaju li se ili smanjuju prihodi i primici ili rashodi i izdaci općeg proračuna.

(2) Fiskalna procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvatiti:

– predviđene prihode i rashode te primitke i izdatke proračuna za proračunsku godinu i za dvije sljedeće godine

– prijedloge za pokrivanje povećanih rashoda i izdataka proračuna

– prijedloge za pokrivanje smanjenih prihoda i primitaka proračuna

– prethodnu suglasnost Ministarstva financija ako prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja imaju fiskalni učinak na proračun odnosno mišljenje Ministarstva financija na izjavu predlagatelja da prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja nemaju fiskalni učinak na proračun, u skladu s posebnim propisima.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, akti koje Vlada usvaja ili upućuje na usvajanje Saboru, a kojima se usvajaju izvješća o realiziranim aktivnostima i utrošenim financijskim sredstvima za prethodne proračunske godine, ne moraju sadržavati fiskalnu procjenu u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(4) Pravilnici i drugi propisi koje Vlada ne usvaja, koji se donose na temelju zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja, ako imaju fiskalni učinak donose se uz prethodnu suglasnost ministra financija.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Vlada uredbom uređuje postupak utvrđivanja fiskalnog učinka te davanja Iskaza o procjeni fiskalnog učinka, kao i oblik i sadržaj Obrasca standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka na kojem se daje Iskaz o procjeni fiskalnog učinka u skladu s ovim Zakonom.

5. Uredba o postupku davanja Iskaza o procjeni fiskalnog učinka

Fiskalna procjena amandmana i službenih tumačenja kolektivnih ugovora

Članak 20.

(1) Proračunski korisnik državnog proračuna koji je predlagatelj zakona dužan je prije prihvaćanja amandmana na prijedloge zakona koji se podnose Saboru, a kojima se mijenja fiskalna procjena u odnosu na procjenu danu uz prijedlog zakona, dostaviti novu fiskalnu procjenu Ministarstvu financija.

(2) Predstavnici Vlade u tijelu nadležnom za tumačenje kolektivnih ugovora čijim se službenim tumačenjima mijenja fiskalna procjena provedbe kolektivnog ugovora u odnosu na fiskalnu procjenu danu prije donošenja zaključka o prihvaćanju kolektivnih ugovora odnosno njegovih izmjena, dopuna ili dodataka, dužni su prije izjašnjavanja o službenom tumačenju pribaviti od nadležnog proračunskog korisnika državnog proračuna iz čijeg je djelokruga kolektivni ugovor novu fiskalnu procjenu koja mora uključivati i mišljenje Ministarstva financija.

(3) Na postupak fiskalne procjene i utvrđivanja fiskalnog učinka iz ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe uredbe iz članka 19. stavka 6. ovoga Zakona.

 

II. OSNOVE ZA PROCES DONOŠENJA PRORAČUNA I FINANCIJSKIH PLANOVA

Makroekonomske i proračunske projekcije

Članak 21.

(1) Fiskalno planiranje temelji se na realističnim makroekonomskim i proračunskim projekcijama uz korištenje posljednjih dostupnih informacija odnosno na najizglednijem makroekonomskom i fiskalnom okviru ili drugom scenariju koji proizlazi iz opreznijih početnih postavki.

(2) Makroekonomske i proračunske projekcije podliježu nepristranoj i sveobuhvatnoj ocjeni neovisnog tijela nadležnog za ocjenu fiskalne politike čiji se rezultati uzimaju u obzir pri izradi budućih makroekonomskih i proračunskih projekcija u skladu s odredbama zakonskih i podzakonskih propisa kojima se uređuje fiskalna odgovornost.

(3) Makroekonomske projekcije na kojima se temelji program konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona i nacrt proračunskog plana iz članka 27. ovoga Zakona moraju biti potvrđeni od strane neovisnog tijela nadležnog za ocjenu fiskalne politike.

Program konvergencije

Članak 22.

(1) Ministarstvo financija izrađuje program konvergencije koji Vlada zaključkom usvaja najkasnije do kraja travnja tekuće godine i dostavlja Europskoj komisiji.

(2) Programom konvergencije utvrđuje se makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske u tekućoj proračunskoj godini i sljedeće tri proračunske godine.

(3) Program konvergencije sadrži:

– prikaz makroekonomskih projekcija te pretpostavki i osnovnih parametara na temelju kojih se izrađuju makroekonomske projekcije uz navod o metodologiji koja se koristi u izračunima

– usporedbu makroekonomskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije uz objašnjenje značajnih odstupanja

– prikaz srednjoročnog proračunskog okvira koji obuhvaća projekcije po vrstama prihoda i rashoda proračuna opće države na temelju fiskalnih učinaka nepromijenjenih politika te opis predviđenih srednjoročnih politika koje imaju fiskalni učinak na manjak odnosno višak proračuna opće države, raščlanjene po glavnim kategorijama prihoda i rashoda, a sukladno pravnim odredbama Europske unije

– prikaz ciljanog manjka odnosno viška proračuna opće države, duga opće države i rashoda proračuna opće države koji moraju biti usklađeni s fiskalnim pravilima iz zakona kojim se uređuje fiskalna odgovornost

– prikaz ciljanog manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na razini podsektora, kao i prikaz manjka odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) razvrstavaju u sektor opće države, a imaju značajan utjecaj na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države

– ocjenu dugoročne održivosti javnih financija koja uključuje fiskalne učinke predviđenih srednjoročnih politika

– fiskalne rizike i analizu osjetljivosti kretanja manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na temelju različitih pretpostavki gospodarskog rasta i visine kamatnih stopa koje bi mogle utjecati na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države

– kvalitativna i institucionalna obilježja javnih financija.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, sadržaj i naziv programa konvergencije može biti izmijenjen sukladno pravnim odredbama Europske unije.

Odluka o proračunskom okviru za iduće trogodišnje razdoblje

Članak 23.

(1) Vlada donosi odluku o proračunskom okviru za iduće trogodišnje razdoblje najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, na prijedlog Ministarstva financija, a na temelju programa konvergencije.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

– visinu rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa te namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije, za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine

– visinu manjka odnosno viška izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za iduću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine.

(3) Visina rashoda po razdjelima organizacijske klasifikacije iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka obuhvaća:

– visinu rashoda potrebnih za provedbu postojećih programa odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutačno važećih propisa i

– visinu rashoda potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa odnosno aktivnosti.

(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka čini osnovu za pripremu državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna.

(5) U slučaju značajno promijenjenih gospodarskih okolnosti, odstupanja od makroekonomskog okvira iz programa konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona moraju se obrazložiti u odluci iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u godini u kojoj se održavaju izbori za zastupnike u Sabor rok donošenja odluke može odstupiti od roka propisanog u stavku 1. ovoga članka, a Vlada je usvaja najkasnije osam dana prije utvrđivanja prijedloga državnog proračuna.

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za vrijeme trajanja privremenog financiranja iz članka 44. ovoga Zakona Vlada usvaja odluku iz stavka 1. ovoga članka najkasnije osam dana prije utvrđivanja prijedloga državnog proračuna.

Uputa za izradu prijedloga državnog proračuna

Članak 24.

(1) Na osnovi odluke iz članka 23. ovoga Zakona Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije uputu za izradu prijedloga državnog proračuna do 20. kolovoza tekuće godine.

(2) Uputa iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

– prikaz visine rashoda po razdjelima organizacijske klasifikacije navedenih u odluci iz članka 23. ovoga Zakona

– visinu manjka odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku državnog proračuna navedenog u odluci iz članka 23. ovoga Zakona i

– način izrade i rok za dostavu prijedloga financijskih planova.

Uputa za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova

Članak 25.

(1) Na osnovi upute za izradu prijedloga državnog proračuna iz članka 24. ovoga Zakona, proračunski korisnici na razini razdjela organizacijske klasifikacije sastavljaju i dostavljaju uputu za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti.

(2) Uputa iz stavka 1. ovoga članka sadrži visinu rashoda iz izvora financiranja opći prihodi i primici te namjenski primici po proračunskim korisnicima odnosno visinu manjka ili viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku, za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, način izrade i rok za dostavu prijedloga financijskih planova nadležnim proračunskim korisnicima na razini razdjela organizacijske klasifikacije.

Uputa za izradu prijedloga proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 26.

(1) Ministarstvo financija, na osnovi programa konvergencije i odluke iz članka 23. ovoga Zakona, sastavlja uputu za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave do 20. kolovoza tekuće godine.

(2) Na temelju upute iz stavka 1. ovoga članka upravno tijelo za financije u suradnji s drugim upravnim tijelima izrađuje uputu za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova upravnih tijela te proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Uputa iz stavka 2. ovoga članka sadrži:

– temeljne makroekonomske pretpostavke za izradu prijedloga proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

– opis planiranih politika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

– procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedeće tri godine

– visinu rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka te namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije, za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, raspoređenu na:

a) visinu rashoda potrebnih za provedbu postojećih programa odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz važećih propisa i

b) visinu rashoda potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa odnosno aktivnosti

– visinu manjka odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine i

– način izrade i rok za dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nacrt proračunskog plana

Članak 27.

(1) Ministarstvo financija izrađuje nacrt proračunskog plana za iduću proračunsku godinu koji Vlada usvaja zaključkom i dostavlja ga Europskoj komisiji najkasnije do 15. listopada tekuće godine.

(2) Nacrt proračunskog plana iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se prema pravilima europske statističke metodologije (ESA 2010), za obuhvat opće države, na temelju fiskalnih ciljeva definiranih u programu konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona te u skladu s posebnim preporukama Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku.

(3) Sadržaj nacrta proračunskog plana iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se sukladno pravnim odredbama Europske unije.

(4) Mišljenje Europske komisije o nacrtu proračunskog plana iz stavka 1. ovoga članka uzima se u obzir prilikom pripreme i donošenja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za iduću proračunsku godinu.

 

III. SADRŽAJ PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA

Sadržaj proračuna

Članak 28.

(1) Proračun se sastoji od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine, a sadrži financijske planove proračunskih korisnika prikazane kroz opći i posebni dio i obrazloženje proračuna.

(2) Financijski planovi proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka odnose se i na financijske planove upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj proračuna.

Opći dio proračuna

Članak 29.

(1) Opći dio proračuna sadrži:

– sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja

– Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

(2) Račun prihoda i rashoda proračuna sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji te rashoda iskazanih prema funkcijskoj klasifikaciji.

(3) U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplate instrumenata zaduživanja prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(4) Ako ukupni prihodi i primici nisu jednaki ukupnim rashodima i izdacima, opći dio državnog proračuna sadrži i prijenos sredstava iz prethodne godine i prijenos sredstava u sljedeću godinu, a opći dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži i preneseni višak ili preneseni manjak prihoda nad rashodima.

(5) Ako se donosi višegodišnji plan uravnoteženja iz članka 37. ovoga Zakona, proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži podatke iz višegodišnjeg plana uravnoteženja.

(6) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje podatke koji moraju biti navedeni u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako se donosi višegodišnji plan uravnoteženja iz članka 37. ovoga Zakona.

Posebni dio proračuna

Članak 30.

Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka državnog proračuna odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika iskazanih po organizacijskoj klasifikaciji, izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

Obrazloženje proračuna

Članak 31.

(1) Obrazloženje proračuna sastoji se od obrazloženja općeg dijela proračuna i obrazloženja posebnog dijela proračuna.

(2) Obrazloženje općeg dijela državnog proračuna sadrži:

– obrazloženje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka državnog proračuna

– prikaz manjka odnosno viška državnog proračuna.

(3) Uz obrazloženje općeg dijela državnog proračuna iz stavka 2. ovoga članka u obrazloženju državnog proračuna navodi se i:

– prikaz makroekonomskih projekcija te pretpostavki i osnovnih parametara na temelju kojih se izrađuju makroekonomske projekcije uz navod o metodologiji koja se koristi u izračunima

– usporedba makroekonomskih projekcija s posljednje dostupnim projekcijama Europske komisije te s makroekonomskim okvirom definiranim u programu konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona uz objašnjenje značajnih odstupanja

– prikaz ciljanog manjka odnosno viška proračuna opće države, duga opće države i rashoda proračuna opće države koji moraju biti usklađeni s fiskalnim pravilima iz zakona kojim se uređuje fiskalna odgovornost

– prikaz ciljanog manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na razini podsektora, kao i prikaz manjka odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) razvrstavaju u sektor opće države, a imaju značajan utjecaj na kretanje manjka odnosno viška te duga proračuna opće države

– fiskalni rizici i analiza osjetljivosti kretanja manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na temelju različitih pretpostavki gospodarskog rasta i visine kamatnih stopa koje bi mogle utjecati na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države

– prikaz stanja dospjelih obveza za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna.

(4) Obrazloženje općeg dijela proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži obrazloženje:

– prihoda i rashoda, primitaka i izdataka proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i

– prenesenog manjka odnosno viška proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u slučaju iz članka 29. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Obrazloženje posebnog dijela državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji se na obrazloženjima financijskih planova proračunskih korisnika, a sastoji se od obrazloženja programa koje se daje kroz obrazloženje aktivnosti i projekata zajedno s ciljevima i pokazateljima uspješnosti iz akata strateškog planiranja.

Manjak/višak proračuna opće države

Članak 32.

(1) Projekcije prihoda i rashoda te manjka odnosno viška proračuna opće države za iduću proračunsku godinu moraju biti usklađene sa srednjoročnim proračunskim okvirom definiranim u programu konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona te odlukom iz članka 23. ovoga Zakona.

(2) Svako značajno odstupanje od odredbi iz stavka 1. ovoga članka mora se obrazložiti.

Sadržaj financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika

Članak 33.

(1) Financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika sastoji se od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine te sadrži opći i posebni dio i obrazloženje financijskog plana.

(2) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika.

Opći dio financijskog plana

Članak 34.

(1) Opći dio financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sadrži:

– sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja

– Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

(2) Račun prihoda i rashoda proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji te rashoda iskazanih prema funkcijskoj klasifikaciji.

(3) Račun prihoda i rashoda izvanproračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema ekonomskoj klasifikaciji.

(4) U Računu financiranja proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu instrumenata zaduživanja prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(5) U Računu financiranja izvanproračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i za otplatu instrumenata zaduživanja prema ekonomskoj klasifikaciji.

(6) Ako ukupni prihodi i primici nisu jednaki ukupnim rashodima i izdacima, financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prijenos sredstava iz prethodne godine i prijenos sredstava u sljedeću godinu, a financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži preneseni višak ili preneseni manjak prihoda nad rashodima.

(7) Ako se donosi višegodišnji plan uravnoteženja iz članka 37. ovoga Zakona, financijski plan sadrži podatke iz višegodišnjeg plana uravnoteženja.

(8) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje podatke koji moraju biti navedeni u financijskom planu ako se donosi višegodišnji plan uravnoteženja iz članka 37. ovoga Zakona.

Posebni dio financijskog plana

Članak 35.

(1) Posebni dio financijskog plana proračunskog korisnika sastoji se od plana rashoda i izdataka iskazanih po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

(2) Posebni dio financijskog plana izvanproračunskog korisnika sastoji se od plana rashoda i izdataka iskazanih po ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

Obrazloženje financijskog plana

Članak 36.

(1) Obrazloženje financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sastoji se od obrazloženja općeg dijela financijskog plana i obrazloženja posebnog dijela financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika.

(2) Obrazloženje općeg dijela financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sadrži obrazloženje:

– prihoda i rashoda, primitaka i izdataka i

– prijenosa sredstava iz prethodne godine i prijenosa sredstava u sljedeću godinu za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna, a za proračunske i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prenesenog manjka odnosno viška financijskog plana, u slučaju iz članka 34. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Uz obrazloženje općeg dijela financijskog plana iz stavka 2. ovoga članka, u obrazloženju financijskog plana navodi se i prikaz stanja ukupnih i dospjelih obveza za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna.

(4) Obrazloženje posebnog dijela financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sastoji se od obrazloženja programa koje se daje kroz obrazloženje aktivnosti i projekata zajedno s ciljevima i pokazateljima uspješnosti iz akata strateškog planiranja i godišnjeg plana rada.

Višegodišnji plan uravnoteženja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika

Članak 37.

(1) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici ne mogu preneseni manjak podmiriti do kraja proračunske godine, obvezni su izraditi višegodišnji plan uravnoteženja za razdoblje za koje se proračun odnosno financijski plan donosi.

(2) Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici ne mogu preneseni višak, zbog njegove veličine, u cijelosti iskoristiti u jednoj proračunskoj godini, korištenje viška planira se višegodišnjim planom uravnoteženja za razdoblje za koje se proračun odnosno financijski plan donosi.

(3) Višegodišnji plan uravnoteženja financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi njegovo upravljačko tijelo uz prijedlog financijskog plana, nakon čega ga dostavlja jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Višegodišnji plan uravnoteženja proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uz proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj višegodišnjeg plana uravnoteženja.

 

IV. POSTUPAK DONOŠENJA FINANCIJSKOG PLANA I PRORAČUNA

Predlaganje i donošenje financijskog plana proračunskih korisnika

Članak 38.

(1) Proračunski korisnici dužni su dostaviti prijedloge financijskih planova nadležnim ministarstvima ili drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno upravnim tijelima sukladno rokovima propisanim uputom iz članka 25. odnosno članka 26. ovoga Zakona.

(2) Čelnik proračunskog korisnika obvezan je prije dostave prijedloga financijskog plana nadležnom ministarstvu ili drugom državnom tijelu na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno upravnom tijelu prijedlog financijskog plana uputiti upravljačkom tijelu na usvajanje, ako je primjenjivo u skladu s aktima kojima je uređen rad proračunskog korisnika.

(3) Upravljačko tijelo usvaja prijedlog financijskog plana koji sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine na razini skupine ekonomske klasifikacije.

(4) Ministarstva i druga državna tijela odnosno upravna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su prijedlog svog financijskog plana i prijedloge financijskih planova koji su im dostavljeni u skladu s uputom iz članka 25. i uputom iz članka 26. ovoga Zakona dostaviti Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu nadležnom za financije sukladno rokovima propisanim uputama Ministarstva financija iz članka 24. odnosno članka 26. ovoga Zakona.

(5) Nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno nadležno upravno tijelo u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave dužno je prije dostave prijedloga financijskih planova iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije provjeriti točnost i istinitost podataka navedenih u istima.

(6) Kad postoje razlike u financijskom planu proračunskog korisnika sadržanom u proračunu koji je donio Sabor odnosno predstavničko tijelo u odnosu na već usvojeni prijedlog financijskog plana od strane upravljačkog tijela, ministarstvo ili drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno upravno tijelo dužno je obavijestiti proračunskog korisnika iz svoje nadležnosti o promjenama u odnosu na usvojeni prijedlog financijskog plana.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka upravljačko tijelo usvaja financijski plan koji je sadržan u proračunu koji je donio Sabor odnosno predstavničko tijelo.

Predlaganje i donošenje financijskog plana izvanproračunskih korisnika

Članak 39.

(1) Izvanproračunski korisnici dužni su dostaviti prijedloge financijskih planova nadležnim ministarstvima odnosno nadležnom upravnom tijelu u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno rokovima propisanim uputom iz članka 25. odnosno iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Čelnik izvanproračunskog korisnika obvezan je prije dostave prijedloga financijskog plana nadležnom ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu prijedlog financijskog plana uputiti upravljačkom tijelu na usvajanje i u skladu s aktima kojima je uređen rad izvanproračunskog korisnika.

(3) Nadležna ministarstva odnosno nadležna upravna tijela dužna su prijedloge financijskih planova koji su im dostavljeni u skladu s uputom iz članka 25. i uputom iz članka 26. ovoga Zakona dostaviti Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu nadležnom za financije sukladno rokovima propisanim uputama Ministarstva financija iz članka 24. odnosno članka 26. ovoga Zakona.

(4) Nadležno ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo dužno je prije dostave prijedloga financijskih planova iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave provjeriti točnost i istinitost podataka navedenih u istima.

(5) Upravljačko tijelo usvaja prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika koji sadrži plan za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine na razini skupine ekonomske klasifikacije. Prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, podnosi na suglasnost Saboru, a načelnik, gradonačelnik te župan predstavničkom tijelu, istodobno s prijedlogom proračuna iz članka 40. ovoga Zakona.

(6) Kad postoje razlike u financijskom planu izvanproračunskog korisnika na koji je Sabor odnosno predstavničko tijelo dalo suglasnost u odnosu na već usvojeni prijedlog financijskog plana od strane upravljačkog tijela, ministarstvo odnosno upravno tijelo dužno je obavijestiti izvanproračunskog korisnika iz svoje nadležnosti o promjenama u odnosu na usvojeni prijedlog financijskog plana.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, upravljačko tijelo usvaja financijski plan na koji je Sabor odnosno predstavničko tijelo dao suglasnost.

Predlaganje proračuna

Članak 40.

(1) Ministarstvo financija odnosno upravno tijelo za financije izrađuje nacrt proračuna te ga dostavlja Vladi odnosno načelniku, gradonačelniku, županu.

(2) Vlada odnosno načelnik, gradonačelnik, župan utvrđuje prijedlog proračuna i podnosi ga Saboru odnosno predstavničkom tijelu na donošenje do 15. studenoga tekuće godine.

Rasprava o proračunu

Članak 41.

(1) Sve izmjene i dopune koje Sabor prihvati putem amandmana na predloženi državni proračun ili financijski plan izvanproračunskog korisnika državnog proračuna ne smiju mijenjati predviđeni manjak odnosno višak utvrđen u prijedlogu državnog proračuna ili financijskom planu izvanproračunskog korisnika državnog proračuna.

(2) Tijekom rasprave o prijedlogu državnog proračuna i financijskom planu izvanproračunskog korisnika državnog proračuna u Saboru mogu se podnositi amandmani:

– kojima se predlaže povećanje proračunskih rashoda iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna ili financijskim planom izvanproračunskog korisnika državnog proračuna pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih rashoda u istom iznosu i unutar istih izvora financiranja u posebnom dijelu proračuna ili u posebnom dijelu financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna

– kojima se predlaže povećanje proračunskih izdataka iznad iznosa utvrđenih prijedlogom državnog proračuna ili financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih izdataka u istom iznosu i unutar istih izvora financiranja u posebnom dijelu proračuna ili u posebnom dijelu financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna.

(3) Prijedlozi iz stavka 2. ovoga članka ne smiju biti na teret proračunske zalihe, na teret dodatnog zaduživanja ili već prije preuzetih obveza.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način odnose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Donošenje proračuna

Članak 42.

(1) Sabor odnosno predstavničko tijelo donosi proračun na razini skupine ekonomske klasifikacije do kraja tekuće godine, u roku koji omogućuje primjenu proračuna od 1. siječnja godine za koju se donosi proračun.

(2) Sabor odnosno predstavničko tijelo daje suglasnost na prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika na razini skupine ekonomske klasifikacije zajedno s donošenjem proračuna.

Dostavljanje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 43.

(1) Načelnik, gradonačelnik odnosno župan dostavljaju proračun, odluku o izvršavanju proračuna, kao i izmjene i dopune proračuna te izmjene i dopune odluke o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu.

(2) Pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje se način dostave dokumenata iz stavka 1. ovoga članka.

Privremeno financiranje Republike Hrvatske odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 44.

(1) Ako Sabor odnosno predstavničko tijelo prije početka proračunske godine ne donese proračun, privremeno se, na osnovi odluke o privremenom financiranju, nastavlja financiranje poslova, funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u visini koja je nužna za njihovo obavljanje i izvršavanje te prava primatelja sredstava proračuna utvrđena zakonima i drugim propisima donesenim na temelju zakona (u daljnjem tekstu: privremeno financiranje).

(2) Odluku o privremenom financiranju donosi Sabor odnosno predstavničko tijelo, a na postupak njezina donošenja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona za postupak donošenja proračuna.

(3) U odluci o privremenom financiranju rashodi financirani iz izvora financiranja opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, osim sredstava učešća za pomoći, sredstava učešća za zajmove i sredstava refundacija iz pomoći EU-a, planiraju se najviše do 25 posto ukupno izvršenih rashoda iz ovih izvora financiranja iz posljednjeg objavljenoga godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.

(4) Sredstva učešća za pomoći, sredstva učešća za zajmove i sredstva refundacija iz pomoći EU-a u odluci o privremenom financiranju planiraju se sukladno ugovorenoj dinamici provedbe projekata.

(5) U odluci o privremenom financiranju rashodi koji se financiraju iz namjenskih i vlastitih prihoda planiraju se najviše do procijenjene visine prenesenih i/ili uplaćenih prihoda.

(6) Privremeno financiranje obavlja se najduže za prva tri mjeseca proračunske godine.

(7) U razdoblju privremenog financiranja ne smiju se otvarati nove aktivnosti i projekti, a korisnici ne smiju povećavati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine.

(8) U razdoblju privremenog financiranja proračunski korisnici ne smiju preuzimati nove obveze na teret razdoblja nakon privremenog financiranja, osim obveza za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije.

(9) Nakon isteka privremenog financiranja, u tom razdoblju ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci uključuju se u proračun tekuće godine.

(10) Ako se do isteka razdoblja privremenog financiranja ne donese proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, financiranje se, do donošenja proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka na temelju odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koja se donosi u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava.

(11) Ako je Sabor raspušten, a državni proračun nije donesen do isteka razdoblja privremenog financiranja, financiranje se, do donošenja državnog proračuna, obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka na temelju odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju donosi Vlada.

(12) Odluka o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavaka 10. i 11. ovoga članka sadržajno odgovara odluci o privremenom financiranju u skladu s ovim člankom, ali razmjerno razdoblju za koje se donosi, a ograničenja iz ovoga članka koja se odnose na odluku o privremenom financiranju jednako se odnose i na odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavaka 10. i 11. ovoga članka.

(13) O donošenju odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka iz stavaka 10. i 11. ovoga članka izvršno tijelo odnosno Vlada izvijestit će novoizabrano predstavničko tijelo odnosno Sabor na njegovu prvom zasjedanju.

Izmjene i dopune proračuna

Članak 45.

(1) Izmjenama i dopunama proračuna mijenja se isključivo plan za tekuću proračunsku godinu.

(2) Izmjene i dopune proračuna sastoje se od plana za tekuću proračunsku godinu i sadrže opći i posebni dio te obrazloženje izmjena i dopuna proračuna.

(3) Na postupak donošenja izmjena i dopuna proračuna na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona za postupak donošenja proračuna.

(4) Izmjenama i dopunama proračuna ne mogu se umanjiti rashodi i izdaci ispod razine izvršenja i obveza preuzetih na temelju članaka 47. i 48. ovoga Zakona.

(5) Izmjenama i dopunama proračuna prihodi i primici ostvareni te rashodi i izdaci izvršeni sukladno člancima 52. i 54. ovoga Zakona iznad iznosa utvrđenih u proračunu moraju se planirati minimalno na razini ostvarenog odnosno izvršenog.

(6) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj općeg i posebnog dijela izmjena i dopuna proračuna te obrazloženja izmjena i dopuna proračuna.

Izmjene i dopune financijskog plana

Članak 46.

(1) Izmjenama i dopunama financijskog plana mijenja se isključivo usvojeni plan za tekuću proračunsku godinu.

(2) Na postupak donošenja izmjena i dopuna financijskog plana na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona za postupak donošenja financijskog plana.

(3) Izmjenama i dopunama financijskog plana ne mogu se umanjiti rashodi i izdaci ispod razine izvršenja i obveza preuzetih na temelju članaka 47. i 48. ovoga Zakona.

(4) Izmjenama i dopunama financijskog plana prihodi i primici ostvareni te rashodi i izdaci izvršeni sukladno člancima 53. i 55. ovoga Zakona iznad iznosa utvrđenih u financijskom planu moraju se planirati minimalno na razini ostvarenog odnosno izvršenog.

(5) Ministar financija pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj općeg i posebnog dijela izmjena i dopuna financijskog plana te obrazloženja izmjena i dopuna financijskog plana.

Preuzimanje obveza po investicijskim projektima

Članak 47.

(1) Proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu preuzeti obveze po investicijskim projektima nakon provedenog stručnog vrednovanja i ocijenjenoj opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta.

(2) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izvanproračunske korisnike.

(3) Vlada će uredbom propisati način ocjene i postupak odobravanja investicijskih projekata.

Preuzimanje višegodišnjih obveza na teret proračuna

Članak 48.

(1) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze iz ugovora na teret državnog proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene financijskim planom ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvjeti, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze iz ugovora koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, neovisno o izvoru financiranja, isključivo na temelju odluke Vlade koju predlaže nadležni ministar, a na koju je prethodnu suglasnost dalo Ministarstvo financija.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, proračunski korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obvezu po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama bez odluke Vlade iz stavka 2. ovoga članka:

– ako visina ukupne obveze po ugovoru ne prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno samo uz prethodnu suglasnost ministra financija ako je visina ukupnih obveza po ugovoru manja od iznosa utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna

– za pojedinačne ugovore za provedbu projekata sufinanciranih iz sredstava Europske unije i sredstava pomoći inozemnih vlada čija vrijednost ne prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

(4) Proračunski korisnici državnog proračuna podnose zahtjev za suglasnost iz stavka 3. ovoga članka putem nadležnog ministarstva odnosno drugog državnog tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije.

(5) Plaćanja koja proizlaze iz obveza preuzetih u skladu s ovim člankom proračunski korisnici državnog proračuna dužni su kao obvezu uključiti u financijski plan u godini u kojoj obveza dospijeva.

(6) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na:

– rashode za redovito poslovanje koji nastaju kontinuirano

– ugovore povezane sa zaduživanjem Republike Hrvatske i proračunskih korisnika i s upravljanjem državnim dugom

– ugovore preuzete na temelju međunarodnih akata i

– pojedinačne ugovore sufinancirane sredstvima Europske unije koji se provode putem financijskih instrumenata.

(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(8) Uvjeti za davanje suglasnosti proračunskim korisnicima za preuzimanje obveza iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i vrsta rashoda za redovito poslovanje koji nastaju kontinuirano iz stavka 6. ovoga članka propisuju se zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna za pojedinu godinu.

Naknadna analiza rashoda i izdataka

Članak 49.

(1) Ministarstvo financija provodi naknadne analize učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti i/ili projekata te rashoda i izdataka financiranih iz proračuna odnosno financijskog plana proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna.

(2) Ministar financija donosi godišnji plan provođenja naknadnih analiza rashoda i izdataka iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka tekuće godine.

(3) U svrhu provođenja analiza ministar financija može osnivati međuresorne radne skupine.

(4) Ministarstvo financija, u suradnji s nadležnim ministarstvima, izrađuje izvještaj o rezultatima analiza iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Izvještaj iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se Vladi na prihvaćanje do kraja tekuće godine.

(6) Izvještaj iz stavka 4. ovoga članka Vlada prihvaća zaključkom.

 

V. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA I FINANCIJSKOG PLANA

Računi za izvršavanje državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 50.

(1) Državni proračun ima jedinstveni račun državnog proračuna koji se otvara i vodi u Hrvatskoj narodnoj banci, a na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika državnog proračuna.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima jedinstveni račun proračuna koji se otvara i vodi u kreditnoj instituciji, a na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, za provedbu specifičnih transakcija proračuna i proračunskih korisnika može se otvoriti račun, uz prethodnu suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika, župana.

(4) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se iznimno za proračunske korisnike propisati izuzeća od stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Ministar financija pravilnikom propisuje način i uvjete otvaranja računa iz stavka 3. ovoga članka.

Prihodi i primici proračuna te uplate na račun proračuna

Članak 51.

(1) Proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorni su za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, za njihovu uplatu u proračun te za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama.

(2) Prihodi se ubiru i uplaćuju u skladu sa zakonom ili drugim propisima, neovisno o visini planiranih prihoda.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izvanproračunske korisnike.

Namjenski prihodi i primici

Članak 52.

(1) Namjenski prihodi su doprinosi, prihodi za posebne namjene, pomoći, donacije i prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine u vlasništvu proračunskog korisnika, a koja nije stečena iz općih prihoda i primitaka, te naknade s naslova osiguranja ako premija nije plaćena iz općih prihoda i primitaka.

(2) Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine u vlasništvu Republike Hrvatske ne mogu biti namjenski prihod proračunskih korisnika.

(3) Prihodi za posebne namjene su prihodi čije su korištenje i namjena utvrđeni zakonima.

(4) Prijedlozi zakona ne mogu sadržavati odredbe o utvrđivanju i korištenju prihoda za posebne namjene i prihoda od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine u vlasništvu proračunskog korisnika, osim uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.

(5) Namjenski primici su primici od financijske imovine i zaduživanja čija je namjena utvrđena propisom i/ili ugovorom.

(6) Prihodi i primici iz stavaka 1. i 5. ovoga članka uplaćuju se u proračun i njegov su sastavni dio.

(7) Zakonom odnosno odlukom o izvršavanju proračuna može se odrediti izuzeće od obveze uplate u proračun prihoda i primitaka iz stavaka 1. i 5. ovoga članka.

(8) Ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka izuzetih od uplate u proračun, sukladno stavku 7. ovoga članka, iskazuje se u proračunu na način i u rokovima koje uputom utvrđuje Ministarstvo financija odnosno upravno tijelo za financije.

Korištenje namjenskih prihoda i primitaka

Članak 53.

(1) Sredstva namjenskih prihoda i primitaka koja nisu iskorištena u prethodnoj godini prenose se u tekuću proračunsku godinu.

(2) Ako su namjenski prihodi i primici uplaćeni u nižem iznosu nego što je planirano, mogu se preuzeti i plaćati obveze do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava.

(3) Rashodi i izdaci financirani iz namjenskih prihoda mogu se izvršavati iznad planiranih iznosa, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava.

(4) Rashodi i izdaci financirani iz namjenskih primitaka mogu se izvršavati iznad planiranih iznosa, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava ako se za to prethodno ishodi suglasnost Ministarstva financija odnosno upravnog tijela za financije.

(5) Naplaćeni i preneseni, a neplanirani namjenski prihodi i primici mogu se izvršavati prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima i/ili stavkama ako se za to prethodno ishodi suglasnost Ministarstva financija odnosno upravnog tijela za financije.

Vlastiti prihodi

Članak 54.

(1) Vlastiti prihodi proračunskih korisnika su prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi subjekti izvan općeg proračuna.

(2) Prihodi iz stavka 1. ovoga članka uplaćuju se u proračun i njegov su sastavni dio.

(3) Zakonom odnosno odlukom o izvršavanju proračuna može se odrediti izuzeće od obveze uplate u proračun prihoda iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ostvarenje i trošenje vlastitih prihoda iz stavka 3. ovoga članka iskazuje se u proračunu na način i u rokovima koje uputom utvrđuje Ministarstvo financija odnosno upravno tijelo za financije.

Korištenje vlastitih prihoda

Članak 55.

(1) Sredstva vlastitih prihoda koja nisu iskorištena u prethodnoj godini prenose se u tekuću proračunsku godinu.

(2) Ako su vlastiti prihodi uplaćeni u nižem iznosu nego što je planirano, mogu se preuzeti i plaćati obveze do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava.

(3) Vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad planiranih iznosa, a do visine uplaćenih odnosno prenesenih sredstava.

(4) Naplaćeni i preneseni, a neplanirani vlastiti prihodi mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima i/ili stavkama ako se za to prethodno ishodi suglasnost Ministarstva financija odnosno upravnog tijela za financije.

Nadzor ostvarenja i trošenja namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda

Članak 56.

(1) Nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno nadležna upravna tijela nadziru ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.

(2) Nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije, uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva financija, donose pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti odnosno načelnik, gradonačelnik, župan donose akt o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.

(3) Upravljačko tijelo proračunskog korisnika donosi odluku ili pravilnik kojima se uređuje ostvarivanje i korištenje nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda, a koji mora biti u skladu s pravilnikom odnosno aktom iz stavka 2. ovoga članka.

4. Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda

Privremene mjere za uravnoteženje proračuna

Članak 57.

(1) Ako se tijekom proračunske godine zbog promjena gospodarskih kretanja i/ili nastanka novih obveza za državni proračun povećaju rashodi i/ili izdaci odnosno smanje prihodi i/ili primici državnog proračuna, Vlada odlukom može, na prijedlog Ministarstva financija, obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda i/ili izdataka (u daljnjem tekstu: privremena obustava izvršavanja) najduže 60 dana.

(2) U razdoblju privremene obustave izvršavanja Vlada će na prijedlog Ministarstva financija:

– zaustaviti preuzimanje obveza i/ili

– predložiti produljenje ugovorenih rokova plaćanja u skladu s propisima i/ili

– zaustaviti preraspodjelu proračunskih sredstava.

(3) Vlada može, uz mjere iz stavka 2. ovoga članka, donijeti odluku da proračunski korisnici državnog proračuna moraju prethodno dobiti suglasnost Ministarstva financija za sklapanje ugovora.

(4) O odluci iz stavka 1. ovoga članka Vlada je dužna obavijestiti Sabor.

(5) Ministarstvo financija izrađuje prijedlog mjera privremene obustave izvršavanja, uz sudjelovanje ministarstava i drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije.

(6) Ako se proračun ne može uravnotežiti za vrijeme provođenja mjera privremene obustave izvršavanja državnog proračuna, Vlada je dužna najkasnije 15 dana prije isteka roka za privremenu obustavu izvršavanja državnog proračuna predložiti izmjene i dopune državnog proračuna.

(7) Tijekom razdoblja usvajanja izmjena i dopuna državnog proračuna Vlada odlukom može, na prijedlog Ministarstva financija, ponovno obustaviti izvršenje pojedinih rashoda i/ili izdataka.

(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izvršavanje državnog proračuna u slučaju kriza i katastrofa

Članak 58.

(1) U slučajevima krize, sukladno zakonu kojim se uređuje sustav domovinske sigurnosti, ili katastrofe, sukladno zakonu kojim se uređuje sustav civilne zaštite, Vlada može donositi odluke na temelju kojih će se financirati aktivnosti i projekti vezani za saniranje posljedica krize i/ili katastrofe.

(2) Za financiranje aktivnosti i projekata iz stavka 1. ovoga članka sredstva se mogu tijekom godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja odnosno u postotku većem od propisanog ovim Zakonom.

(3) Preraspodjela sredstava iz stavka 2. ovoga članka može se izvršiti na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju.

(4) Preraspodjelom sredstava iz stavka 2. ovoga članka mogu se u državnom proračunu osigurati sredstva pomoći i zajma subjektima općeg proračuna.

(5) O izvršenim preraspodjelama u skladu s odredbama ovoga članka ministar financija dužan je izvještavati saborski odbor nadležan za poslove financija.

(6) Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 4. ovoga članka namjenska su sredstva koja se mogu koristiti za saniranje posljedica krize i/ili katastrofe i ne smatraju se tekućim pomoćima iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 4. ovoga članka ne smatraju se pomoćima u smislu odredaba ovoga Zakona koje se odnose na dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izvršavanje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tijekom trajanja posebnih okolnosti

Članak 59.

(1) Predstavničko tijelo može odlukom o izvršavanju proračuna ovlastiti načelnika, gradonačelnika, župana da tijekom izvršavanja proračuna, zbog nastupa posebnih okolnosti, donosi odluke kojima se osiguravaju sredstva za financiranje mjera i aktivnosti vezanih za te posebne okolnosti, uključujući i odluke o preraspodjelama bez ograničenja odnosno u postotku većem od propisanog ovim Zakonom.

(2) Posebne okolnosti iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

(3) Nastup posebnih okolnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje posebnom odlukom predstavničko tijelo u kojoj određuje i rok trajanja odluke o nastupu posebnih okolnosti.

(4) O svim odlukama koje se donose u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, kao i o njihovoj primjeni načelnik, gradonačelnik, župan dužni su izvještavati predstavničko tijelo.

Preraspodjela sredstava proračuna

Članak 60.

(1) Rashodi i izdaci državnog proračuna mogu se preraspodijeliti najviše do pet posto na razini skupine ekonomske klasifikacije koju donosi Sabor koja se umanjuje i to unutar izvora financiranja opći prihodi i primici i unutar izvora financiranja namjenski primici.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, preraspodjela sredstava unutar izvora financiranja opći prihodi i primici može se izvršiti najviše do 15 posto na razini skupine ekonomske klasifikacije koju donosi Sabor ako se time osigurava povećanje sredstava učešća Republike Hrvatske planiranih u državnom proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u državnom proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije iz izvora financiranja opći prihodi i primici te sredstva za financiranje projekata koja se refundiraju iz pomoći Europske unije mogu se preraspodjeljivati:

– bez ograničenja unutar istog razdjela organizacijske klasifikacije

– najviše do 15 posto između projekata različitih razdjela organizacijske klasifikacije.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sredstva izvora financiranja opći prihodi i primici mogu se preraspodijeliti na izvor financiranja namjenski primici najviše do 15 posto na razini skupine ekonomske klasifikacije koju donosi Sabor.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sredstva za otplatu glavnice i kamata državnog duga i državnih jamstava, negativne tečajne razlike i razlike zbog primjene valutne klauzule te doprinosi Republike Hrvatske proračunu Europske unije na temelju vlastitih sredstava Europske unije mogu se, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja.

(6) Sredstva iz stavaka 2. i 3. ovoga članka mogu se preraspodjelom osigurati za naknadno utvrđene aktivnosti i/ili projekte i/ili stavke na razini skupine ekonomske klasifikacije.

(7) Sredstva u državnom proračunu mogu se preraspodjeljivati isključivo u planu za tekuću proračunsku godinu.

(8) Sredstva se ne mogu preraspodijeliti između Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja.

(9) Ministar financija odobrava provedbu preraspodjele sredstava i naknadno utvrđivanje aktivnosti i/ili projekata i/ili stavki.

(10) Vlada o provedenim preraspodjelama izvještava Sabor u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna.

(11) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izvršavanje proračuna i financijskog plana

Članak 61.

(1) Proračun i financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika izvršavaju se u skladu sa zakonima i drugim propisima.

(2) Državni proračun i financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna izvršava se u skladu s raspoloživim sredstvima i dospjelim obvezama.

(3) Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršava se u skladu s raspoloživim sredstvima i nastalim obvezama.

(4) Rashodi i izdaci proračuna i financijskog plana proračunskog korisnika izvršavaju se do visine planiranih sredstava, osim rashoda i izdataka financiranih iz prihoda i primitaka definiranih u člancima 52. i 54. ovoga Zakona.

(5) Rashodi financijskog plana izvanproračunskog korisnika izvršavaju se tako da se ne smije povećati planirani manjak odnosno smanjiti planirani višak.

(6) Otplate glavnice i kamata duga središnjeg proračuna i državnih jamstava te doprinosi Republike Hrvatske proračunu Europske unije na temelju vlastitih sredstava Europske unije mogu se izvršavati u iznosima iznad planiranih.

(7) Ako aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine nisu izvršeni do visine utvrđene proračunom i financijskim planom proračunskog korisnika, mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj godini na način i pod uvjetima propisanima zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno odlukom o izvršavanju proračuna.

(8) Ministar financija pravilnikom, a načelnik, gradonačelnik, župan aktom razrađuju način i uvjete izvršavanja proračuna s jedinstvenog računa proračuna.

Isplate rashoda i izdataka

Članak 62.

(1) Plaćanje rashoda i izdataka proračuna i financijskog plana mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja.

(2) Odgovorna osoba dužna je prije isplate provjeriti pravni temelj i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave.

Obveza provjere zakonitosti i namjenskog korištenja isplaćenih sredstava

Članak 63.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici obvezni su provjeriti zakonito i namjensko korištenje sredstava isplaćenih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima odnosno krajnjim korisnicima.

Plaćanje predujmom prilikom isporuka robe, radova i usluga

Članak 64.

(1) Za isporuke robe, radova i usluga plaćanje predujmom predviđa se samo iznimno, na temelju prethodno dobivene suglasnosti ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika, župana.

(2) Proračunski korisnik može predvidjeti plaćanje predujmom bez prethodno dobivene suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka do iznosa utvrđenog u zakonu odnosno odluci o izvršavanju proračuna.

(3) Uvjeti za dobivanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka propisat će se u zakonu odnosno odluci o izvršavanju proračuna.

Proračunska zaliha

Članak 65.

(1) U proračunu se utvrđuju sredstva za proračunsku zalihu.

(2) Sredstva proračunske zalihe koriste se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških i ostalih nepredvidivih nesreća odnosno izvanrednih događaja tijekom godine.

(3) Sredstva proračunske zalihe iz stavka 2. ovoga članka mogu iznositi najviše 0,50 posto planiranih općih prihoda proračuna tekuće godine bez primitaka.

(4) Sredstva proračunske zalihe ne mogu se koristiti za pozajmljivanje.

Odlučivanje o korištenju sredstava proračunske zalihe

Članak 66.

(1) O korištenju sredstava proračunske zalihe iz članka 65. ovoga Zakona odlučuje Vlada ili predsjednik Vlade odnosno načelnik, gradonačelnik i župan sukladno zakonu o izvršavanju državnog proračuna odnosno odluci o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) U rješenju o odobravanju sredstava na teret proračunske zalihe utvrđuje se namjena, način, dinamika isplate i rokovi utroška sredstava.

(3) Ministarstvo financija obvezno je tromjesečno izvijestiti Vladu, a načelnik, gradonačelnik, župan predstavničko tijelo o korištenju sredstava proračunske zalihe iz članka 65. ovoga Zakona.

Utrošak sredstava proračunske zalihe

Članak 67.

(1) Korisnik sredstava dužan je utrošiti doznačena sredstva proračunske zalihe u roku utvrđenom u rješenju iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona, a najduže u roku od godinu dana od dana primitka sredstava.

(2) Neutrošena i nenamjenski utrošena sredstva proračunske zalihe iz članaka 65. i 66. ovoga Zakona korisnik sredstava dužan je vratiti na račun proračuna sukladno pravilniku iz članka 61. stavka 8. ovoga Zakona.

(3) Ako se tijekom godine u proračunu osiguraju sredstva za namjenu za koju su sredstva proračunske zalihe dodijeljena, rješenja kojima su sredstva proračunske zalihe odobrena stavljaju se izvan snage po sili zakona.

(4) Primatelj sredstava na kojega glasi rješenje iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona dužan je Ministarstvu financija odnosno nadležnom upravnom tijelu u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave dostaviti izvješće o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku sredstava isplaćenih iz proračunske zalihe najkasnije u roku od mjesec dana od isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Ako prilikom kontrole izvješća iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo financija utvrdi da korisnik iz stavka 1. ovoga članka sredstva nije utrošio sukladno rješenju iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je sredstva vratiti u proračun u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti Ministarstva financija.

(6) Ministarstvo financija odnosno nadležno upravno tijelo u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave može tražiti dostavu izvješća o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku sredstava isplaćenih iz proračunske zalihe u rokovima kraćim od onih propisanih u stavku 4. ovoga članka.

Prijenos sredstava proračunskog korisnika

Članak 68.

(1) Ako se tijekom godine, na temelju propisa, smanji djelokrug ili nadležnost proračunskog korisnika, zbog čega se smanjuju sredstva, ili ako se ukine proračunski korisnik, neutrošena sredstva za njegove rashode i izdatke prenose se u proračunsku zalihu ili proračunskom korisniku koji preuzme njegove poslove.

(2) Odluku o rasporedu sredstva iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada odnosno načelnik, gradonačelnik, župan i objavljuje se u »Narodnim novinama« – službenom listu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: »Narodne novine«) odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Povrat sredstava s jedinstvenog računa proračuna

Članak 69.

(1) Pogrešno ili više uplaćeni prihodi na jedinstveni račun proračuna vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda.

(2) O povratu iz stavka 1. ovoga članka donosi se rješenje protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 2. ovoga članka proračunski korisnik u čijoj su nadležnosti pogrešno ili više uplaćeni prihodi dužan je dostaviti očitovanje o opravdanosti zahtjeva za povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda na jedinstveni račun proračuna, iznos sredstava koja se vraćaju uplatitelju te dokumentaciju kojom to potkrepljuju.

(4) Ovlasti za donošenje rješenja iz stavka 2. ovoga članka za pogrešno ili više uplaćene prihode na jedinstveni račun proračuna utvrđuju se zakonom odnosno odlukom o izvršavanju proračuna.

(5) Način povrata pogrešno ili više uplaćenih sredstava iz proračuna utvrđuje se pravilnikom iz članka 61. stavka 8. ovoga Zakona odnosno aktom koji donosi načelnik, gradonačelnik, župan.

Povrat sredstava u proračun

Članak 70.

(1) Ako se naknadno utvrdi da je isplata iz proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano odnosno ako se utvrdi da su sredstva utrošena nezakonito, nenamjenski ili nesvrhovito, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno proračunski korisnik dužan je odmah zahtijevati povrat sredstava u proračun.

(2) Ministar financija pravilnikom iz članka 61. stavka 8. ovoga Zakona uređuje način povrata sredstava u proračun, a načelnik, gradonačelnik odnosno župan svojim aktom.

Sredstva Europske unije

Članak 71.

(1) Sredstva Europske unije namjenski su prihodi i primici koji se uplaćuju u proračun i njegov su sastavni dio.

(2) Ministar financija pravilnikom o korištenju sredstava Europske unije utvrđuje način planiranja, izvršavanja, evidentiranja i izvještavanja o sredstvima Europske unije.

Dodjela sredstava iz fondova europske unije

Članak 72.

(1) Proračunski korisnik državnog proračuna nadležan za dodjelu sredstava iz pojedinog programa Europske unije može pokrenuti postupak za dodjelu sredstava Europske unije najviše do deset posto iznad visine sredstava određenih za pojedini specifični cilj.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, proračunski korisnik državnog proračuna nadležan za dodjelu sredstava iz pojedinog programa Europske unije može pokrenuti postupak za dodjelu sredstava Europske unije u iznosu većem od visine sredstava utvrđene u stavku 1. ovoga članka uz suglasnost Vlade, a na prijedlog proračunskog korisnika državnog proračuna odgovornog za upravljanje pojedinim operativnim programom.

Povrat sredstava za projekte koji se financiraju iz sredstava Europske unije

Članak 73.

(1) Ako nadležna tijela provjerama utvrde da su sredstva za projekte koji se financiraju iz sredstava Europske unije utrošena nepravilno, proračunski korisnik državnog proračuna koji je sredstva dodijelio mora odmah zahtijevati povrat proračunskih sredstva u državni proračun u skladu s pravilima i rokovima utvrđenim za pojedini program odnosno fond Europske unije.

(2) Nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka su tijela utvrđena propisima kojima se uređuje sustav upravljanja i kontrola za pojedini program odnosno fond Europske unije iz kojeg se sredstva koriste.

(3) Ministar financija pravilnikom iz članka 71. stavka 2. ovoga Zakona uređuje način povrata sredstava i vođenja evidencija o povratu sredstava u državni proračun.

(4) Vlada odlukom na prijedlog ministra nadležnog za fondove Europske unije i ministra financija uređuje kriterije i postupak za odlučivanje o projektima za koje se neprihvatljivi troškovi neće potraživati od korisnika projekata u okviru programa koji se financiraju iz fondova Europske unije.

Povrat sredstava u proračun Europske unije

Članak 74.

(1) Sredstva na ime neprihvatljivih troškova u projektima koji su financirani sredstvima Europske unije, a koja su proračunski korisnici državnog proračuna dužni uplatiti u proračun Europske unije na temelju zahtjeva za uplatu nadležnih tijela Europske unije, izvršavaju se na teret posebne aktivnosti unutar financijskog plana proračunskog korisnika.

(2) Za sredstva iz stavka 1. ovoga članka proračunski korisnik državnog proračuna može naknadno utvrditi aktivnosti i stavke unutar svog financijskog plana, uz prethodnu suglasnost ministra financija.

(3) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka proračunski korisnik državnog proračuna osigurava iz izvora financiranja vlastiti prihodi.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako proračunski korisnik državnog proračuna nema vlastitih prihoda ili su mu vlastiti prihodi nedostatni za podmirenje neprihvatljivih troškova, nedostatni dio sredstava iz stavka 1. ovoga članka će se tijekom proračunske godine osigurati preraspodjelom bez ograničenja iz izvora financiranja opći prihodi i primici unutar financijskog plana istog razdjela organizacijske klasifikacije, na temelju odluke Vlade koju predlaže nadležni čelnik razdjela organizacijske klasifikacije uz prethodnu suglasnost ministra financija.

(5) Odredbe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike.

Povrat sredstava na ime neprihvatljivih troškova u državni proračun

Članak 75.

(1) Sredstva na ime neprihvatljivih troškova u projektima koji su financirani sredstvima Europske unije, a koja su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici dužni uplatiti u državni proračun na temelju zahtjeva za uplatu nadležnih tijela, izvršavaju se na teret posebne aktivnosti unutar proračuna odnosno financijskog plana sukladno pravilniku iz članka 71. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Za sredstva iz stavka 1. ovoga članka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici mogu naknadno utvrditi aktivnosti i stavke unutar proračuna odnosno svog financijskog plana.

 

VI. POLUGODIŠNJI I GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA ODNOSNO FINANCIJSKOG PLANA

Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna

Članak 76.

(1) Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna sadrže opći i posebni dio, obrazloženje i posebne izvještaje.

(2) Prihodi i primici, rashodi i izdaci u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna iskazuju se na razini odjeljka ekonomske klasifikacije.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje izgled i sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.

Opći dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna

Članak 77.

(1) Opći dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna sadrži:

– sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja

– Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

(2) Račun prihoda i rashoda iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji te rashoda iskazanih prema funkcijskoj klasifikaciji.

(3) U Računu financiranja iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplate instrumenata zaduživanja prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(4) Opći dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna može sadržavati i prijenos sredstava iz prethodne godine i prijenos sredstava u sljedeću godinu, a opći dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može sadržavati i preneseni višak ili preneseni manjak prihoda nad rashodima.

Posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna

Članak 78.

Posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna sadrži izvršenje rashoda i izdataka državnog proračuna odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika iskazanih po organizacijskoj klasifikaciji, izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

Obrazloženje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna

Članak 79.

(1) Obrazloženje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna sastoji se od obrazloženja općeg dijela izvještaja o izvršenju proračuna i obrazloženja posebnog dijela izvještaja o izvršenju proračuna.

(2) Obrazloženje općeg dijela izvještaja o izvršenju državnog proračuna sadrži:

– obrazloženje makroekonomskih pokazatelja

– obrazloženje ostvarenja prihoda i rashoda, primitaka i izdataka

– prikaz manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države na razini podsektora, kao i prikaz manjka odnosno viška te duga jedinica koje se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) razvrstavaju u sektor opće države, a imaju značajan utjecaj na kretanje manjka odnosno viška proračuna opće države i duga opće države.

(3) Obrazloženje općeg dijela izvještaja o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži:

– obrazloženje ostvarenja prihoda i rashoda, primitaka i izdataka

– prikaz manjka odnosno viška proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Obrazloženje posebnog dijela izvještaja o izvršenju proračuna temelji se na obrazloženjima financijskih planova proračunskih korisnika, a sadrži obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela proračuna s ciljevima koji su ostvareni provedbom programa i pokazateljima uspješnosti realizacije tih ciljeva.

Posebni izvještaji u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna

Članak 80.

(1) Posebni izvještaji iz članka 76. ovoga Zakona u polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna su:

– izvještaj o korištenju proračunske zalihe

– izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala

– izvještaj o danim jamstvima i plaćanjima po protestiranim jamstvima.

(2) Posebni izvještaji iz članka 76. ovoga Zakona u godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna su:

– izvještaj o korištenju proračunske zalihe

– izvještaj o korištenju sredstava fondova Europske unije

– izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala

– izvještaj o danim zajmovima i potraživanjima po danim zajmovima

– izvještaj o danim jamstvima i plaćanjima po protestiranim jamstvima i

– izvještaj o stanju potraživanja i dospjelih obveza te o stanju potencijalnih obveza po osnovi sudskih sporova.

(3) Posebni izvještaji iz članka 76. ovoga Zakona u godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna uključuju i izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima proračuna opće države prema kategorijama prihoda i rashoda definiranim statističkom metodologijom Europske unije (ESA 2010) u odnosu na planirane prihode i rashode iz programa konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona i/ili nacrta proračunskog plana iz članka 27. ovoga Zakona.

Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskih i izvanproračunskih korisnika

Članak 81.

(1) Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sadrže opći i posebni dio, obrazloženje i posebne izvještaje.

(2) Prihodi i primici, rashodi i izdaci u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju financijskog plana iskazuju se na razini odjeljka ekonomske klasifikacije.

(3) Ministar financija pravilnikom iz članka 76. stavka 3. ovoga Zakona propisuje izgled i sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana.

Opći dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika

Članak 82.

(1) Opći dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sadrži:

– sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja

– Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

(2) Račun prihoda i rashoda proračunskog korisnika iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji te rashoda iskazanih prema funkcijskoj klasifikaciji.

(3) Račun prihoda i rashoda izvanproračunskog korisnika iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od prihoda i rashoda iskazanih prema ekonomskoj klasifikaciji.

(4) U Računu financiranja proračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplate instrumenata zaduživanja prema izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji.

(5) U Računu financiranja izvanproračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplate instrumenata zaduživanja prema ekonomskoj klasifikaciji.

(6) Opći dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana može sadržavati:

– kod proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna, prijenos sredstava iz prethodne godine i prijenos sredstava u sljedeću godinu

– kod proračunskog i izvanproračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, preneseni višak ili preneseni manjak prihoda nad rashodima.

Posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika

Članak 83.

(1) Posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog korisnika sadrži izvršenje rashoda i izdataka iskazanih po izvorima financiranja i ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

(2) Posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika sadrži izvršenje rashoda i izdataka iskazanih po ekonomskoj klasifikaciji, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

Obrazloženje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika

Članak 84.

(1) Obrazloženje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sastoji se od obrazloženja općeg dijela izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika i obrazloženja posebnog dijela izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika.

(2) Obrazloženje općeg dijela izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sadrži:

– obrazloženje ostvarenja prihoda i rashoda, primitaka i izdataka

– obrazloženje prijenosa sredstava iz prethodne godine i prijenosa sredstava u sljedeću godinu za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna, a za proračunske i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prenesenog manjka odnosno viška financijskog plana.

(3) Obrazloženje posebnog dijela godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika sadrži obrazloženje izvršenja aktivnosti i projekata iz posebnog dijela financijskog plana s ciljevima koji su ostvareni provedbom programa i pokazateljima uspješnosti realizacije tih ciljeva.

Posebni izvještaj u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika

Članak 85.

(1) Posebni izvještaj iz članka 76. ovoga Zakona u polugodišnjem izvještaju o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika je izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala.

(2) Posebni izvještaji iz članka 76. ovoga Zakona u godišnjem izvještaju o izvršenju financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika su:

– izvještaj o korištenju sredstava fondova Europske unije

– izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala

– izvještaj o danim zajmovima i potraživanjima po danim zaj­movima

– izvještaj o stanju potraživanja i dospjelih obveza te o stanju potencijalnih obveza po osnovi sudskih sporova.

Podnošenje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana proračunskog korisnika

Članak 86.

(1) Proračunski korisnik dužan je upravljačkom tijelu, u skladu s aktima kojima je uređen rad proračunskog korisnika, dostaviti na usvajanje prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana za proteklo razdoblje, do 31. srpnja tekuće proračunske godine, nakon čega se dostavlja nadležnom ministarstvu ili drugom državnom tijelu na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno nadležnom upravnom tijelu.

(2) Nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno nadležno upravno tijelo dostavlja prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju razdjela Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije najkasnije do 20. kolovoza tekuće godine.

(3) Proračunski korisnik dužan je upravljačkom tijelu, u skladu s aktima kojima je uređen rad proračunskog korisnika, dostaviti prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana za proteklo razdoblje na usvajanje do 31. ožujka tekuće proračunske godine.

(4) Nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije odnosno nadležno upravno tijelo dostavlja prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju razdjela Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije najkasnije do 15. travnja tekuće godine.

(5) Nadležno ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo dužno je prije dostave izvještaja iz ovoga članka Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije provjeriti točnost i istinitost podataka navedenih u njima.

(6) Godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana dio je godišnjeg izvješća o radu proračunskih korisnika koji su na temelju posebnih zakona dužni podnijeti takvo izvješće Vladi odnosno Saboru.

Podnošenje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika

Članak 87.

(1) Izvanproračunski korisnik dužan je nadležnom ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu dostaviti polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana za proteklo razdoblje do 31. srpnja tekuće proračunske godine.

(2) Nadležno ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo dostavlja Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju izvanproračunskog korisnika iz stavka 1. ovoga članka do 20. kolovoza tekuće godine.

(3) Izvanproračunski korisnik dužan je nadležnom ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu dostaviti godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana za proteklo razdoblje do 31. ožujka tekuće proračunske godine.

(4) Nadležno ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo dostavlja Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju izvanproračunskog korisnika iz stavka 3. ovoga članka do 15. travnja tekuće godine.

(5) Nadležno ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo dužno je prije dostave izvještaja iz ovoga članka Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije provjeriti točnost i istinitost podataka navedenih u njima.

(6) Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskih korisnika Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan podnosi na suglasnost Saboru odnosno predstavničkom tijelu istodobno s polugodišnjim i godišnjim izvještajem o izvršenju proračuna iz članka 76. ovoga Zakona.

Donošenje polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna

Članak 88.

(1) Ministarstvo financija odnosno upravno tijelo za financije izrađuje polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna i dostavlja ga Vladi odnosno načelniku, gradonačelniku, županu do 15. rujna tekuće proračunske godine.

(2) Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan podnosi Saboru odnosno predstavničkom tijelu na donošenje prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna do 30. rujna tekuće proračunske godine.

Donošenje godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna

Članak 89.

(1) Ministarstvo financija odnosno upravno tijelo za financije izrađuje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i dostavlja ga Vladi odnosno načelniku, gradonačelniku, županu do 5. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(2) Vlada, na prijedlog Ministarstva financija, odnosno načelnik, gradonačelnik, župan podnosi Saboru odnosno predstavničkom tijelu na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Dostava godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 90.

(1) Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavlja se Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana nakon što ga donese predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Ako predstavničko tijelo ne donese izvještaj iz stavka 1. ovoga članka, izvještaj iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom tijelu.

(3) Pravilnikom iz članka 76. stavka 3. ovoga Zakona propisuje se način dostave izvještaja iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju.

Izvještaj o provedbi višegodišnjeg plana uravnoteženja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika

Članak 91.

(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici koji su obvezni izraditi višegodišnji plan uravnoteženja, iz članka 37. ovoga Zakona, sastavljaju godišnji izvještaj o provedbi višegodišnjeg plana uravnoteženja.

(2) Izvještaj iz stavka 1. ovoga članka sastavlja se i usvaja odnosno podnosi na suglasnost na način i u rokovima propisanim za godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskog plana njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

 

VII. UPRAVLJANJE I RASPOLAGANJE IMOVINOM

Imovina Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 92.

(1) Imovina Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prema ovome Zakonu, jest financijska i nefinancijska imovina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Za izvršavanje javnih službi i djelatnosti u javnom interesu Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može svojom imovinom osnovati ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe.

(3) Na postupke upravljanja i raspolaganja imovinom iz ove glave na odgovarajući način primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje područje primjene pravila o državnim potporama.

Upravljanje novčanim sredstvima

Članak 93.

(1) Raspoloživim novčanim sredstvima na računima proračuna iz članka 50. ovoga Zakona upravlja ministar financija odnosno načelnik, gradonačelnik, župan poštujući načela sigurnosti, likvidnosti i isplativosti ulaganja.

(2) Novčana sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu se polagati u Hrvatsku narodnu banku, kreditnu instituciju te ulagati u vrijednosne papire Republike Hrvatske na temelju odluke koju donosi ministar financija odnosno načelnik, gradonačelnik, župan.

(3) Novčana sredstva iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se ulagati u dionice i udjele pravnih osoba.

Obveze pravnih osoba u vezi s izvještavanjem

Članak 94.

(1) Pravne osobe u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su najkasnije u roku od devet mjeseci od isteka poslovne godine dostaviti Ministarstvu financija godišnje financijske izvještaje odnosno konsolidirane godišnje financijske izvještaje.

(2) Način dostave podataka i izvještaja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministar financija uputom.

Osnivanje i prestanak pravnih osoba

Članak 95.

O osnivanju i prestanku pravnih osoba čiji je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odlučuje Sabor odnosno predstavničko tijelo na prijedlog Vlade odnosno načelnika, gradonačelnika, župana, osim ako posebnim zakonima nije drukčije utvrđeno.

Stjecanje dionica i udjela u kapitalu pravnih osoba

Članak 96.

(1) Republika Hrvatska može steći dionice i udjel u kapitalu pravnih osoba bez naknade i iz sredstava proračuna uključujući i raspolaganje tražbinama.

(2) Dionice i udjele u kapitalu pravnih osoba Republika Hrvatska može stjecati:

– pretvaranjem potraživanja po osnovi neplaćenih poreza, doprinosa i drugih obveznih davanja dužnika

– pretvaranjem potraživanja s osnova danih zajmova i danih i/ili plaćenih jamstava

– ulaganjem pokretnina i nekretnina, osim nekretnina koje se koriste za obavljanje javnih službi

– zamjenom dionica i udjela

– kupnjom iz sredstava osiguranih u državnom proračunu.

(3) Proračunski korisnik može stjecati dionice i udjele u kapitalu pravnih osoba na način propisan u stavku 2. podstavcima 1. do 4. ovoga članka.

(4) O stjecanju dionica i udjela Republike Hrvatske i proračunskog korisnika u kapitalu pravnih osoba iz stavaka 2. i 3. ovoga članka odlučuje Vlada, na prijedlog nadležnog ministarstva, uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva financija, osim ako posebnim propisom nije uređeno drukčije.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Vlada uredbom propisuje uvjete, način i postupak raspolaganja tražbinama Republike Hrvatske s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima.

(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pri čemu odluku iz stavka 4. ovoga članka donosi predstavničko tijelo na prijedlog načelnika, gradonačelnika, župana.

(7) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je korisnik pomoći za potpomognuta područja iz državnog proračuna ne može kupovati dionice i udjele u kapitalu pravnih osoba u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Stjecanje nefinancijske dugotrajne imovine

Članak 97.

(1) Nefinancijska dugotrajna imovina može se stjecati samo u opsegu potrebnom za ispunjavanje zadaća Republike Hrvatske i proračunskih korisnika.

(2) Nefinancijska dugotrajna imovina može se steći:

– kupnjom iz sredstava proračuna

– pretvaranjem potraživanja po osnovi neplaćenih poreza, doprinosa i drugih obveznih davanja dužnika

– pretvaranjem potraživanja s osnova danih zajmova i danih i/ili plaćenih jamstava

– zamjenom dionica i udjela.

(3) Uz načine stjecanja iz stavka 2. ovoga članka nefinancijska dugotrajna imovina može se steći i bez naknade.

(4) O stjecanju imovine iz ovoga članka odlučuje se na način utvrđen u odluci iz članka 102. ovoga Zakona, osim u slučajevima u kojima je postupak stjecanja imovine uređen posebnim propisom.

(5) Za stjecanje nefinancijske dugotrajne imovine bez naknade iz stavka 3. ovoga članka potrebna je prethodna suglasnost Vlade ako bi takvo stjecanje prouzročilo značajnije troškove za Republiku Hrvatsku.

(6) Iznimno od stavaka 4. i 5. ovoga članka, Vlada će uredbom iz članka 96. stavka 5. propisati uvjete, način i postupak raspolaganja tražbinama Republike Hrvatske s naslova duga po kreditima i protestiranim državnim jamstvima u predstečajnim i stečajnim postupcima.

(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prodaja dionica i udjela u kapitalu republike hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 98.

(1) Primici od prodaje dionica i udjela koriste se samo za otplatu duga u Računu financiranja.

(2) Ako se sredstva iz stavka 1. ovoga članka ostvare u iznosu većem od potrebnog za otplatu duga iz stavka 1. ovoga članka, koristit će se za nabavu nefinancijske i financijske imovine te za kapitalne pomoći ako za to postoji javni interes.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Naplata regresnih zahtjeva s naslova jamstva

Članak 99.

(1) Ako su za ispunjenje obveza iz ugovora o zajmu ili drugih obveza, za koje je Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dala jamstvo, korištena sredstva proračuna, uspostavlja se potraživanje od glavnog dužnika umjesto kojega je bila plaćena obveza.

(2) Nadležni ministar odnosno načelnik, gradonačelnik, župan odmah nakon izvršenja plaćanja obveza iz stavka 1. ovoga članka pokreću postupak za naplatu regresnog zahtjeva od glavnoga dužnika na osnovi ugovora o osiguranju potraživanja.

Otpis, djelomičan otpis, prodaja, odgoda i obročno plaćanje duga

Članak 100.

(1) Vlada može na prijedlog nadležnog tijela, a po zahtjevu dužnika, odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu otplatu duga odnosno prodati, otpisati ili djelomično otpisati potraživanje ako se time bitno poboljšavaju mogućnosti otplate duga dužnika od kojega inače ne bi bilo moguće naplatiti cjelokupan dug.

(2) Vlada uredbom propisuje vrstu duga odnosno potraživanja, kriterije, mjerila i postupak za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo može po zahtjevu dužnika odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu otplatu duga odnosno prodati, otpisati ili djelomično otpisati potraživanje do iznosa utvrđenog uredbom iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Protiv odluka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Odredbe stavaka 1. i 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje općim aktom koje donosi predstavničko tijelo na prijedlog načelnika, gradonačelnika, župana propisuju vrstu duga odnosno potraživanja, kriterije, mjerila i postupak za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja.

(6) Vlada, nadležna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su javno objaviti podatke o visini duga i dužnicima kojima su odobrili odgodu plaćanja ili obročnu otplatu duga odnosno javno objaviti podatke o visini duga i dužnicima prema kojima su svoja potraživanja prodali, otpisali ili djelomično otpisali.

(7) Pod javnom objavom iz stavka 6. ovog članka smatra se objava na mrežnim stranicama Vlade, nadležnog tijela ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja, a sadrži: ime i prezime ili naziv dužnika, godinu rođenja fizičke osobe, mjesto prebivališta ili boravišta fizičke osobe ili sjedišta pravne osobe, ukupan iznos duga, vrstu odobrene mjere iz stavaka 1. i 3. ovoga članka te iznos prodanog ili otpisanog potraživanja.

(8) Odredbe ovoga članka odnose se na nejavna davanja osim naknade za koncesije na način kako je propisano uredbom iz stavka 2. ovoga članka.

Sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine i od nadoknade štete s osnove osiguranja

Članak 101.

(1) Sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske imovine i od naknade štete s osnova osiguranja koriste se za kapitalne rashode, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja.

(2) Kapitalni rashodi iz stavka 1. ovoga članka jesu rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za održavanje nefinancijske imovine, kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje za nabavu nefinancijske imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu.

(3) Odredbe ovoga članka u dijelu koji se odnosi na korištenje sredstava za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava ne odnose se na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su korisnici pomoći za potpomognuta područja iz državnog proračuna.

Ovlasti za raspolaganje nefinancijskom imovinom

Članak 102.

(1) Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna odlučuju o pribavljanju i prodaji, prenošenju prava korištenja, rashodovanju, davanju ili uzimanju u zakup nefinancijske imovine do visine vrijednosti koju odredi Vlada odlukom.

(2) Ako je raspolaganje nefinancijskom imovinom proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz stavka 1. ovoga članka na drukčiji način uređeno posebnim propisima, primjenjuju se odredbe tih posebnih propisa.

 

VIII. ZADUŽIVANJE I UPRAVLJANJE DUGOVIMA REPUBLIKE HRVATSKE I JAMSTVA REPUBLIKE HRVATSKE

Zaduživanje i dug središnjeg proračuna

Članak 103.

(1) Osnovni cilj zaduživanja i upravljanja dugom središnjeg proračuna jest osiguranje financijskih potreba središnjeg proračuna postizanjem najnižeg srednjoročnog i dugoročnog troška financiranja uz preuzimanje razboritog stupnja rizika.

(2) Zaduživanje se može provesti u zemlji i inozemstvu u opsegu propisanom zakonom.

(3) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna utvrđuje se gornji iznos novoga zaduživanja, kao i obveza s osnove tekućih otplata duga središnjeg proračuna.

(4) U razdoblju privremenog financiranja Republika Hrvatska se može zadužiti do iznosa utvrđenog u odluci o privremenom financiranju iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) U odluci o privremenom financiranju iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona može biti predviđena mogućnost dodatnog zaduživanja najviše do iznosa tekućih otplata duga koji ima dospijeće u razdoblju do 90 dana po isteku privremenog financiranja.

Svrha zaduživanja središnjeg proračuna

Članak 104.

(1) Zaduživanje se provodi u svrhu:

– financiranja manjka središnjeg proračuna

– financiranja investicijskih projekata i posebnih programa, prema odobrenju Sabora

– isplate tekućih otplata duga središnjeg proračuna

– podmirenja dospjelih plaćanja u svezi s državnim jamstvima

– upravljanja likvidnošću proračuna

– pokrivanja potreba Hrvatske narodne banke za međunarodnom pričuvom.

(2) Zaduživanje u svrhu prijevremenog otkupa duga središnjeg proračuna provodi se s ciljem:

– smanjenja postojeće visine troškova otplate duga središnjeg proračuna

– produženja prosječnog vremena dospijeća (promjena trajanja otplate) duga središnjeg proračuna

– postizanja uravnoteženog rasporeda plaćanja otplate duga središnjeg proračuna.

Odluka o visini zaduživanja i iznosu državnih jamstava

Članak 105.

(1) Odluka o visini zaduživanja i iznosu državnih jamstava donosi se u skladu s iznosima i namjenama utvrđenima godišnjim proračunom i zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

(2) Ministar financija donosi odluku o zaduživanju državnog proračuna do visine utvrđene sukladno stavku 1. ovoga članka te potpisuje ugovore o zaduživanju državnog proračuna i državna jamstva.

(3) Ministarstvo financija vodi popis duga središnjeg proračuna, danih jamstava i zajmova.

Ugovaranje i plaćanje duga središnjeg proračuna

Članak 106.

(1) Dug središnjeg proračuna može se ugovoriti i platiti u službenoj valuti Republike Hrvatske ili u drugoj valuti.

(2) Dospjele obveze s naslova plaćanja kamata i otplate glavnice duga središnjeg proračuna prioritetna su plaćanja Republike Hrvatske.

Upravljanje dugom središnjeg proračuna

Članak 107.

(1) Republika Hrvatska može uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira stjecati sredstva potrebna za povrat duga središnjeg proračuna prije njegova dospijeća ili za otkup vlastitih vrijednosnih papira.

(2) Ministar financija može prijevremeno otkupiti državne obveznice te prijevremeno otplatiti kredite i zajmove kada je otkup obveznica i prijevremena otplata kredita i zajmova dopuštena ugovorom, ako se prijevremeno plaćanje može obaviti sredstvima iz povoljnijeg oblika zaduživanja, te će se time ostvariti ušteda u otplati kamata i druge pogodnosti.

(3) Ministar financija može, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade, zaduživanjem u tekućoj proračunskoj godini stjecati sredstva potrebna za povrat duga središnjeg proračuna čije je dospijeće u sljedećoj proračunskoj godini.

(4) Ministar financija može sklopiti poslove s izvedenim financijskim instrumentima radi postizanja povoljnije ročnosti, valutne ili kamatne strukture duga središnjeg proračuna te što manjeg rizika pri međuvalutnim promjenama i porastu kamatnih stopa.

(5) Zaduživanje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne ulazi u ograničenja iz članka 103. stavka 3. ovoga Zakona.

Prijenos sredstava primljenih od zaduživanja

Članak 108.

(1) Ministar financija može sredstva primljena od zaduživanja prenijeti proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna, financijskim institucijama i/ili drugim pravnim subjektima u skladu s ugovornim uvjetima u slučaju kada se ugovorom o zaduživanju omogućava namjensko financiranje.

(2) Proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, financijske institucije i/ili drugi pravni subjekti iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti primljena sredstva za financiranje investicijskih projekata ili aktivnosti koje odgovaraju zahtjevu vjerovnika.

(3) Proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, financijske institucije i/ili drugi pravni subjekti iz stavka 1. ovoga članka po svakoj poslovnoj promjeni dostavljaju Ministarstvu financija knjigovodstvenu dokumentaciju o stanju i kretanju sredstava u okviru odobrenog kredita ili zajma na način koji odredi ministar financija.

Zaduživanje proračunskih korisnika državnog proračuna

Članak 109.

(1) Proračunski korisnici državnog proračuna mogu sklapati ugovore o dugoročnom zajmu i ugovore o dugoročnom kreditu isključivo ako obveze po ovim ugovorima podmiruju iz vlastitih prihoda, a uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade.

(2) Nadležno ministarstvo odnosno nadležno državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije čiji se proračunski korisnik zadužuje predlaže Vladi donošenje odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje iz stavka 1. ovoga članka.

Smjernice upravljanja javnim dugom

Članak 110.

(1) Vlada svake godine, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine zaključkom usvaja smjernice upravljanja javnim dugom za sljedeće tri godine.

(2) Smjernicama upravljanja javnim dugom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se načela ostvarenja utvrđenih planova financiranja te upravljanje financijskim obvezama duga središnjeg proračuna po instrumentima zaduživanja koji se izravno podmiruju iz državnog proračuna (obveznice, trezorski zapisi, krediti i zajmovi).

(3) Smjernice upravljanja javnim dugom iz stavka 1. ovoga članka sadrže prikaz kretanja i strukture javnog duga, trogodišnje projekcije i načela ostvarenja utvrđenih planova financiranja središnjeg proračuna te provedbene rizike i načela njihova ublažavanja.

(4) U smjernicama upravljanja javnim dugom iz stavka 1. ovoga članka daje se pregled i ocjena ostvarenja ciljnih pokazatelja usvojenih smjernica upravljanja javnim dugom iz prethodne godine.

Ovlasti za davanje državnog jamstva

Članak 111.

(1) Odluku o davanju državnih jamstava donosi Vlada, osim za državna jamstva iz ugovora o kreditu i zajmu s međunarodnim financijskim institucijama koja su u nadležnosti Sabora.

(2) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna mogu se ovlastiti druga tijela za izdavanje državnih jamstava u ime i za račun Republike Hrvatske.

(3) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna propisuje se iznos državnih jamstava utvrđen državnim proračunom za svaku pojedinu godinu.

Jamstva iz ugovora o kreditu i zajmu s međunarodnim financijskim institucijama u nadležnosti hrvatskoga sabora

Članak 112.

(1) Republika Hrvatska sklapa ugovore o kreditu ili ugovore o zajmu s nerezidentima koji su subjekti međunarodnog prava i daje jamstva iz ugovora o kreditu ili ugovorima o zajmu na temelju posebnog zakona za svaki kreditni posao.

(2) Ugovori iz stavka 1. ovoga članka sklopljeni s nerezidentima koji su subjekti među­narodnog prava, jamstva dana tim nerezidentima te međunarodni ugovori na osnovi sukcesije na temelju kojih za Republiku Hrvatsku nastaju ili mogu proisteći financijske obveze potvrđuju se zakonom.

(3) Odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka uređuju se izvori financijskih sredstava te uvjeti i načini podmirivanja obveza Republike Hrvatske koje proistječu ili mogu proisteći po osnovi ugovorenih kredita, zajmova ili jamstava.

(4) Na prijedlog nadležnog ministarstva, Vlada daje prethodnu suglasnost za ugovore iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na temelju posebne odluke za svaki pojedini posao.

(5) Nadležno ministarstvo i Ministarstvo financija sklapaju ugovor s korisnikom kredita ili zajma za jamstva iz stavka 1. ovoga članka nakon potpisivanja ugovora o jamstvu, a prije pokretanja postupka iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Republika Hrvatska će ugovorom iz stavka 4. ovoga članka steći prava vjerovnika na iznos izvršenog plaćanja u vezi s obvezama iz ugovora o kreditu ili zajmu.

(7) O kreditnim poslovima s inozemstvom izvješćuje se Hrvatska narodna banka na način i u rokovima koje određuje Hrvatska narodna banka.

Postupak davanja državnih jamstava u nadležnosti Vlade

Članak 113.

(1) Prijedlog odluke iz članka 111. stavka 1. ovoga Zakona priprema nadležno ministarstvo koje procjenjuje ispunjava li tražitelj jamstva kriterije koji su utvrđeni uredbom iz stavka 4. ovoga članka.

(2) O prijedlogu odluke iz stavka 1. ovoga članka mišljenje s ocjenom utjecaja na javne financije, primjerenosti uvjeta financiranja te očitovanjem o državnoj potpori sukladno zakonu kojim je uređeno područje državnih potpora daje Ministarstvo financija.

(3) Nadležno ministarstvo i Ministarstvo financija u ime Republike Hrvatske sklapaju s korisnikom kredita ili zajma ugovor o davanju državnog jamstva u skladu s odlukom Vlade.

(4) Vlada uredbom propisuje postupak odobrenja državnih jamstava, nadzor nad namjenskim korištenjem sredstava i druga pitanja vezana za državna jamstava.

(5) Odredbe uredbe iz stavka 4. ovoga članka primjenjivat će se na odgovarajući način i na jamstva iz članka 112. ovoga Zakona.

Izmjene i dopune državnog jamstva u nadležnosti Vlade

Članak 114.

(1) Državno jamstvo se može mijenjati ili dopunjavati uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, državno jamstvo može se mijenjati i dopunjavati uz prethodno dobivenu suglasnost nadležnog ministra i ministra financija:

– ako se ugovaraju povoljniji uvjeti zaduživanja

– u slučaju ustupanja, prenošenja, zamjene, obnove (novacije) ili zalaganja prava i/ili obveza kreditne institucije davatelja kredita na ime izdanog državnog jamstva.

(3) Vlada uredbom iz članka 113. stavka 4. ovoga Zakona detaljnije propisuje uvjete iz stavka 2. ovoga članka pod kojima se državno jamstvo može mijenjati i dopunjavati uz prethodno dobivenu suglasnost nadležnog ministra i ministra financija.

Izvršavanje obveza korisnika državnih jamstava

Članak 115.

(1) Korisnici kredita i zajmova s državnim jamstvom dužni su uredno i redovito izvršavati sve obveze prema vjerovniku.

(2) Plaćanje države u vezi s danim državnim jamstvom izvršava se:

– kada korisnik kredita ili zajma ne izvrši u potpunosti ili djelomično izvrši plaćanje koje je trebao izvršiti prema uvjetima iz ugovora o kreditu ili ugovora o zajmu ili

– kada vjerovnik poduzme mjere i aktivnosti koje su utvrđene ugovorom o kreditu ili ugovorom o zajmu.

(3) Ministarstvo financija i nadležno ministarstvo ugovorom s korisnikom kredita ili zajma s državnim jamstvom utvrđuje način na koji država stječe prava vjerovnika za iznos izvršenog plaćanja s osnova državnog jamstva.

(4) Kada mjere i aktivnosti iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka nisu uređeni ugovorom iz članka 113. stavka 3. ovoga Zakona, Ministarstvo financija i nadležno ministarstvo s vjerovnikom utvrđuju mjere koje će se poduzeti u slučaju dospijeća naplate iz državnog jamstva i rokove u kojima država treba podmiriti dospjele neplaćene obveze sukladno posebnim propisima.

(5) Korisnik kredita ili zajma dužan je izvršiti povrat svakog iznosa koji je Ministarstvo financija ili nadležno ministarstvo platilo s osnova državnog jamstva.

(6) Ministarstvo financija ili nadležno ministarstvo ovlašteno je poduzimati sve mjere utvrđene ugovorom i drugim propisima za povrat iznosa plaćenih s osnova državnog jamstva.

(7) Odredbe ovoga članka će se na odgovarajući način primjenjivati i na jamstva iz članka 112. ovoga Zakona.

Nadzor i praćenje provedbe ugovora o kreditu ili zajmu s državnim jamstvom

Članak 116.

(1) Nadzor nad provedbom ugovora o kreditu ili zajmu s državnim jamstvom vrši nadležno ministarstvo.

(2) Korisnici kredita i zajmova s državnim jamstvom odnosno korisnici državnog jamstva dostavljaju nadležnom ministarstvu i Ministarstvu financija informacije o stanju sredstava odobrenog kredita ili zajma.

(3) Ministarstvo financija i nadležno ministarstvo mogu prema potrebi od korisnika kredita ili zajma za koje je dano državno jamstvo tražiti dodatne informacije o kreditima i zajmovima s državnim jamstvom.

(4) Vlada uredbom iz članka 113. stavka 4. ovoga Zakona propisuje način praćenja namjenskog korištenja sredstava za koje je dano državno jamstvo i druga bitna pitanja vezana za nadzor nad provedbom ugovora o kreditu ili zajmu s državnim jamstvom.

Zaduživanje i davanje jamstava izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i drugih pravnih osoba

Članak 117.

(1) Ako vrijednost posla ili jamstva prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna, izvanproračunski korisnik državnog proračuna i druga pravna osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske sklapaju ugovore o dugoročnom kreditu, ugovore o dugoročnom zajmu ili daju jamstva na osnovi odluke Vlade o prethodnoj suglasnosti.

(2) Prijedlog odluke iz stavka 1. ovoga članka priprema nadležno ministarstvo u čijem je djelokrugu djelatnost izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i druge pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske koja sklapa ugovore o dugoročnom kreditu, ugovore o dugoročnom zajmu ili daje jamstva.

 

IX. ZADUŽIVANJE I DAVANJE JAMSTAVA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Način zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 118.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se zaduživati uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira.

(2) Ograničenja u vezi sa zaduživanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisuju se u zakonu o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu.

Kratkoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 119.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se kratkoročno zaduživati isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se kratkoročno zadužiti za namjenu iz stavka 1. ovoga članka najduže do 12 mjeseci, bez mogućnosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova.

Dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 120.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dugoročno zaduživati:

– za investiciju koja se financira iz njezina proračuna

– za kapitalne pomoći trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave radi realizacije investicije koja se sufinancira iz fondova Europske unije i za investicije odnosno projekte čija je realizacija utvrđena posebnim propisima i

– za financiranje obveza na ime povrata neprihvatljivih troškova koji su bili sufinancirani iz fondova Europske unije.

(2) Pod investicijom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se rashodi za nabavu nefinancijske imovine (osim prijevoznog sredstva u cestovnom prometu – osobnog automobila) i drugi rashodi izravno povezani s takvom investicijom.

(3) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prije traženja suglasnosti iz stavaka 4. i 6. ovoga članka donosi odluku za dugoročno zaduživanje iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Suglasnost za zaduženje iz stavka 1. ovoga članka daje Vlada, na prijedlog ministra financija.

(5) Vlada će dati suglasnost za dugoročno zaduživanje jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave ako zadovoljava uvjet iz članka 121. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, suglasnost za dugoročno zaduživanje može dati ministar financija ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje za realizaciju projekta koji se sufinancira iz fondova Europske unije u skladu s člankom 122. stavkom 1. ovoga Zakona.

(7) Ministar financija pravilnikom propisuje postupak zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te postupak davanja suglasnosti i jamstava, obvezan sadržaj zahtjeva, obvezne priloge i dokumentaciju, način izvještavanja o zaduživanju, danim suglasnostima i jamstvima.

3. Pravilnik o postupku dugoročnog zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 121.

(1) Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može iznositi najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje.

(2) U iznos ukupne godišnje obveze iz stavka 1. ovoga članka uključen je iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta po kreditima, zajmovima, obvezama na osnovi izdanih vrijednosnih papira, danih jamstava i suglasnosti iz članka 127. stavka 1. ovoga Zakona te dospjele obveze iskazane u zadnjem raspoloživom financijskom izvještaju.

(3) Godišnje obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira utvrđuju se za anuitetne obveznice u iznosu godišnjeg anuiteta, a za obveznice kod kojih se amortizira glavnica o dospijeću godišnje obveze utvrđuju se za pretpostavljeno dospijeće pripadajućega godišnjeg dijela glavnice i pripadajućih kamata.

(4) Pod ostvarenim proračunskim prihodima podrazumijevaju se ukupni ostvareni prihodi pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave umanjeni za prihode:

– od pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna te donacija i

– s osnove dodatnih udjela u porezu na dohodak za financiranje decentraliziranih funkcija.

(5) Odredbe ovoga članka ne odnose se na:

– iznos zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do iznosa ukupno prihvatljivog troška projekta iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona

– zaduživanje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za investicije iz područja unapređenja energetske učinkovitosti.

Zaduživanje za provedbu projekata koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije

Članak 122.

(1) Ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zadužuje najviše do iznosa ukupno prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz sredstava Europske unije, suglasnost daje ministar financija.

(2) Ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuje za realizaciju projekta koji se sufinancira iz fondova Europske unije iznad iznosa iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost daje Vlada.

(3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja se zaduži u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka obvezna je primljena sredstva Europske unije i/ili pomoći za sufinanciranje iz državnog proračuna vezano za realizaciju projekta za koji se zadužila utrošiti na otplatu zaduženja koje se odnosi na dio projekta za koji su primljena sredstva Europske unije i/ili pomoći za sufinanciranje iz državnog proračuna.

Sklapanje ugovora o zaduživanju

Članak 123.

(1) Ugovor o zaduživanju sklapa načelnik, gradonačelnik odnosno župan nakon dobivene suglasnosti Vlade odnosno ministra financija sukladno članku 120. ovoga Zakona.

(2) Suglasnost iz članaka 120. i 122. ovoga Zakona obvezan je prilog ugovoru o zaduživanju iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ugovor o zaduživanju sklopljen bez suglasnosti Vlade odnosno ministra financija je ništetan.

(4) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o sklopljenom ugovoru iz stavka 1. ovoga članka u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora.

(5) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvještavati Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o otplati duga na temelju zaduženja za koji je dobila suglasnost Vlade odnosno ministra financija.

Refinanciranje, reprogramiranje i izmjene suglasnosti za zaduživanje

Članak 124.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može refinancirati ili reprogramirati ostatak duga po osnovi kredita ili zajma ako se ne povećava ukupan godišnji anuitet iz članka 121. ovog Zakona, uz prethodno dobivenu suglasnost ministra financija.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može refinancirati ili reprogramirati ostatak duga po osnovi kredita ili zajma ako se povećava ukupan godišnji anuitet iz članka 121. stavka 2. ovoga Zakona unutar ograničenja iz članka 121. stavka 1. ovoga Zakona, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade odnosno ministra financija za zaduživanje iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može refinancirati ostatak duga po osnovi izdanih vrijednosnih papira uzimanjem kredita kod kreditne institucije uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade:

– ako rok otplate novoga kredita kojim se refinancira ostatak duga nije duži od roka na koji su izdani vrijednosni papiri na čije je izdavanje Vlada dala suglasnosti i

– ako je ukupan godišnji anuitet u skladu s člankom 121. ovoga Zakona.

(4) Namjena zaduživanja za koju je dobivena suglasnost Vlade odnosno ministra financija može se mijenjati i/ili dopunjavati uz prethodno dobivenu suglasnost ministra financija uz uvjet da je izmjena namjene u skladu s člankom 120. stavkom 1. ovoga Zakona.

Zaduživanje za provedbu projekata energetske učinkovitosti

Članak 125.

Za zaduživanje privatnog partnera za provedbu projekata energetske učinkovitosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smije davati instrumente osiguranja za uredno izvršenje obveza privatnog partnera.

Ugovori o javno-privatnom partnerstvu

Članak 126.

(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici, ustanove čiji je osnivač jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republika Hrvatska, pravne osobe u većinskom vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: javni partner) mogu sklopiti ugovor o javno-privatnom partnerstvu ako ukupan godišnji iznos svih naknada, koje javni partner na temelju svih ugovora o javno-privatnom partnerstvu plaća privatnim partnerima, ne prelazi 25 posto ostvarenoga proračunskog prihoda prethodne godine uz mišljenje Ministarstva financija i drugih tijela prema posebnim propisima kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo.

(2) Pod ostvarenim proračunskim prihodima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prihodi navedeni u članku 121. stavku 4. ovoga Zakona umanjeni za prihode od prodaje nefinancijske imovine.

Dugoročno zaduživanje proračunskih i izvanproračunskih korisnika i drugih pravnih osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 127.

(1) Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostale ustanove čiji su osnivači ili suosnivači jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se dugoročno zaduživati, samo za namjene utvrđene u članku 120. stavku 1. ovoga Zakona i refinancirati ili reprogramirati ostatak duga po osnovi kredita ili zajma uz suglasnost osnivača sukladno aktu o osnivanju.

(2) Izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostale pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se dugoročno zaduživati i refinancirati ili reprogramirati ostatak duga po osnovi kredita ili zajma uz suglasnost većinskog vlasnika.

(3) Ako se pravna osoba iz stavka 2. ovoga članka dugoročno zadužuje kod međunarodne financijske institucije, na odluku o davanju suglasnosti za dugoročno zaduživanje pravne osobe obvezno je ishoditi prethodnu suglasnost ministra financija.

(4) Suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka uključuju se u opseg mogućeg zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. ovoga Zakona razmjerno osnivačkim pravima sukladno aktu o osnivanju.

(5) Ako statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije propisano tko odlučuje o suglasnostima iz ovoga članka, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izvještavanje o ugovorima o zaduživanju

Članak 128.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o suglasnostima iz članka 127. ovoga Zakona te dostaviti ugovor o zaduživanju u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora o zaduživanju svojih proračunskih i izvanproračunskih korisnika i ostalih ustanova i pravnih osoba.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvještavati Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o otplati duga na temelju ugovora o zaduživanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika i ostalih ustanova i pravnih osoba iz članka 127. ovoga Zakona.

Davanje jamstava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 129.

(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave može dati jamstvo jedinici lokalne samouprave na svojem području uz prethodno dobivenu suglasnost ministra financija.

(2) Dano jamstvo iz stavka 1. uključuje se u opseg mogućeg zaduživanja jedinice područne (regionalne) samouprave iz članka 121. ovoga Zakona.

(3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može dati jamstvo za dugoročno zaduživanje proračunskom i izvanproračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnoj osobi u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanovi čiji je osnivač, uz prethodno dobivenu suglasnost ministra financija.

(4) Dano jamstvo iz stavka 3. ovoga članka uključuje se u opseg mogućeg zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. ovoga Zakona razmjerno osnivačkim pravima sukladno aktu o osnivanju odnosno udjelu u vlasništvu

(5) Iznimno od stavaka 2. i 4. ovoga članka, jamstvo dano za zaduženje do ukupno prihvatljivog troška projekta sufinanciranog iz sredstava Europske unije ne uključuje se u opseg mogućeg zaduživanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 121. ovoga Zakona.

(6) Ako statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije propisano tko odlučuje o jamstvu iz stavka 3. ovoga članka, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) Ugovor o jamstvu iz stavaka 1. i 3. ovoga članka u ime jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sklapa načelnik, gradonačelnik, župan.

(8) Ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da jamstvo bez prethodno dobivene suglasnosti ministra financija, jamstvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je ništetno.

Izvještavanje o danim jamstvima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 130.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o sklopljenom ugovoru o jamstvu iz članka 129. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona u roku od osam dana od dana sklapanja.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je izvještavati Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o stanju aktivnih jamstava za koja je prethodno dana suglasnost.

 

X. PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO

Sadržaj proračunskog računovodstva

Članak 131.

Proračunskim računovodstvom uređuju se poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana, priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija, revalorizacija, financijsko izvještavanje i druga područja u svezi s proračunskim računovodstvom.

Načela proračunskog računovodstva

Članak 132.

(1) Načela proračunskog računovodstva su točnost, istinitost, pouzdanost i pojedinačno iskazivanje poslovnih događaja.

(2) Proračunsko računovodstvo temelji se na nacionalnim računovodstvenim pravilima utvrđenima u pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona, uvažavajući osnovne postavke iz međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor.

(3) Proračunsko računovodstvo vodi se po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz računskog plana propisanog pravilnikom iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona.

Primjena proračunskog računovodstva

Članak 133.

(1) Proračunsko računovodstvo primjenjuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunski korisnici iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ministar financija pravilnikom iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona propisuje kriterije za utvrđivanje obveze primjene proračunskog računovodstva za izvanproračunske korisnike iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Izvanproračunski korisnici iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona obvezni su sastavljati i predavati financijske izvještaje u skladu s proračunskim računovodstvom.

1. Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu

Ovlasti za donošenje pravilnika

Članak 134.

(1) Ministar financija donosi pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu.

(2) Ministar financija donosi pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.

(3) Ministar financija može donijeti upute za operativnu provedbu pravilnika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Odgovornost i obveze

Članak 135.

(1) Odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika te izvanproračunskog korisnika koji primjenjuje proračunsko računovodstvo u skladu s odredbama ovoga Zakona odgovorna je za ustroj te za zakonito i pravilno vođenje proračunskog računovodstva.

(2) Vođenje proračunskog računovodstva može se povjeriti ovlaštenoj stručnoj organizaciji ili osobi.

(3) Za sastavljanje financijskih izvještaja odgovorna je osoba koja rukovodi službom računovodstva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika te izvanproračunskog korisnika ili osoba kojoj je povjereno vođenje računovodstva.

(4) Odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika te izvanproračunskog korisnika ili osoba koju ona ovlasti potpisuje financijske izvještaje i odgovorna je za njihovo podnošenje.

Poslovne knjige

Članak 136.

(1) Poslovne knjige jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika te izvanproračunskog korisnika koji primjenjuje proračunsko računovodstvo u skladu s odredbama ovoga Zakona jesu dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.

(2) Ministar financija pravilnikom iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona propisuje vrstu i sadržaj poslovnih knjiga iz stavka 1. ovoga članka.

Knjigovodstvene isprave

Članak 137.

(1) Knjigovodstvena isprava pisani je ili u elektroničkom obliku pohranjen dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni.

(2) Unos podataka u poslovne knjige temelji se na vjerodostojnim, istinitim i urednim knjigovodstvenim ispravama.

(3) Odgovorna osoba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika te izvanproračunskog korisnika koji primjenjuje proračunsko računovodstvo u skladu s odredbama ovoga Zakona ili osoba koju ona ovlasti ovjerava svojim potpisom odnosno elektroničkim potpisom vjerodostojnost knjigovodstvene isprave.

(4) Podatke iz stavka 2. ovoga članka odgovorna osoba osigurava i u pisanom obliku ili nekom drugom trajnom mediju.

Načela iskazivanja imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda

Članak 138.

(1) Priznavanje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka temelji se na modificiranom računovodstvenom načelu nastanka događaja.

(2) Procjena imovine, obveza i izvora vlasništva obavlja se po modificiranom računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška.

(3) Ministar financija pravilnikom iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona propisuje pojam i značenje modificiranoga računovodstvenog načela nastanka događaja i postupak revalorizacije dugotrajne imovine.

Financijsko izvještavanje

Članak 139.

(1) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici dužni su sastavljati financijske izvještaje.

(2) Financijski izvještaji iz stavka 1. ovoga članka jesu izvještaji o stanju, strukturi i promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda, rashoda te primitaka i izdataka odnosno novčanih tokova.

(3) Financijski izvještaji iz stavka 1. ovoga članka sastavljaju se za razdoblja tijekom proračunske godine i za proračunsku godinu.

(4) Financijski izvještaji iz stavka 1. ovoga članka za razdoblja tijekom godine čuvaju se do predaje financijskih izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine, a godišnji financijski izvještaj čuva se trajno i u izvorniku.

(5) Obveznici iz članka 5. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona dužni su izraditi i dostaviti financijske izvještaje u skladu s pravilnikom iz članka 134. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Ministar financija pravilnikom iz članka 134. stavka 2. ovoga Zakona propisuje oblik i sadržaj financijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te obvezu i rokove njihova dostavljanja.

Konsolidacija financijskih izvještaja

Članak 140.

(1) Ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije konsolidiraju financijske izvještaje proračunskih korisnika koji su, prema organizacijskoj klasifikaciji, u njihovoj nadležnosti i svoj financijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani financijski izvještaj koji dostavljaju Ministarstvu financija.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave konsolidira financijske izvještaje proračunskih korisnika koji su u njezinoj nadležnosti i svoj financijski izvještaj te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj koji dostavlja Ministarstvu financija.

(3) Ministarstvo financija konsolidira:

– konsolidirane financijske izvještaje iz stavka 1. ovoga članka i financijski izvještaj državnog proračuna te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj državnog proračuna

– konsolidirani financijski izvještaj državnog proračuna iz podstavka 1. ovoga stavka i financijske izvještaje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj središnjeg proračuna

– konsolidirane financijske izvještaje proračuna svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijske izvještaje svih izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te ih iskazuje u konsolidiranom financijskom izvještaju lokalnog proračuna

– konsolidirani financijski izvještaj središnjeg proračuna iz podstavka 2. ovoga stavka i konsolidirani financijski izvještaj lokalnog proračuna iz podstavka 3. ovoga stavka te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj općeg proračuna.

(4) Ministar financija pravilnikom iz članka 134. stavka 2. ovoga Zakona propisuje razdoblja za koja se sastavljaju te obvezu i rokove dostavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja iz ovoga članka.

 

XI. DODATNI IZVJEŠTAJI, OBJAVA STATISTIČKIH I DRUGIH INFORMACIJA

Obveza dostave dodatnih podataka

Članak 141.

Ministar financija može naputkom obveznicima iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona propisati obvezu dostave dodatnih podataka odnosno operativnih izvještaja ako učestalost izvještavanja, stupanj razrade ili druge značajke koje su općenito propisane za financijske izvještaje nisu dostatne za potrebe tekućeg praćenja poslovanja pojedinog izvanproračunskog korisnika i/ili za sastavljanje statističkih informacija iz članaka 142. i 143. ovoga Zakona.

Statističke informacije u skladu sa zahtjevima za proračunske okvire država članica Europske unije

Članak 142.

(1) U skladu sa zahtjevima za proračunske okvire država članica Europske unije objavljuju se statističke informacije.

(2) Tijelo državne uprave nadležno za statistiku godišnje objavljuje informacije o potencijalnim obvezama s mogućim značajnim financijskim učinkom na proračun opće države te informacije o ulaganju u dionice i udjele u glavnici pravnih osoba izvan opće države sa značajnim financijskim učinkom na proračun opće države.

(3) Ministarstvo financija objavljuje kratkoročne fiskalne podatke za proračun opće države i informacije o učinku poreznih rashoda na prihode.

(4) Ministar financija naputkom propisuje sadržaj, vremensko razdoblje i obuhvat te način prikupljanja, praćenja i objave podataka iz stavka 3. ovoga članka.

Objava drugih statističkih informacija

Članak 143.

Osim fiskalnih podataka iz članka 142. stavka 3. ovoga Zakona, Ministarstvo financija može objavljivati i druge statističke informacije koje se odnose na jedinice u sastavu opće države, a u skladu s podjelom nadležnosti za sastavljanje i objavu statistike koja proizlazi na temelju zakona, podzakonskih i drugih akata kojima je uz ostalo regulirano ustrojstvo, djelokrug, poslovi i način rada tijela državne uprave nadležnog za statistiku i Hrvatske narodne banke.

Objava dokumenata i informacija o trošenju sredstava

Članak 144.

(1) Program konvergencije iz članka 22. ovoga Zakona i odluka Vlade o proračunskom okviru za iduće trogodišnje razdoblje iz članka 23. ovoga Zakona te nacrt proračunskog plana iz članka 27. ovoga Zakona objavljuju se na mrežnim stranicama Vlade i Ministarstva financija.

(2) Smjernice upravljanja javnim dugom iz članka 110. ovoga Zakona objavljuju se na mrežnim stranicama Vlade i Ministarstva financija.

(3) Proračun i izmjene i dopune proračuna, odluka o privremenom financiranju, zakon i izmjene i dopune zakona o izvršavanju državnog proračuna, odluka i izmjene i dopune odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijski planovi i izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna te polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika objavljuju se na mrežnim stranicama Vlade, Ministarstva financija, izvanproračunskog korisnika odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Financijski plan i izmjene i dopune financijskog plana, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana proračunskog korisnika objavljuje se na njegovim mrežnim stranicama odnosno na mrežnim stranicama nadležnog ministarstva ili drugog tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije ili na mrežnim stranicama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako proračunski korisnik nema svoje mrežne stranice.

(5) Opći i posebni dio proračuna, zakon o izvršavanju državnog proračuna, odluka o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izmjene i dopune proračuna te izmjene i dopune zakona o izvršavanju i odluke o izvršavanju proračuna, odluka o privremenom financiranju te opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna objavljuju se u »Narodnim novinama« odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika objavljuju se u »Narodnim novinama« odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(7) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka, ako Sabor odnosno predstavničko tijelo ne donese izvještaje o izvršenju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, prijedlozi izvještaja o izvršenju se u roku od 60 dana od dana podnošenja Saboru odnosno predstavničkom tijelu objavljuju na mrežnim stranicama Vlade odnosno mrežnim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(8) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici objavljuju godišnje financijske izvještaje na svojim mrežnim stranicama najkasnije u roku od osam dana od propisanog roka za njihovo podnošenje.

(9) Ministarstvo financija odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na svojim mrežnim stranicama objavljuju vodiče za građane o proračunu, izmjenama i dopunama proračuna te o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna.

(10) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici dužni su javno objavljivati informacije o trošenju sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da te informacije budu lako dostupne, pretražive i strojno čitljive.

(11) Objava informacija iz stavka 10. ovoga članka podrazumijeva najmanje objavu isplata iz proračuna, odnosno financijskog plana tijekom proračunske godine, objavu podataka o isplatitelju i vrsti rashoda, odnosno izdatka te objavu podataka o primatelju sredstava, uključujući i njegov osobni identifikacijski broj, naziv pravne osobe, odnosno ime i prezime fizičke osobe, osim informacija koje predstavljaju klasificirani podatak prema zakonu kojim je uređena tajnost podataka i informacija čija bi objava bila protivna posebnim propisima.

(12) Ministar financija naputkom utvrđuje okvirni sadržaj, minimalni skup podataka te način javne objave informacija o trošenju sredstava na mrežnim stranicama iz stavaka 10. i 11. ovoga članka.

(13) Naputkom iz stavka 12. ovoga članka utvrdit će se i učestalost objave informacija iz stavaka 10. i 11. ovoga članka, kao i način njihovog masovnog preuzimanja.

 

XII. PRORAČUNSKI NADZOR

Obuhvat proračunskog nadzora

Članak 145.

(1) Proračunski nadzor je inspekcijski nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava, pravodobnosti i potpunosti naplate prihoda i primitaka iz nadležnosti proračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te inspekcijski nadzor pridržavanja i primjene zakona i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini bilo o obvezama.

(2) Proračunski nadzor obuhvaća nadzor računovodstvenih, financijskih i ostalih poslovnih dokumenata te pregled poslovnih prostorija, zgrada, predmeta, robe i drugih stvari u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.

(3) Ministarstvo financija obavlja proračunski nadzor proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačkih društava te drugih pravnih i fizičkih osoba koje dobivaju sredstva iz proračuna i od izvanproračunskih korisnika, kao i nadzor korištenja kreditnih sredstava s osnove jamstva države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (subjekti nadzora).

(4) Ministar financija pravilnikom o proračunskom nadzoru propisuje ciljeve, djelokrug, sadržaj, način i uvjete te tijela odnosno odgovorne osobe kojima je inspektor proračunskog nadzora dužan dostaviti zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru, ovlaštenu osobu proračunskog nadzora i mjere proračunskog nadzora.

Način obavljanja proračunskog nadzora

Članak 146.

(1) Proračunski nadzor obavlja se po predstavkama građana, zahtjevima tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba, iz kojih proizlazi sumnja na nepravilnost ili prijevaru, te po nalogu ministra financija.

(2) Odluku o obavljanju proračunskog nadzora donosi ministar financija.

(3) Proračunski nadzor obavlja se izravnim nadzorom kod subjekta nadzora odnosno analizom njegove financijsko-računovodstvene dokumentacije.

Zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru

Članak 147.

(1) O obavljenom proračunskom nadzoru inspektor proračunskog nadzora dužan je sastaviti zapisnik.

(2) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se odgovornoj osobi subjekta nadzora.

(3) Na zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru odgovorna osoba subjekta nadzora ima pravo uložiti primjedbe u pisanom obliku u roku od 15 dana računajući od dana primitka zapisnika.

(4) Ako primjedbe subjekta nadzora iz stavka 3. ovoga članka nisu prihvaćene, inspektor proračunskog nadzora dužan je u roku od 15 dana od dana primitka primjedbi dostaviti pisani odgovor na primjedbe odgovornoj osobi subjekta nadzora.

(5) Ako su u pisanim primjedbama iznesene nove činjenice i materijalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku, inspektor proračunskog nadzora će o takvim činjenicama i materijalnim dokazima sastaviti dopunski zapisnik.

(6) Dopunski zapisnik iz stavka 5. ovoga članka inspektor proračunskog nadzora dužan je u roku od 15 dana od dana primitka primjedbi dostaviti odgovornoj osobi subjekta nadzora.

(7) Odgovorna osoba subjekta nadzora na dopunski zapisnik iz stavka 5. ovoga članka nema pravo uložiti primjedbe.

Rješenje u postupku proračunskog nadzora

Članak 148.

(1) Ako se proračunskim nadzorom utvrdi da su sredstva državnog proračuna korištena suprotno zakonu ili proračunu, inspektor proračunskog nadzora donosi rješenje o povratu sredstava u državni proračun.

(2) Ako se proračunskim nadzorom utvrdi da sredstva, za koja je posebnim propisom utvrđena obveza uplate u državni proračun, nisu uplaćena u državni proračun ili su uplaćena u manjem iznosu od propisanog, inspektor proračunskog nadzora donosi rješenje kojim se nalaže njihova uplata u državni proračun.

(3) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Na postupak proračunskog nadzora primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak.

Sastavljanje optužnog prijedloga

Članak 149.

(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje koje imaju obilježja prekršaja, sastavlja u ime Ministarstva financija optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.

(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi mjesno nadležni područni ured Porezne uprave.

Vođenje prekršajnog postupka

Članak 150.

(1) Na pravila vođenja prekršajnog postupka, žalbeni postupak i izvanredne pravne lijekove primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.

(2) U pogledu prisilne naplate pravomoćno izrečene novčane kazne u prekršajnom postupku primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći porezni postupak.

Podnošenje kaznene prijave

Članak 151.

Ako inspektor proračunskog nadzora u postupku nadzora utvrdi radnje za koje postoji osnovana sumnja o učinjenom kaznenom djelu, podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

Obveza sudjelovanja subjekta nadzora u postupku nadzora

Članak 152.

(1) Odgovorna osoba subjekta nadzora ili od nje ovlaštena osoba dužna je sudjelovati u postupku nadzora i na zahtjev inspektora proračunskog nadzora dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju.

(2) Odgovorna osoba subjekta nadzora dužna je omogućiti nesmetano obavljanje proračunskog nadzora uz osiguranje odgovarajućih uvjeta rada.

Posebne ovlasti osoba koje obavljaju proračunski nadzor

Članak 153.

(1) Ovlaštene osobe proračunskog nadzora su inspektori proračunskog nadzora Ministarstva financija.

(2) Inspektori proračunskog nadzora imaju službene iskaznice koje izdaje ministar financija.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje izgled službene iskaznice inspektora proračunskog nadzora, vođenje očevidnika o službenim iskaznicama te način njihova izdavanja, uporabe i zamjene.

Čuvanje poslovne i profesionalne tajne i klasificiranih podataka

Članak 154.

(1) Inspektor proračunskog nadzora dužan je čuvati poslovnu i profesionalnu tajnu i klasificirane podatke za koje sazna tijekom obavljanja nadzora i drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu s utvrđenim stupnjem tajnosti.

(2) Zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru iz članka 147. stavka 1. ovoga Zakona može se dostaviti samo sudovima, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima na njihov obrazloženi pisani zahtjev u sudskim, prekršajnim i upravnim postupcima iz njihove nadležnosti.

Zaštita financijskih interesa Europske unije

Članak 155.

(1) Republika Hrvatska kao korisnica sredstava Europske unije osigurava zaštitu financijskih interesa Europske unije uspostavljanjem sustava za suzbijanje nepravilnosti i prijevara (AFCOS).

(2) Vlada će uredbom propisati institucionalni okvir sustava za suzbijanje nepravilnosti i prijevara iz stavka 1. ovoga članka.

 

XIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 156.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba:

1. ako se prihodi i primici ne koriste za financiranje aktivnosti i projekata odnosno programa u visini utvrđenoj proračunom odnosno financijskim planom, osim namjenskih prihoda i primitaka iz članka 52. ovoga Zakona i vlastitih prihoda iz članka 54. ovoga Zakona (članak 7. stavak 2.)

2. ako izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne postupa sukladno odgovornostima za planiranje i izvršavanje svog dijela proračuna odnosno financijskog plana (članak 17. stavak 1. podstavak 1.)

3. ako izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne postupa sukladno odgovornostima za naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti i njihovu uplatu u proračun i evidentiranje u proračunu (članak 17. stavak 1. podstavak 2.)

4. ako izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne postupa sukladno odgovornostima za preuzimanje obveza i/ili verifikaciju obveza (članak 17. stavak 1. podstavak 3.)

5. ako izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne postupa sukladno odgovornostima za izdavanje naloga za plaćanje na teret sredstava tijela koje vodi i/ili za utvrđivanje prava naplate te za izdavanje naloga za naplatu u korist sredstava tijela koje vodi (članak 17. stavak 1. podstavak 3.)

6. ako izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne postupa sukladno odgovornostima za zakonitost, svrhovitost, učinkovitost, ekonomičnost i djelotvornost u raspolaganju sredstvima tijela koje vodi (članak 17. stavak 1. podstavak 4.)

7. ako izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne obavi prijenos ovlasti poštujući načelo razdvajanja dužnosti (članak 17. stavak 3.)

8. ako ministarstvo i drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije ne sastavi i ne dostavi uputu za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti (članak 25. stavak 1.)

9. ako uputa za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova koju ministarstvo i drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije dostavi proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti ne sadrži visinu rashoda po proračunskim korisnicima ili visinu manjka odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku državnog proračuna ili način i rok za dostavu prijedloga financijskih planova (članak 25. stavak 2.)

10. ako upravno tijelo za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne sastavi i ne dostavi uputu za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 26. stavak 2.)

11. ako uputa za izradu i dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne sadrži temeljne makroekonomske pretpostavke za izradu prijedloga proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, opis planiranih politika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedeće tri godine, visinu rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka te namjenskih primitaka po razdjelima organizacijske klasifikacije, za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, raspoređenu na visinu rashoda potrebnih za provedbu postojećih programa odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutačno važećih propisa i visinu rashoda potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa odnosno aktivnosti, visinu manjka odnosno viška prihoda nad rashodima po izvanproračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za iduću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine te način izrade i rok za dostavu prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 26. stavci 2. i 3.)

12. ako se proračun ne sastoji od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine te ako ne sadrži i financijske planove proračunskih korisnika prikazane kroz opći i posebni dio i obrazloženje proračuna (članak 28. stavak 1.)

13. ako se financijski plan proračunskog i izvanproračunskog korisnika ne sastoji od plana za proračunsku godinu i projekcija za sljedeće dvije godine te ako ne sadrži opći i posebni dio i obrazloženje financijskog plana (članak 33. stavak 1.)

14. ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji ne mogu preneseni manjak podmiriti iz prihoda i primitaka proračunske godine, te se pokriće manjka planira sukcesivno kroz trogodišnje razdoblje za koje se proračun odnosno financijski plan donosi, ne izrade i ne donesu višegodišnji plan uravnoteženja (članak 37. stavak 1.)

15. ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji ne mogu preneseni višak zbog njegove veličine u cijelosti iskoristiti u jednoj proračunskoj godini ne izrade i ne donesu višegodišnji plan uravnoteženja (članak 37. stavak 2.)

16. ako proračunski korisnici državnog proračuna ne dostave prijedloge financijskih planova nadležnim ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije sukladno rokovima propisanima uputom iz članka 25. ovoga Zakona (članak 38. stavak 1.)

17. ako proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dostave prijedloge financijskih planova nadležnim upravnim tijelima sukladno rokovima propisanima uputom iz članka 26. ovoga Zakona (članak 38. stavak 1.)

18. ako ministarstva i druga državna tijela odnosno upravna tijela ne dostave Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu nadležnom za financije prijedlog svog financijskog plana i prijedloge financijskih planova koji su im dostavljeni u skladu s uputom iz članka 25. i uputom iz članka 26. ovoga Zakona sukladno rokovima propisanim uputama Ministarstva financija iz članka 24. odnosno članka 26. ovoga Zakona (članak 38. stavak 4.)

19. ako izvanproračunski korisnici ne dostave prijedloge financijskih planova nadležnim ministarstvima odnosno nadležnom upravnom tijelu u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno rokovima propisanima uputom iz članka 25. odnosno članka 26. stavka 2. ovoga Zakona (članak 39. stavak 1.)

20. ako nadležna ministarstva odnosno nadležna upravna tijela ne dostave Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za financije prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika državnog proračuna u skladu s rokovima propisanima uputama iz članaka 24. i 26. ovoga Zakona (članak 39. stavak 3.)

21. ako se prijedlog proračuna ne podnese Saboru odnosno predstavničkom tijelu do 15. studenoga tekuće godine (članak 40. stavak 2.)

22. ako se proračun, odluka o izvršavanju proračuna, kao i izmjene i dopune proračuna te odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dostave Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu (članak 43. stavak 1.)

23. ako se odlukom o privremenom financiranju rashodi financirani iz izvora financiranja opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici planiraju više od 25 posto ukupno izvršenih rashoda iz ovih izvora financiranja iz posljednjeg objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna (članak 44. stavak 3.)

24. ako proračunski korisnik u razdoblju privremenog financiranja otvara nove aktivnosti i projekte i ako poveća broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine (članak 44. stavak 7.)

25. ako proračunski korisnik u razdoblju privremenog financiranja preuzme nove obveze na teret razdoblja nakon privremenog financiranja osim obveza za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije (članak 44. stavak 8.)

26. ako proračunski korisnik i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave preuzmu obveze po investicijskim projektima bez prethodno provedenog stručnog vrednovanja i ocjene opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta (članak 47. stavak 1.)

27. ako proračunski korisnik preuzme obveze na teret proračuna tekuće godine mimo namjena i iznad visine utvrđene financijskim planom (članak 48. stavci 1. i 7.)

28. ako proračunski korisnik preuzme obveze iz ugovora koji zahtijevaju plaćanja u sljedećim godinama, neovisno o izvoru financiranja, bez odluke Vlade koju predlaže nadležni ministar, a na koju je prethodnu suglasnost dalo Ministarstvo financija, ili bez suglasnosti ministra financija ako je visina ukupnih obveza po ugovoru manja od iznosa utvrđenog zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno bez odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, župana, a na koju je prethodno suglasnost dalo upravno tijelo za financije (članak 48. stavci 2., 3. i 7.)

29. ako proračunski korisnik koji nije izuzet od obveze iz članka 50. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima otvorenih više računa, osim računa za specifične transakcije koji su otvoreni uz prethodnu suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika, župana (članak 50. stavci 1., 2., 3. i 4.)

30. ako proračunski korisnik i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne poduzimaju sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti odnosno ako ne vrše njihovu uplatu u proračun (članak 51. stavak 1.)

31. ako proračunski korisnik i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvršavaju rashode i izdatke u skladu s namjenom (članak 51. stavak 1.)

32. ako izvanproračunski korisnik ne poduzima sve potrebne mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti odnosno ako ne vrši njihovu uplatu na svoj račun (članak 51. stavci 1. i 3.)

33. ako izvanproračunski korisnik ne izvršava rashode i izdatke u skladu s namjenom (članak 51. stavci 1. i 3.)

34. ako se namjenski prihodi i primici ne uplate u proračun (članak 52. stavak 6.)

35. ako se vlastiti prihodi ne uplate u proračun (članak 54. stavak 2.)

36. ako ministarstvo i drugo državno tijelo na razini razdjela organizacijske klasifikacije, uz prethodno dobivenu suglasnost Ministarstva financija, te načelnik, gradonačelnik odnosno župan ne donesu pravilnik o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti (članak 56. stavak 2.)

37. ako upravljačko tijelo proračunskog korisnika ne donese odluku ili pravilnik kojima se uređuje ostvarivanje i korištenje nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona i/ili ako odluka ili pravilnik nisu usklađeni s pravilnikom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona

38. ako tijekom trajanja krize ili katastrofe ministar financija o izvršenim preraspodjelama ne izvještava saborski odbor nadležan za poslove financija (članak 58. stavak 5.)

39. ako tijekom trajanja posebnih okolnosti načelnik, gradonačelnik, župan ne izvijeste predstavničko tijelo o donesenim odlukama i njihovoj primjeni (članak 59. stavak 4.)

40. ako se unutar izvora financiranja opći prihodi i primici te namjenski primici od zaduživanja rashodi i izdaci preraspodijele više od pet posto na razini skupine ekonomske klasifikacije koju donosi Sabor odnosno predstavničkog tijela, koja se umanjuje (članak 60. stavak 1.)

41. ako se proračunska sredstva preraspodjeljuju između Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja (članak 60. stavak 8.)

42. ako se proračunska sredstva preraspodjeljuju bez odobrenja ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika, župana (članak 60. stavci 9. i 11.)

43. ako se rashodi i izdaci izvrše iznad visine planiranih sredstava osim rashoda i izdataka financiranih iz prihoda i primitaka definiranih u člancima 52. i 54. ovoga Zakona te osim otplata glavnica i kamata duga središnjeg proračuna i državnih jamstava te doprinosa Republike Hrvatske proračunu Europske unije na temelju vlastitih sredstava Europske unije (članak 61. stavci 4. i 6.)

44. ako se rashodi izvanproračunskog korisnika izvršavaju tako da se poveća planirani manjak odnosno da se smanji planirani višak (članak 61. stavak 5.)

45. ako se rashodi i izdaci isplaćeni s računa proračuna ne temelje na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja i ako za isplatu nema pravnog temelja ili je isplata izvršena u iznosu većem od onoga koji proizlazi iz knjigovodstvene isprave (članak 62.)

46. ako se za isplaćena sredstva ne provjerava njihovo zakonito i namjensko korištenje (članak 63.)

47. ako se za isporuke robe, radova i usluga plati predujmom, a da nije prethodno dobivena suglasnost ministra financija odnosno suglasnost načelnika, gradonačelnika, župana (članak 64. stavak 1.)

48. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunski korisnik, nakon što naknadno utvrde da je isplata iz proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano odnosno ako se utvrdi da su sredstva utrošena nezakonito, nenamjenski ili nesvrhovito, odmah ne zahtijevaju povrat proračunskih sredstava u proračun (članak 70. stavak 1.)

49. ako proračunski korisnik državnog proračuna koji je nadležan za dodjelu sredstava iz pojedinih programa Europske unije ugovori dodjelu sredstava Europske unije u iznosu koji je veći za više od deset posto od visine sredstava predviđenih za pojedini specifični cilj bez prethodno dobivene suglasnosti Vlade (članak 72. stavak 2.)

50. ako sadržaj polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna nije sukladan pravilniku iz članka 76. stavka 3. ovoga Zakona

51. ako godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne dostavi Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana nakon što ga donese predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom tijelu ako ga predstavničko tijelo ne donese u tom roku (članak 90. stavci 1. i 2.)

52. ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunski i izvanproračunski korisnici koji su donijeli višegodišnji plan uravnoteženja ne sastave i ne usvoje odnosno ne podnesu na suglasnost na propisan način i u propisanim rokovima godišnji izvještaj o provedbi višegodišnjeg plana uravnoteženja (članak 91. stavak 2.)

53. ako se novčana sredstva ulažu u dionice i udjele pravnih osoba (članak 93. stavak 3.)

54. ako pravne osobe u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave najkasnije u roku od devet mjeseci od isteka poslovne godine ne dostave Ministarstvu financija godišnje financijske izvještaje odnosno konsolidirane godišnje financijske izvještaje u skladu s uputom iz članka 94. stavka 2. ovoga Zakona (članak 94. stavak 1.)

55. ako je nefinancijska dugotrajna imovina stečena na način koji nije sukladan odluci iz članka 102. ovoga Zakona (članak 97. stavak 4.)

56. ako se sredstva od prodaje dionica i udjela ostvarena u iznosu manjem ili jednakom od iznosa otplate duga u Računu financiranja ne koriste samo za otplatu duga (članak 98. stavak 1.)

57. ako se sredstva od prodaje dionica i udjela ostvarena u iznosu većem od potrebnog za otplatu duga u Računu financiranja koriste za druge svrhe, osim za nabavu nefinancijske i financijske imovine te za kapitalne pomoći ako za to postoji javni interes (članak 98. stavak 2.)

58. ako se sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine te od naknade štete s osnove osiguranja koriste za druge namjene osim za kapitalne rashode države, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja (članak 101. stavak 1.)

59. ako proračunski korisnici državnog proračuna sklope ugovor o dugoročnom zajmu i ugovor o dugoročnom kreditu bez prethodno dobivene suglasnosti Vlade (članak 109. stavak 1.)

60. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kratkoročno zaduži za druge namjene osim za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza (članak 119. stavak 1.)

61. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kratkoročno zaduži na razdoblje duže od 12 mjeseci (članak 119. stavak 2.)

62. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zaduži bez prethodno dobivene suglasnosti Vlade odnosno ministra financija (članak 120. stavci 1., 4., 5. i 6.)

63. ako se jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zaduži bez prethodno dobivene suglasnosti Vlade odnosno ministra financija za realizaciju projekta koji se sufinancira iz fondova Europske unije (članak 122. stavci 1. i 2.)

64. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave refinancira, reprogramira ostatak duga po osnovi kredita ili zajma odnosno mijenja i/ili dopunjava namjenu zaduživanja bez suglasnosti ministra financija odnosno Vlade (članak 124., stavci 1., 2., 3. i 4.)

65. ako se proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostale ustanove čiji su osnivači ili suosnivači jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zaduže, refinanciraju ili reprogramiraju ostatak duga po osnovi kredita ili zajma bez suglasnosti osnivača sukladno aktu o osnivanju, odnosno dugoročno zaduže za druge namjene osim onih utvrđenih u članku 120. stavku 1. (članak 127. stavak 1.)

66. ako jedinica područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija o suglasnostima iz članka 127. ovoga Zakona (članak 128.)

67. ako jedinica područne (regionalne) samouprave daje jamstvo jedinici lokalne samouprave na svojem području bez suglasnosti ministra financija (članak 129. stavak 1.)

68. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da jamstvo za dugoročno zaduživanje proračunskom i izvanproračunskom korisniku iz svoje nadležnosti, pravnoj osobi u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanovi čiji je osnivač, a prije toga nije ishodila suglasnost ministra financija (članak 129. stavak 3.)

69. ako odluka o davanju jamstva nije donesena od strane predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu osim ako statutom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije propisano tko odlučuje o jamstvu (članak 129. stavak 6.)

70. ako ne ustroji i ne vodi proračunsko računovodstvo na zakonit i pravilan način (članak 135. stavak 1.)

71. ako povjeri vođenje proračunskog računovodstva neovlaštenoj organizaciji ili osobi (članak 135. stavak 2.)

72. ako financijski izvještaji nisu potpisani od odgovorne osobe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskog korisnika te izvanproračunskog korisnika ili osobe koju ona ovlasti da potpisuje financijske izvještaje (članak 135. stavak 4.)

73. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnik te izvanproračunski korisnik nemaju dnevnik ili glavnu knjigu ili pomoćne knjige (članak 136. stavak 1.)

74. ako se unos podataka u poslovne knjige ne temelji na vjerodostojnim, istinitim i urednim knjigovodstvenim ispravama (članak 137. stavak 2.)

75. ako se financijski izvještaji ne sastavljaju i ako se iz njih ne vide podaci o stanju i strukturi te promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda, rashoda, primitaka i izdataka odnosno novčanih tokova (članak 139. stavci 1. i 2.)

76. ako se financijski izvještaji ne sastavljaju za razdoblja tijekom proračunske godine i za proračunsku godinu (članak 139. stavak 3.)

77. ako se financijski izvještaji za razdoblja tijekom godine ne čuvaju do predaje financijskih izvještaja za isto razdoblje sljedeće godine odnosno ako se godišnji financijski izvještaj ne čuva trajno i u izvorniku (članak 139. stavak 4.)

78. ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici ne izrade i ne dostave financijske izvještaje u skladu s pravilnikom iz članka 134. stavka 2. ovoga Zakona (članak 139. stavak 5.)

79. ako ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela ne konsolidiraju financijske izvještaje proračunskih korisnika koji su, prema organizacijskoj klasifikaciji, u njihovoj nadležnosti i svoj financijski izvještaj te ne sastave konsolidirani financijski izvještaj odnosno ne dostave ga Ministarstvu financija (članak 140. stavak 1.)

80. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne konsolidira financijske izvještaje proračunskih korisnika koji su, prema organizacijskoj klasifikaciji, u njezinoj nadležnosti i svoj financijski izvještaj i ne sastavi konsolidirani financijski izvještaj odnosno ne dostavi ga Ministarstvu financija (članak 140. stavak 2.)

81. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne objavi na svojim mrežnim stranicama proračun i izmjene i dopune proračuna, odluku o privremenom financiranju, odluku o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijski plan i izmjene i dopune financijskog plana izvanproračunskog korisnika, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika (članak 144. stavak 3).

82. ako proračunski i izvanproračunski korisnik ne objavi financijski plan, izmjene i dopune financijskog plana, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana na mrežnim stranicama (članak 144. stavak 4.)

83. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne objavi u službenom glasilu opći i posebni dio proračuna, odluku o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izmjene i dopune proračuna te izmjene i dopune odluke o izvršavanju, odluku o privremenom financiranju te opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna (članak 144. stavak 5.)

84. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnik ne objave godišnje financijske izvještaje na svojim mrežnim stranicama najkasnije u roku od osam dana od propisanog roka predaje izvještaja (članak 144. stavak 8.)

85. ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici javno ne objave informacije o trošenju sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da su te informacije lako dostupne, pretražive i strojno čitljive te u skladu s naputkom ministra financija iz članka 144. stavka 12. (članak 144. stavci 10. i 12.)

86. ako ne sudjeluje u postupku nadzora i ne da na uvid zatraženu dokumentaciju (članak 152. stavak 1.)

87. ako onemogući nesmetano obavljanje proračunskog nadzora i ako ne osigura odgovarajuće uvjete rada (članak 152. stavak 2.).

Članak 157.

Uz prekršaje iz članka 156. ovoga Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba izvanproračunskog korisnika:

1. ako izvanproračunski korisnik ne izradi i ne dostavi nadležnom ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana do 31. srpnja proračunske godine (članak 87. stavak 1.)

2. ako izvanproračunski korisnik ne izradi i ne dostavi nadležnom ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana za proteklo razdoblje do 31. ožujka tekuće proračunske godine (članak 87. stavak 3.)

3. ako izvanproračunski korisnik državnog proračuna i druga pravna osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske bez odluke Vlade o prethodnoj suglasnosti sklope ugovore o dugoročnom kreditu, ugovore o dugoročnom zajmu ili daju jamstva čija vrijednost posla ili jamstva prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna (članak 117. stavak 1.)

4. ako se izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostale pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dugoročno zaduže ili refinanciraju ili reprogramiraju ostatak duga po osnovi kredita ili zajma bez suglasnosti većinskog vlasnika, odnosno bez suglasnosti ministra financija (članak 127. stavci 2. i 3.)

5. ako izvanproračunski korisnici javno ne objave informacije o trošenju sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da su te informacije lako dostupne, pretražive i strojno čitljive te u skladu s naputkom ministra financija iz članka 144. stavka 12. (članak 144. stavci 10. i 12.).

Članak 158.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba javnog partnera ako javni partner sklopi ugovor o javno-privatnom partnerstvu, a ukupan godišnji iznos svih naknada koje javni partner na temelju svih ugovora o javno-privatnom partnerstvu plaća privatnim partnerima prelazi 25 posto ostvarenoga proračunskog prihoda prethodne godine umanjenog za kapitalne prihode odnosno ako javni partner ne dobije mišljenje Ministarstva financija i drugih tijela prema posebnim propisima kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo (članak 126. stavak 1.).

Članak 159.

Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj inspektor proračunskog nadzora ako ne čuva poslovnu i profesionalnu tajnu i klasificirane podatke za koje sazna tijekom obavljanja nadzora i drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu s utvrđenim stupnjem tajnosti (članak 154. stavak 1.).

Članak 160.

Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika:

1. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija o sklopljenom ugovoru o zaduživanju u roku od osam dana od dana sklapanja (članak 123. stavak 4.)

2. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvještava Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o otplati duga na temelju zaduženja za koji je dobila suglasnost Vlade odnosno ministra financija (članak 123. stavak 5.)

3. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija o suglasnostima iz članka 127. ovoga Zakona i ne dostavi ugovor o zaduživanju u roku od osam dana od sklapanja ugovora o zaduživanju svojih pravnih osoba, ustanova i izvanproračunskih korisnika (članak 128. stavak 1.)

4. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvještava Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o otplati duga na temelju ugovora o zaduživanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika i ostalih ustanova i pravnih osoba iz članka 127. ovoga Zakona (članak 128. stavak 2.)

5. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvijesti Ministarstvo financija o sklopljenom ugovoru o jamstvu u roku od osam dana od dana sklapanja (članak 130. stavak 1.)

6. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvještava Ministarstvo financija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o stanju aktivnih jamstava za koja je dana suglasnost (članak 130. stavak 2.)

7. ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave javno ne objavi informacije o trošenju sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da su te informacije lako dostupne, pretražive i strojno čitljive te u skladu s naputkom ministra financija iz članka 144. stavka 12. (članak 144. stavci 10. i 12.).

 

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 161.

(1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izradu i donošenje proračuna i financijskih planova te njihovih izmjena i dopuna primjenjuju se u proračunskim procesima koji su povezani s izradom i donošenjem proračuna i financijskih planova za razdoblje od 2023. do 2025. i njihovih izmjena i dopuna te nadalje.

(2) Odredba članka 121. stavka 2. ovoga Zakona, sukladno kojoj se u iznos ukupne godišnje obveze iz članka 121. stavka 1. ovoga Zakona nepodmirene dospjele obveze iskazuju sukladno zadnjem raspoloživom financijskom izvještaju primjenjuje se od 1. siječnja 2023. do kada će se u ukupnim godišnjim obvezama iskazivati nepodmirene dospjele obveze iz prethodnih godina.

Članak 162.

(1) Ministar financija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti podzakonske akte iz članka 5. stavka 6., članka 6. stavka 2., članka 16. stavka 3., članka 50. stavka 5., članka 61. stavka 8., članka 71. stavka 2., članka 76. stavka 3., članka 94. stavka 2., članka 120. stavka 7., članka 134. stavaka 1. i 2., članka 142. stavka 4., članka 144. stavka 12., članka 145. stavka 4. i članka 153. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Ministar i drugi čelnik tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Vlada će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti podzakonske akte iz članka 19. stavka 6., članka 47. stavka 3., članka 73. stavka 4., članka 96. stavka 5., članka 100. stavka 2., članka 102. stavka 1., članka 113. stavka 4. i članka 155. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Načelnik, gradonačelnik, župan će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 163.

Do dana stupanja na snagu propisa iz članka 162. ovoga Zakona ostaju na snazi:

1. Pravilnik o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 55/09. i 139/10.)

2. Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (»Narodne novine«, br. 128/09., 142/14., 23/19. i 83/21.)

3. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama (»Narodne novine«, br. 26/10., 120/13. i 1/20.)

4. Pravilnik o načinu i uvjetima izvršavanja državnog proračuna te o načinu povrata sredstava u državni proračun i vođenja evidencija o povratu sredstava (»Narodne novine«, br. 48/11. i 126/17.)

5. Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (»Narodne novine«, br. 24/13., 102/17., 1/20. i 147/20.)

6. Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (»Narodne novine«, br. 52/13. i 94/14.)

7. Pravilnik o proračunskom nadzoru (»Narodne novine«, br. 71/13. i 57/15.).

8. Pravilnik o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora financijskog i proračunskog nadzora (»Narodne novine«, br. 125/13. i 57/15.)

9. Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (»Narodne novine«, br. 3/15., 93/15., 135/15., 2/17., 28/17., 112/18., 126/19., 145/20. i 32/21.)

10. Uredba o institucionalnom okviru sustava za suzbijanje nepravilnosti i prijevara (»Narodne novine«, br. 144/13. i 19/17.) i

11. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (»Narodne novine«, br. 124/14., 115/15., 87/16., 3/18., 126/19. i 108/20.).

Članak 164.

(1) Ako se tijekom 2022. godine donose izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu i izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, isti će se sastojati od izmjena i dopuna općeg i posebnog dijela.

(2) Izmjene i dopune općeg dijela proračuna iz stavka 1. ovoga članka sastoje se od izmjena i dopuna Računa prihoda i rashoda i izmjena i dopuna Računa financiranja.

(3) Izmjene i dopune posebnog dijela proračuna iz stavka 1. ovoga članka sastoje se od izmjena i dopuna plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrstama, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

Članak 165.

(1) Ako se tijekom 2022. godine donose izmjene i dopune financijskog plana proračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, isti će se sastojati od izmjena i dopuna prihoda i primitaka te izmjena i dopuna rashoda i izdataka raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

(2) Izmjene i dopune financijskog plana iz stavka 1. ovoga članka sastoje se od:

– izmjena i dopuna prihoda i primitaka iskazanih po vrstama za 2022. godinu

– izmjena i dopuna rashoda i izdataka za 2022. godinu prema proračunskim klasifikacijama.

(3) Ako se tijekom 2022. godine donesu izmjene i dopune financijskog plana izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, sastojat će se od izmjena i dopuna općeg dijela, koji se sastoji od izmjena i dopuna računa prihoda i rashoda te izmjena i dopuna računa financiranja, kao i posebnog dijela u kojem su iskazane izmjene i dopune prihoda i primitaka te izmjene i dopune rashoda i izdataka raspoređeni u programe koji se sastoje se od aktivnosti i projekata.

Članak 166.

(1) Ako se tijekom 2022. pokaže potreba za donošenjem izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, iste se izrađuju na sljedeći način:

– nakon što im Ministarstvo financija dostavi uputu, proračunski korisnici državnog proračuna izrađuju prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu koji dostavljaju ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije u skladu s rokovima utvrđenim u uputi Ministarstva financija iz ovoga podstavka

– ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije dostavljaju usklađene prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova iz podstavka 1. ovoga stavka Ministarstvu financija u skladu s rokovima utvrđenim u uputi Ministarstva financija iz podstavka 1. ovoga stavka

– Ministarstvo financija usklađuje izmjene i dopune financijskih planova s procijenjenim izmjenama i dopunama prihoda i primitaka i izrađuje nacrt izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu te ih dostavlja Vladi koja ih upućuje Saboru.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Sabor donosi Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu na razini podskupine ekonomske klasifikacije.

(3) Odredbe ovoga članka na dogovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 167.

(1) Ako se tijekom 2022. pokaže potreba za donošenjem izmjena i dopuna financijskog plana izvanproračunskog korisnika za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, izvanproračunski korisnik državnog proračuna priprema prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu na temelju upute Ministarstva financija.

(2) Prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu izvanproračunski korisnik dostavlja nadležnom ministarstvu u skladu s rokovima utvrđenim u uputi iz stavka 1. ovoga članka koji zajedno sa svojim financijskim planom dostavlja Ministarstvu financija.

(3) Sabor daje suglasnost na prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana iz stavka 2. ovoga članka zajedno s donošenjem Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

(4) Odredbe ovoga članka na dogovarajući se način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 168.

(1) Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu sadrže:

1. opći dio proračuna koji čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja na razini odjeljka ekonomske klasifikacije

2. posebni dio proračuna po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te razini odjeljka ekonomske klasifikacije

3. izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala

4. izvještaj o korištenju proračunske zalihe

5. izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima

6. obrazloženje makroekonomskih pokazatelja

7. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka

8. deficit općeg proračuna.

(2) Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu sadrže:

1. opći dio financijskog plana koji čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja na razini odjeljka ekonomske klasifikacije

2. posebni dio financijskog plana po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te razini odjeljka ekonomske klasifikacije i

3. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka.

(3) Godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna sadrži i izvještaj o provedbi strategije upravljanja javnim dugom.

(4) Odredbe stavka 1. ovoga članka, osim točaka 6. i 8., na odgovarajući način primjenjuju se na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Donošenje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, podnošenje polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu i dostava godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu odvija se na način i u rokovima utvrđenim ovim Zakonom.

Članak 169.

Upravni postupci, postupci proračunskog nadzora i prekršajni postupci započeti prema odredbama Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08., 136/12. i 15/15.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju njega.

Članak 170.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08., 136/12. i 15/15.).

(2) Danom stupanja na snagu Uredbe iz članka 19. stavka 6. ovoga Zakona prestaje važiti Odluka o postupku davanja Iskaza o procjeni fiskalnog učinka (»Narodne novine«, broj 122/15.).

Članak 171.

Danom pristupanja Republike Hrvatske europodručju u cijelom tekstu ovoga Zakona riječi: »program konvergencije« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »program stabilnosti« u odgovarajućem padežu.

Članak 172.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2022., osim članka 21. stavka 3. i članka 27. koji stupaju na snagu danom donošenja Odluke Vijeće Europske unije o ukidanju odstupanja Republike Hrvatske prema članku 140. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

 

 

Copyright © Ante Borić