Odluka o provođenju operacija monetarne politike (pročišćeni tekst)
Na snaziHRVATSKA NARODNA BANKA
Na temelju članka 42. stavka 3. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008., 54/2013. i 47/2020.) guverner Hrvatske narodne banke donosi
Odluka o provođenju operacija monetarne politike
PROČIŠĆENI TEKST NN 144/22, 46/23, 48/24, 84/25, 29/26, 131/26
DIO PRVI
PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE
Predmet i područje primjene
1. Ovom Odlukom određuju se pravila za provođenje operacija monetarne politike Eurosustava s drugim ugovornim stranama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u skladu sa Smjernicom ESB/2014/60[1](Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (preinaka)(Smjernica o Općoj dokumentaciji) (ESB/2014/60)), Smjernicom ESB/2015/35[2](Smjernica (EU) 2016/65 Europske središnje banke od 18. studenoga 2015. o korektivnim faktorima koji se primjenjuju u provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2015/35)) i Smjernicom ESB/2014/31[3](Smjernica Europske središnje banke od 9. srpnja 2014. o dodatnim privremenim mjerama koje se odnose na operacije refinanciranja Eurosustava i prihvatljivost instrumenata osiguranja i o izmjeni Smjernice ESB/2007/9 (preinačeno) (ESB/2014/31) (2014/528/EU)), a pravila za mobilizaciju i upravljanje kolateralom sadržana su u Odluci o upravljanu kolateralom u kreditnim operacijama Eurosustava (u nastavku teksta: Odluka o ECMS-u).
2. Osim odredbi ove Odluke, pri provedbi okvira monetarne politike Eurosustava izravno se primjenjuju i one odredbe smjernica iz stavka 1. ovog članka na koje pojedine odredbe ove Odluke izričito upućuju.
3. Sva upućivanja u ovoj Odluci na odredbe smjernica i Odluke o ECMS-u iz stavka 1. ovog članka odnose se na odredbe tih smjernica (uključujući njihove naknadne izmjene i dopune kao i nove verzije teksta koje bi ih zamijenile) i odredbe Odluke o ECMS-u važeće u trenutku njihove primjene.
4. U slučaju nepodudaranja bilo koje odredbe ove Odluke i/ili odredbe Smjernice ESB/2014/60 na koju ova Odluka upućuje s bilo kojom odredbom Smjernice ESB/2014/31 na koju ova Odluka upućuje, primjenjuje se odredba Smjernice ESB/2014/31.
5. Za pristup određenim operacijama monetarne politike Eurosustava druge ugovorne strane moraju s Hrvatskom narodnom bankom (u nastavku teksta: HNB) sklopiti okvirni ugovor.
6. Za provedbu ove Odluke HNB donosi proceduru usklađenu s Odlukom o ECMS-u (u nastavku teksta: Procedura). Sva upućivanja u ovoj Odluci na Proceduru odnose se na Proceduru važeću u trenutku njezine primjene.
7. Upravno vijeće Europske središnje banke (u nastavku teksta: ESB) može, u svako doba, izmijeniti sredstva, instrumente, zahtjeve, kriterije i postupke za provođenje operacija monetarne politike Eurosustava. U takvom slučaju HNB, ako je to potrebno, donosi posebnu odluku.
8. Eurosustav zadržava pravo tražiti i dobiti sve bitne informacije od drugih ugovornih strana koje su mu potrebne radi izvršavanja zadaća i ispunjavanja ciljeva Eurosustava u vezi s operacijama monetarne politike. Ovo pravo ne dovodi u pitanje bilo koje drugo postojeće posebno pravo Eurosustava da traži dostavu informacija koje se odnose na operacije monetarne politike.
Definicije
Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:
1. »konvencija A/360« je metoda računanja dana koja se primjenjuje u operacijama monetarne politike Eurosustava, a koja određuje stvarni broj kalendarskih dana uključenih u obračun kamata na temelju godine za koju se uzima da ima 360 dana
2. »agencija« je subjekt osnovan u državi članici čija je valuta euro koji sudjeluje u određenim aktivnostima za opće dobro koje se provode na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili služi njihovim potrebama za financiranje, a koji je Eurosustav razvrstao kao agenciju; popis subjekata koji su razvrstani kao agencije objavljuje se na mrežnim stranicama ESB-a i određuje jesu li za svaki subjekt ispunjeni kvantitativni kriteriji za potrebe korektivnih faktora utvrđeni u Prilogu XII.a Smjernice ESB/2014/60
3. »vrijednosni papiri osigurani imovinom« ili »ABS« jesu dužnički instrumenti osigurani skupom namjenske financijske imovine (fiksne ili revolving), koja se pretvara u novac u određenom roku; osim toga, mogu postojati prava ili druga imovina koja osigurava servisiranje ili pravovremenu raspodjelu primitaka imateljima vrijednosnog papira; ABS-ove obično izdaje za to posebno osnovan investicijski subjekt koji je stekao skup financijske imovine od inicijatora ili prodavatelja; u tom smislu, plaćanja po ABS-ovima prvenstveno ovise o novčanim tokovima koje ostvaruje imovina u temeljnom skupu i drugim pravima oblikovanima radi osiguranja pravovremenog plaćanja, kao što su instrumenti likvidnosti, jamstva ili drugi elementi koji se općenito nazivaju kreditnim poboljšanjima
4. »bilateralni postupak« jest postupak kojim NSB-ovi ili, ako je prikladno, ESB provode konačne transakcije izravno s jednom ili više drugih ugovornih strana ili preko burza ili tržišnih posrednika, bez provođenja aukcija
5. »sustav nematerijaliziranih vrijednosnih papira« jest sustav koji dopušta prijenos vrijednosnih papira i druge financijske imovine bez fizičkog premještanja papirnatih dokumenata ili certifikata, npr. elektronički prijenos vrijednosnih papira
6. »radni dan« je: (a) u vezi s obvezom izvršavanja plaćanja, bilo koji dan kada je sustav TARGET2 otvoren za izvršavanje takvog plaćanja ili (b) u vezi s bilo kojom obvezom isporuke imovine, bilo koji dan kada su otvoreni SSS-ovi preko kojih treba izvršiti isporuku, u mjestu gdje treba izvršiti isporuku odgovarajućih vrijednosnih papira
7. »središnji depozitorij vrijednosnih papira« ili »CSD« središnji je depozitorij vrijednosnih papira kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća[7](Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28. 8. 2014., str. 1))
8. »klimatski faktor« jest prilagodba koja se, radi ublažavanja mogućega financijskog učinka neizvjesnosti povezanih s klimatskom tranzicijom, može primijeniti na vrijednost utržive imovine koju izdaju određena nefinancijska društva i njihove skupine korporativnih izdavatelja, a koja se mobilizira kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava
9. »kolateralizirani kredit« jest ugovor između NSB-a i druge ugovorne strane kojim se drugoj ugovornoj strani osigurava likvidnost u obliku kredita osiguranog provedivim osiguranjem koje je ta druga ugovorna strana dala NSB-u, npr. u obliku zaloga, prijenosa ili drugog osiguranja (engl. charge) nad imovinom
10. »prikupljanje oročenih depozita« jest instrument kojim se Eurosustav koristi u provođenju operacija na otvorenom tržištu, pri čemu Eurosustav poziva druge ugovorne strane da polože oročene depozite na račune kod svojih matičnih NSB-ova kako bi se povukla likvidnost s tržišta
11. »nadležno tijelo« jest tijelo javne vlasti ili tijelo koje je u skladu s nacionalnim pravom službeno priznato i ovlašteno za nadzor nad institucijama u sklopu sustava nadzora u dotičnoj državi članici, uključujući ESB glede zadaća dodijeljenih mu Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013[9](Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013., str. 63))
12. »skupina korporativnih izdavatelja« jest skupina društava koja djeluju kao jedinstveni gospodarski subjekt i predstavljaju izvještajnu jedinicu za potrebe predstavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja, a obuhvaćaju matično društvo i njegova izravna i neizravna društva kćeri
13. »druga ugovorna strana« jest institucija koja ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene u dijelu trećem ove Odluke, koji joj daju pravo na pristup operacijama monetarne politike Eurosustava
14. »pokrivena obveznica« jest dužnički instrument koji pruža dvostruku zaštitu: (a) izravno ili neizravno u odnosu na kreditnu instituciju i (b) u odnosu na dinamični skup pokrića temeljne imovine, a za koji nema podjele rizika
15. »kreditno potraživanje« jest potraživanje za povrat novca koje predstavlja obvezu dužnika prema drugoj ugovornoj strani; kreditna potraživanja također obuhvaćaju Schuldscheindarlehen i nizozemska privatna potraživanja prema državi ili prema ostalim prihvatljivim dužnicima koja su pokrivena državnim jamstvom, npr. stambene zadruge
16. »kreditna institucija« jest kreditna institucija u smislu članka 2. stavka 5. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća[10](Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27. 6. 2013., str. 338))
i članka 4. stavka 1. točke 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[11](Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013., str. 1))
, koja je predmet nadzora nadležnog tijela ili je kreditna institucija u javnom vlasništvu u smislu članka 123. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju EU koja je predmet nadzora po standardu koji je usporediv s nadzorom od strane nadležnog tijela
17. »kreditni rejting« ima isto značenje kako je određeno u članku 3. stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća[12](Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17. 11. 2009., str. 1))
18. »subjekt javnog sektora prema CRR-u« jest subjekt javnog sektora kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 8. Uredbe (EU) br. 575/2013
19. »prekogranično korištenje« je dostavljanje, kao kolaterala, od strane druge ugovorne strane matičnom NSB-u:
(a) utržive imovine koja se drži u drugoj državi članici čija je valuta euro
(b) utržive imovine koja je izdana u drugoj državi članici, a koja se drži u državi članici matičnog NSB-a
(c) kreditnih potraživanja kod kojih je za ugovor o kreditnom potraživanju mjerodavno pravo druge države članice čija je valuta euro, a koja nije država članica matičnog NSB-a
20. »zaštita od valutnog rizika« jest sporazum koji sklapaju izdavatelj vrijednosnih papira i strana koja pruža zaštitu, u skladu s kojim se dio valutnog rizika koji proizlazi iz primitka novčanih tokova u valuti koja nije euro smanjuje zamjenom tih novčanih tokova za plaćanja u eurima koja izvršava strana koja pruža zaštitu, uključujući sva jamstva strane koja pruža zaštitu za navedena plaćanja
21. »tržišna vrijednost u slučaju povrede« jest, u odnosu na bilo koju imovinu na bilo koji datum:
(a) tržišna vrijednost takve imovine u vrijeme vrednovanja u slučaju povrede, izračunata na temelju najreprezentativnije cijene na radni dan koji prethodi datumu vrednovanja
(b) u slučaju nepostojanja reprezentativne cijene za određenu imovinu na radni dan koji prethodi datumu vrednovanja, uzima se posljednja cijena trgovanja; ako cijena trgovanja nije dostupna, cijenu će odrediti NSB koji provodi operaciju, vodeći računa o posljednjoj cijeni koja je utvrđena za imovinu na referentnom tržištu
(c) ako se radi o imovini za koju ne postoji tržišna vrijednost, vrijednost utvrđena na temelju bilo koje druge prihvatljive metode vrednovanja
(d) ako je NSB prodao imovinu ili ekvivalentnu imovinu po tržišnoj cijeni prije vremena vrednovanja u slučaju povrede, iznos neto primitaka od prodaje po odbitku svih opravdanih troškova, naknada i izdataka nastalih u vezi s takvom prodajom, pri čemu navedene izračune provodi i iznose određuje NSB
22. »prekonoćni depozit« ili »mogućnost polaganja depozita na kraju dana« jest stalno raspoloživa mogućnost Eurosustava kojom se druge ugovorne strane mogu koristiti kako bi preko NSB-a prekonoćno položile depozite kod Eurosustava na koje se plaćaju kamate po prethodno određenoj kamatnoj stopi
23. »kamatna stopa na prekonoćni depozit« ili »kamatna stopa na depozit položen na kraju dana« jest kamatna stopa koja se primjenjuje na prekonoćni depozit
24. »izravna skrbnička sredstva« jesu, za potrebe obveza utvrđenih u članku 49.a ove Odluke, sredstva koja druga ugovorna strana drži u svojstvu skrbnika u ime treće strane (korisnika), pri čemu je namjera skrbnika i korisnika da rizici i koristi od vlasništva nad sredstvima ostanu na korisniku, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/379 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o bilančnim stavkama kreditnih institucija i sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2021/2), a koja sredstva druga ugovorna strana koja djeluje u svojstvu skrbnika izravno polaže na račun kod odgovarajućeg NSB-a, neovisno o tome je li skrbnička priroda takvog aranžmana otkrivena odgovarajućem NSB-u i ne dovodeći u pitanje bilo koju politiku Eurosustava ili NSB-a ili bilo koje pravo primjenjivo na skrbnički aranžman
25. »domaće korištenje« jest dostavljanje, kao kolaterala, od strane druge ugovorne strane osnovane u državi članici čija je valuta euro:
(a) utržive imovine koja se izdaje i drži u istoj državi članici u kojoj se nalazi matični NSB
(b) kreditnih potraživanja kod kojih je ugovor o kreditnom potraživanju uređen pravom države članice matičnog NSB-a
26. »ECONS kredit« jest kredit odobren u okviru izvanredne obrade iz točaka 2.3. i 3.2. Dodatka IV. Priloga I. Smjernice ESB/2022/8 (Smjernica (EU) 2022/912 Europske središnje banke od 24. veljače 2022. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu nove generacije (sustav TARGET) i stavljanju izvan snage Smjernice ESB/2012/27 (ESB/2022/8) (SL L 163, 17. 6. 2022., str. 84))
27. »pokrivena obveznica EGP-a uređena zakonom« jest pokrivena obveznica izdana u skladu sa zahtjevima iz članka 52. stavka 4. Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[14](Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona, uredbi i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17. 11. 2009., str. 32))
28. »prihvatljiva imovina« jest imovina koja udovoljava kriterijima utvrđenima u dijelu četvrtom ove Odluke i dijelu četvrtom Smjernice ESB/2014/60 te koja je stoga prihvatljiva kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava
29. »prihvatljiva veza« jest prihvatljiva veza definirana člankom 2. točkom 25. Odluke o ECMS-u
30. »prihvatljivi sustav namire vrijednosnih papira« ili »prihvatljivi SSS« jest prihvatljivi SSS definiran člankom 2. točkom 26. Odluke o ECMS-u
31. »kraj dana« jest vrijeme unutar radnog dana po zatvaranju sustava TARGET2 u koje su plaćanja koja se obrađuju u sustavu TARGET2 završena za taj dan
32. »indeks inflacije za europodručje« jest indeks Eurostata ili nacionalnoga statističkog tijela države članice čija je valuta euro (npr. HICP)
33. »subjekt javnog sektora europodručja« jest:
(a) središnja vlast europodručja
(b) regionalna vlast europodručja
(c) lokalna vlast europodručja
(d) agencija
(e) Unija ili međunarodna organizacija u potpunom vlasništvu središnjih država članica
(f) nadnacionalni izdavatelj koji se nalazi u europodručju sa svim vlasnicima koji se nalaze u Uniji
(g) subjekt javnog sektora prema CRR-u s poslovnim nastanom u državi članici čija je valuta euro
34. »Europski gospodarski prostor« (EGP) jesu sve države članice, neovisno o tome jesu li formalno pristupile EGP-u, zajedno s Islandom, Lihtenštajnom i Norveškom
35. »Eurosustav« su ESB i NSB-ovi
36. »radni dan Eurosustava« jest svaki dan kada su ESB i barem jedan NSB otvoreni za potrebe provođenja operacija monetarne politike Eurosustava
37. »kreditne operacije Eurosustava« jesu: (a) povratne transakcije za puštanje likvidnosti, tj. operacije monetarne politike Eurosustava za puštanje likvidnosti, osim valutnih ugovora o razmjeni za potrebe monetarne politike i konačnih kupnja (b) unutardnevni kredit i (c) ECONS kredit
38. »operacije monetarne politike Eurosustava« jesu operacije na otvorenom tržištu i stalno raspoložive mogućnosti
39. »višak pričuva« jest višak pričuva kako je definiran u članku 1. točki 1. Odluke (EU) 2019/1743 Europske središnje banke od 15. listopada 2019. o remuneraciji držanja viška pričuva i određenih depozita (ESB/2019/31)
40. »konačni prijenos« jest neopoziv i bezuvjetan prijenos kojim se izvršava obveza provedbe prijenosa
41. »financijsko društvo« jest financijsko društvo kako je definirano u Prilogu A Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[16](Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (ESA 2010) (SL L 174, 26. 6. 2013., str. 1))
42. »financijsko društvo kći koje pripada grupi korporativnih izdavatelja« jest financijsko društvo kći nefinancijskog društva, a koje društvo kći izdaje utrživu imovinu za to matično društvo, a nije kreditna institucija ili investicijsko društvo
43. »operacije fine prilagodbe« jesu kategorija operacija na otvorenom tržištu koje provodi Eurosustav, posebno zbog fluktuacija likvidnosti na tržištu
44. »fiksni kuponi« jesu dužnički instrumenti s unaprijed određenim periodičnim plaćanjem kamata
45. »aukcija s fiksnom stopom« jest aukcija kod koje ESB određuje kamatnu stopu, cijenu, swap bod ili raspon prije aukcije, a druge ugovorne strane sudionice nude novčani iznos s kojim žele sklopiti transakciju po fiksnoj kamatnoj stopi, cijeni, swap bodu ili rasponu
46. »kupon s promjenjivom stopom« jest kupon povezan s referentnom kamatnom stopom s razdobljem ponovnog određivanja za taj kupon koje nije dulje od godinu dana
47. »valutni ugovor o razmjeni za potrebe monetarne politike« jest instrument koji se koristi u provođenju operacija na otvorenom tržištu kada Eurosustav promptno kupuje ili prodaje euro u zamjenu za stranu valutu i istodobno je prodaje natrag ili ponovno kupuje u terminskoj transakciji na određeni datum povratne kupnje
48. »matični NSB« jest NSB države članice čija je valuta euro, a u kojoj je druga ugovorna strana osnovana
49. »okvirni kalendar redovnih aukcija Eurosustava« jest kalendar koji je pripremio Eurosustav i u kojem se navodi razdoblje održavanja pričuva te najava, raspodjela i dospijeće glavnih operacija refinanciranja i redovnih operacija dugoročnijeg refinanciranja
50. »dokapitalizacija u stvarima i pravima instrumentima javnog duga« jesu svi oblici povećanja upisanoga kapitala kreditne institucije kod kojih je cijeli ulog ili dio uloga osiguran izravnim plasmanom toj kreditnoj instituciji dužničkih instrumenata državnog ili javnog sektora, koje je izdala suverena država ili subjekt javnog sektora, čime se kreditnoj instituciji osigurava novi kapital
51. »međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira« ili »ICSD« jest CSD koji djeluje u namiri vrijednosnih papira kojima se trguje međunarodno s različitih nacionalnih tržišta, u pravilu diljem različitih valutnih područja
52. »međunarodna organizacija« jest subjekt naveden u članku 118. Uredbe (EU) br. 575/2013, pri čemu se za izloženost prema takvom subjektu dodjeljuje ponder rizika od 0%
53. »međunarodni identifikacijski broj vrijednosnih papira« ili »ISIN« jest međunarodna identifikacijska oznaka dodijeljena vrijednosnim papirima koji su izdani na financijskom tržištu
54. »unutardnevni kredit« jest unutardnevni kredit u smislu točke 62. Dodatka X. Odluke o pravilima rada sustava TARGET-HR
55. »investicijsko društvo« jest investicijsko društvo sa značenjem iz članka 4. stavka 1. točke 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
56. »investicijski fond« jest novčani fond ili nenovčani fond kako je definiran u Prilogu A Uredbe (EU) br. 549/2013
57. »izdavanje dužničkih certifikata ESB-a« jest instrument monetarne politike koji se primjenjuje u provođenju operacija na otvorenom tržištu i kojim ESB izdaje dužničke certifikate koji su dužnička obveza ESB-a prema imatelju certifikata
58. »pokrivena obveznica uređena zakonom« jest pokrivena obveznica EGP-a uređena zakonom ili pokrivena obveznica skupine G-10 izvan EGP-a uređena zakonom
59. »potpora likvidnosti« jest svako strukturno, stvarno ili potencijalno obilježje koje je usmjereno na ili se smatra prikladnim za pokrivanje svih privremenih manjkova u novčanom toku koji mogu nastati za vrijeme trajanja transakcije ABS-om
60. »repozitorij podataka na razini pojedinačnoga kredita« jest sekuritizacijski repozitorij u smislu članka 2. točke 23. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 koji je registriran kod Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (engl. European Securities and Markets Authority, ESMA) u skladu s člankom 10. te uredbe
61. »operacije dugoročnijeg refinanciranja (engl. longer-term refinancing operations, LTRO)« jesu kategorija operacija na otvorenom tržištu koje Eurosustav provodi u obliku povratnih transakcija s ciljem osiguravanja likvidnosti financijskom sektoru s dospijećem dužim od glavnih operacija refinanciranja
62. »glavne operacije refinanciranja (engl. main refinancing operations, MRO)« jesu kategorija redovnih operacija na otvorenom tržištu koje Eurosustav provodi u obliku povratnih transakcija
63. »razdoblje održavanja« ima isto značenje kako je utvrđeno u Uredbi ESB/2021/1[17](Uredba (EU) 2021/378 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2021/1) (SL L 73, 3. 3. 2021., str. 1))
64. »poziv za pokriće« jest postupak koji se odnosi na primjenu varijacijske marže, što podrazumijeva zahtjev Eurosustava da, ako vrijednost imovine koju je druga ugovorna strana mobilizirala kao kolateral, a koja se redovno mjeri, padne ispod određene razine (nedostatna kolateralizacija), druga ugovorna strana dostavi dodatnu prihvatljivu imovinu ili novčana sredstva
65. »granična kamatna stopa« jest najniža kamatna stopa na aukcijama s promjenjivom stopom kojima se pušta likvidnost po kojoj se ponude prihvaćaju ili najviša kamatna stopa na aukcijama s promjenjivom stopom kojima se povlači likvidnost po kojoj se ponude prihvaćaju
66. »prekonoćni kredit« ili »mogućnost dobivanja kredita na kraju dana« jest stalno raspoloživa mogućnost koju nudi Eurosustav, a kojom se druge ugovorne strane mogu koristiti za dobivanje prekonoćnih kredita od Eurosustava preko NSB-a po prethodno određenoj kamatnoj stopi, uz uvjet da imaju dovoljno prihvatljive imovine kao kolaterala
67. »kamatna stopa na prekonoćni kredit« ili »kamatna stopa na kredit odobren na kraju dana« jest kamatna stopa koja se primjenjuje na prekonoćni kredit
68. »granična kotacija swap boda« jest kotacija swap boda kod koje je iscrpljen ukupni iznos za raspodjelu na aukciji
69. »utrživa imovina« jesu dužnički instrumenti koji su uvršteni za trgovanje na tržištu i koji ispunjavaju kriterije prihvatljivosti utvrđene u dijelu četvrtom ove Odluke i dijelu četvrtom Smjernice ESB/2014/60
70. »datum dospijeća« jest datum na koji ističe operacija monetarne politike Eurosustava; u slučaju repo ugovora ili ugovora o razmjeni (swap) datum dospijeća odgovara datumu povratne kupnje
71. »država članica« jest država članica Unije
72. »multi cédulas« jesu dužnički instrumenti koje je izdao određeni španjolski SPV (Fondo de Titulizacion de Activos, FTA), a koji omogućavaju grupiranje određenog broja malih pojedinih cédulas (španjolskih pokrivenih obveznica) različitih inicijatora
73. »multilateralna razvojna banka« jest subjekt naveden u članku 117. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, pri čemu se za izloženost prema takvom subjektu dodjeljuje ponder rizika od 0%
74. »aukcija s višestrukim stopama (američka aukcija)« jest aukcija kod koje je kamatna stopa, cijena ili swap bod raspodjele jednak kamatnoj stopi, cijeni ili swap bodu ponuđenom u svakoj pojedinačnoj ponudi
75. »višestupanjski kupon« jest struktura kupona u kojoj se maržni dio (x) povećava više nego jedanput za vrijeme trajanja imovine u skladu s unaprijed određenim rasporedom na unaprijed određene datume, obično datum poziva ili datum plaćanja kupona
76. »nacionalna središnja banka« ili »NSB« jest nacionalna središnja banka države članice čija je valuta euro
77. »radni dan NSB-a« jest svaki dan kad je NSB otvoren za potrebe provođenja operacija monetarne politike Eurosustava, uključujući dane kada podružnice tog NSB-a mogu biti zatvorene zbog lokalnih ili regionalnih neradnih dana
78. »države članice G-10 izvan EGP-a« jesu države sudionice G-10 koje nisu države EGP-a, tj. Kanada, Japan, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države
79. »pokrivena obveznica skupine G-10 izvan EGP-a uređena zakonom« jest pokrivena obveznica izdana u skladu sa zahtjevima nacionalnoga zakonodavnog okvira za pokrivene obveznice zemlje skupine G-10 izvan EGP-a
80. »nefinancijsko društvo« ima isto značenje kao u Uredbi (EU) br. 549/2013
81. »neutrživa imovina« jesu oročeni depoziti i kreditna potraživanja
82. »depoziti koji se ne odnose na operacije monetarne politike« jesu depoziti koji se ne odnose na operacije monetarne politike kako su definirani u članku 1. stavku 4. Odluke (EU) 2024/1209 Europske središnje banke od 16. travnja 2024. o remuneraciji depozita koji se ne odnose na operacije monetarne politike koje drže nacionalne središnje banke i Europska središnja banka (ESB/2024/11)
83. »konačna transakcija« jest instrument koji se koristi u provođenju operacija na otvorenom tržištu i kod kojeg Eurosustav kupuje ili prodaje prihvatljivu utrživu imovinu izravno na tržištu (promptno ili terminski), što ima za posljedicu potpuni prijenos vlasništva s prodavatelja na kupca bez povezanoga povratnog prijenosa vlasništva
84. »objedinjavanje u skup« jest objedinjavanje u skup u smislu članka 2. točke 42. Odluke o ECMS-u
85. »javni kreditni rejting« jest kreditni rejting koji je: (a) izdan ili potvrđen od strane agencije za kreditni rejting registrirane u Uniji koja je prihvaćena kao vanjska institucija za kreditnu procjenu od strane Eurosustava i (b) koji je javno objavljen ili se dijeli na temelju pretplate
86. »subjekt javnog sektora« jest subjekt koji je od strane nacionalnoga statističkog tijela razvrstan kao jedinica unutar javnog sektora za potrebe Uredbe (EU) br. 549/2013
87. »brza aukcija« jest aukcija koja se obično provodi unutar vremenskog okvira od 105 minuta od najave aukcije do potvrde rezultata raspodjele i koja može biti ograničena na ograničeni skup drugih ugovornih strana, kako je dalje određeno u dijelu drugom ove Odluke
88. »stupanj rejtinga« jest jedna od uzastopnih razina koje se primjenjuju unutar ljestvice rejtinga vanjske institucije za kreditnu procjenu, kako je navedeno u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/2 od 30. rujna 2014. o dopuni Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na regulatorne tehničke standarde za prezentaciju informacija koje agencije za kreditni rejting daju na raspolaganje Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala
89. »repo ugovor« jest ugovor na temelju kojeg se prihvatljiva imovina prodaje kupcu bez zadržavanja vlasništva od strane prodavatelja, dok prodavatelj istodobno stječe pravo i obvezu da povratno kupi ekvivalentnu imovinu po određenoj cijeni na neki budući datum ili na zahtjev
90. »datum povratne kupnje« jest datum na koji je kupac obvezan prodati ekvivalentnu imovinu prodavatelju po transakciji na temelju repo ugovora
91. »cijena povratne kupnje« jest cijena po kojoj je kupac obvezan prodati ekvivalentnu imovinu prodavatelju po transakciji na temelju repo ugovora; cijena povratne kupnje jednaka je zbroju kupovne cijene i razlike u cijeni, pri čemu razlika u cijeni odgovara kamatama na odobrenu likvidnost za razdoblje do dospijeća operacije
92. »rizik preostale vrijednosti« jest rizik koji nastaje u vezi s plaćanjem na temelju imovine koja stvara novčani tok u bilo kojem od sljedećih slučajeva:
(a) plaćanje je strukturirano tako da sustavno ovisi o prodaji ili refinanciranju predmetne robe, bez daljnjeg prava namire od dužnika za pokriće mogućeg manjka između prihoda od prodaje robe i planiranih plaćanja na temelju imovine koja stvara novčani tok, ili mogućeg manjka tih planiranih plaćanja koji proizlazi iz izostanka potpunog ili djelomičnog refinanciranja robe ili
(b) dužnik može, između ostalog, isporučiti robu kao potpuno podmirenje svojih obveza plaćanja, ali nema obvezu pokriti bilo koji manjak između prihoda od prodaje robe i planiranih plaćanja na temelju imovine koja stvara novčani tok, ili mogući manjak tih planiranih plaćanja koji proizlazi iz izostanka potpunog ili djelomičnog refinanciranja robe neovisno o postojanju bilo kakve obveze otkupa, jamstva ili druge obveze treće strane ili strane u transakciji da izvrši planirano plaćanje ili da pokrije bilo koji mogući manjak između prihoda od prodaje robe i planiranih plaćanja na temelju imovine koja stvara novčani tok, ili bilo koji mogući manjak tih planiranih plaćanja koji proizlazi iz izostanka potpunog ili djelomičnog refinanciranja robe
93. »računi pričuva« jesu računi pričuva kako su definirani člankom 2. točkom 7. Uredbe ESB/2021/1
94. »sanacijsko tijelo« jest sanacijsko tijelo kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 18. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ili Jedinstveni sanacijski odbor osnovan u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010
95. »ograničena sredstva« jesu sredstva koja su isključena iz sredstava pričuva za potrebe usklađenosti s odredbama o minimalnim pričuvama u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (d) Uredbe ESB/2021/1, koja, radi otklanjanja dvojbi, također uključuju izravna skrbnička sredstva
96. »povratna transakcija« jest instrument koji se koristi pri provođenju operacija na otvorenom tržištu i pri omogućavanju pristupa prekonoćnom kreditu, pri čemu NSB kupuje ili prodaje prihvatljivu imovinu na temelju repo ugovora ili provodi kreditne operacije u obliku kolateraliziranih kredita
97. »mjera za smanjenje rizika« jest bilo koja od sljedećih mjera:
(a) uvođenje gornje granice na iznos likvidnosti koja se pušta nakon ukidanja ograničenja pristupa druge ugovorne strane operacijama monetarne politike Eurosustava sa standardnim dospijećem od tjedan dana ili kraćim, uključujući slučaj kad okvirni kalendar tih operacija predviđa iznimno produljenje dospijeća
(b) ograničenje mobilizacije kao kolaterala zadržanih mobiliziranih vrijednosnih papira osiguranih imovinom i vlastitih pokrivenih obveznica, kako je navedeno u članku 3. stavku 3. odnosno stavku 2.a Smjernice (ESB/2015/35) ili druge imovine koju Eurosustav smatra nelikvidnom
(c) obveza ispunjavanja dodatnih kapitalnih zahtjeva, kako ih utvrdi nadležno tijelo u skladu s odredbom nacionalnog propisa kojim se prenosi članak 104. stavak 1. točka (a) Direktive 2013/36/EU, uz ispunjavanje kapitalnih zahtjeva iz članka 92. Uredbe (EU) br. 575/2013
98. »sustav namire vrijednosnih papira« ili »SSS« jest sustav namire vrijednosnih papira kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 10. Uredbe (EU) br. 909/2014, a koji omogućava prijenos vrijednosnih papira bez plaćanja (FOP) ili uz plaćanje (DVP)
99. »datum namire« jest datum na koji je transakcija namirena
100. »aukcija s jedinstvenom stopom (nizozemska aukcija)« jest aukcija pri kojoj je kamatna stopa, cijena ili swap bod raspodjele koji se primjenjuje na sve prihvaćene ponude, jednak graničnoj kamatnoj stopi, cijeni ili swap bodu
101. »subjekt posebne namjene« ili »SPV« jest sekuritizacijski subjekt posebne namjene definiran u članku 4. stavku 1. točki 66. Uredbe (EU) br. 575/2013
102. »standardna aukcija« jest aukcija koja se obično provodi unutar vremenskog okvira od 24 sata od najave aukcije do potvrde rezultata raspodjele
103. »strukturne operacije« jesu kategorija operacija na otvorenom tržištu koje provodi Eurosustav radi prilagodbe strukturnoga likvidnosnog položaja Eurosustava u odnosu na financijski sektor ili radi ostvarivanja drugih ciljeva monetarne politike u skladu s dijelom drugim ove Odluke
104. »cilj uspješnosti glede održivosti ili SPT« jest cilj koji je određen u javno dostupnom dokumentu o izdavanju, a kojim se mjere kvantificirana poboljšanja profila održivosti izdavatelja ili jednog ili više društava koja pripadaju istoj skupini izdavatelja obveznica tijekom unaprijed određenog razdoblja, u odnosu na jedan ili više okolišnih ciljeva utvrđenih u Uredbi (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća[18](Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i o izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22. 6. 2020., str. 13))
i/ili u odnosu na jedan ili više ciljeva održivog razvoja koje su utvrdili Ujedinjeni narodi u vezi s klimatskim promjenama ili degradacijom okoliša[19](Sadržan u »Programu održivog razvoja do 2030.« koji je 25. rujna 2015. donijela Opća skupština UN-a)
105. »swap bod« jest razlika između tečaja terminske transakcije i tečaja promptne transakcije u valutnom ugovoru o razmjeni, koja se kotira u skladu s općim tržišnim običajima
106. »zamjenjivo izdavanje (engl. tap issuance)« ili »zamjenjivo izdanje (engl. tap issue)« jest izdanje koje čini jedinstvenu seriju s ranijim izdavanjem ili izdanjem
107. »sustav TARGET« jest Transeuropski automatizirani sustav ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu nove generacije, koji je uređen Smjernicom ESB/2022/8
108. »TARGET račun« jest TARGET račun kako je definiran u članku 2. točki (59) Smjernice ESB/2022/8, u vezi s točkom (59) Priloga III. te Smjernice
109. »aukcija« je postupak kojim Eurosustav pušta likvidnost na tržište ili povlači likvidnost s tržišta pri čemu NSB sklapa transakciju prihvaćanjem ponuda koje su podnijele druge ugovorne strane nakon javne najave
110. »datum trgovanja« ili »T« jest datum kada je zaključeno trgovanje, tj. sporazum o financijskoj transakciji između dvije druge ugovorne strane; datum trgovanja može se podudarati s datumom namire transakcije (namira istog dana) ili može prethoditi datumu namire za neki određeni broj radnih dana (datum namire utvrđuje se kao T + odgoda namire)
111. »Unija« je Europska unija
112. »korektivni faktor« jest postotno smanjenje koje se primjenjuje na tržišnu vrijednost imovine mobilizirane kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava
113. »umanjenje vrijednosti« jest postotno smanjenje tržišne vrijednosti imovine mobilizirane kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava prije primjene bilo kojeg korektivnog faktora
114. »aukcija s promjenjivom stopom« jest aukcija na kojoj sudjelujuće druge ugovorne strane nude iznos novca s kojim žele sklopiti transakciju i kamatnu stopu, swap bod ili cijenu po kojoj žele sklopiti transakciju s Eurosustavom, a na kojoj se prvo prihvaćaju najkonkurentnije ponude sve dok se ne iscrpi ukupni ponuđeni iznos
115. »subjekt koji prestaje s radom« jest subjekt u javnom ili privatnom vlasništvu (a) čija je glavna zadaća postupno razrješavanje vlastite imovine i prestanak poslovanja ili (b) koji je subjekt za upravljanje imovinom ili subjekt koji se razrješava osnovan radi podupiranja restrukturiranja i/ili sanacije u financijskom sektoru, uključujući subjekte za upravljanje imovinom nastale u sanaciji primjenom instrumenta odvajanja imovine u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća[20](Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30. 7. 2014., str. 1))
ili nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenosi članak 42. Direktive 2014/59/EU[21](Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12. 6. 2014., str. 190))
116. »bez kupona« jest dužnički instrument bez periodičnih plaćanja kupona.
DIO DRUGI
OPERACIJE, INSTRUMENTI I POSTUPCI MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA
Članak 3.
Provedbeni okvir monetarne politike Eurosustava
1. Eurosustav provodi monetarnu politiku:
(a) operacijama na otvorenom tržištu
(b) stalno raspoloživim mogućnostima i
(c) minimalnim pričuvama.
2. Odredbe o minimalnim pričuvama navedene su u Uredbi (EZ) br. 2531/98[16](Uredba Vijeća (EZ) br. 2531/98 od 23. studenoga 1998. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27. 11. 1998., str. 1)) i Uredbi ESB/2021/1. Određena obilježja odredbi o minimalnim pričuvama prikazana su za informativne svrhe u Prilogu I. Smjernice ESB/2014/60.
Članak 4.
Okvirne značajke operacija monetarne politike Eurosustava
Pregled značajki operacija monetarne politike Eurosustava opisan je u Tablici 1.
Tablica 1. Pregled značajki operacija monetarne politike Eurosustava
| Kategorije operacija monetarne politike | Vrste instrumenata | Dospijeće | Učestalost | Postupak | ||
| Puštanje likvidnosti | Povlačenje likvidnosti | |||||
| Operacije na otvorenom tržištu | Glavne operacije refinanciranja | Povratne transakcije | –
|
Jedan tjedan | Tjedno | Standardne aukcije |
| Operacije dugoročnijeg refinanciranja | Povratne transakcije | –
|
Tri mjeseca1 | Mjesečno2 | Standardne aukcije | |
| Operacije fine prilagodbe | Povratne transakcije | Povratne transakcije | Nestandardizi-rano | Nestandardizi-rano | Aukcije | |
| Valutni ugovori o razmjeni | Valutni ugovori o razmjeni | |||||
| –
|
Prikupljanje oročenih depozita | |||||
| Strukturne operacije | Povratne transakcije | Povratne transakcije | Nestandardizi-rano | Nestandardizi-rano | Standardne aukcije3 | |
| –
|
Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a | Manje od 12 mjeseci | ||||
| Konačne kupnje | Konačne prodaje | –
|
Bilateralni postupci4 Aukcije5 |
|||
| Stalno raspoložive mogućnosti | Prekonoćni kredit | Povratne transakcije | –
|
Prekonoćno | Pristup prema izboru drugih ugovornih strana | |
| Prekonoćni depozit | –
|
Depoziti | Prekonoćno | Pristup prema izboru drugih ugovornih strana | ||
1 U skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (b), člankom 7. stavkom 2. točkom (c), člankom 7. stavkom 3. i člankom 7. stavkom 4. ove Odluke
2 U skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (b), člankom 7. stavkom 2. točkom (c), člankom 7. stavkom 3. i člankom 7. stavkom 4. ove Odluke
3 U skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (c), člankom 10. stavkom 4. točkom (c) i člankom 13. stavkom 5. točkom (d) ove Odluke
4 Postupci za bilateralne izravne transakcije priopćavaju se prema potrebi.
5 U skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (c) i člankom 14. stavkom 3. točkom (c) ove Odluke
GLAVA I.
OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU
POGLAVLJE 1.
PREGLED OPERACIJA NA OTVORENOM TRŽIŠTU
Članak 5.
Pregled kategorija i instrumenata za operacije na otvorenom tržištu
1. Eurosustav provodi operacije na otvorenom tržištu radi kontrole kamatnih stopa, upravljanja likvidnošću na financijskom tržištu i signaliziranja stava monetarne politike.
2. Ovisno o njihovim posebnim svrhama, operacije na otvorenom tržištu dijele se u sljedeće kategorije:
(a) glavne operacije refinanciranja
(b) operacije dugoročnijeg refinanciranja
(c) operacije fine prilagodbe
(d) strukturne operacije.
3. Operacije na otvorenom tržištu provode se sljedećim instrumentima:
(a) povratnim transakcijama
(b) valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike
(c) prikupljanjem oročenih depozita
(d) izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a
(e) konačnim transakcijama.
4. U odnosu na pojedine kategorije operacija na otvorenom tržištu iz stavka 2. ovog članka primjenjuju se sljedeći instrumenti iz stavka 3. ovog članka:
(a) glavne operacije refinanciranja i operacije dugoročnijeg refinanciranja provode se isključivo povratnim transakcijama
(b) operacije fine prilagodbe mogu se provoditi:
i. povratnim transakcijama
ii. valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike
iii. prikupljanjem oročenih depozita
(c) strukturne operacije mogu se provoditi:
i. povratnim transakcijama
ii. izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a
iii. konačnim transakcijama.
5. ESB pokreće operacije na otvorenom tržištu te odlučuje o uvjetima njihove provedbe i o instrumentima kojima će se koristiti.
6. Primjeri operacija i postupaka monetarne politike nalaze se u Prilogu XII. Smjernice ESB/2014/60.
POGLAVLJE 2.
KATEGORIJE OPERACIJA NA OTVORENOM TRŽIŠTU
Članak 6.
Glavne operacije refinanciranja
1. Eurosustav provodi glavne operacije refinanciranja povratnim transakcijama.
2. U odnosu na operativne značajke glavne operacije refinanciranja:
(a) jesu operacije za puštanje likvidnosti
(b) obično se provode svaki tjedan u skladu s okvirnim kalendarom za redovne aukcije Eurosustava
(c) obično imaju rok dospijeća od tjedan dana, kako je navedeno u okvirnom kalendaru redovnih aukcija Eurosustava, uz iznimku predviđenu stavkom 3. ovog članka
(d) NSB-ovi ih provode decentralizirano
(e) provode se na standardnim aukcijama
(f) podložne su kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u dijelu trećem ove Odluke koje moraju ispunjavati sve druge ugovorne strane koje podnose ponude za takve operacije
(g) temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu.
3. Dospijeće glavnih operacija refinanciranja može se razlikovati zbog različitih neradnih dana u državama članicama čija je valuta euro.
4. Upravno vijeće ESB-a redovno donosi odluku o kamatnim stopama za glavne operacije refinanciranja. Revidirane kamatne stope važeće su od početka novog razdoblja održavanja pričuva.
5. Bez obzira na stavak 4. ovog članka, Upravno vijeće ESB-a može u bilo kojem trenutku promijeniti kamatnu stopu za glavne operacije refinanciranja. Takva odluka stupa na snagu najranije sljedećega radnog dana Eurosustava.
6. Glavne operacije refinanciranja provode se putem aukcija s fiksnom stopom ili aukcija s promjenjivom stopom, a prema odluci Eurosustava.
Članak 7.
Operacije dugoročnijeg refinanciranja
1. Eurosustav provodi operacije dugoročnijeg refinanciranja povratnim transakcijama kako bi osigurao drugim ugovornim stranama likvidnost s dospijećem duljim od dospijeća glavnih operacija refinanciranja.
2. U odnosu na operativne značajke operacije dugoročnijeg refinanciranja:
(a) jesu povratne operacije za puštanje likvidnosti
(b) provode se redovno svakog mjeseca u skladu s okvirnim kalendarom redovnih aukcija Eurosustava uz iznimku predviđenu stavkom 4. ovog članka
(c) obično imaju dospijeće od tri mjeseca u skladu s okvirnim kalendarom za redovne aukcije Eurosustava uz iznimke predviđene stavcima 3. i 4. ovog članka
(d) NSB-ovi ih provode decentralizirano
(e) provode se na standardnim aukcijama
(f) podložne su kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u dijelu trećem ove Odluke koje moraju ispunjavati sve druge ugovorne strane koje podnose ponude za takve operacije
(g) temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu.
3. Dospijeće operacija dugoročnijeg refinanciranja može se razlikovati zbog različitih neradnih dana u državama članicama čija je valuta euro.
4. Eurosustav može povremeno provoditi operacije dugoročnijeg refinanciranja s dospijećem različitim od tri mjeseca. Takve operacije ne navode se u okvirnom kalendaru za redovne aukcije Eurosustava.
5. Operacije dugoročnijeg refinanciranja iz stavka 4. ovog članka s dospijećem duljim od tri mjeseca koje se ne provode redovno mogu sadržavati klauzulu o prijevremenoj otplati. Takva klauzula o prijevremenoj otplati može se odnositi na mogućnost ili na obvezu druge ugovorne strane na plaćanje cijelog ili dijela iznosa koji im je raspodijeljen u određenoj operaciji. Klauzule o obveznoj prijevremenoj otplati temelje se na izričitim i unaprijed određenim uvjetima. Eurosustav u vrijeme objave operacije objavljuje i datume od kojih je prijevremena otplata valjana. Eurosustav može, u iznimnim okolnostima, odlučiti da prijevremena otplata nije moguća na određene datume zbog, između ostaloga, neradnih dana u državi članici čija je valuta euro.
6. Operacije dugoročnijeg refinanciranja provode se na aukcijama s promjenjivom stopom, osim ako Eurosustav odluči da se provedu na aukcijama s fiksnom stopom. U tom slučaju stopa koja se primjenjuje na aukciju s fiksnom stopom može biti indeksirana uz temeljnu referentnu stopu (npr. prosječnu stopu za glavne operacije refinanciranja) za vrijeme trajanja operacije, s rasponom ili bez raspona. Ako se primjenjiva stopa izračunava kao prosjek temeljne referentne stope tijekom trajanja operacije, izračunati prosjek zaokružuje se na najmanje osam decimalnih mjesta.
7. Na operacije dugoročnijeg refinanciranja primjenjuje se i članak 2. Smjernice ESB/2014/31.
Članak 8.
Operacije fine prilagodbe
1. Eurosustav može provoditi operacije fine prilagodbe povratnim transakcijama, valutnim ugovorima o razmjeni za svrhe monetarne politike ili prikupljanjem oročenih depozita, osobito radi rješavanja fluktuacija likvidnosti na tržištu.
2. U odnosu na operativne značajke operacije fine prilagodbe:
(a) mogu se provoditi kao operacije puštanja likvidnosti ili kao operacije povlačenja likvidnosti
(b) imaju učestalost i dospijeće koji obično nisu standardizirani
(c) obično se provode putem brzih aukcija, osim ako Eurosustav odluči provesti određene operacije fine prilagodbe putem standardnih aukcija s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu
(d) NSB-ovi ih provode decentralizirano.
(e) podložne su kriterijima prihvatljivosti za druge ugovorne strane iz dijela trećeg ove Odluke, ovisno o:
i. određenoj vrsti instrumenta za provođenje operacija fine prilagodbe i
ii. prihvatljivom postupku za tu određenu vrstu instrumenta
(f) kada se provode putem povratnih transakcija, temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu.
3. ESB može provoditi operacije fine prilagodbe svakoga radnog dana Eurosustava kako bi se ispravile likvidnosne neravnoteže u razdoblju održavanja pričuva. Ako dan trgovanja, namire i povrata nisu radni dani HNB-a, HNB nije dužan provoditi takve operacije.
4. Eurosustav zadržava visok stupanj fleksibilnosti u odnosu na izbor postupaka i operativnih značajki u provođenju operacija fine prilagodbe kako bi reagirao na uvjete na tržištu.
Članak 9.
Strukturne operacije
1. Eurosustav može provoditi strukturne operacije povratnim transakcijama, izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a ili konačnim transakcijama kako bi se strukturna pozicija Eurosustava prilagodila financijskom sustavu, ili za druge potrebe provođenja monetarne politike.
2. U odnosu na operativne značajke strukturne operacije:
(a) jesu operacije za puštanje likvidnosti ili za povlačenje likvidnosti
(b) imaju učestalost i dospijeće koje nisu standardizirani
(c) provode se na aukcijama ili bilateralnim postupcima, ovisno o određenoj vrsti instrumenta za provođenje strukturnih operacija
(d) NSB-ovi ih provode decentralizirano
(e) podložne su kriterijima prihvatljivosti za druge ugovorne strane kako je utvrđeno u dijelu trećem ove Odluke, ovisno o:
i. određenoj vrsti instrumenta za provođenje strukturnih operacija i
ii. primjenjivom postupku za tu određenu vrstu instrumenta
(f) strukturne operacije za puštanje likvidnosti, osim konačnih kupnja, temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu.
3. Eurosustav zadržava visok stupanj fleksibilnosti u odnosu na izbor postupaka i operativnih značajki u provođenju strukturnih operacija kako bi reagirao na uvjete na tržištu i druga strukturna kretanja.
POGLAVLJE 3.
INSTRUMENTI ZA PROVOĐENJE OPERACIJA NA OTVORENOM TRŽIŠTU
Članak 10.
Povratne transakcije
1. Povratne transakcije jesu posebni instrumenti za provođenje operacija na otvorenom tržištu u sklopu kojih NSB kupuje ili prodaje prihvatljivu imovinu na temelju repo ugovora ili provodi kreditne operacije na temelju kolateraliziranih kredita, ovisno o relevantnim ugovorima ili propisima koje primjenjuju NSB-ovi. HNB ne provodi operacije na otvorenom tržištu na temelju repo ugovora.
2. Repo ugovori i kolateralizirani krediti moraju udovoljavati dodatnim zahtjevima za takve instrumente utvrđenima u dijelu sedmom ove Odluke i dijelu sedmom Smjernice ESB/2014/60.
3. Povratne transakcije kojima se pušta likvidnost temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu, u skladu s dijelom četvrtim ove Odluke i dijelom četvrtim Smjernice ESB/2014/60.
4. U odnosu na operativne značajke povratne transakcije za potrebe monetarne politike:
(a) mogu se provoditi kao operacije puštanja likvidnosti ili kao operacije povlačenja likvidnosti
(b) imaju učestalost i dospijeće koji ovise o kategoriji operacija na otvorenom tržištu za koju se upotrebljavaju
(c) ako ulaze u kategoriju operacija na otvorenom tržištu, provode se putem standardnih aukcija, s iznimkom operacija fine prilagodbe koje se provode putem aukcija
(d) ako ulaze u kategoriju prekonoćnoga kredita, provode se kako je opisano u članku 18. ove Odluke
(e) NSB-ovi ih provode decentralizirano.
5. Povratne transakcije kojima se povlači likvidnost temelje se na imovini koju daje Eurosustav. Kriteriji prihvatljivosti za tu imovinu istovjetni su onima koji se primjenjuju za prihvatljivu imovinu koja se koristi u povratnim transakcijama kojima se pušta likvidnost, u skladu s dijelom četvrtim ove Odluke i dijelom četvrtim Smjernice ESB/2014/60. U povratnim transakcijama kojima se povlači likvidnost ne primjenjuju se korektivni faktori ni klimatski faktor.
Članak 11.
Valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike
1. Valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike sastoje se od istodobnih promptnih i terminskih transakcija u eurima u zamjenu za stranu valutu.
2. Valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike moraju udovoljavati dodatnim zahtjevima za takve instrumente utvrđenima u dijelu sedmom ove Odluke.
3. Osim ako Upravno vijeće ESB-a ne odluči drugačije, Eurosustav posluje samo s valutama kojima se učestalo trguje i u skladu sa standardnom tržišnom praksom.
4. U svakom valutnom ugovoru o razmjeni za potrebe monetarne politike Eurosustav i druge ugovorne strane ugovaraju swap bodove za transakciju koji su kotirani u skladu s općim tržišnim običajima. Uvjeti tečajeva za valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike navedeni su u Tablici 2.
5. U odnosu na operativne značajke valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike:
(a) mogu se provoditi kao operacije puštanja likvidnosti ili kao operacije povlačenja likvidnosti
(b) imaju učestalost i dospijeće koji nisu standardizirani
(c) provode se putem brzih aukcija, osim ako Eurosustav odluči provesti određene operacije putem standardnih aukcija s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu
(d) NSB-ovi ih provode decentralizirano.
6. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u dijelu trećem ove Odluke, ovisno o postupku koji se primjenjuje za odgovarajuću operaciju.
Tablica 2. Uvjeti tečajeva za valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike
Članak 12.
Prikupljanje oročenih depozita
1. Eurosustav može pozvati druge ugovorne strane da polože oročene depozite kod HNB-a.
2. Depoziti drugih ugovornih strana imaju određeni rok i na njih se primjenjuje fiksna kamatna stopa.
3. Kamatna stopa koja se primjenjuje na oročene depozite može biti: (a) pozitivna ili (b) utvrđena po stopi od 0% ili (c) negativna.
4. Kamatna stopa koja se primjenjuje na oročeni depozit jednostavna je kamatna stopa koja se temelji na konvenciji A/360. Kamate se plaćaju po dospijeću depozita. Ako je kamatna stopa negativna, njezinom primjenom na oročene depozite za imatelja depozita nastaje obveza plaćanja HNB-u, uključujući pravo HNB-a da u skladu s time tereti račun druge ugovorne strane. HNB za oročene depozite ne daje kolateral.
5. Oročeni depoziti drže se na računima kod HNB-a.
6. U odnosu na operativne značajke prikupljanje oročenih depozita:
(a) provodi se radi povlačenja likvidnosti
(b) može se provoditi na temelju prethodno objavljenog rasporeda operacija s prethodno utvrđenom učestalošću i dospijećem ili se može provoditi ad hoc kako bi se reagiralo na kretanja likvidnosti (npr. prikupljanje oročenih depozita može se provesti posljednjeg dana razdoblja održavanja pričuve kako bi se ispravile moguće likvidnosne neravnoteže nastale nakon raspodjele sredstava iz posljednje glavne operacije refinanciranja)
(c) provodi se putem brzih aukcija, osim ako ESB odluči provesti određene operacije putem standardnih aukcija s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu
(d) provode NSB-ovi decentralizirano.
7. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u prikupljanju oročenih depozita primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u dijelu trećem ove Odluke, ovisno o postupku koji se primjenjuje za određenu operaciju.
Članak 13.
Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a
1. Dužnički certifikati ESB-a jesu obveza ESB-a prema imatelju certifikata.
2. Dužnički certifikati ESB-a izdaju se u nematerijaliziranom obliku u depozitoriju vrijednosnih papira u državi članici čija je valuta euro. Dužnički certifikati ESB-a vode se u nematerijaliziranom obliku.
3. ESB ne nameće nikakva ograničenja glede prenosivosti dužničkih certifikata ESB-a.
4. ESB može izdavati dužničke certifikate ESB-a:
(a) po diskontiranom iznosu izdanja koji je niži od nominalnog iznosa ili
(b) po iznosu koji je iznad nominalnog iznosa,
a koji se otkupljuju po dospijeću po nominalnom iznosu.
Razlika između iznosa izdanja i nominalnog iznosa (iznosa otkupa) odgovara kamatama na iznos izdanja obračunatima po ugovorenoj kamatnoj stopi za razdoblje do dospijeća certifikata. Kamatna stopa koja se primjenjuje jest jednostavna kamatna stopa koja se temelji na konvenciji A/360. Obračun iznosa izdanja provodi se u skladu s Tablicom 3.
Tablica 3. Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a

5. U odnosu na operativne značajke dužnički certifikati ESB-a:
(a) izdaju se kao operacije na otvorenom tržištu kojima se povlači likvidnost
(b) mogu se izdavati na redovitoj ili neredovitoj osnovi
(c) imaju dospijeće kraće od 12 mjeseci
(d) izdaju se putem standardnih aukcija
(e) NSB-ovi ih nude decentralizirano.
6. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju na standardnim aukcijama za izdavanje dužničkih certifikata ESB-a primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti određeni u dijelu trećem ove Odluke.
Članak 14.
Konačne transakcije
1. Konačne transakcije uključuju potpuni prijenos vlasništva s prodavatelja na kupca bez povezanoga povratnog prijenosa vlasništva.
2. Pri sklapanju konačnih transakcija i izračunu cijena Eurosustav djeluje u skladu s najšire prihvaćenim tržišnim običajima za dužničke instrumente koji se koriste u transakciji.
3. U odnosu na operativne značajke konačne transakcije:
(a) mogu se provoditi kao operacije za puštanje likvidnosti (konačne kupnje) ili kao operacije za povlačenje likvidnosti (konačne prodaje)
(b) imaju učestalost koja nije standardizirana
(c) provode se putem bilateralnih postupaka, osim ako ESB odluči provesti određenu operaciju na brzim ili standardnim aukcijama
(d) NSB-ovi ih provode decentralizirano, osim ako Upravno vijeće ESB-a odluči da ESB ili jedan ili više NSB-ova, djelujući kao operativna jedinica ESB-a, provode određene operacije
(e) temelje se samo na prihvatljivoj utrživoj imovini u skladu s dijelom četvrtim ove Odluke i dijelom četvrtim Smjernice ESB/2014/60.
4. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u konačnim transakcijama primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti određeni u dijelu trećem ove Odluke.
Članak 15.
Obveze kolateralizacije i namira u povratnim transakcijama i valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike
1. U odnosu na povratne transakcije za puštanje likvidnosti i valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike za puštanje likvidnosti druge ugovorne strane:
(a) prenose dovoljan iznos prihvatljive imovine u slučaju povratnih transakcija ili odgovarajući iznos u stranoj valuti u slučaju valutnih ugovora o razmjeni radi namire na datum namire
(b) osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju operacije do njezina dospijeća, pri čemu vrijednost imovine mobilizirane kao kolateral u svako doba pokriva ukupni iznos potraživanja HNB-a po operaciji za puštanje likvidnosti uključujući obračunate nedospjele kamate za vrijeme trajanja te operacije; ako se kamate obračunavaju po pozitivnoj stopi, primjenjivi iznos kamata treba na dnevnoj osnovi dodati ukupnom iznosu potraživanja HNB-a po operaciji za puštanje likvidnosti, a ako se obračunavaju po negativnoj stopi, primjenjivi iznos kamata treba na dnevnoj osnovi oduzeti od ukupnog iznosa potraživanja HNB-a po operaciji za puštanje likvidnosti
(c) ako je primjenjivo, vezano uz točku (b) ovog stavka, osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju po pozivu za pokriće s pomoću dovoljno prihvatljive imovine ili novčanih sredstava; NSB također može pokrenuti mobilizaciju novčanih sredstava kao kolaterala u skladu s člankom 11. Odluke o ECMS-u.
2. U odnosu na povratne transakcije za povlačenje likvidnosti i valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike za povlačenje likvidnosti, druge ugovorne strane:
(a) prenose dovoljan iznos novca radi namire iznosa koji im je raspodijeljen u određenoj operaciji povlačenja likvidnosti
(b) osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju operacije do njezina dospijeća
(c) ako je primjenjivo, vezano uz točku (b) ovog stavka, osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju pozivima za pokriće s pomoću dovoljno prihvatljive imovine ili novca.
3. Neispunjavanje zahtjeva iz stavaka 1. i 2. ovog članka sankcionira se prema člancima od 76. do 79. ove Odluke.
Članak 16.
Obveza namire kod konačne kupnje i prodaje, prikupljanja oročenih depozita i izdavanja dužničkih certifikata ESB-a
1. U operacijama na otvorenom tržištu koje se provode konačnim kupnjama ili prodajama, prikupljanjem oročenih depozita i izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a, druge ugovorne strane prenose dovoljan iznos prihvatljive imovine ili novca radi namire iznosa dogovorenog u transakciji.
2. Neispunjavanje zahtjeva iz stavka 1. ovog članka sankcionira se prema člancima od 76. do 79. ove Odluke.
GLAVA II.
STALNO RASPOLOŽIVE MOGUĆNOSTI
Članak 17.
Stalno raspoložive mogućnosti
1. HNB omogućava pristup stalno raspoložim mogućnostima koje nudi Eurosustav na inicijativu drugih ugovornih strana.
2. Stalno raspoložive mogućnosti sastoje se od sljedećih kategorija:
(a) prekonoćni kredit
(b) prekonoćni depozit.
3. Uvjeti stalno raspoloživih mogućnosti jednaki su u svim državama članicama čija je valuta euro.
4. HNB omogućava pristup stalno raspoloživim mogućnostima samo u skladu s ciljevima i općim stajalištima monetarne politike ESB-a.
5. ESB može u bilo kojem trenutku prilagoditi uvjete za korištenje stalno raspoloživih mogućnosti ili ih ukinuti.
6. Upravno vijeće ESB-a redovno odlučuje o kamatnim stopama za stalno raspoložive mogućnosti. Revidirane kamatne stope važeće su od početka novog razdoblja održavanja pričuva iz članka 8. Uredbe ESB/2021/1. ESB objavljuje kalendar razdoblja održavanja pričuva najmanje tri mjeseca prije početka svake kalendarske godine.
7. Neovisno o stavku 6. ovog članka, Upravno vijeće ESB-a može u bilo kojem trenutku promijeniti kamatnu stopu za stalno raspoložive mogućnosti. Takva odluka važeća je najranije od sljedećega radnog dana Eurosustava.
POGLAVLJE 1.
PREKONOĆNI KREDIT
Članak 18.
Karakteristike prekonoćnoga kredita
1. Druge ugovorne strane mogu se koristiti prekonoćnim kreditom radi dobivanja prekonoćne likvidnosti od Eurosustava putem povratne transakcije s HNB-om po prethodno određenoj kamatnoj stopi uz prihvatljivu imovinu kao kolateral.
2. HNB pušta likvidnost po prekonoćnom kreditu putem kolateraliziranoga kredita na temelju okvirnog ugovora za kreditne operacije sklopljenog između HNB-a i druge ugovorne strane.
3. Nema ograničenja na iznos likvidnosti koji se može pustiti prekonoćnim kreditom, pod uvjetom da je udovoljeno zahtjevu za davanje odgovarajućega kolaterala iz stavka 4. ovog članka.
4. Druge ugovorne strane trebaju dati dovoljno prihvatljive imovine kao kolaterala prije korištenja prekonoćnoga kredita. Ta imovina treba biti dana unaprijed, odnosno dostavljena u skup prihvatljive imovine druge ugovorne strane kod HNB-a.
Uvjeti za pristup prekonoćnom kreditu
1. Prekonoćnim kreditom mogu se koristiti institucije koje udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti iz članka 50. ove Odluke i koje imaju otvoren račun kod HNB-a na kojem se takve transakcije mogu namiriti, tj. u sustavu TARGET.
2. Pristup prekonoćnom kreditu odobrava se samo na radne dane sustava TARGET, osim na dane kada sustav TARGET nije raspoloživ na kraju dana zbog produljenog poremećaja tijekom nekoliko radnih dana kako je navedeno u članku 108. ove Odluke.
3. Prekonoćni kredit odobrava se na osnovi posebnog zahtjeva druge ugovorne strane ili automatski, u skladu sa stavkom 4. odnosno stavkom 5. ovog članka.
4. Pristup prekonoćnom kreditu druga ugovorna strana ostvaruje podnošenjem zahtjeva HNB-u najkasnije do 18:15 prema srednjoeuropskom vremenu (u nastavku teksta: SEV), pri čemu SEV uzima u obzir prelazak na srednjoeuropsko ljetno računanje vremena, što je krajnji rok za korištenje stalno raspoloživih mogućnosti, u skladu s Dodatkom V. Prilogu I. Smjernice ESB/2022/8. Ako se zahtjev za prekonoćni kredit podnosi posljednjega radnog dana Eurosustava u razdoblju održavanja pričuva, rok za podnošenje zahtjeva produljuje se za dodatnih 15 minuta. U iznimnim okolnostima Eurosustav može odlučiti primijeniti kasnije rokove. Zahtjev za prekonoćni kredit treba sadržavati iznos zahtijevanoga kredita. Druga ugovorna strana treba u svom skupu imovine kod HNB-a imati dovoljno unaprijed dane prihvatljive imovine kao kolaterala u skladu s člankom 18. stavkom 4. ove Odluke.
5. Negativno stanje na TARGET računu druge ugovorne strane kod HNB-a, koje ostane nakon dovršetka kontrolnih postupaka na kraju radnog dana, automatski se smatra zahtjevom za pristup prekonoćnom kreditu (»automatski zahtjev«). Radi ispunjavanja zahtjeva iz članka 18. stavka 4. ove Odluke druge ugovorne strane trebaju prije nastupa takvoga automatskog zahtjeva u svom skupu imovine kod HNB-a imati dovoljno unaprijed dane prihvatljive imovine kao kolaterala za transakciju. Neispunjavanje tog uvjeta za pristup sankcionira se u skladu s člancima od 76. do 79. ove Odluke. Ako automatski zahtjev druge ugovorne strane kojoj je u skladu s člankom 80. ove Odluke ograničen pristup operacijama monetarne politike Eurosustava ima za posljedicu da druga ugovorna strana prekorači utvrđeno ograničenje, u odnosu na iznos za koji je ograničenje prekoračeno primjenjuju se sankcije u skladu s člancima od 76. do 79. ove Odluke.
Dospijeće i kamatna stopa na prekonoćni kredit
1. Prekonoćni kredit vraća se sljedećeg dana na koji je sustav TARGET otvoren.
2. Eurosustav unaprijed objavljuje kamatnu stopu na prekonoćni kredit, a kamate se izračunavaju primjenom jednostavnoga kamatnog računa i konvencije A/360.
3. Kamate na prekonoćni kredit plaćaju se zajedno s povratom kredita.
POGLAVLJE 2.
PREKONOĆNI DEPOZIT
Članak 21.
Karakteristike prekonoćnog depozita
1. Ne dovodeći u pitanje članak 49.a ove Odluke, druge ugovorne strane mogu kod HNB-a polagati prekonoćni depozit na koji se primjenjuje prethodno određena kamatna stopa.
2. Kamatna stopa koja se primjenjuje na prekonoćni depozit može biti: (a) pozitivna, (b) utvrđena po stopi od 0 % ili (c) negativna.
3. HNB ne daje kolateral za prekonoćne depozite.
4. Ne postoji ograničenje iznosa koji druga ugovorna strana može deponirati kao prekonoćni depozit.
Uvjeti pristupa prekonoćnom depozitu
1. Prekonoćnim depozitom mogu se koristiti institucije koje udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti iz članka 50. ove Odluke i koje imaju otvoren račun kod HNB-a na kojem se takve transakcije mogu namiriti, tj. u sustavu TARGET. Pristup prekonoćnom depozitu odobrava se samo na radne dane sustava TARGET, osim na dane kad sustav TARGET nije raspoloživ na kraju dana zbog produljenog poremećaja tijekom nekoliko radnih dana kako je navedeno u članku 108. ove Odluke.
2. Pristup prekonoćnom depozitu druga ugovorna strana ostvaruje podnošenjem zahtjeva HNB-u najkasnije do 18:15 prema SEV-u, što je krajnji rok za upotrebu stalno raspoloživih mogućnosti, u skladu s Dodatkom V. Priloga I. Smjernice (ESB/2022/8). Ako se zahtjev za prekonoćni depozit podnosi posljednjega radnog dana Eurosustava u razdoblju održavanja minimalnih pričuva, rok za podnošenje zahtjeva produljuje se za dodatnih 15 minuta. U iznimnim okolnostima Eurosustav može odlučiti primijeniti kasnije rokove. Zahtjev mora sadržavati iznos koji će biti deponiran.
Dospijeće i izračun kamata na prekonoćni depozit
1. Prekonoćni depozit dospijeva sljedećega radnog dana sustava TARGET, u vrijeme kada se taj sustav otvara za poslovanje.
2. Eurosustav unaprijed objavljuje kamatnu stopu koja se primjenjuje na prekonoćne depozite, a kamate se izračunavaju primjenom jednostavnoga kamatnog računa i konvencije A/360.
3. Kamate na prekonoćne depozite plaćaju se po dospijeću depozita. Ako je kamatna stopa negativna, njezinom primjenom na prekonoćne depozite za imatelja depozita nastaje obveza plaćanja HNB-u, uključujući pravo HNB-a da u skladu s time tereti račun druge ugovorne strane.
GLAVA III.
POSTUPCI ZA OPERACIJE MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA
POGLAVLJE 1.
AUKCIJE ZA OPERACIJE EUROSUSTAVA NA OTVORENOM TRŽIŠTU
Članak 24.
Vrste postupaka za operacije na otvorenom tržištu
Operacije na otvorenom tržištu provode se putem aukcija.
ODJELJAK 1.
AUKCIJE
Članak 25.
Pregled postupka aukcija
1. Aukcije se provode u šest koraka koji su navedeni u Tablici 4.
Tablica 4. Postupak aukcija
| 1. | Najava aukcije a) ESB-ova javna najava b) HNB-ova javna najava i izravna najava pojedinim drugim ugovornim stranama (ako se smatra potrebnim) |
| 2. | Priprema i dostava ponuda drugih ugovornih strana |
| 3. | Prikupljanje ponuda od strane Eurosustava |
| 4. | Raspodjela na aukciji i objava rezultata aukcije a) ESB-ova odluka o raspodjeli na aukciji b) ESB-ova javna objava rezultata raspodjele |
| 5. | Potvrđivanje pojedinačnih rezultata raspodjele |
| 6. | Namira transakcija |
2. Aukcije se provode kao standardne aukcije ili brze aukcije. Operativne značajke standardnih aukcija i brzih aukcija jednake su, osim u odnosu na vremenski okvir i obuhvat drugih ugovornih strana.
Tablica 5. Okvirni vremenski raspored za standardne i brze aukcije (vremena prema SEV-u)
| Standardne aukcije | Brze aukcije | ||
| Glavne operacije refinanciranja | Redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja | ||
| Najava aukcije | T-1 15:40 | T-1 15:55 | T hh:mm |
| Rok za dostavljanje ponuda drugih ugovornih strana | T 09:30 | T 10:00 | + 00:30 |
| Objava rezultata aukcije | T 11:30 | T 12:00 | + 01:35 |
| Namira transakcija | T+1 | T+1 | T |
T označuje dan trgovanja.
3. Eurosustav može provoditi aukcije s fiksnom stopom ili aukcije s promjenjivom stopom.
Članak 26.
Standardne aukcije
1. Eurosustav se koristi standardnim aukcijama za provođenje:
a) glavnih operacija refinanciranja
b) operacija dugoročnijeg refinanciranja
c) određenih strukturnih operacija, tj. za povratne strukturne operacije i za izdavanje dužničkih certifikata ESB-a.
2. Eurosustav se također može koristiti standardnim aukcijama za provođenje operacija fine prilagodbe i strukturnih operacija koje se provode putem konačnih transakcija s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu.
3. Za standardne aukcije u pravilu:
a) može proteći najviše 24 sata od najave aukcije do potvrđivanja rezultata raspodjele i
b) vrijeme između roka za podnošenje ponuda i objave rezultata raspodjele iznosi približno dva sata.
4. ESB može odlučiti prilagoditi vremenski okvir za pojedine operacije ako to smatra primjerenim.
Članak 27.
Brze aukcije
1. Eurosustav se obično koristi brzim aukcijama za provođenje operacija fine prilagodbe, ali se također, imajući u vidu određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu, može koristiti brzim aukcijama za strukturne operacije koje se provode putem konačnih transakcija.
2. Brze aukcije provode se u roku od 105 minuta od najave aukcije, a rezultati raspodjele potvrđuju se odmah nakon javne objave rezultata raspodjele.
3. ESB može odlučiti prilagoditi vremenski okvir za pojedine operacije ako to smatra primjerenim.
4. Eurosustav može odabrati, u skladu s kriterijima i postupcima navedenima u članku 53. ove Odluke, ograničen broj drugih ugovornih strana za sudjelovanje na brzim aukcijama.
Članak 28.
Provođenje standardnih aukcija za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja prema kalendaru aukcija
1. Aukcije za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja provode se u skladu s okvirnim kalendarom za redovne aukcije Eurosustava.
2. Okvirni kalendar za redovne aukcije Eurosustava objavljuje se na mrežnim stranicama ESB-a i HNB-a najmanje tri mjeseca prije početka kalendarske godine na koju se odnosi.
3. Okvirni dani trgovanja za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja navedeni su u Tablici 7.
Tablica 7. Uobičajeni dani trgovanja za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja
| Kategorije operacija na otvorenom tržištu | Uobičajeni dan trgovanja (T) |
| Glavne operacije refinanciranja | Svakog utorka* |
| Redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja | Posljednji utorak svakoga kalendarskog mjeseca** |
* Moguće je drugačije određivanje zbog praznika. ** Zbog praznika se operacije iz prosinca uobičajeno pomiču za jedan tjedan, tj. na prethodni utorak u tom mjesecu.« | |
* Moguće je drugačije određivanje zbog praznika.
** Zbog praznika se operacije iz prosinca uobičajeno pomiču za jedan tjedan, tj. na prethodni utorak u tom mjesecu.
Članak 29.
Provođenje aukcija za operacije fine prilagodbe i strukturne operacije neovisno o kalendaru aukcija
1. Operacije fine prilagodbe ne provode se u skladu s unaprijed utvrđenim kalendarom. ESB može odlučiti provesti operacije fine prilagodbe bilo kojeg radnog dana Eurosustava. U takvim operacijama HNB sudjeluje samo ako su dan trgovanja, dan namire i dan povrata radni dani HNB-a.
2. Strukturne operacije putem standardnih aukcija ne provode se prema unaprijed određenom kalendaru. One se obično provode i namiruju na dane koji su radni dani NSB-ova u svim državama članicama čija je valuta euro.
ODJELJAK 2.
KORACI AUKCIJA
PODODJELJAK 1.
NAJAVA AUKCIJA
Članak 30.
Najava standardnih aukcija i brzih aukcija
1. ESB unaprijed javno najavljuje standardne aukcije. Osim toga, HNB može, ako to smatra potrebnim, standardne aukcije najaviti javno i izravno drugim ugovornim stranama.
2. ESB može unaprijed javno najaviti brze aukcije. Kod brzih aukcija koje su unaprijed javno najavljene, HNB može, ako to smatra potrebnim, izravno stupiti u vezu s odabranim drugim ugovornim stranama. Kod brzih aukcija koje nisu unaprijed javno najavljene, HNB izravno stupa u vezu s odabranim drugim ugovornim stranama.
3. Najava aukcije poziv je drugim ugovornim stranama na podnošenje pravno obvezujućih ponuda. Najava nije ponuda ESB-a ili HNB-a.
4. Informacije koje je potrebno uključiti u javnu najavu aukcije navedene su u Prilogu II. Smjernice ESB/2014/60.
5. ESB može poduzeti sve radnje koje smatra primjerenima radi ispravljanja pogrešaka u najavi aukcija, uključujući poništavanje ili prekid aukcije koja je u tijeku.
PODODJELJAK 2.
PRIPREMA I PODNOŠENJE PONUDA DRUGIH UGOVORNIH STRANA
Članak 31.
Oblik i mjesto podnošenja ponuda
1. Druge ugovorne strane ponude podnose HNB-u. Za pojedinu instituciju ponudu HNB-podnosi samo jedna poslovna jedinica u Republici Hrvatskoj, odnosno njezina središnjica ili podružnica.
2. Druge ugovorne strane HNB-u dostavljaju ponude za sudjelovanje u operacijama u skladu s Procedurom.
Članak 32.
Podnošenje ponuda
1. Kod aukcija s fiksnom stopom druge ugovorne strane u svojim ponudama navode iznos s kojim su spremne sklopiti transakciju s HNB-om.
2. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s fiksnom stopom druge ugovorne strane navode nepromjenjiv iznos valute koji žele prodati i otkupiti po toj stopi ili kupiti i prodati natrag po toj stopi.
3. Kod aukcija s promjenjivom stopom druge ugovorne strane mogu podnijeti ponude za najviše deset različitih kamatnih stopa, cijena ili swap bodova. U iznimnim okolnostima Eurosustav može dodatno ograničiti broj ponuda koje druga ugovorna strana može podnijeti. U svakoj ponudi druge ugovorne strane navode iznos s kojim su spremne sklopiti transakciju i odgovarajuću kamatnu stopu, cijenu ili swap bod. Ponuđena kamatna stopa ili swap bod izražava se kao višekratnik 0,01 postotnog boda. Ponuđena cijena izražava se kao višekratnik 0,001 postotnog boda.
4. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom druge ugovorne strane navode nepromjenjiv iznos valute i kotaciju swap boda po kojoj žele sudjelovati u operaciji.
5. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom swap bodove treba kotirati u skladu sa standardnim tržišnim običajima, a ponude moraju biti izražene kao višekratnici 0,01 swap boda.
6. ESB kod izdavanja dužničkih certifikata ESB-a može odlučiti da u ponudi mora biti iskazana cijena umjesto kamatne stope. U takvim slučajevima cijene moraju biti navedene kao postotak nominalnog iznosa s tri decimalna mjesta.
Članak 33.
Minimalni i maksimalni iznosi ponude
1. Za glavne operacije refinanciranja minimalni je iznos ponude 1.000.000 eura. Ponude koje premašuju taj iznos moraju biti izražene kao višekratnici 100.000 eura. Minimalni iznos ponude primjenjuje se za svaku ponuđenu kamatnu stopu.
2. Za operacije dugoročnijeg refinanciranja minimalni je iznos ponude 100.000 eura. Ponude koje premašuju minimalni iznos moraju biti izražene kao višekratnici 10.000 eura. Minimalni iznos ponude primjenjuje se za svaku ponuđenu kamatnu stopu.
3. Za operacije fine prilagodbe i strukturne operacije minimalni je iznos ponude 1.000.000 eura. Ponude koje premašuju taj iznos moraju biti izražene kao višekratnici 100.000 eura. Minimalni iznos ponude primjenjuje se za svaku ponuđenu kamatnu stopu, cijenu ili swap bod, ovisno o pojedinoj vrsti transakcije.
4. Radi sprječavanja nerazmjerno visokih ponuda ESB može odrediti maksimalni iznos ponude koji čini najveći prihvatljivi ukupni iznos ponuda pojedine druge ugovorne strane. U tom slučaju ESB u javnu najavu aukcije uključuje pojedinosti o takvom maksimalnom iznosu ponude.
Članak 34.
Minimalna i maksimalna kamatna stopa
1. Kod aukcija s promjenjivom stopom kojima se pušta likvidnost ESB može odrediti minimalnu kamatnu stopu, koja čini donju granicu kamatne stope po kojoj druge ugovorne strane mogu podnositi ponude.
2. Kod aukcija s promjenjivom stopom kojima se povlači likvidnost ESB može odrediti maksimalnu kamatnu stopu, koja čini gornju granicu kamatne stope po kojoj druge ugovorne strane mogu podnositi ponude.
Članak 35.
Rok za podnošenje ponuda
1. Druge ugovorne strane mogu opozvati svoje ponude u bilo koje vrijeme do isteka roka za podnošenje ponuda.
2. Ponude podnesene nakon isteka roka za podnošenje ponuda nisu valjane i neće se razmatrati.
3. HNB utvrđuje je li druga ugovorna strana podnijela ponudu u roku za podnošenje ponuda.
Članak 36.
Odbijanje ponuda
1. HNB odbija:
(a) sve ponude druge ugovorne strane ako ukupan iznos ponuda premašuje bilo koju maksimalnu granicu ponude koju je odredio ESB
(b) svaku ponudu druge ugovorne strane koja je niža od minimalnog iznosa ponude
(c) svaku ponudu druge ugovorne strane koja je niža od minimalne prihvaćene kamatne stope, cijene ili swap boda ili koja je viša od maksimalne prihvaćene kamatne stope, cijene ili swap boda.
2. HNB može odbiti ponude koje su nepotpune ili ne slijede odgovarajući obrazac, u skladu s Procedurom.
3. O odbijanju ponude HNB obavještava drugu ugovornu stranu prije raspodjele na aukciji.
PODODJELJAK 3.
RASPODJELA NA AUKCIJI
Članak 37.
Raspodjela na aukcijama s fiksnom stopom kojima
se pušta i kojima se povlači likvidnost
1. Kod aukcija s fiksnom stopom ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:
(a) ponude se zbrajaju
(b) ako ukupan iznos ponuda premašuje ukupan iznos likvidnosti koji treba raspodijeliti, podnesene ponude prihvaćaju se razmjerno, prema udjelu iznosa za raspodjelu u ukupnom iznosu ponuda, u skladu s tablicom 1. iz Priloga III. Smjernice ESB/2014/60
(c) iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži euro.
2. ESB može odlučiti raspodijeliti:
(a) minimalni iznos raspodjele, koji je donja granica iznosa koji se može raspodijeliti svakom ponuditelju ili
(b) minimalni udjel raspodjele, koji je donja granica, izražena u postocima, udjela ponuda koje se mogu raspodijeliti svakom ponuditelju.
Članak 38.
Raspodjela na aukcijama s promjenjivom stopom u eurima kojima se pušta likvidnost
1. Kod aukcija s promjenjivom stopom u eurima kojima se pušta likvidnost ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:
(a) Ponude se razvrstavaju od najviših prema najnižim kamatnim stopama ili od najnižih prema najvišim cijenama.
(b) Prvo se prihvaćaju ponude s najvišom kamatnom stopom (najnižom cijenom), a zatim one sa sukcesivno nižim kamatnim stopama (višom cijenom), sve dok se ne iscrpi ukupna likvidnost za raspodjelu.
(c) Ako kod granične kamatne stope (najviše prihvaćene cijene) ukupan iznos ponuda premašuje preostali iznos za raspodjelu, preostali iznos raspoređuje se razmjerno između ponuda prema udjelu preostalog iznosa za raspodjelu u ukupnom iznosu ponuda po graničnoj kamatnoj stopi (najvišoj prihvaćenoj cijeni), u skladu s tablicom 2. iz Priloga III. Smjernice ESB/2014/60.
(d) Iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži euro.
2. ESB može odlučiti da svakom uspješnom ponuditelju raspodijeli minimalni iznos raspodjele.
Članak 39.
Raspodjela na aukcijama s promjenjivom stopom u eurima kojima se povlači likvidnost
1. Kod aukcija s promjenjivom stopom u eurima kojima se povlači likvidnost, a koje se koriste za izdavanje dužničkih certifikata ESB-a i za prikupljanje oročenih depozita, ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:
(a) Ponude se razvrstavaju od najnižih prema najvišim kamatnim stopama ili od najviših prema najnižim cijenama.
(b) Prvo se prihvaćaju ponude s najnižom kamatnom stopom (najvišom cijenom), a zatim se prihvaćaju one sa sukcesivno višim kamatnim stopama (s nižim cijenama), sve dok se ne iscrpi ukupna likvidnost koju treba povući.
(c) Ako kod granične kamatne stope (najniže prihvaćene cijene), ukupan iznos ponude premašuje preostali iznos za raspodjelu, preostali iznos raspoređuje se razmjerno između ponuda, prema udjelu preostalog iznosa za raspodjelu u ukupnom iznosu ponuda po graničnoj kamatnoj stopi (najnižoj prihvaćenoj cijeni), u skladu s tablicom 2. iz Priloga III. Smjernice ESB/2014/60.
(d) Iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži euro. Kod izdavanja dužničkih certifikata ESB-a raspodijeljeni nominalni iznos zaokružuje se na najbliži višekratnik 100.000 eura.
2. ESB može odlučiti da svakom uspješnom ponuditelju raspodijeli minimalni iznos raspodjele.
Članak 40.
Raspodjela na aukcijama valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom kojima se pušta likvidnost
1. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom kojima se pušta likvidnost ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:
(a) Ponude se razvrstavaju od najniže prema najvišoj kotaciji swap boda uzimajući u obzir predznak kotacije.
(b) Predznak kotacije ovisi o predznaku razlike kamatnih stopa između strane valute i eura. U odnosu na dospijeće valutnog ugovora o razmjeni:
i. ako je kamatna stopa za stranu valutu viša od odgovarajuće kamatne stope za euro, kotacija je swap boda pozitivna, tj. euro kotira uz premiju u odnosu na stranu valutu, a
ii. ako je kamatna stopa za stranu valutu niža od odgovarajuće kamatne stope za euro, kotacija je swap boda negativna, tj. euro kotira uz diskont u odnosu na stranu valutu
(c) Prvo se prihvaćaju ponude s najnižim kotacijama swap bodova, a zatim se prihvaćaju one sa sukcesivno višim kotacijama swap bodova, sve dok se ne iscrpi ukupni iznos fiksne valute za raspodjelu.
(d) Ako kod najviše prihvaćene kotacije swap boda, tj. kod granične kotacije swap boda, ukupan iznos ponude premašuje preostali iznos za raspodjelu, preostali se iznos raspoređuje razmjerno na ponude, prema udjelu preostalog iznosa za raspodjelu u ukupnom iznosu ponuda pri graničnoj kotaciji swap boda, u skladu s tablicom 3. iz Priloga III. Smjernice ESB/2014/60.
(e) Iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži euro.
2. ESB može odlučiti da svakom uspješnom ponuditelju raspodijeli minimalni iznos raspodjele.
Članak 41.
Raspodjela na aukcijama valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom kojima se povlači likvidnost
1. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom kojima se povlači likvidnost ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:
(a) Ponude se razvrstavaju od najviše prema najnižoj ponuđenoj kotaciji swap boda uzimajući u obzir predznak kotacije.
(b) Predznak kotacije ovisi o predznaku razlike kamatnih stopa između strane valute i eura. U odnosu na dospijeće valutnog ugovora o razmjeni:
i. ako je kamatna stopa za stranu valutu viša od odgovarajuće kamatne stope za euro, kotacija je swap boda pozitivna, tj. euro kotira uz premiju u odnosu na stranu valutu, a
ii. ako je kamatna stopa za stranu valutu niža od odgovarajuće kamatne stope za euro, kotacija je swap boda negativna, tj. euro kotira uz diskont u odnosu na stranu valutu.
(c) Prvo se prihvaćaju ponude s najvišim kotacijama swap bodova, a zatim se prihvaćaju one sa sukcesivno nižim kotacijama swap bodova sve dok:
i. se ne iscrpi ukupan iznos fiksne valute koji treba povući i
ii. kod prihvaćene najniže kotacije swap boda, tj. kod granične kotacije swap boda, ukupni iznos ponude ne premaši preostali iznos za raspodjelu.
(d) Preostali iznos raspodjeljuje se razmjerno na ponude, prema udjelu preostalog iznosa za raspodjelu u ukupnom iznosu ponuda pri graničnoj kotaciji swap boda, u skladu s tablicom 3. iz Priloga III. Smjernice ESB/2014/60. Iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži euro.
2. ESB može odlučiti da svakom uspješnom ponuditelju raspodijeli minimalni iznos raspodjele.
Članak 42.
Vrste aukcija s promjenjivom stopom
Eurosustav može primijeniti sljedeće vrste aukcija s promjenjivom stopom: aukciju s jedinstvenom stopom (nizozemska aukcija) ili aukciju s višestrukim stopama (američka aukcija).
PODODJELJAK 4.
OBJAVA REZULTATA AUKCIJE
Članak 43.
Objava rezultata aukcije
1. ESB javno objavljuje odluku o raspodjeli na aukciji u odnosu na rezultate aukcije. Osim toga, HNB može, ako to smatra potrebnim, objaviti odluku ESB-a o raspodjeli na aukciji javno i izravno drugim ugovornim stranama.
2. Informacije koje je potrebno uključiti u javnu objavu rezultata aukcije određene su u Prilogu IV. Smjernice ESB/2014/60.
3. Ako odluka o raspodjeli sadržava pogrešne informacije u odnosu na bilo koju informaciju sadržanu u javnoj objavi rezultata aukcije iz stavka 1. ovog članka, ESB može poduzeti sve radnje koje smatra primjerenima kako bi ispravio te pogrešne informacije.
4. Nakon javne objave odluke ESB-a o raspodjeli na aukciji u odnosu na rezultate aukcije iz stavka 1. ovog članka HNB izravno potvrđuje pojedinačne rezultate raspodjele drugim ugovornim stranama, pri čemu svaka druga ugovorna strana prima pojedinačnu i nedvojbenu potvrdu svoje uspješnosti na aukciji i točan iznos koji joj je raspodijeljen.
POGLAVLJE 2.
POSTUPCI NAMIRE ZA OPERACIJE MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA
Pregled postupaka namire
1. Nalozi za plaćanje koji proizlaze iz sudjelovanja u operacijama na otvorenom tržištu i korištenja stalno raspoloživih mogućnosti namiruju se na računima drugih ugovornih strana kod HNB-a u sustavu TARGET.
2. Nalozi za plaćanje koji proizlaze iz sudjelovanja u operacijama na otvorenom tržištu za puštanje likvidnosti ili iz korištenja prekonoćnoga kredita namiruju se nakon konačnog prijenosa prihvatljive imovine kao kolaterala za operaciju.
Članak 45.
Namira operacija na otvorenom tržištu
1. Eurosustav nastoji namiriti transakcije koje se odnose na operacije na otvorenom tržištu u isto vrijeme u svim državama članicama čija je valuta euro svim drugim ugovornim stranama koje su osigurale dovoljno prihvatljive imovine kao kolaterala koristeći se načinom namire iz članka 9. Odluke o ECMS-u. Međutim, zbog operativnih ograničenja i tehničkih značajki (npr. SSS-ova), vrijeme unutar dana kada se namiruju operacije na otvorenom tržištu, može se razlikovati među državama članicama čija je valuta euro.
2. Okvirni datumi namire prikazani su u Tablici 8.
Tablica 8. Okvirni datumi namire za operacije Eurosustava na otvorenom tržištu*
| Instrument monetarne politike | Datum namire za operacije na otvorenom tržištu na temelju standardnih aukcija | Datum namire za operacije na otvorenom tržištu na temelju brzih aukcija |
| Povratne transakcije | T + 1 | T |
| Konačne transakcije | U skladu s tržišnim običajem za prihvatljivu imovinu | |
| Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a | T + 2 | – |
| Valutni ugovori o razmjeni | T, T + 1 ili T + 2 | |
| Prikupljanje oročenih depozita | T | |
| *Datum namire odnosi se na radne dane Eurosustava. T se odnosi na dan trgovanja. | ||
Namira operacija na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama
1. Eurosustav nastoji namiriti operacije na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama prvog dana nakon dana trgovanja kada je otvoren sustav TARGET.
2. Datumi namire za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja unaprijed su navedeni u okvirnom kalendaru za redovne aukcije Eurosustava. Ako uobičajeni datum namire pada na neradni dan, ESB može odlučiti primijeniti neki drugi datum namire, uz mogućnost namire na dan trgovanja. Eurosustav nastoji osigurati da se vrijeme namire glavnih operacija refinanciranja i redovnih operacija dugoročnijeg refinanciranja podudara s vremenom povrata prethodne operacije s istim rokom dospijeća.
3. Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a namiruje se drugog dana nakon dana trgovanja kada su otvoreni sustav TARGET i svi relevantni SSS-ovi.
Članak 47.
Namira operacija na otvorenom tržištu koje se provode putem brzih aukcija ili bilateralnih postupaka
1. Eurosustav nastoji namiriti operacije na otvorenom tržištu koje se provode putem brzih aukcija na dan trgovanja. Mogu se primijeniti i drugi datumi namire, posebno za konačne transakcije i valutne ugovore o razmjeni.
2. Operacije fine prilagodbe i strukturne operacije koje se provode putem konačnih transakcija i bilateralnih postupaka namiruju se decentralizirano putem NSB-ova.
Daljnje odredbe u vezi s namirom i postupcima na kraju dana
1. Neovisno o zahtjevima iz ovog poglavlja i Odluke o ECMS-u, za određene se instrumente monetarne politike ugovorima, propisima ili procedurama koje primjenjuje HNB ili ESB mogu utvrditi dodatne odredbe u vezi s namirom.
2. Postupci na kraju dana navedeni su u nacionalnoj dokumentaciji koja se odnosi na sustav TARGET i u Odluci o ECMS-u.
Članak 49.
Računi za namiru i sredstva pričuva
U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkama (b) i (c) Uredbe ESB/2021/1, računi za namiru druge ugovorne strane kod HNB-a mogu se rabiti kao računi pričuva. Sredstva pričuva na računima za namiru mogu se rabiti za potrebe unutardnevne namire. Dnevna stanja pričuva druge ugovorne strane obračunavaju se kao zbroj stanja na kraju dana na njezinim računima pričuva.
POGLAVLJE 3.
ODREDBE VEZANE UZ SREDSTVA KOJA SE RABE U OPERACIJAMA MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA
Članak 49.a
Izračun sredstava pričuva, ograničenja i remuneracija
1. Sredstva pričuva koja su usklađena s odredbama o minimalnim pričuvama prema Uredbi (EZ) br. 2531/98 i Uredbi ESB/2021/1 remuneriraju se u skladu s člankom 9. Uredbe ESB/2021/1.
2. Viškovi pričuva remuneriraju se u skladu s člankom 1. Odluke ESB/2019/31.
3. Ograničena sredstva ne uključuju se u:
(a) višak pričuva
(b) izračun ukupnog stanja na računu druge ugovorne strane u sustavu TARGET za potrebe automatskog zahtjeva za pristup prekonoćnom kreditu u skladu s člankom 19. stavkom 5. ove Odluke.
4. Druga ugovorna strana ne smije u prekonoćni depozit položiti izravna skrbnička sredstva.
5. Sva ograničena sredstva koja se drže na računima pričuva u sustavu TARGET remuneriraju se kao depoziti koji se ne odnose na operacije monetarne politike, u skladu s člankom 2. stavkom 3. točkom (b) Odluke ESB/2024/11. Ako je Eurosustav ili HNB dopustio drugoj ugovornoj strani da drži ograničena sredstva na računima izvan sustava TARGET, takva ograničena sredstva remuneriraju se kao depoziti koji se ne odnose na operacije monetarne politike do gornjih granica utvrđenih u članku 2. stavku 1. točki (c) Odluke ESB/2024/11. Ovom se odredbom ne dovodi u pitanje pravo Eurosustava ili HNB-a da primijeni niže remuneracijske stope ili isključi određene vrste ograničenih sredstava iz računa Eurosustava.
6. Druga ugovorna strana dužna je bez odgađanja obavijestiti HNB o iznosima i vrstama svih ograničenih sredstava koja se drže na bilo kojem računu kod HNB-a, a o kojima HNB nije obaviješten u skladu s člankom 3. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe ESB/2021/1. Druga ugovorna strana ne smije upotrebljavati niti prenositi ograničena sredstva protivno ograničenjima utvrđenima u stavcima 3. i 4. ovog članka.
7. Eurosustav ima pravo zahtijevati povrat svake neosnovano ostvarene ekonomske koristi koju je druga ugovorna strana primila zbog neusklađenosti sa stavcima 3. i 4. ovog članka.
8. Druga ugovorna strana u odnosu na koju je nastupila neusklađenost sa stavkom 3. točkom (a) ovog članka dužna je vratiti HNB-u svaku razliku između remuneracije koju je primila od HNB-a za ograničena sredstva remunerirana kao višak pričuva i remuneracije koja bi se primjenjivala u skladu sa stavkom 5. ovog članka na ograničena sredstva koja se drže u sustavu TARGET.
9. Druga ugovorna strana u odnosu na koju je nastupila neusklađenost sa stavkom 3. točkom (b) ovog članka dužna je platiti HNB-u iznos koji odgovara iznosu kamata koje bi druga ugovora strana bila dužna platiti HNB-u da je automatski zahtjev za pristup prekonoćnom kreditu bio pravilno izračunan i da je druga ugovorna strana ostvarila pristup prekonoćnom kreditu na temelju takvoga pravilnog izračuna.
10. Druga ugovorna strana u odnosu na koju je nastupila neusklađenost sa stavkom 4. ovog članka dužna je HNB-u vratiti svaku razliku između remuneracije koju je primila od HNB-a za izravna skrbnička sredstva položena u prekonoćni depozit i remuneracije koja bi se primjenjivala u skladu sa stavkom 5. ovog članka na ograničena sredstva koja se drže u sustavu TARGET.
DIO TREĆI
PRIHVATLJIVE DRUGE UGOVORNE STRANE
Članak 50.
Kriteriji prihvatljivosti za sudjelovanje u operacijama monetarne politike Eurosustava
Uz iznimku iz članka 53. ove Odluke, Eurosustav u operacijama monetarne politike Eurosustava dopušta sudjelovanje samo institucijama koje ispunjavaju sljedeće kriterije:
(a) podliježu sustavu minimalnih pričuva Eurosustava prema članku 19. stavku 1. Statuta ESSB-a i nije im odobreno izuzeće od njihovih obveza na temelju sustava minimalnih pričuva Eurosustava prema Uredbi (EZ) br. 2531/98 i Uredbi ESB/2021/1
(b) radi se o sljedećim institucijama:
i. koje podliježu najmanje jednom obliku usklađenog nadzora nadležnih tijela Unije/EGP-a u skladu s Direktivom 2013/36/EU i Uredbom (EU) br. 575/2013
ii. kreditnim institucijama u javnom vlasništvu u smislu članka 123. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koje podliježu nadzoru prema standardu koji je usporediv s nadzorom nadležnih tijela prema Direktivi 2013/36/EU i Uredbi (EU) br. 575/2013
iii. institucijama nad kojima se provodi neusklađeni nadzor od strane nadležnih tijela prema standardu koji je usporediv s usklađenim nadzorom nadležnih tijela Unije/EGP-a na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, npr. podružnicama koje su u državi članici čija je valuta euro osnovale institucije osnovane izvan EGP-a; za potrebe procjene prihvatljivosti institucije da sudjeluje u operacijama monetarne politike Eurosustava, kao pravilo, neusklađeni nadzor smatra se standardom usporedivim s usklađenim nadzorom nadležnih tijela Unije/EGP-a na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013 ako se smatra da su odgovarajući standardi Basel III doneseni od Bazelskog odbora za nadzor banaka primijenjeni u nadzornom režimu u relevantnoj državi
(c) moraju biti financijski stabilne u smislu članka 51. ove Odluke
(d) ispunjavaju sve operativne zahtjeve navedene u ugovorima, propisima ili procedurama koje primjenjuje HNB ili ESB u odnosu na određeni instrument ili operaciju.
Članak 51.
Procjena financijske stabilnosti institucija
1. Pri procjeni financijske stabilnosti pojedinih institucija za potrebe ovog članka Eurosustav može uzeti u obzir sljedeće informacije o bonitetu:
(a) tromjesečne informacije o kapitalu, omjeru financijske poluge i omjeru likvidnosti koje se dostavljaju prema Uredbi (EU) br. 575/2013 na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi u skladu s nadzornim zahtjevima ili
(b) ako je primjenjivo, informacije o bonitetu usporedive s informacijama iz točke (a).
2. Ako te informacije o bonitetu nisu stavljene na raspolaganje HNB-u odnosno ESB-u od strane nadzornog tijela institucije, HNB odnosno ESB mogu zahtijevati od institucije da te informacije učini dostupnima. Kada institucija izravno dostavlja te podatke, institucija je također dužna dostaviti ocjenu informacija koju je donijelo odgovarajuće nadzorno tijelo. Može se također zahtijevati dodatna potvrda vanjskog revizora.
3. Kada se radi o podružnicama, informacije koje se dostavljaju na temelju stavka 1. ovog članka odnose se na instituciju kojoj podružnica pripada.
4. U odnosu na procjenu financijske stabilnosti institucija koje su podvrgnute dokapitalizaciji u stvarima i pravima unosom instrumenata javnog duga, radi osiguravanja ispunjavanja omjera kapitala o kojem se izvješćuje u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, Eurosustav može uzeti u obzir metode korištene za takvu dokapitalizaciju i ulogu te dokapitalizacije, uključujući vrstu i likvidnost tih instrumenata te pristup izdavatelja tih instrumenata tržištu.
5. Subjekt koji prestaje s radom nije prihvatljiv za pristup operacijama monetarne politike Eurosustava.
Članak 52.
Pristup operacijama na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama i stalno raspoloživim mogućnostima
1. Institucije koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti iz članka 50. ove Odluke imaju pristup sljedećim operacijama monetarne politike Eurosustava:
(a) stalno raspoloživim mogućnostima
(b) operacijama na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama.
2. Pristup stalno raspoloživim mogućnostima i operacijama na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama s HNB-om dopušta se samo institucijama iz članka 50. ove Odluke.
3. Ako institucija koja ispunjava kriterije prihvatljivosti iz članka 50. ove Odluke ima poslovne jedinice, npr. središnjicu i podružnice u više od jedne države članice čija je valuta euro, svaka poslovna jedinica koja ispunjava kriterije prihvatljivosti iz članka 50. ove Odluke može pristupiti stalno raspoloživim mogućnostima ili operacijama na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama putem svog matičnog NSB-a.
4. Ponude za operacije na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama i zahtjeve za pristup stalno raspoloživim mogućnostima može podnijeti samo jedna poslovna jedinica u Republici Hrvatskoj, odnosno njezina središnjica ili podružnica.
Članak 53.
Odabir drugih ugovornih strana za pristup operacijama na otvorenom tržištu koje se provode putem brzih aukcija
1. Druge ugovorne strane koje mogu sudjelovati u operacijama na otvorenom tržištu koje se provode putem brzih aukcija biraju se u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka.
2. Za strukturne operacije koje se provode konačnim transakcijama putem brzih aukcija primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u stavku 3. točki (b) ovog članka.
3. Za operacije fine prilagodbe koje se provode putem brzih aukcija druge ugovorne strane biraju se kako slijedi:
(a) Za operacije fine prilagodbe koje se provode valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike i putem brzih aukcija krug drugih ugovornih strana istovjetan je krugu subjekata koji su odabrani za devizne intervencije Eurosustava i koji su osnovani u državi članici čija je valuta euro. Druge ugovorne strane za valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike koji se provode putem brzih aukcija ne trebaju ispunjavati kriterije utvrđene u članku 50. ove Odluke. Kriterij odabira za druge ugovorne strane koje sudjeluju u deviznim intervencijama Eurosustava temelje se na načelima opreznosti i učinkovitosti, kako je određeno u Prilogu V. Smjernice ESB/2014/60. HNB može primijeniti sustave koji se temelje na ograničenju kako bi nadzirao kreditne izloženosti u odnosu na pojedine druge ugovorne strane koje sudjeluju u valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike.
(b) Za operacije fine prilagodbe koje se provode povratnim transakcijama ili prikupljanjem oročenih depozita, a putem brzih aukcija, HNB za određenu transakciju odabire skup drugih ugovornih strana među institucijama koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti utvrđene u članku 50. ove Odluke. Odabir se prvenstveno temelji na aktivnosti određene institucije na novčanom tržištu. HNB može primijeniti dodatne kriterije odabira, kao što su učinkovitost odjela za trgovanje i potencijal za nadmetanje ponudama.
4. Ne dovodeći u pitanje stavke od 1. do 3. ovog članka, operacije na otvorenom tržištu koje se provode putem brzih aukcija mogu se također provoditi sa širim krugom drugih ugovornih strana nego što je navedeno u stavcima 2. i 3. ovog članka, ako tako odluči Upravno vijeće ESB-a.
DIO ČETVRTI
PRIHVATLJIVA IMOVINA
GLAVA I.
OPĆA NAČELA
Prihvatljiva imovina za kreditne operacije Eurosustava
1. Eurosustav primjenjuje jedinstveni okvir za prihvatljivu imovinu koji je zajednički za sve kreditne operacije Eurosustava i upravlja prihvatljivom imovinom u skladu s Odlukom o ECMS-u.
2. Kako bi sudjelovale u kreditnim operacijama Eurosustava, uključujući unutardnevni kredit, druge ugovorne strane moraju, u skladu s Odlukom o ECMS-u, Eurosustavu dati imovinu koje je prihvatljiva kao kolateral za takve operacije.
3. Ne radi se razlika između utržive i neutržive imovine u odnosu na kvalitetu imovine i njezinu prihvatljivost za različite vrste kreditnih operacija Eurosustava.
4. Za držanje prihvatljive imovine koju druge ugovorne strane daju kao kolateral za kreditne operacije koristi se objedinjavanje u skup prema članku 3. Odluke o ECMS-u.
5. Prihvatljiva utrživa imovina obuhvaća utržive dužničke instrumente koji udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti i zahtjevima kreditne kvalitete iz članaka od 60. do 88. dijela četvrtog glave II. i priloga XI. Smjernice ESB/2014/60.
6. Na imovinu iz stavka 5. ovog članka primjenjuju se još:
(a) u odnosu na jamstvo, članci od 113. do 118. iz dijela četvrtog glave IV. Smjernice ESB/2014/60
(b) u odnosu na kreditnu procjenu, osim članaka 62. i 63. ove Odluke, još i članci 120. i 126. iz dijela četvrtog glave V. te prilozi od IX. do IX.c i XII.c Smjernice ESB/2014/60
(c) u odnosu na kontrolu rizika i vrednovanje imovine, osim članaka 66., 67., 69. i 70. ove Odluke, još i članak 134. iz dijela četvrtog glave VI. i Prilog XII.a i XII.b Smjernice ESB/2014/60 te članci od 1. do 4. i tablice 1., 2., 2.a, 3.a, 3.b i 4. iz Priloga Smjernice ESB/2015/35.
(d) u odnosu na pravila za njezino korištenje, osim članka 68. te članaka od 71. do 74. ove Odluke, još i članci od 138. do 142., 144.a i 147. iz dijela četvrtog glave VIII. Smjernice ESB/2014/60.
7. Prihvatljiva neutrživa imovina obuhvaća oročene depozite drugih ugovornih strana kod HNB-a te kreditna potraživanja koja udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti iz članaka od 56. do 61. ove Odluke te iz članaka od 89. do 92., od 94. do 97. i članka 106. iz dijela četvrtog glave III. Smjernice ESB/2014/60 i zahtjevima kreditne kvalitete iz članaka od 108. do 111. iz dijela četvrtog glave III. Smjernice ESB/2014/60.
8. Na imovinu iz stavka 7. ovog članka primjenjuju se još:
(a) u odnosu na jamstvo, članci od 113. do 118. iz dijela četvrtog glave IV. Smjernice ESB/2014/60
(b) u odnosu na kreditnu procjenu, osim članaka od 62. do 65. ove Odluke, još i članci 120., 121. i 126. iz dijela četvrtog glave V. te prilozi od IX. do IX.c i XII.c Smjernice ESB/2014/60
(c) u odnosu na kontrolu rizika i vrednovanje imovine, osim članaka 66., 67., 69. i 70. ove Odluke, još i članak 135. iz dijela četvrtog glave VI. Smjernice ESB/2014/60 te članak 5. i tablica 3. iz Priloga Smjernice ESB/2015/35
(d) u odnosu na pravila za njezino korištenje, osim članka 68. te članaka od 71. do 74. ove Odluke, još i članci 138., 144.a i 147. iz dijela četvrtog glave VIII. Smjernice ESB/2014/60.
9. Novčana sredstva prihvatljiva su imovina samo za potrebe članka 70. ove Odluke.
10. Eurosustav može savjetovati drugu ugovornu stranu na njezin zahtjev o prihvatljivosti utržive imovine, ali isključivo nakon što je ta imovina izdana, ili o prihvatljivosti neutržive imovine, ali isključivo nakon što je za nju podnesen zahtjev za podnošenje. Eurosustav ne daje savjete prije tih događaja.
Članak 55.
Okvirni ugovor za kreditne operacije
Da bi mogla sudjelovati u kreditnim operacijama Eurosustava koje provodi HNB, druga ugovorna strana mora s HNB-om imati sklopljen okvirni ugovor koji je usklađen s važećim odredbama ove Odluke i Odluke o ECMS-u.
GLAVA II.
Zahtjevi za kreditna potraživanja
Članak 56.
Opća odredba za kreditna potraživanja
Da bi bila prihvatljiva kao kolateral za kreditne operacija Eurosustava, kreditna potraživanja moraju udovoljavati svim zahtjevima iz ove glave te zahtjevima iz članaka od 89. do 92., od 94. do 97. i od 108. do 111. iz dijela četvrtog glave III. Smjernice ESB/2014/60 te biti usklađena s člankom 138. stavcima od 1. do 3. iz dijela četvrtog glave VIII. iste Smjernice i, kad je primjenjivo, s člancima od 113. do 118. iz dijela četvrtog glave IV. iste Smjernice. Kreditna potraživanja na koja se primjenjuje pravo Republike Hrvatske moraju udovoljavati uvjetima iz Zakona o financijskom osiguranju.
Članak 57.
Najmanji iznos kreditnih potraživanja
Kreditna potraživanja moraju u vrijeme podnošenja zahtjeva za njihovu mobilizaciju kao kolaterala zadovoljavati minimalni prag od 500.000 eura.
Članak 58.
Nepostojanje ograničenja u odnosu na mobilizaciju i realizaciju kreditnih potraživanja
1. Kreditna potraživanja moraju biti u potpunosti prenosiva i moraju se moći mobilizirati bez ograničenja u korist Eurosustava. Ni ugovor o kreditu ni bilo koji drugi sporazum između druge ugovorne strane i dužnika niti, ako postoji, jamstvo za takvo kreditno potraživanje, ne smije sadržavati ograničavajuće odredbe u odnosu na mobilizaciju kreditnog potraživanja kao kolaterala, osim ako nacionalno zakonodavstvo predviđa da takva ugovorna ograničenja ne mogu utjecati na prenosivost i mobilizaciju kreditnog potraživanja ili da ne dovode u pitanje prava Eurosustava u odnosu na mobilizaciju kolaterala.
2. Kreditna potraživanja mogu se realizirati bez ograničenja u korist Eurosustava. Ni ugovor o kreditu ni bilo koji drugi sporazum između druge ugovorne strane i dužnika niti, ako postoji, jamstvo za takvo kreditno potraživanje, ne smije sadržavati ograničavajuće odredbe o realizaciji kreditnih potraživanja koja se upotrebljavaju kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava, uključujući bilo koji način, vrijeme ili druge zahtjeve u vezi s realizacijom.
3. Odredbe koje ograničavaju prijenos udjela sindiciranih kredita bankama, financijskim institucijama i tijelima koja su redovito uključena u ili osnovana radi izdavanja, kupnje ili ulaganja u kredite, vrijednosne papire ili drugu financijsku imovinu, ne smatraju se ograničenjem realizacije kreditnih potraživanja.
4. Ne smatra se ograničenjem mobilizacije i realizacije udjela sindiciranoga kredita kao kolaterala ni agent (engl. facility agent) za prikupljanje i raspodjelu plaćanja i upravljanje kreditom, ako:
(a) je agent kreditna institucija koja se nalazi u Uniji i
(b) odnos između odgovarajućeg člana sindikata i agenta može biti prenesen uz udjel ili kao dio udjela sindiciranoga kredita.
Provjera kreditnih potraživanja i posebni pravni zahtjevi
1. Prije registracije i mobilizacije kreditnog potraživanja na koje se primjenjuje pravo Republike Hrvatske, HNB provjerava njegovo postojanje i prihvatljivost.
2. Za provjeru iz stavka 1. ovog članka, uz informacije i dokumentaciju koje su predviđene Procedurom, potrebno je dostaviti:
(a) primjerak originala ugovora o kreditu, a, kad je primjenjivo, i ugovora i/ili izjave o jamstvu, uključujući svih njihovih aneksa kao i svih drugih ugovora i/ili izjava i drugih pravnih poslova koji se odnose ili su u vezi s osnovnim ugovorom o kreditu i jamstvu i, ako je bilo koji od tih dokumenata na stranom jeziku, njegov ovjereni prijevod na hrvatski te njihove elektroničke kopije, sve u skladu s Procedurom i
(b) relevantne identifikacijske oznake analitičke baze podataka o kreditima AnaCredit (tj. identifikacijsku oznaku »promatrane jedinice«, identifikacijsku oznaku »ugovora« i identifikacijsku oznaku »instrumenta«), kako se dostavljaju prema statističkim izvještajnim zahtjevima u skladu s Uredbom ESB/2016/13[4](Uredba (EU) 2016/867 Europske središnje banke od 18. svibnja 2016. o prikupljanju granularnih podataka o kreditima i kreditnom riziku (ESB/2016/13) (SL L 144, 1. 6. 2016., str. 44)).
3. Prije mobilizacije kreditnog potraživanja koje je prošlo provjeru iz stavka 1. ovog članka, druga ugovorna strana dužna je, u svrhu provjere učinka namjeravane mobilizacije prema dužniku te provjere udovoljavanja zahtjevu iz članka 104. stavka 3.a i članka 105. Smjernice ESB/2014/60, dostaviti:
(a) dokaz da je kreditni dužnik primio pisanu obavijest druge ugovorne strane o prijenosu tog kreditnog potraživanja s druge ugovorne strane na HNB
(b) pisanu izjavu kreditnog dužnika kojom se drugoj ugovornoj strani daje bezuvjetna suglasnost na priopćavanje Eurosustavu svih podataka koji su zakonom određeni kao bankovna tajna (uključujući, ali ne ograničavajući se na pojedinosti o dužnicima, jamcima, kreditnom potraživanju i jamstvu), a koji su Eurosustavu potrebni za zasnivanje financijskog osiguranja na kreditnom potraživanju te za korištenje i raspolaganje kreditnim potraživanjem kao instrumentom financijskog osiguranja; tom se izjavom ujedno HNB-u i drugim NSB-ovima daje bezuvjetna suglasnost za priopćavanje takvih podataka trećim osobama u mjeri u kojoj su im ti podaci potrebni za servisiranje kreditnog potraživanja te u slučaju prodaje kreditnog potraživanja radi namire iz tog kreditnog potraživanja kao instrumenta financijskog osiguranja i
(c) pisanu izjavu kreditnog dužnika da neće izvršiti prijeboj svojih tražbina s kreditnim potraživanjem koje se daje kao financijsko osiguranje prema vjerovniku tog kreditnog potraživanja sve do prestanka korištenja tog kreditnog potraživanja kao instrumenta financijskog osiguranja.
4. Pisane izjave iz stavka 3. točaka (b) i (c) ovog članka ne dostavljaju se ako su odredbe istog sadržaja već sadržane u ugovorima odnosno izjavama koje je druga ugovorna strana dostavila u skladu sa stavkom 2. točkom (a) ovog članka.
5. Druga ugovorna strana koja odmah želi mobilizirati kreditno potraživanje može dokumentaciju iz stavka 3. dostaviti i zajedno s dokumentacijom iz stavka 2. ovog članka.
Provjera kreditnih potraživanja nakon mobilizacije
1. Nakon mobilizacije pojedinoga kreditnog potraživanja kao kolaterala druga ugovorna strana dužna je HNB-u, za sve vrijeme dok se to kreditno potraživanje nalazi u skupu prihvatljive imovine, svaka tri mjeseca dostavljati svoje pisane potvrde:
(a) o postojanju kreditnog potraživanja
(b) o usklađenosti kreditnog potraživanja s kriterijima prihvatljivosti koje primjenjuje Eurosustav, i to s ovom glavom ove Odluke i člancima od 89. do 92., od 94. do 97. i člancima od 108. do 111. iz dijela četvrtog glave III. Smjernice ESB/2014/60 te o usklađenosti s člankom 138. stavcima od 1. do 3. iz dijela četvrtog glave VIII. i, kad je primjenjivo, s člancima od 113. do 118. iz dijela četvrtog glave IV. Smjernice ESB/2014/60
(c) da se nijedno kreditno potraživanje za koje je podnesen zahtjev istodobno ne koristi kao kolateral u korist bilo koje druge osobe i da ga druga ugovorna strana neće mobilizirati kao kolateral za bilo koju drugu osobu i
(d) da će druga ugovorna strana obavijestiti HNB najkasnije tijekom sljedećega radnog dana o svakom događaju koji znatno utječe na ugovorni odnos između druge ugovorne strane i HNB-a, posebno o prijevremenoj, djelomičnoj ili ukupnoj otplati, smanjenju vrijednosti ili značajnoj promjeni uvjeta kreditnog potraživanja.
2. Druge ugovorne strane ugovorom s vanjskim revizorom osiguravaju da vanjski revizori obavljaju nasumične provjere kvalitete i točnosti pisanih potvrda druge ugovorne strane iz stavka 1. ovog članka uvidom u dostavljenu fizičku dokumentaciju ili posjetom na licu mjesta. Provjerene informacije u odnosu na svako kreditno potraživanje moraju obuhvatiti najmanje značajke koje utvrđuju postojanje i prihvatljivost kreditnih potraživanja. Za druge ugovorne strane sa sustavima zasnovanima na internim rejtinzima (sustav IRB) koji su odobreni prema ECAF-u, provode se dodatne provjere procjene kreditne kvalitete kreditnih potraživanja koje uključuju provjere vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (engl. probability of default) u odnosu na dužnike kreditnih potraživanja koja se koriste kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava.
3. Druge ugovorne strane dužne su HNB-u dostaviti izvješće vanjskog revizora o svakoj nasumičnoj provjeri iz stavka 2. ovog članka odmah po njegovu primitku.
4. Druga ugovorna strana dužna je dostaviti svoje pisane potvrde iz stavka 1. točaka od (a) do (d) ovog članka i na svaki zahtjev HNB-a.
5. Neovisno o stavku 2. ovog članka, HNB može sam obaviti nasumičnu provjeru kvalitete i točnosti pisanih potvrda druge ugovorne strane iz stavka 1. ovog članka.
Članak 61.
Provjera postupaka i sustava koji se upotrebljavaju radi dostave kreditnih potraživanja
1. Provjeru primjerenosti postupaka i sustava kojima se druge ugovorne strane koriste za podnošenje HNB-u informacija o kreditnim potraživanjima prije prve mobilizacije kreditnih potraživanja provode vanjski revizori te pisanu potvrdu o tome dostavljaju HNB-u, koji potom odlučuje o prihvatljivosti takvih sustava za korištenje u svrhu dostave kolaterala za kreditne operacije Eurosustava. Provjera postupaka i sustava provodi se nakon toga najmanje jednom svakih pet godina. U slučaju značajnih promjena tih postupaka ili sustava, može se provesti nova provjera.
2. Ako HNB ili vanjski revizori utvrde da postupci i sustavi koje upotrebljava druga ugovorna strana više nisu prikladni za dostavu informacija o kreditnim potraživanjima Eurosustavu, HNB poduzima mjere koje smatra potrebnima, a koje mogu uključivati djelomičnu ili potpunu privremenu obustavu mobilizacije kreditnih potraživanja od strane druge ugovorne strane, dok se ne provede nova provjera prikladnosti postupaka i sustava kojima se druga ugovorna strana koristi za dostavu informacija o kreditnim potraživanjima Eurosustavu.
GLAVA III.
OKVIR ZA KREDITNU PROCJENU EUROSUSTAVA ZA PRIHVATLJIVU IMOVINU
Opće značajke okvira za kreditnu procjenu Eurosustava za prihvatljivu imovinu
1. Jedan od kriterija prihvatljivosti imovine jest da ona udovoljava visokim bonitetnim standardima određenima Okvirom za kreditnu procjenu Eurosustava (engl. Eurosystem credit assessment framework, u nastavku teksta: ECAF).
2. ECAF utvrđuje postupke, pravila i tehnike kojima se osigurava da se održavaju zahtjevi Eurosustava za visoke bonitetne standarde u odnosu na prihvatljivu imovinu i da prihvatljiva imovina udovoljava zahtjevima kreditne kvalitete koje je utvrdio Eurosustav.
3. Za potrebe ECAF-a Eurosustav utvrđuje zahtjeve kreditne kvalitete u obliku stupnjeva kreditne kvalitete utvrđivanjem vrijednosti praga za PD za razdoblje od godinu dana, kako slijedi:
(a) Eurosustav smatra, pod uvjetom redovnog preispitivanja, maksimalnu vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza za razdoblje od godinu dana od 0,10 % jednakovrijednom zahtjevu kreditne kvalitete 2. stupnja, a maksimalnu vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza za razdoblje od godinu dana od 0,40% jednakovrijednom zahtjevu kreditne kvalitete 3. stupnja.
(b) Sva prihvatljiva imovina za kreditne operacije Eurosustava mora udovoljavati najmanje zahtjevu kreditne kvalitete 3. stupnja. Eurosustav primjenjuje dodatne zahtjeve kreditne kvalitete za određenu imovinu u skladu s dijelom četvrtim glavama II. i III. Smjernice ESB/2014/60.
4. Eurosustav objavljuje informacije o stupnjevima kreditne kvalitete na mrežnim stranicama ESB-a u obliku usklađene ljestvice kreditnih rejtinga Eurosustava, uključujući usporedbu kreditnih procjena dostavljenih od strane prihvaćenih vanjskih institucija za kreditnu procjenu sa stupnjevima kreditne kvalitete.
5. Pri procjeni zahtjeva kreditne kvalitete Eurosustav uzima u obzir informacije o kreditnoj procjeni sustava za kreditnu procjenu koji pripadaju jednom od četiri izvora u skladu s člankom 63. ove Odluke.
6. Kao dio procjene kreditnog standarda određene imovine Eurosustav može uzeti u obzir institucionalne kriterije i značajke koje osiguravaju sličnu zaštitu imatelju imovine, kao što su jamstva. Eurosustav zadržava pravo da na temelju informacija koje smatra značajnima utvrdi ispunjavaju li izdanje, izdavatelj, dužnik ili jamac zahtjeve kreditne kvalitete Eurosustava za osiguravanje primjerene zaštite Eurosustava od rizika.
7. ECAF primjenjuje definiciju »nastanka statusa neispunjavanja obveza« utvrđenu u Direktivi 2013/36/EU i Uredbi (EU) br. 575/2013.
Članak 63.
Prihvaćeni izvori i sustavi za kreditnu procjenu
1. Informacije o kreditnim procjenama, na kojima Eurosustav temelji procjenu prihvatljivosti imovine za kolateral za kreditne operacije Eurosustava, pružaju sustavi kreditne procjene koji pripadaju jednom od četiriju sljedećih izvora:
(a) vanjskim institucijama za kreditnu procjenu (VIKP ili engl. external credit assessment institutions, u nastavku teksta: ECAI)
(b) cjelokupnim internim sustavima za kreditnu procjenu NSB-ova (engl. full in-house credit assessment systems, u nastavku teksta: F-ICAS)
(c) statističkim internim sustavima za kreditnu procjenu NSB-ova (engl. statistical in-house credit assessment system, u nastavku teksta: S-ICAS)
(d) sustavima zasnovanima na internim rejtinzima drugih ugovornih strana (engl. internal rating-based, u nastavku teksta: IRB).
2. Unutar svakog izvora za kreditnu procjenu iz stavka 1. ovog članka može postojati više sustava za procjenu. Sustavi iz stavka 1. točke (a) ovog članka moraju zadovoljavati kriterije za prihvaćanje iz članka 120. i priloga od IX. do IX.c Smjernice ESB/2014/60, sustavi iz stavka 1. točke (b) ovog članka kriterije iz članka 121. stavka 1. i Priloga IX. Smjernice ESB/2014/60, sustavi iz stavka 1. točke (c) ovog članka kriterije iz članka 121. stavka 1. i Priloga IX. ove Smjernice ESB/2014/60, a sustavi iz stavka 1. točke (d) ovog članka kriterije iz članka 64. ove Odluke i Priloga IX. Smjernice ESB/2014/60. Popis prihvaćenih ECAI sustava, F-ICAS sustava i S-ICAS sustava objavljuje se na mrežnim stranicama ESB-a.
3. Svi prihvaćeni sustavi za kreditnu procjenu predmet su ECAF postupka analize učinkovitosti kako je uređeno u članku 126. i Prilogu IX. Smjernice ESB/2014/60.
4. Objavljivanjem informacija o prihvaćenim sustavima za kreditnu procjenu u vezi s kreditnim operacijama Eurosustava Eurosustav ne preuzima nikakvu odgovornost za svoju ocjenu prihvaćenih sustava za kreditnu procjenu.
5. U slučaju povrede ECAF pravila i postupaka, odgovarajući sustav za kreditnu procjenu može biti isključen iz sustava prihvaćenih prema ECAF-u.
Članak 64.
Opći kriteriji za prihvaćanje IRB sustava
1. Za dobivanje odobrenja za upotrebu IRB sustava u skladu s ECAF-om druga ugovorna strana mora podnijeti zahtjev HNB-u. IRB sustav može biti odobren u skladu s ECAF-a samo ako je nadležno tijelo ovlastilo drugu ugovornu stranu za njegovu upotrebu u svrhu kapitalnih zahtjeva. Ako je IRB sustav dobio takvo odobrenje, ali je to odobrenje naknadno povučeno, istodobno se povlači i odobrenje u skladu s ECAF-om.
2. Stavak 1. ovog članka primjenjuje se na svaku drugu ugovornu stranu koja namjerava upotrebljavati IRB sustav bez obzira na njezin status, tj. je li matično društvo, društvo kćer ili podružnica i bez obzira na to je li odobrenje za upotrebu IRB sustava dobiveno od nadležnog tijela u istoj državi za matično društvo i moguće za društva kćeri ili od strane nadležnog tijela u matičnoj državi matičnog društva za podružnice i moguće za društva kćeri.
3. Zahtjev iz stavka 1. ovog članka mora uključiti sljedeće informacije i dokumente koji se, ako to HNB zatraži, prevode na hrvatski jezik:
(a) presliku odluke nadležnog tijela kojom se drugoj ugovornoj strani daje odobrenje za upotrebu IRB sustava u svrhu kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj ili nekonsolidiranoj osnovi, zajedno sa svim posebnim uvjetima za takvu upotrebu
(b) ažurnu procjenu nadležnog tijela koja sadrži trenutačno dostupne informacije o svim pitanjima koja utječu na upotrebu IRB sustava za potrebe kolaterala i svim pitanjima koja se odnose na podatke koji se primjenjuju za postupak analize učinkovitosti prema ECAF-u
(c) informacije o svim promjenama IRB sustava druge ugovorne strane koje je preporučilo ili zahtijevalo nadležno tijelo, zajedno s rokom do kojeg je te promjene potrebno provesti
(d) informacije o pristupu koji druga ugovorna strana ima pri dodjeli vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza dužnicima, kao i podatke o stupnjevima rejtinga i povezanim jednogodišnjim vjerojatnostima nastanka statusa neispunjavanja obveza koje se upotrebljavaju za utvrđivane prihvatljivih rejting-kategorija. Vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza iz članka 62. stavka 3. ove Odluke koju iskazuje sustav IRB druge ugovorne strane jest »konačna« vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza koja se upotrebljava za izračun kapitalnih zahtjeva, uključujući sve nadzorne regulatorne donje granice, faktore uvećanja, odgovarajuće prilagodbe, maržu konzervativnosti, poništavanja i raspoređivanje u glavne ljestvice
(e) presliku posljednjih informacija o Stupu III (tržišna disciplina), koje druga ugovorna strana mora redovno objavljivati u skladu sa zahtjevima za tržišnu disciplinu prema okviru Basel III, Direktivi 2013/36/EU i Uredbi (EU) br. 575/2013
(f) naziv i adresu nadležnog tijela i vanjskog revizora
(g) informacije o povijesnoj evidenciji ostvarenih stopa neispunjavanja obveza u odnosu na rejting-kategorije IRB sustava druge ugovorne strane, koja obuhvaća pet kalendarskih godina koje prethode podnošenju navedenog zahtjeva; ako je nadležno tijelo odobrenje za upotrebu IRB sustava za potrebe kapitalnih zahtjeva dalo tijekom tih pet kalendarskih godina, informacije moraju obuhvaćati razdoblje od trenutka odobrenja upotrebe IRB sustava za potrebe kapitalnih zahtjeva; povijesni godišnji podaci o ostvarenim stopama neispunjavanja obveza i moguće dodatne informacije moraju biti u skladu s odredbama za analizu učinkovitosti iz članka 126. Smjernice ESB/2014/60 kao da je IRB sustav bio predmet tih odredbi tijekom tog razdoblja
(h) informacije potrebne za analizu učinkovitosti opisanu u članku 126. i Prilogu IX. Smjernice ESB/2014/60, a koje se zahtijevaju od IRB sustava već odobrenih u skladu s ECAF-om za tekuću kalendarsku godinu u vrijeme podnošenja zahtjeva.
4. Druga ugovorna strana nije obvezna dostaviti informacije u skladu sa stavkom 3., točkama od (a) do (c) ovog članka, ako nadležno tijelo izravno prenosi te informacije HNB-u na njegov zahtjev ili kad je HNB ujedno i nadležno tijelo.
5. Zahtjev koji druga ugovorna strana podnosi u skladu sa stavkom 1. ovog članka potpisuju zakonski zastupnici druge ugovorne strane u skladu s njihovim ovlaštenjima za zastupanje ili ovlašteni punomoćnik u njihovo ime.
6. HNB o odluci o prihvaćanju ili odbijanju zahtjeva iz stavka 1. ovog članka obavještava drugu ugovornu stranu.
Članak 65.
Izvještajne obveze drugih ugovornih strana koje primjenjuju IRB sustav
1. Druge ugovorne strane dužne su informacije iz članka 64. stavka 3. točaka od (b) do (f) ove Odluke davati HNB-u na godišnjoj osnovi ili na zahtjev HNB-a, osim ako nadležno tijelo prenosi takve informacije izravno HNB-u na njegov zahtjev ili kad je HNB ujedno i nadležno tijelo.
2. Godišnje izvješće s informacijama iz stavka 1. ovog članka moraju potpisati zakonski zastupnici druge ugovorne strane u skladu s njihovim ovlaštenjima za zastupanje ili ovlašteni punomoćnik u njihovo ime. HNB šalje presliku tog dopisa nadležnom tijelu i, prema potrebi, vanjskom revizoru druge ugovorne strane.
3. Kao dio redovne analize IRB sustava HNB provodi izravne i neizravne provjere statističkih informacija koje dostavljaju druge ugovorne strane za potrebe godišnjeg postupka analize učinkovitosti. Cilj je takvih kontrola provjeravanje točnosti, ispravnosti i potpunosti statičkih skupova.
4. Druge ugovorne strane moraju ispunjavati i sve dodatne operativne kriterije utvrđene u procedurama koje primjenjuje HNB, uključujući odredbe koje se odnose na:
(a) ad hoc provjere postupaka uspostavljenih za priopćavanje obilježja kreditnih potraživanja HNB-u
(b) godišnje provjere koje provodi HNB (ili, prema potrebi, nadležno tijelo ili vanjski revizor) radi utvrđivanja točnosti i valjanosti statičkih skupova kako je navedeno u Prilogu IX. Smjernice ESB/2014/60
(c) dostavljanje informacija u vezi s promjenama u odnosu na prihvatljivost i, ako je potrebno, neposredno povlačenje odgovarajućih kreditnih potraživanja najkasnije tijekom sljedećega radnog dana
(d) obavješćivanje HNB-a o činjenicama i okolnostima koje bi mogle značajno utjecati na daljnje korištenje sustava IRB za potrebe ECAF-a ili na način na koji IRB sustav dovodi do utvrđivanja prihvatljivosti kolaterala, posebno uključujući značajne promjene IRB sustava druge ugovorne strane koje mogu utjecati na način na koji stupnjevi rejtinga ili vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza IRB sustava odgovaraju usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava. To uključuje, ali ne ograničava se na sve promjene koje utječu na vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza, kako je navedeno u članku 64. stavku 3. točki (d) ove Odluke, koje IRB sustav upotrebljava za izračun kapitalnih zahtjeva.
GLAVA IV.
KONTROLA RIZIKA I OKVIR ZA VREDNOVANJE UTRŽIVE I NEUTRŽIVE IMOVINE
Članak 66.
Svrha kontrole rizika i okvira za vrednovanje
1. Prihvatljiva imovina koja je mobilizirana kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava podliježe mjerama za kontrolu rizika iz članka 67. ove Odluke, čiji je cilj zaštita Eurosustava od rizika financijskoga gubitka u slučaju povrede druge ugovorne strane.
2. Eurosustav može u svakom trenutku primijeniti dodatne mjere za kontrolu rizika iz članka 67. stavka 2. ove Odluke, ako je to potrebno za osiguranje odgovarajuće zaštite Eurosustava od rizika u skladu s člankom 18. stavkom 1. Statuta ESSB-a. U svrhu osiguranja takve zaštite od rizika mogu se, po potrebi, primijeniti i dodatne mjere za kontrolu rizika u odnosu na pojedinu drugu ugovornu stranu.
3. Sve mjere za kontrolu rizika koje primjenjuje Eurosustav osiguravaju dosljedne, transparentne i nediskriminirajuće uvjete za sve vrste mobilizirane prihvatljive imovine u svim državama članicama čija je valuta euro.
Mjere za kontrolu rizika
1. Eurosustav primjenjuje sljedeće mjere za kontrolu rizika za prihvatljivu imovinu:
(a) korektivne faktore utvrđene u Smjernici ESB/2015/35
(b) varijacijske marže (vrednovanje po tržišnoj vrijednosti):
Zahtjev je Eurosustava da se u povratnim transakcijama za puštanje likvidnosti tržišna vrijednost prihvatljive imovine, usklađena za korektivni faktor i, ako je primjenjivo, klimatski faktor,, održava cijelo vrijeme korištenja te imovine. Ako vrijednost prihvatljive imovine, koja se procjenjuje na dnevnoj osnovi, padne ispod određene razine (nedostatnost kolaterala), HNB će od druge ugovorne strane tražiti da dostavi dodatnu imovinu ili novčana sredstva upućivanjem poziva za pokriće u skladu s člankom 70. ove Odluke. Slično tome, ako vrijednost prihvatljive imovine kod sljedeće procjene premaši određenu razinu, HNB vraća višak novčanih sredstava
(c) ograničenja u vezi s korištenjem neosiguranih dužničkih instrumenata koje je izdala kreditna institucija ili bilo koji drugi subjekt s kojim je kreditna institucija u bliskoj vezi prema članku 138. Smjernice ESB/2014/60
(d) umanjenja vrijednosti (engl. valuation markdowns) utvrđena u Smjernici ESB/2015/35.
(e) klimatski faktor kako je utvrđen u Prilogu XII.b Smjernice ESB/2014/60.
2. Eurosustav može primjenjivati sljedeće dodatne mjere za kontrolu rizika:
(a) početne marže, što podrazumijeva da druge ugovorne strane dostavljaju prihvatljivu imovinu u vrijednosti koja je barem jednaka likvidnosti koju osigurava Eurosustav uvećanoj za vrijednost početne marže
(b) ograničenja u vezi s izdavateljima, dužnicima ili jamcima: Eurosustav može primijeniti dodatna ograničenja izloženosti prema izdavateljima, dužnicima ili jamcima uz ona koja se primjenjuju na korištenje neosiguranih dužničkih instrumenata iz stavka 1. točke (c) ovog članka
(c) dodatne korektivne faktore
(d) dodatna jamstva jamaca koji zadovoljavaju zahtjeve kreditne kvalitete Eurosustava u svrhu prihvaćanja određene imovine
(e) isključenje određene imovine od upotrebe kao kolaterala u kreditnim operacijama Eurosustava.
GLAVA V.
Skup prihvatljive imovine (skup kolaterala)
Članak 68.
Osnovne karakteristike skupa prihvatljive imovine (skupa kolaterala)
1. HNB za financijsko osiguranje kreditnih operacija Eurosustava primjenjuje objedinjavanje u skup (engl. pooling) kao metodu držanja prihvatljive imovine mobilizirane za kreditne operacije Eurosustava u skladu s člankom 3. Odluke o ECMS-u.
2. Skup prihvatljive imovine ili skup kolaterala jest sva prihvatljiva imovina koju pojedina druga ugovorna strana mobilizira kao kolateral za postojeće i buduće kreditne operacije Eurosustava, pri čemu HNB evidentira skup prihvatljive imovine pojedine druge ugovorne strane odvojeno od skupova prihvatljive imovine ostalih drugih ugovornih strana.
3. Pojedina imovina u skupu prihvatljive imovine druge ugovorne strane nije namijenjena za osiguranje točno određene kreditne operacije Eurosustava, već vrijednost prihvatljive imovine u skupu pokriva sve obveze pojedine druge ugovorne strane prema HNB-u iz kreditnih operacija u kojima ta druga ugovorna strana sudjeluje ili će sudjelovati.
Članak 69.
Vrednovanje skupa prihvatljive imovine
HNB svakog dana vrednuje imovinu koja je mobilizirana kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava u skladu s pravilima vrednovanja koja su utvrđena u člancima 134. i 135. Smjernice ESB/2014/60.
Poziv za pokriće
1. Ako se nakon vrednovanja i primjene korektivnih faktora i, ako je primjenjivo, klimatskog faktora, utvrdi da je vrijednost prihvatljive imovine u skupu druge ugovorne strane manja od iznosa obveza druge ugovorne strane prema HNB-u za kreditne operacije Eurosustava na dan vrednovanja, provest će se poziv za pokriće u skladu s postupcima iz članka 11. Odluke o ECMS-u. Ako je vrijednost skupa prihvatljive imovine druge ugovorne strane nakon ponovnog vrednovanja veća od iznosa obveza druge ugovorne strane prema HNB-u za kreditne operacije Eurosustava, uvećana za, kada je primjenjivo, varijacijsku maržu, HNB će vratiti višak novčanih sredstava koje je druga ugovorna strana dostavila za poziv za pokriće.
2. Kamatna stopa na prekonoćni depozit primjenjuje se i na novčana sredstva prenesena na temelju poziva za pokriće.
Članak 71.
Neprihvaćanje prihvatljive imovine zbog operativnih razloga
HNB može zbog operativnih razloga i u skladu s Procedurom zatražiti od druge ugovorne strane uklanjanje prihvatljive imovine prije nastanka novčanog toka, uključujući plaćanje glavnice ili kupona.
Članak 72.
Obavijest, vrednovanje i uklanjanje imovine koja je neprihvatljiva ili je protivna pravilima korištenja prihvatljive imovine
1. Ako se u skupu prihvatljive imovine druge ugovorne strane nalazi i imovina koja se ne smije ili ne smije više koristiti kao kolateral, uključujući zbog identiteta izdavatelja, dužnika ili jamca ili zbog postojanja bliskih veza, druga ugovorna strana mora o tome odmah obavijestiti HNB.
2. Imovina iz stavka 1. ovog članka vrednovat će se po vrijednosti nula najkasnije na sljedeći datum vrednovanja te se može aktivirati poziv za pokriće.
3. Druga ugovorna strana mora imovinu iz stavka 1. ovog članka što prije ukloniti iz skupa.
4. Druga ugovorna strana mora Eurosustavu dostavljati točne i ažurirane informacije koje utječu na vrijednost kolaterala.
Članak 73.
Sankcije zbog nepoštivanja pravila korištenja prihvatljive imovine
Nepostupanje u skladu s člancima 71. i 72. ove Odluke i člancima od 138. do 142. te 144.a Smjernice ESB/2014/60 podliježe sankcijama prema člancima od 76. do 79. ove Odluke. Sankcije se primjenjuju i onda kad druga ugovorna strana ne sudjeluje aktivno u operacijama monetarne politike Eurosustava.
GLAVA VI.
PREKOGRANIČNO KORIŠTENJE PRIHVATLJIVE IMOVINE
Opća načela
Druge ugovorne strane mogu se koristiti prihvatljivom imovinom na prekograničnoj osnovi na cijelom europodručju za sve vrste kreditnih operacija Eurosustava u skladu s postupcima za mobilizaciju prihvatljive imovine kao kolaterala utvrđenima Odlukom o ECMS-u i Procedurom.
DIO PETI
SANKCIJE U SLUČAJU NEISPUNJAVANJA OBVEZA DRUGE UGOVORNE STRANE
Članak 75.
Sankcije zbog nepostupanja u skladu s odredbama o minimalnim pričuvama
1. ESB izriče sankcije institucijama koje ne ispunjavaju obveze koje proizlaze iz uredbi i odluka ESB-a u vezi s primjenom minimalnih pričuva na temelju Uredbe (EZ) br. 2532/98, Uredbe ESB/1999/4, Uredbe (EZ) br. 2531/98, Uredbe ESB/2021/1 i Odluke ESB/2021/45[19](Odluka (EU) 2021/1815 Europske središnje banke od 7. listopada 2021. o metodologiji koja se primjenjuje za izračun sankcija za nepoštovanje zahtjeva za držanje minimalnih pričuva i povezanih odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2021/45) (SL L 367, 15. 10. 2021., str. 4)). Navedenim aktima određene su sankcije i postupovna pravila za njihovu primjenu.
2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka, u slučaju ozbiljne povrede odredbi o minimalnim pričuvama, Eurosustav može privremeno isključiti druge ugovorne strane iz sudjelovanja u operacijama na otvorenom tržištu.
Sankcije zbog nepostupanja u skladu s određenim pravilima za operacije monetarne politike Eurosustava
1. HNB izriče jednu ili više sankcija ako druga ugovorna strana prekrši bilo koju od sljedećih obveza:
(a) u odnosu na povratne transakcije i valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike i obveze iz članka 15. ove Odluke da na odgovarajući način kolateralizira i namiri iznos koji je raspodijeljen drugoj ugovornoj strani za vrijeme cijelog razdoblja određene operacije uključujući bilo koji nepodmireni iznos određene operacije u slučaju raskida od strane HNB-a prije isteka preostalog razdoblja operacije
(b) u odnosu na prikupljanje oročenih depozita, konačne transakcije i izdavanje dužničkih certifikata ESB-a, obvezu namire transakcije iz članka 16. ove Odluke
(c) u odnosu na korištenje prihvatljive imovine, obvezu mobiliziranja ili korištenja prihvatljive imovine i poštivanja pravila za korištenje prihvatljive imovine iz članaka 71. i 72. ove Odluke te članaka od 138. do 142. i 144.a Smjernice ESB/2014/60
(d) u vezi s postupcima na kraju dana i uvjetima za pristup prekonoćnom kreditu, obvezu prethodnog dostavljanja dovoljno prihvatljive imovine kao kolaterala, u slučajevima kada postoji preostalo negativno stanje na TARGET računima druge ugovorne strane nakon završetka postupka provjere na kraju dana, zbog čega se prema članku 19. stavku 5. ove Odluke smatra da je podnesen automatski zahtjev za prekonoćni kredit ili, u slučaju druge ugovorne strane čiji je pristup operacijama monetarne politike Eurosustava ograničen u skladu s člankom 80. ove Odluke, obvezu da se koristi pristupom operacijama monetarne politike Eurosustava unutar utvrđenog ograničenja
(e) bilo koju obvezu plaćanja iz članka 144.a stavka 3. Smjernice ESB/2014/60
(f) u odnosu na obavješćivanje o ograničenim sredstvima ili njihovu upotrebu, obvezu obavješćivanja HNB-a o svim ograničenim sredstvima o kojima nije dostavljena obavijest u skladu s člankom 49.a stavkom 6. ove Odluke ili obvezu da ne upotrebljava ograničena sredstva protivno ograničenjima iz članka 49.a stavaka 3. i 4. ove Odluke.
2. Sankcije koje se izriču prema ovom članku jesu:
(a) samo novčana sankcija ili
(b) i novčana i nenovčana sankcija.
Članak 77.
Novčane sankcije zbog nepostupanja u skladu s određenim pravilima za operacije monetarne politike Eurosustava
1. Ako druga ugovorna strana ne ispuni neku od obveza utvrđenih u članku 76. stavku 1. ove Odluke, Eurosustav će izreći novčanu sankciju za svaki takav događaj neispunjavanja obveza. Za potrebe dijela petog ove Odluke, svaka pojedinačna imovina mobilizirana kao kolateral na koju utječe takav događaj neispunjavanja obveza smatra se slučajem neispunjavanja obveza. Primjenjiva novčana sankcija sastoji se od sljedećeg:
(a) fiksnog iznosa od 500 EUR za svaki događaj neispunjavanja obveza o kojemu je HNB obavijestio drugu ugovornu stranu, bez obzira na broj imovine mobilizirane kao kolateral na koju utječe taj događaj neispunjavanja obveza
(b) promjenjivog iznosa za svaku imovinu mobiliziranu kao kolateral na koju utječe događaj neispunjavanja obveza, izračunat u skladu s Prilogom VII. odjeljkom I. Smjernice ESB/2014/60.
2. Ukupna primjenjiva novčana sankcija izračunata u skladu sa stavkom 1. ovog članka i Prilogom VII. Smjernice ESB/2014/60 umanjuje se za 50 % u bilo kojem od sljedećih slučajeva samoprijavljenog neispunjavanja obveza:
(a) ako druga ugovorna strana otkloni neispunjavanje obveze iz članka 76. stavka 1. točke (c) ove Odluke i obavijesti HNB o tom otklanjanju prije nego što HNB, ESB ili vanjski revizor obavijesti drugu ugovornu stranu o neispunjavanju obveza
(b) ako druga ugovorna strana obavijesti HNB o događaju neispunjavanja obveza koji nije otkrio HNB ili ESB, a nastao je u vezi s imovinom koja je demobilizirana. Umanjenje novčane sankcije ne primjenjuje se na imovinu za koju je u tijeku postupak provjere o kojemu druga ugovorna strana ima saznanja zbog obavijesti HNB-a, ESB-a ili vanjskog revizora.
Članak 78.
Nenovčane sankcije zbog nepostupanja u skladu s određenim pravilima za operacije monetarne politike Eurosustava
1. Eurosustav može privremeno isključiti drugu ugovornu stranu u slučaju trećeg i svakog sljedećeg događaja neispunjavanja obveza iste vrste iz članka 76. stavka 1. točaka (a), (b) ili (c) ove Odluke unutar razdoblja od 12 mjeseci ako je u odnosu na svaki takav događaj neispunjavanja obveza:
(a) izrečena novčana sankcija i
(b) druga ugovorna strana obaviještena o svakoj odluci o novčanoj sankciji.
2. Razdoblje od 12 mjeseci iz stavka 1. ovog članka računa se od datuma obavijesti o prvom događaju neispunjavanja obveze iste vrste iz članka 76. stavka 1. točaka (a), (b) ili (c) ove Odluke. Prvi samoprijavljeni događaj neispunjavanja obveza iz članka 77. stavka 2. ove Odluke koji nastane u relevantnom razdoblju od 12 mjeseci ne računa se kao događaj neispunjavanja obveza.
3. Svako privremeno isključenje prema stavku 1. ovog članka u odnosu na događaj neispunjavanja obveza iste vrste iz članka 76. stavka 1. točaka (a) ili (b) ove Odluke primjenjuje se na svaku sljedeću operaciju na otvorenom tržištu koja je iste vrste kao i operacija na otvorenom tržištu koja je dovela do sankcije iz stavka 1. ovog članka.
4. Razdoblje privremenog isključenja u slučaju iz stavka 3. ovog članka određuje se u skladu s Prilogom VII. Smjernice ESB/2014/60.
5. Svako privremeno isključenje prema stavku 1. ovog članka u odnosu na događaj neispunjavanja obveza iste vrste iz članka 76. stavka 1. točke (c) ove Odluke primjenjuje se na prvu operaciju puštanja likvidnosti na otvorenom tržištu tijekom razdoblja održavanja pričuva nakon obavijesti o privremenom isključenju.
6. U iznimnim okolnostima Eurosustav može privremeno, na razdoblje od tri mjeseca, isključiti drugu ugovornu stranu iz svih budućih operacija monetarne politike Eurosustava ako nastupi događaj neispunjavanja obveza iz članka 76. stavka 1. ove Odluke. U tom slučaju Eurosustav uzima u obzir ozbiljnost slučaja, osobito uključene iznose te učestalost i trajanje neusklađenosti.
Članak 79.
Primjena nenovčanih sankcija na podružnice zbog nepostupanja u skladu s određenim pravilima za operacije monetarne politike Eurosustava
Kada Eurosustav privremeno isključi drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 78. stavkom 6. ove Odluke, to privremeno isključenje može se primijeniti i na podružnice te druge ugovorne strane koje su osnovane u drugim državama članicama čija je valuta euro.
DIO ŠESTI
DISKRECIJSKE MJERE
Diskrecijske mjere zbog opreznosti ili u slučaju povrede
1. Zbog opreznosti Eurosustav može poduzeti bilo koju od sljedećih mjera:
(a) ograničiti, privremeno isključiti ili trajno isključiti drugu ugovornu stranu iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava u skladu s ovom Odlukom ili bilo kojim propisom koji primjenjuje ESB
(b) odbiti, ograničiti uporabu ili primijeniti dodatne korektivne faktore na imovinu koju je određena druga ugovorna strana mobilizirala kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava na temelju informacija koje Eurosustav smatra značajnima, posebno ako se čini da kreditna kvaliteta druge ugovorne strane pokazuje visoku korelaciju s kreditnom kvalitetom imovine koja je mobilizirana kao kolateral.
2. Drugim ugovornim stranama iz članka 50. točke (b) podtočke i. ove Odluke koje ne ispunjavaju kapitalne zahtjeve utvrđene u Uredbi (EU) br. 575/2013 na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi u skladu s nadzornim zahtjevima te drugim ugovornim stranama iz članka 50. točke (b) podtočke iii. ove Odluke koje ne ispunjavaju zahtjeve usporedive s kapitalnim zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 575/2013 na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi, automatski se ograničava pristup operacijama monetarne politike Eurosustava zbog opreznosti. Ograničenje odgovara razini pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava važećoj u vrijeme kada je o takvoj neusklađenosti obaviješten Eurosustav. Ovo ograničenje nema utjecaja na bilo koju daljnju diskrecijsku mjeru koju Eurosustav može poduzeti. Druge ugovorne strane automatski se privremeno isključuju iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava zbog opreznosti, osim ako Upravno vijeće ESB-a odluči drukčije na zahtjev odgovarajućeg NSB-a, u bilo kojem od sljedećih slučajeva:
(a) nije izgledno da će druga ugovorna strana pravodobno ponovno uspostaviti usklađenost s odgovarajućim kapitalnim zahtjevima.
(b) usklađenost s kapitalnim zahtjevima nije ponovno uspostavljena odgovarajućim i pravodobnim mjerama najkasnije po isteku jednog od sljedećih razdoblja, ovisno o tome što nastupi ranije:
i. u roku od 20 tjedana od referentnog datuma redovitog prikupljanja podataka u skladu s člankom 51. ove Odluke u okviru kojega je utvrđena neusklađenost
ii. u roku od osam tjedana od dana kada odgovarajuće nadležno tijelo potvrdi da druga ugovorna strana više ne ispunjava kapitalne zahtjeve, ako je takva neusklađenost utvrđena izvan opsega redovitog prikupljanja podataka.
3. U kontekstu svoje procjene financijske stabilnosti druge ugovorne strane u skladu s člankom 50. točkom (c) ove Odluke, a neovisno o bilo kojim drugim diskrecijskim mjerama, Eurosustav može sljedećim drugim ugovornim stranama ograničiti pristup operacijama monetarne politike Eurosustava na temelju opreznosti:
(a) drugoj ugovornoj strani za koju informacije o stopama kapitala i/ili omjera financijske poluge prema Uredbi (EU) br. 575/2013 nisu cjelovite ili nisu stavljene na raspolaganje HNB-u i ESB-u pravodobno, a najkasnije u roku od 14 tjedana od kraja odgovarajućeg tromjesečja
(b) drugoj ugovornoj strani koja ne mora izvješćivati o stopama kapitala i/ili omjera financijske poluge u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, ali za koju informacije usporedivog standarda s onima iz članka 50. točke (b) podtočke iii. ove Odluke nisu cjelovite ili nisu stavljene na raspolaganje HNB-u i ESB-u pravodobno, a najkasnije u roku od 14 tjedana od kraja odgovarajućeg tromjesečja.
Pristup se ponovno uspostavlja nakon što relevantne informacije budu stavljene na raspolaganje HNB-u i nakon što bude utvrđeno da druga ugovorna strana ispunjava kriterij financijske stabilnosti u skladu s člankom 50. točkom (c) ove Odluke. Ako relevantne informacije ne budu stavljene na raspolaganje najkasnije u roku od 20 tjedana od kraja odgovarajućeg tromjesečja, druga ugovorna strana automatski se privremeno isključuje iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava na temelju opreznosti.
4. Ako kašnjenje u dostavi iz stavka 3. ovog članka odgovarajućih informacija za određeno referentno razdoblje proizlazi iz događaja izvan kontrole druge ugovorne strane, relevantni rokovi izvještavanja na kraju tromjesečja u odnosu na određeno tromjesečje produljuju se kako slijedi:
(a) za osam tjedana za druge ugovorne strane koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti u skladu s člankom 50. točkom (b) podtočkama i. ili ii. ove Odluke ili
(b) za dva tjedna za druge ugovorne strane iz članka 50. točke (b) podtočke iii. ove Odluke.
5. Eurosustav može na temelju opreznosti ograničiti, privremeno isključiti ili trajno isključiti iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava drugu ugovornu stranu koja usmjerava likvidnost Eurosustava drugom subjektu koji pripada istoj bankovnoj »grupi« (kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 26. Direktive 2014/59/EU i člankom 2. točkom 11. Direktive 2013/34/EU[26](Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29. 6. 2013., str. 19))), ako je subjekt koji prima takvu likvidnost i. neprihvatljivi subjekt koji prestaje s radom ili ii. podvrgnut diskrecijskim mjerama na temelju opreznosti ili po nastupu povrede.
6. Eurosustav može zbog opreznosti ograničiti, privremeno isključiti ili trajno isključiti iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava drugu ugovornu stranu koja krši zahtjev za inicijalni kapital utvrđen u članku 93. Uredbe (EU) br. 575/2013 i odgovarajućem nacionalnom zakonodavstvu.
7. Neovisno o svim drugim diskrecijskim mjerama Eurosustav će, na temelju opreznosti, ograničiti pristup operacijama monetarne politike Eurosustava drugoj ugovornoj strani za koju relevantna tijela smatraju da »propada ili je vjerojatno da će propasti«, na temelju uvjeta utvrđenih u članku 18. stavku 4. točkama od (a) do (d) Uredbe (EU) 806/2014 ili na temelju uvjeta utvrđenih u nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi članak 32. stavak 4. točke od (a) do (d) Direktive 2014/59/EU. Ograničenje odgovara razini pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava važećih u vrijeme kada se za tu drugu ugovornu stranu smatra da »propada ili je vjerojatno da će propasti«. Ograničenje u odnosu na drugu ugovornu stranu automatski stupa na snagu na dan na koji su nadležna tijela ustanovila da druga ugovorna strana »propada ili je vjerojatno da će propasti«, te za stupanje na snagu ograničenja nije potrebna posebna odluka. Ovo ograničenje nema utjecaja na bilo koju daljnju diskrecijsku mjeru koju Eurosustav može poduzeti.
8. Drugim ugovornim stranama iz stavka 7. ovog članka Eurosustav će ukinuti ograničenje pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava sa standardnim dospijećem od tjedan dana ili kraće, uključujući slučajeve u kojima okvirni kalendar tih operacija predviđa iznimno produljenje dospijeća. Ukidanje ograničenja stupa na snagu na radni dan nakon donošenja sanacijskog programa ili sanacijske mjere ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a) sanacijsko tijelo obavijestilo je Eurosustav o nadolazećoj sanaciji najkasnije 48 sati prije radnog dana na koji se očekuje ukidanje ograničenja pristupa
(b) sanacijsko tijelo potvrdilo je u pisanom obliku:
(i) donošenje sanacijskog programa u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 806/2014 ili sanacijske mjere u skladu s nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenosi članak 32. Direktive 2014/59/EU
(ii) da su sanacijski program ili sanacijska mjera stupili na snagu
(c) sanacijskim programom ili sanacijskom mjerom ne predviđa se primjena instrumenta prijelazne institucije iz članka 25. Uredbe (EU) br. 806/2014 ili iz odredbe nacionalnog zakonodavstva kojim se prenosi članak 40. Direktive 2014/59/EU glede te druge ugovorne strane
(d) nadležno tijelo potvrdilo je u pisanom obliku da, nakon donošenja sanacijskog programa ili sanacijske mjere, druga ugovorna strana iz stavka 7. ovog članka ispunjava kapitalne zahtjeve utvrđene u Uredbi (EU) br. 575/2013 na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi, uzimajući u obzir donošenje i stupanje na snagu sanacijskog programa ili sanacijske mjere.
Ako nadležno ili sanacijsko tijelo kasni s ispunjavanjem uvjeta iz točaka od (a) do (d) ovog stavka, ukidanje ograničenja može stupiti na snagu s odgovarajućom odgodom.
Eurosustav može u potpunosti ukinuti ograničenje ako nadležno tijelo dostavi informacije iz članka 51. stavka 1. ove Odluke i pod uvjetom da je druga ugovorna strana financijski stabilna u skladu s člankom 50. točkom (c) ove Odluke.
Ako nadležno tijelo ne dostavi informacije iz članka 51. stavka 1. ove Odluke u roku od 12 tjedana nakon donošenja sanacijskog programa ili sanacijske mjere, Eurosustav će ograničiti pristup druge ugovorne strane operacijama monetarne politike Eurosustava na temelju načela opreznosti.
9. Ne dovodeći u pitanje primjenu mjera za kontrolu rizika u skladu s člankom 67. stavkom 2. ove Odluke, Eurosustav može primijeniti bilo koju od mjera za smanjenje rizika iz članka 2. točke 97. ove Odluke u odnosu na drugu ugovornu stranu iz stavka 7. ovog članka, nakon ukidanja ograničenja iz stavka 8. ovog članka.
10. Osim ograničavanja pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava u skladu sa stavkom 5. ovog članka, Eurosustav može, na temelju opreznosti, privremeno isključiti, dalje ograničiti ili trajno isključiti drugu ugovornu stranu iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava ako se smatra da »propada ili je vjerojatno da će propasti« u skladu sa stavkom 5. ovog članka, a ispunjava bilo koji od sljedećih kriterija:
(a) sanacijsko je tijelo nije podvrgnulo mjerama sanacije zbog toga što je razumno očekivati da bi druga alternativna mjera privatnog sektora ili nadzorna mjera navedena u članku 18. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) 806/2014 i nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi članak 32. stavak 1. točka (b) Direktive 2014/59/EU, spriječile njezino propadanje u razumnom razdoblju, uzimajući u obzir kako se odvija alternativna mjera privatnog sektora ili nadzorna mjera
(b) procijenjeno je da ispunjava uvjete za sanaciju u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 806/2014 ili u skladu s nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenosi članak 32. stavak 1. Direktive 2014/59/EU, uzimajući u obzir kako se odvija sanacijska mjera
(c) rezultat je sanacijske mjere iz članka 3. stavka 10. Uredbe (EU) br. 806/2014 i nacionalnog zakonodavstva kojim se prenosi članak 2. stavak 40. Direktive 2014/59/EU ili alternativne mjere privatnog sektora ili nadzorne mjere iz članka 18. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 806/2014 i nacionalnog zakonodavstva kojim se prenosi članak 32. stavak 1. točka (b) Direktive 2014/59/EU.
11. Diskrecijske mjere koje Eurosustav može poduzeti na temelju načela opreznosti iz stavka 1. ovog članka mogu se temeljiti na bilo kojoj informaciji koja izaziva znatnu zabrinutost u odnosu na financijsku stabilnost druge ugovorne strane.
12. Osim ograničavanja pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava prema stavku 5. ovog članka, Eurosustav će na temelju načela opreznosti privremeno isključiti, dalje ograničiti ili trajno isključiti iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava drugu ugovornu stranu za koju se »smatra da propada ili je vjerojatno da će propasti«, a za koju nije predviđena sanacijska mjera, niti je razumno očekivati da bi alternativna mjera privatnog sektora ili nadzorna mjera spriječila propadanje institucije u razumnom razdoblju u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 806/2014 i nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenosi članak 32. stavak 1. točka (b) Direktive 2014/59/EU.
13. Ako se diskrecijska mjera temelji na informacijama o bonitetu, Eurosustav upotrebljava sve takve informacije, bilo da su ih dostavile druge ugovorne strane ili nadzorna tijela, na način koji je strogo razmjeran i potreban za obavljanje zadataka vođenja monetarne politike Eurosustava.
14. U skladu s člankom 86. ove Odluke Eurosustav može druge ugovorne strane koje su u povredi ograničiti, privremeno isključiti ili trajno isključiti iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava na temelju članka 85. ove Odluke, prema ovoj Odluci i/ili ugovoru sklopljenom između HNB-a i druge ugovorne strane.
15. Eurosustav može odmah privremeno isključiti, umjesto da ograni, pristup druge ugovorne strane operacijama monetarne politike Eurosustava kad je ispunjeno sve sljedeće:
(a) ispunjeni su uvjeti za ograničenje iz stavaka 2., 3. i 6. ovog članka
(b) preostala izloženost druge ugovorne strane operacijama monetarne politike Eurosustava i, ako druga ugovorna strana ispunjava uvjete za pristup prekonoćnom depozitu, njezin višak pričuva u trenutku neusklađenosti jednaki su nuli i
(c) druga ugovorna strana imala je nultu izloženost unutardnevnom kreditu i autokolateralizaciji tijekom posljednjih 90 radnih dana koji su prethodili odluci o uvođenju mjere.
16. Višak pričuva prihvatljive druge ugovorne strane čiji je pristup prekonoćnom depozitu ograničen, privremeno isključen ili trajno isključen zbog primjene diskrecijskih mjera u skladu s ovim člankom, remunerira se u skladu s člankom 1. Odluke ESB/2019/31. Za potrebe primjene diskrecijskih mjera iz ovog članka, ograničenje odgovara zbroju iznosa koji je položen u prekonoćni depozit i iznosa koji se drži kao višak pričuva iz članka 1. stavka 1. točke (b) podtočke i. Odluke ESB/2019/31, izračunanom na dan primjene ograničenja.
17. Sve diskrecijske mjere Eurosustava primjenjuju se razmjerno i na nediskriminirajući način te će ih Eurosustav valjano obrazložiti.
Diskrecijske mjere koje se odnose na procjenu kreditne kvalitete od strane Eurosustava
1. Eurosustav utvrđuje ispunjavaju li izdanje, izdavatelj, dužnik ili jamac zahtjeve Eurosustava za kreditnu kvalitetu na temelju informacija koje smatra značajnima.
2. Eurosustav može odbiti ili ograničiti mobilizaciju ili korištenje imovine ili primijeniti dodatne korektivne faktore na temelju stavka 1. ovog članka, ako je takva odluka potrebna za osiguranje primjerene zaštite Eurosustava od rizika.
3. Kada se odbijanje iz stavka 2. ovog članka temelji na informacijama o bonitetu, Eurosustav upotrebljava sve takve informacije, bilo da su ih prenijele druge ugovorne strane ili nadzorna tijela, na način koji je strogo razmjeran i potreban za obavljanje zadataka vođenja monetarne politike Eurosustava.
4. Eurosustav može isključiti sljedeću imovinu s popisa prihvatljive utržive imovine:
(a) imovinu koju su druge ugovorne strane ili subjekti blisko povezani s drugim ugovornim stranama izdali samostalno ili zajedno s drugim subjektima, ili koju druge ugovorne strane ili subjekti blisko povezani s drugim ugovornim stranama servisiraju ili za koju jamče, a na koje se primjenjuje zamrzavanje sredstava i/ili druge mjere za ograničavanje uporabe njihovih sredstava koje je odredila Unija u skladu s člankom 75., člankom 215. ili sličnim relevantnim odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili država članica koje ograničavaju uporabu njihovih sredstava i/ili
(b) imovinu koju su druge ugovorne strane ili subjekti blisko povezani s drugim ugovornim stranama izdali samostalno ili zajedno s drugim subjektima, ili koju druge ugovorne strane ili subjekti blisko povezani s drugim ugovornim stranama servisiraju ili za koju jamče, a u odnosu na koje je Eurosustav donio odluku o ograničavanju, privremenom isključivanju ili trajnom isključivanju njihova pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava.
DIO SEDMI
DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SE ODNOSE NA OPERACIJE MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA
POGLAVLJE 1.
DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SE PRIMJENJUJU NA OVU ODLUKU I UGOVORE ZA OPERACIJE MONETARNE POLITIKE
Članak 82.
Izmjene ili dopune Odluke radi primjene okvira monetarne politike Eurosustava
1. HNB bez nepotrebnog odgađanja poduzima sve radnje potrebne za usklađivanje ove Odluke, a po potrebi i odgovarajućega okvirnog ugovora, sa svim izmjenama okvira monetarne politike Eurosustava.
2. HNB obavještava druge ugovorne strane o izmjenama ove Odluke uz navođenje datuma od kojeg te izmjene proizvode pravni učinak.
Članak 83.
Nominacija plaćanja
Sva plaćanja koja se odnose na operacije monetarne politike Eurosustava, osim deviznih plaćanja u valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike, moraju biti u eurima.
Članak 84.
Obrasci, nosači podataka i sredstva komunikacije
U komunikaciji između HNB-a i druge ugovorne strane korištenje obrazaca, uključujući obrasce potvrda o uvjetima transakcija, nosači podataka te sredstva i pojedinosti komunikacije uređeni su Procedurom.
Slučajevi povreda
1. Povrede mogu biti automatske (»automatske povrede«) ili diskrecijske (»diskrecijske povrede«).
2. Automatskim povredama smatraju se sljedeći slučajevi:
(a) nadležna sudska ili druga tijela donijela su odluku da se u odnosu na drugu ugovornu stranu provede postupak likvidacije ili imenovanje likvidatora ili slične službene osobe nad drugom ugovornom stranom ili bilo koji drugi sličan postupak; za potrebe ove točke poduzimanje mjera za sprečavanje krize ili mjera za upravljanje krizom u smislu Direktive 2014/59/EU protiv druge ugovorne strane ne smatra se automatskom povredom
(b) druga ugovorna strana postaje predmetom zamrzavanja sredstava i/ili mjera, uključujući mjere ograničavanja, koje je uvela Unija na temelju članka 75. ili članka 215. ili ostalih relevantnih odredbi Ugovora o funkcioniranju EU-a kojima se ograničava mogućnost druge ugovorne strane da se koristi svojim sredstvima
(c) druga ugovorna strana više ne podliježe sustavu minimalnih pričuva Eurosustava kako se zahtijeva člankom 50. točkom (a) ove Odluke
(d) druga ugovorna strana više ne podliježe usklađenom nadzoru Unije/EGP-a ili usporedivom nadzoru na temelju članka 50. točke (b) ove Odluke
(e) druga ugovorna strana postaje subjekt koji prestaje s radom kako je definirano u članku 2. točki 115. ove Odluke.
3. Diskrecijskim povredama smatraju se sljedeći slučajevi:
(a) ako nadležno pravosudno ili drugo tijelo u odnosu na drugu ugovornu stranu odluči primijeniti interventnu mjeru, osim one iz stavka 2. točke (a) ovog članka, kojom se ograničavaju njezine poslovne aktivnosti, uključujući moratorij ili reorganizacijsku mjeru ili drugi sličan postupak čija je svrha zaštititi ili obnoviti financijsko stanje druge ugovorne strane i izbjeći donošenje odluke iz stavka 2. točke (a) ovog članka
(b) druga ugovorna strana više ne ispunjava operativne zahtjeve HNB-a iz članka 50. točke (d) ove Odluke
(c) druga ugovorna strana da pisanu izjavu o svojoj nemogućnosti plaćanja svih ili dijela svojih dugova ili ispunjavanja svojih obveza koje proizlaze iz transakcija monetarne politike ili bilo kojih drugih transakcija s HNB-om ili bilo kojim drugim NSB-om, ili druga ugovorna strana prestane ostvarivati svoje ciljeve u skladu sa svojim statutom ili sličnim osnivačkim dokumentima ili druga ugovorna strana da izjavu o namjeri prestanka ostvarivanja svojih ciljeva u skladu sa svojim statutom ili sličnim osnivačkim dokumentima, ili ako druga ugovorna strana sklopi dobrovoljni opći sporazum ili dogovor sa svojim vjerovnicima ili ako druga ugovorna strana jest ili se smatra da je insolventna ili se smatra da nije u mogućnosti platiti svoje dugove
(d) poduzete su postupovne radnje prije donošenja odluke iz stavka 2. točke (a) ovog članka ili iz točaka (a) ili (f) ovog stavka, uključujući prijedlog za oduzimanje odobrenja za obavljanje aktivnosti na temelju: (a) Zakona o kreditnim institucijama i Uredbe (EU) br. 575/2013 ili (b) Zakona o tržištu kapitala
(e) imenovan je privremeni upravitelj ili drugi sličan službenik koji ima ovlast ograničiti mogućnost druge ugovorne strane da ispuni svoje obveze prema Eurosustavu
(f) imenovan je izvršitelj, skrbnik ili sličan službenik za svu imovinu druge ugovorne strane ili za njezin značajan dio, u mjeri u kojoj je to primjenjivo
(g) druga ugovorna strana da netočnu ili neistinitu ugovornu izjavu ili predugovornu izjavu ili se podrazumijeva da ju je dala prema primjenjivim pravnim odredbama u vezi:
i. s transakcijama monetarne politike ili bilo kojim drugim transakcijama s HNB-om ili bilo kojim drugim NSB-om ili
ii. s usklađenošću s bilo kojim zakonom ili propisom koji se na nju primjenjuje, a koji može ugroziti ispunjavanje obveza druge ugovorne strane iz ugovora koji je sklopila za potrebe provođenja operacija monetarne politike Eurosustava
(h) drugoj ugovornoj strani privremeno je ili trajno oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti prema Zakonu o tržištu kapitala
(i) druga ugovorna strana privremeno je ili trajno isključena iz sudjelovanja u bilo kojem platnom sustavu preko kojeg se izvršavaju plaćanja u okviru transakcija monetarne politike ili, osim za transakcije valutnih ugovora o razmjeni, iz bilo kojeg sustava namire vrijednosnih papira koji se upotrebljava za namiru operacija monetarne politike Eurosustava
(j) protiv druge ugovorne strane poduzete su mjere poput onih iz članka 41. stavka 1., članka 43. stavka 1. i članka 44. Direktive 2013/36/EU
(k) u vezi s povratnim transakcijama, druga ugovorna strana ne ispunjava odredbe koje se odnose na mjere za kontrolu rizika
(l) u vezi s repo transakcijama, druga ugovorna strana ne plati kupovnu cijenu ili cijenu ponovne kupnje ili ne isporuči kupljenu ili ponovno kupljenu imovinu ili, u vezi s kolateraliziranim kreditima, druga ugovorna strana ne isporuči imovinu ili ne vrati kredit na odgovarajuće datume za takva plaćanja ili isporuke
(m) u vezi s valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike i oročenim depozitima, druga ugovorna strana ne plati iznos u eurima ili, u vezi s valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike, ne plati iznose u stranoj valuti na datume određene za takva plaćanja
(n) ako u odnosu na drugu ugovornu stranu nastupi povreda po ugovoru koji je sklopljen za potrebe upravljanja deviznim pričuvama ili vlastitim sredstvima ESB-a ili bilo kojeg NSB-a koja nije značajno različita od slučajeva određenih ovim člankom
(o) druga ugovorna strana ne dostavi odgovarajuće informacije te na taj način prouzroči ozbiljne posljedice za HNB
(p) druga ugovorna strana ne izvrši bilo koju svoju drugu obvezu iz ugovora za povratne transakcije i transakcije valutne razmjene te, iako je to moguće, ne ispravi takav propust u roku od najviše 30 dana u slučaju kolateraliziranih transakcija odnosno u roku od najviše 10 dana za transakcije valutne razmjene nakon što je HNB dao upozorenje u kojem traži da se to učini
(q) ako u odnosu na drugu ugovornu stranu, uključujući njezine podružnice, nastupi povreda na temelju bilo kojeg sporazuma ili transakcije s Eurosustavom koji su sklopljeni u svrhu provedbe operacija monetarne politike Eurosustava
(r) na drugu ugovornu stranu počne se primjenjivati zamrzavanje sredstava i/ili druga mjera koju je uvela država članica čija je valuta euro, a kojom se ograničava mogućnost druge ugovorne strane da se koristi svojim sredstvima
(s) sva imovina ili znatan dio imovine druge ugovorne strane predmet je naloga o zamrzavanju sredstava, zapljene, ovrhe ili nekog drugog postupka čija je svrha zaštita javnog interesa ili prava vjerovnika druge ugovorne strane
(t) sva imovina ili znatan dio imovine druge ugovorne strane prenese se na drugi subjekt ili se cijeli ili znatan dio poslovanja druge ugovorne strane proda, raspusti, likvidira ili obustavi ili se donese bilo kakva odluka s takvom posljedicom i
(u) svaki drugi budući ili postojeći događaj koji ugrožava ispunjavanje obveza druge ugovorne strane iz sporazuma koji je sklopila za potrebe provođenja operacija monetarne politike ili prema bilo kojim drugim ugovornim odredbama i/ili odredbama propisa koje se primjenjuju na odnos između druge ugovorne strane i ESB-a ili bilo kojeg NSB-a, ili druga ugovorna strana ne ispuni, krši ili neuredno ispuni bilo koju drugu obvezu, ugovor ili transakciju s HNB-om na temelju sporazuma sklopljenih u svrhu provedbe operacija monetarne politike ili prema bilo kojim drugim ugovornim odredbama i/ili odredbama propisa koje se primjenjuju na odnos između druge ugovorne strane i ESB-a ili bilo kojeg NSB-a.
4. U slučaju diskrecijskih povreda iz stavka 3. ovog članka, povredu utvrđuje HNB u skladu s postupcima Eurosustava koje je donijelo Upravno vijeće, a povreda nastupa tek nakon dostave obavijesti o povredi. Ta obavijest može odrediti »razdoblje počeka« od najviše tri radna dana za ispravak povrede.
Pravna sredstva u slučaju povrede ili na temelju opreznosti
1. HNB na temelju opreznosti u poslovanju ima pravo iskoristiti bilo koje od sljedećih pravnih sredstava:
(a) ograničiti, privremeno isključiti ili trajno isključiti drugu ugovornu stranu iz pristupa operacijama na otvorenom tržištu
(b) ograničiti, privremeno isključiti ili trajno isključiti drugu ugovornu stranu iz pristupa stalno raspoloživim mogućnostima
(c) raskinuti sve neizvršene ugovore i transakcije
(d) zahtijevati dospijeće potraživanja koja još nisu dospjela ili su uvjetna
(e) koristiti depozite druge ugovorne strane koji su položeni kod HNB-a za prijeboj potraživanja prema drugoj ugovornoj strani
(f) privremeno obustaviti izvršavanje obveza prema drugoj ugovornoj strani sve dok potraživanje prema drugoj ugovornoj strani ne bude namireno.
2. HNB ima pravo:
(a) u slučaju automatske povrede iz članka 85. stavka 2., koristiti se bilo kojim sredstvima navedenima u stavku 1. ovog članka, osim ograničenja druge ugovorne strane iz točaka (a) i (b) tog stavka i
(b) u slučaju nastupa diskrecijske povrede iz članka 85. stavka 3., koristiti se bilo kojim sredstvima navedenima u stavku 1. ovog članka.
3. U slučaju povrede, uz sredstva iz stavka 1. ovog članka, HNB može upotrijebiti i sljedeća sredstva:
(a) potraživati plaćanje zateznih kamata i
(b) potraživati naknadu štete pretrpljene povredom druge ugovorne strane.
4. HNB može, na temelju opreznosti odbiti imovinu, ograničiti upotrebu imovine ili primijeniti dodatne korektivne faktore na imovinu koju su druge ugovorne strane mobilizirale kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava.
5. Ako druga ugovorna strana odmah ne podmiri svoje negativno stanje, HNB je ovlašten odmah unovčiti odnosno realizirati imovinu koja se koristi kao kolateral za obveze druge ugovorne strane radi ostvarenja vrijednosti svog potraživanja iz odobrenoga kredita.
6. U slučaju da mu nisu dostupna sredstva u skladu sa stavkom 2. ovog članka, HNB može izreći novčanu sankciju u slučaju potpunog ili djelomičnog propuštanja druge ugovorne strane da o dospijeću vrati ili plati bilo koji iznos kredita ili cijene povratne kupnje ili da dostavi kupljenu imovinu. Novčana sankcija izračunava se u skladu s Prilogom VII., odjeljkom III. Smjernice ESB/2014/60, uzimajući u obzir novčani iznos koji druga ugovorna strana nije mogla platiti ili nadoknaditi ili imovinu koju druga ugovorna strana nije mogla isporučiti i broj kalendarskih dana tijekom kojih druga ugovorna strana nije platila ili nadoknadila novčani iznos ili isporučila imovinu.
7. Upravno vijeće ESB-a može donositi odluke o pravnim sredstvima, uključujući o ograničenju, privremenom isključenju ili trajnom isključenju iz pristupa operacijama na otvorenom tržištu ili stalno raspoloživom mogućnostima u svrhu osiguranja jedinstvene provedbe uvedenih mjera.
Članak 87.
Dostavljanje informacija od strane drugih ugovornih strana
Druge ugovorne strane dužne su HNB-u na njegov zahtjev dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje operacija monetarne politike Eurosustava i primjenu ove Odluke.
Članak 88.
Obavijesti i druga priopćenja
1. Sve obavijesti i druga priopćenja trebaju biti u pisanom i/ili elektroničkom obliku, a uzima se da su primljeni na radni dan od 8:00 do 16:00 sati, i to:
(a) u vrijeme kada je primatelj primio poruku poslanu elektroničkom poštom
(b) u vrijeme dostave pisma primatelju.
Obavijesti i druga priopćenja primljena nakon 16:00 sati smatrat će se primljenima sljedećega radnog dana.
2. Obavijesti i druga priopćenja dostavljaju se HNB-u u skladu s Procedurom.
3. Druga ugovorna strana dužna je dostaviti HNB-u popis osoba ovlaštenih za sklapanje transakcija iz ove Odluke i primjerke njihovih potpisa u skladu s Procedurom. Naknadne promjene popisa ovlaštenih osoba provode se u skladu s Procedurom.
Članak 89.
Prava trećih strana
1. Druga ugovorna strana ne smije ustupiti, opteretiti ni obnoviti ili na drugi način raspolagati svojim pravima i obvezama koje proizlaze iz operacijama monetarne politike Eurosustava bez prethodne pisane suglasnosti HNB-a.
2. Samo ugovorni ili matični NSB i određena druga ugovorna strana imaju prava i obveze koje proizlaze iz pojedine transakcije. Navedeno ne sprječava odnos između NSB-ova ili pojedinog NSB-a i ESB-a:
(a) koji proizlazi iz prekograničnoga korištenja prihvatljive imovine i
(b) prema potrebi, za operacije provedene s drugim ugovornim stranama koje djeluju preko posredničke institucije.
Članak 90.
Mjerodavno pravo i nadležnost
1. Za sve ugovore koji se sklapaju s HNB-om, uključujući sve transakcije na temelju okvirnih ugovora sklopljenih s HNB-om, mjerodavno je pravo Republike Hrvatske, osim ako se pri prekograničnom korištenju prihvatljive imovine zahtijeva drugačije.
2. Za rješavanje sporova nadležan je hrvatski sud, pri čemu se ne dovodi u pitanje nadležnost Suda Europske unije.
Članak 91.
Dani namire za oročene depozite
Namira u vezi s primitkom i s isplatom oročenih depozita obavlja se na dane koji su određeni u ESB-ovoj obavijesti o operaciji prikupljanja oročenih depozita.
Članak 92.
Razmjena informacija
NSB-ovi mogu, ako je to potrebno za provođenje monetarne politike, međusobno razmjenjivati pojedine informacije kao što su operativni podaci koji se odnose na druge ugovorne strane koje sudjeluju u operacijama monetarne politike Eurosustava. Za te informacije vrijedi zahtjev za čuvanje tajne, koji je naveden u članku 37. Statuta ESSB-a.
Članak 93.
Propisi koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
Druge ugovorne strane u operacijama monetarne politike Eurosustava dužne su se pridržavati svih obveza iz propisa kojima je uređeno sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
POGLAVLJE 2.
DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SE PRIMJENJUJU NA REPO UGOVORE I UGOVORE O KOLATERALIZIRANIM KREDITIMA
Članak 94.
Datum povratnog dijela transakcije
Datum povratnog dijela transakcije, uključujući datum otplate kolateraliziranoga kredita, određuje se u vrijeme sklapanja svake transakcije.
Članak 95.
Radni dani
Na pojam »radni dan« u svim ugovorima između HNB-a i druge ugovorne strane iz ovog poglavlja primjenjuje se definicija iz članka 2. ove Odluke.
Članak 96.
Kamate
1. Kod repo ugovora razlika u cijeni između kupovne cijene i cijene povratne kupnje odgovara zbirnom iznosu koji se dobiva primjenom određene kamatne stope na kupovnu cijenu tijekom razdoblja od predviđenog datuma kupnje do datuma povratne kupnje.
2. Kod kolateraliziranih kredita kamate se utvrđuju primjenom određene kamatne stope za pojedinu operaciju (iznos kredita) za razdoblje do dospijeća operacije.
3. Kamate se obračunavaju primjenom jednostavnoga kamatnog računa uz primjenu konvencije »A/360«.
4. Pri obračunu kamata iz stavka 3. ovog članka u obračunsko razdoblje ne uključuje se prvi dan (dan namire), dok se posljednji dan (dan dospijeća) uključuje.
Članak 97.
Mehanizmi za konverziju iznosa koji nisu u eurima
Svi iznosi koji nisu u eurima konvertiraju se u eure primjenom ESB-ova dnevnoga referentnog tečaja eura ili, ako on nije dostupan, promptnog tečaja koji navede ESB za svoju prodaju eura uz kupnju druge valute za radni dan prije dana kada treba izvršiti konverziju.
POGLAVLJE 3.
DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SU SPECIFIČNA ZA REPO UGOVOR
Članak 98.
Predmet repo ugovora
1. Repo ugovorom prodaje se prihvatljiva imovina za novac u eurima s istodobnom pogodbom o kupnji ekvivalentne imovine za novac u eurima u određenom trenutku.
2. Pod »ekvivalentnom imovinom« podrazumijeva se imovina istog izdavatelja koja čini dio istog izdanja, bez obzira na datum izdanja, te koja je jednake vrste, nominalne vrijednosti, iznosa i opisa kao i ona imovina s kojom je uspoređena.
3. Ako je imovina u vezi s kojom se radi usporedba iz stavka 2. ovog članka konvertirana ili renominirana ili je u odnosu na nju iskorištena opcija iskupa, definicija »ekvivalentne imovine« uključuje:
(a) u slučaju konverzije, onu imovinu u koju je imovina konvertirana
(b) u slučaju da je u odnosu na imovinu iskorištena opcija iskupa, onu imovinu koja je istovjetna plaćenoj imovini, pod uvjetom da je prodavatelj kupcu platio iznos koji je jednak vrijednosti iskupa
(c) u slučaju renominiranja, imovinu istovjetnu onoj u koju je izvorna imovina renominirana zajedno s iznosom novca koji je jednak razlici u vrijednosti između imovine prije i nakon njezina renominiranja, ako je to potrebno.
Sporazum o netiranju (engl. close-out netting) u odnosu na repo ugovor
1. U slučaju povrede NSB ima pravo raskinuti neizvršene repo transakcije i zatvoriti ih.
2. U slučaju korištenja prava iz stavka 1. ovog članka:
(a) uzima se da je datum ponovne kupnje za svaku transakciju nastupio odmah te se primjenjuje jedna od sljedećih mogućnosti:
i. sva ekvivalentna imovina koja čini maržu odmah postaje isporučiva, tako da se izvršenje odgovarajućih obveza ugovornih strana u vezi s isporukom imovine i plaćanjem cijene ponovne kupnje za bilo koju ponovno kupljenu imovinu provodi samo u skladu s točkama od (b) do (d) ili
ii. repo transakcija se raskida.
(b) NSB za sve transakcije određuje tržišnu vrijednost u slučaju povrede za ponovno kupljenu imovine i bilo koju ekvivalentnu imovinu koja čini maržu koju treba prenijeti te cijenu ponovne kupnje koju treba platiti svaka ugovorna strana na datum ponovne kupnje na komercijalno prihvatljiv način
(c) na temelju točke (b) NSB izračunava koliko je svaka ugovorna strana dužna drugoj na datum ponovne kupnje; iznosi koje jedna ugovorna strana potražuje od druge prebijaju se s iznosima koje prema njoj potražuje druga ugovorna strana, te samo ona ugovorna strana koja ima potraživanje vrednovano u manjem iznosu plaća neto saldo
(d) takav neto saldo dospijeva na naplatu sljedećeg dana kada je sustav TARGET otvoren za izvršenje plaćanja; za potrebe ovog obračuna svi iznosi koji nisu nominirani u eurima konvertiraju se u eure na odgovarajući datum po tečaju koji se izračunava u skladu s člankom 97. ove Odluke.
3. Svaki NSB utvrđuje tržišnu vrijednost u slučaju povrede kako je definirana u članku 2. ove Odluke.
Članak 100.
Postupanje u skladu s mjerama za kontrolu rizika
Ako je ugovorena zamjena kolaterala, na prihvatljivu imovinu kojom se zamjenjuje postojeća imovina u skupu prihvatljive imovine primjenjuju se mjere za kontrolu rizika.
Članak 101.
Novčane marže
Ako repo ugovor sadrži odredbe o maržama koje treba platiti ili vratiti u novcu, takve odredbe određuju da se bilo koja buduća obveza vraćanja ili davanja marže najprije podmiruje novcem do istog iznosa, zajedno sa svim pripadajućim kamatama.
POGLAVLJE 4.
DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SU SPECIFIČNA ZA UGOVOR O KOLATERALIZIRANOM KREDITU
Članak 102.
Dostavljanje i unovčenje odnosno realizacija kolaterala
1. HNB za puštanje likvidnosti koristi kolateralizirane kredite čiji je povrat osiguran financijskim osiguranjem, i to zasnivanjem posebnoga založnog prava na utrživoj prihvatljivoj imovini u korist HNB-a i prijenosom kreditnih potraživanja na HNB.
2. Okvirnim ugovorom za kreditne operacije, osim zasnivanja financijskog osiguranja iz stavka 1. ovog članka, uređuje se i prekogranično korištenje prihvatljive imovine kao kolaterala.
Članak 103.
Prekonoćna produženja unutardnevnih operacija
Okvirnim ugovorom za kreditne operacije uređuje se produženje unutardnevnoga kredita na prekonoćni.
POGLAVLJE 5.
DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SU SPECIFIČNA ZA VALUTNI UGOVOR O RAZMJENI ZA POTREBE MONETARNE POLITIKE
Članak 104.
Ugovor o istodobno promptnoj i terminskoj prodaji i kupnji
Kod valutnog ugovora o razmjeni za potrebe monetarne politike svaka transakcija zasnovana je kao istodobno promptna i terminska prodaja i kupnja eura za stranu valutu.
Članak 105.
Vremenski raspored i mehanizmi za prijenos plaćanja
Valutni ugovor o razmjeni za potrebe monetarne politike između ostaloga uređuje vrijeme i mehanizme plaćanja. Datum terminske prodaje i kupnje određuje se u vrijeme sklapanja svake transakcije.
Članak 106.
Definicije posebnih pojmova
U odnosu na valutni ugovor o razmjeni za potrebe monetarne politike sljedeći pojmovi imaju sljedeće značenje:
(a) »strana valuta« jest svaka zakonska valuta koja nije euro
(b) »promptni tečaj« jest, u odnosu na određenu transakciju, tečaj određen u potvrdi, izračunat u skladu s člankom 97. ove Odluke i primijenjen za konverziju iznosa eura u iznos strane valute relevantne za tu transakciju koji je na datum prijenosa jedna ugovorna strana obvezna prenijeti drugoj strani za primitak iznosa u eurima
(c) »terminski tečaj« jest tečaj određen u potvrdi, izračunat u skladu s člankom 97. ove Odluke i primijenjen za konverziju iznosa eura u iznos strane valute koji je na datum povratnog prijenosa jedna ugovorna strana obvezna prenijeti drugoj strani za primitak iznosa u eurima, a taj se tečaj određuje u potvrdi o poslu i utvrđuje se u mjerodavnim ugovorima, propisima ili procedurama koje primjenjuje HNB
(d) »iznos povratnog prijenosa u stranoj valuti« jest iznos strane valute koji je potreban za kupnju iznosa eura na datum povratnog prijenosa
(e) »datum prijenosa« jest, u odnosu na bilo koju transakciju, datum i, kad je to primjenjivo, vrijeme unutar tog datuma kad jedna ugovorna strana treba prenijeti iznos eura drugoj, tj. datum i, kad je to primjenjivo, vrijeme unutar tog datuma kada su ugovorne strane ugovorile namiru prijenosa iznosa eura.
(f) »datum povratnog prijenosa« jest, u odnosu na bilo koju transakciju, datum i, kad je to primjenjivo, vrijeme unutar tog datuma kad jedna ugovorna strana treba izvršiti povratni prijenos iznosa eura drugoj ugovornoj strani.
Članak 107.
Sporazum o zatvaranju transakcija putem netiranja (engl. close-out netting) u odnosu na valutni ugovor o razmjeni
1. U slučaju nastanka povrede, HNB ima pravo raskinuti sve neizvršene transakcije i zatvoriti ih.
2. U slučaju korištenja prava iz stavka 1. ovog članka, HNB provodi netiranje prema sljedećim pravilima:
(a) uzima se da su sve transakcije raskinute, a HNB utvrđuje zamjenske vrijednosti iznosa u eurima i iznosa povratnog prijenosa u stranoj valuti na način da su te zamjenske vrijednosti iznosi koji bi bili potrebni za očuvanje ekonomskog ekvivalenta svih plaćanja koja bi se inače zahtijevala za HNB
(b) na temelju tako utvrđenih iznosa HNB izračunava koliko svaka ugovorna strana duguje drugoj na datum povratnog prijenosa. Iznosi koje jedna strana potražuje od druge po potrebi se konvertiraju u eure u skladu s člankom 97. ove Odluke i prebijaju s iznosima koje prema njoj potražuje druga ugovorna strana. Samo ona ugovorna strana koja ima potraživanje vrednovano u manjem iznosu plaća neto saldo. Taj neto saldo dospijeva na naplatu sljedećeg dana kada je sustav TARGET otvoren za izvršenje plaćanja.
DIO OSMI
POSEBNE ODREDBE U SLUČAJU POREMEĆAJA U SUSTAVU TARGET2 TIJEKOM NEKOLIKO RADNIH DANA
Produljeni poremećaj u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana
1. ESB može objaviti da je poremećaj u sustavu TARGET koji narušava normalnu obradu plaćanja »produljeni poremećaj u sustavu TARGET tijekom nekoliko radnih dana« ako:
(a) kao posljedica prekida, aktivira se rješenje za izvanredne situacije iz članka 2. točke 20. Smjernice ESB/2022/8 u vezi s točkom 20. Priloga III. te Smjernice i
(b) poremećaj traje ili ESB očekuje da će trajati dulje od jednoga radnog dana.
Redovne operacije monetarne politike mogu se odgoditi ili otkazati nakon aktivacije rješenja za izvanredne situacije iz točke (a) ovog stavka.
2. Objava iz stavka 1. ovog članka provodi se putem mrežnih stranica ESB-a. Kao dio takve objave, ili nakon nje, ESB izvješćuje o posljedicama poremećaja za određene operacije i instrumente monetarne politike.
3. Nakon objave dane u skladu s ovim člankom mogu se primijeniti posebne mjere i odredbe koje se odnose na određene operacije i instrumente monetarne politike u skladu s ovom Odlukom i Smjernicom ESB/2014/60, a posebno u skladu s člancima od 109. do 111. ove Odluke.
4. Nakon otklanjanja poremećaja u sustavu TARGET ESB izdaje priopćenje putem mrežnih stranica ESB-a, u kojem navodi da se više ne primjenjuju posebne mjere i odredbe donesene zbog tog produljenog poremećaja u sustavu TARGET tijekom nekoliko radnih dana.
Provođenje operacija monetarne politike Eurosustava u slučaju produljenog poremećaja u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana
U slučaju objave produljenog poremećaja u sustavu TARGET tijekom nekoliko radnih dana iz članka 108. ove Odluke, sljedeće odredbe mogu se primijeniti na provođenje operacija monetarne politike Eurosustava:
(a) namira operacija na otvorenom tržištu u eurima, kako je navedeno u glavi III. poglavlju 2. ove Odluke, ne provodi se putem rješenja za izvanredne situacije iz članka 2. točke 20. Smjernice ESB/2022/8 u vezi s točkom 20. Priloga III. te Smjernice; stoga namira takvih operacija može biti odgođena do nastavka normalnih operacija sustava TARGET
(b) kamate na takve operacije obračunavaju se:
i. kao da nije došlo do odgode u namiri operacija ili
ii. u skladu sa stvarnim trajanjem, ovisno o tome što od toga za drugu ugovornu stranu rezultira plaćanjem nižeg iznosa kamata ili primitkom višeg iznosa kamata.
(c) pri obračunu kamata prema točki (b) ovog članka Eurosustav prebija svaku dodatnu remuneraciju stanja na računu koju je druga ugovorna strana kao posljedicu odgođene namire ovlaštena primiti ili obvezna platiti u slučaju negativnih stop.
(d) kamate se plaćaju ili primaju kad ESB objavi priopćenje iz članka 108. stavka 4. ove Odluke.
Članak 110.
Pristup mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana u slučaju produljenog poremećaja u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana
U slučaju objave produljenog poremećaja u sustavu TARGET tijekom nekoliko radnih dana prema članku 108. ove Odluke, na pristup prekonoćnom kreditu mogu se primijeniti sljedeće odredbe:
(a) neovisno o članku 19. stavku 5. ove Odluke, s negativnim stanjem na računu za namiru kod HNB-a na kraju dana postupa se kao s unutardnevnom likvidnošću i remunerira ga se po kamatnoj stopi od nula posto
(b) kamatna stopa od nula posto primjenjuje se na svaki prekonoćni kredit koji je odobren dan prije aktivacije rješenja za izvanredne situacije, a koji nije vraćen u skladu s člankom 20. ove Odluke. Ta kamatna stopa primjenjuje se tijekom trajanja poremećaja. Sa svakim odobrenim prekonoćnim kreditom koji je isplaćen u realnom vremenu na dan produljenog poremećaja u sustavu TARGET tijekom nekoliko radnih dana, ali prije objave o tome, postupat će se kao s kreditom odobrenim na radni dan kada je otklonjen produljeni poremećaj u sustavu TARGET tijekom nekoliko radnih dana. Kamate na bilo koji odobreni prekonoćni kredit plative su zajedno s povratom prekonoćnoga kredita samo nakon što je deaktivirano rješenje za izvanredne situacije i nakon što je ESB izdao priopćenje iz članka 108. stavka 4. ove Odluke. Radni dani tijekom kojih traje produljeni poremećaj u sustavu TARGET ne ulaze u obračun kamata.
Članak 111.
Neizricanje sankcija u slučaju produljenog poremećaja u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana
Drugoj ugovornoj strani neće se izreći sankcija u skladu s člankom 76. ove Odluke ako je objavljen produljeni poremećaj u sustavu TARGET tijekom nekoliko radnih dana u skladu s člankom 108. ove Odluke koji utječe na mogućnost te druge ugovorne strane da ispuni svoje obveze iz ove Smjernice.
DIO DEVETI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ovlast guvernera HNB-a
1. Ovlašćuje se guverner HNB-a za donošenje Procedure.
2. Procedura se objavljuje i ažurira na internetskoj stranici HNB-a.
Članak 113.
Prestanak važenja
1. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaju važiti Odluka o posebnom programu kreditiranja u uvjetima pandemijske krize (»Narodne novine«, br. 46/2020.).
2. Danom stupanja na snagu ove Odluke sljedeći akti:
a) Odluka o provođenju monetarne politike Hrvatske narodne banke (»Narodne novine«, br. 94/2017., 31/2020. i 46/2020.)
b) Procedura za operativno provođenje operacija monetarne politike Hrvatske narodne banke br. 366-020/11-20/BV
c) Odluka o kamatnim stopama, diskontnoj (eskontnoj) stopi i naknadama Hrvatske narodne banke (»Narodne novine«, br. 94/2017.) i
d) Odluka o načinu obračuna, naplate i plaćanja kamata i naknada Hrvatske narodne banke (»Narodne novine«, br. 94/2017. i 139/2021.)
nastavljaju se primjenjivati isključivo na kreditne transakcije koje su sklopljene na temelju odluke iz točke a) ovog stavka prije dana stupanja na snagu ove Odluke, a prestaju važiti u trenutku povrata ili naplate onog kredita iz transakcije sklopljene na temelju odluke iz točke a) ovog stavka koji je zadnji ostao nevraćen.
Članak 114.
Stupanje na snagu
Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2023.
O.br. 460-2673-090/12-22/BV
Zagreb, 7. prosinca 2022.
Predsjednik
Savjeta Hrvatske narodne banke
Guverner
Boris Vujčić, v. r.
Prijelazne i završne odredbe izmjena
Prijelazne i završne odredbe iz NN 46/23 od 28.4.2023.
Članak 4.
Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 29. lipnja 2023.
O.br.: 160-091/04-23/BV
Zagreb, 21. travnja 2023.
Guverner
Hrvatske narodne banke
Boris Vujčić, v. r.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 48/24 od 24.4.2024.
Članak 24.
Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 6. svibnja 2024.
O. br.: 158-091/04-24/BV
Zagreb, 22. travnja 2024.
Guverner
Hrvatske narodne banke
Boris Vujčić, v. r.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 84/25 od 28.5.2025.
Članak 25.
Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 16. lipnja 2025.
O. br.: 204-091/05-25/BV
Zagreb, 26. svibnja 2025.
Guverner
Hrvatske narodne banke
Boris Vujčić, v. r.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 29/26 od 23.3.2026.
Članak 14.
Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 30. ožujka 2026., osim članaka 7. i 8. ove Odluke, koji stupaju na snagu 15. lipnja 2026.
O. br.: 116-091/03-26/BV
Zagreb, 18. ožujka 2026.
Guverner
Hrvatske narodne banke
Boris Vujčić, v. r.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 131/26 od 13.11.2026.
Članak 13.
Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 30. studenoga 2026.
O. br.: 472-091/11-26/AŽ
Zagreb, 12. studenoga 2026.
Guverner
Hrvatske narodne banke
dr. sc. Ante Žigman, v. r.