Baza je ažurirana 01.02.2023. 

zaključno sa NN 09/23

NN 144/2022 (9.12.2022.), Odluka o provođenju operacija monetarne politike

HRVATSKA NARODNA BANKA

2188

Na temelju članka 42. stavka 3. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008., 54/2013. i 47/2020.) Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici održanoj 7. prosinca 2022. donio je

ODLUKU

O PROVOĐENJU OPERACIJA MONETARNE POLITIKE

DIO PRVI PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom Odlukom određuju se pravila za provođenje operacija monetarne politike Eurosustava s drugim ugovornim stranama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u skladu sa Smjernicom ESB/2014/60, Smjernicom ESB/2015/35[4](Smjernica (EU) 2016/65 Europske središnje banke od 18. studenoga 2015. o korektivnim faktorima koji se primjenjuju u provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2015/35)) i Smjernicom ESB/2014/31.

2. Osim odredbi ove Odluke, pri provedbi okvira monetarne politike Eurosustava izravno se primjenjuju i one odredbe smjernica iz stavka 1. ovog članka na koje pojedine odredbe ove Odluke izričito upućuju.

3. Sva upućivanja u ovoj Odluci na odredbe smjernica iz stavka 1. ovog članka odnose se na odredbe tih smjernica važeće u svakom trenutku, odnosno na sve njihove naknadne izmjene i dopune uključujući nove verzije teksta propisa koje bi ih zamijenile.

4. U slučaju nepodudaranja bilo koje odredbe ove Odluke i/ili odredbe Smjernice ESB/2014/60 na koju ova Odluka upućuje s bilo kojom odredbom Smjernice ESB/2014/31 na koju ova Odluka upućuje, primjenjuje se odredba Smjernice ESB/2014/31.

5. Za pristup određenim operacijama monetarne politike Eurosustava druge ugovorne strane moraju s Hrvatskom narodnom bankom (u nastavku teksta: HNB) sklopiti okvirni ugovor.

6. Za provedbu ove Odluke HNB donosi »Procedure za operativno provođenje operacija monetarne politike« (u nastavku teksta: Procedure). Sva upućivanja u ovoj Odluci na Procedure odnose se na procedure važeće u svakom trenutku.

7. Upravno vijeće Europske središnje banke (u nastavku teksta: ESB) može, u svako doba, izmijeniti sredstva, instrumente, zahtjeve, kriterije i postupke za provođenje operacija monetarne politike Eurosustava. U takvim slučajevima HNB, ako je to potrebno, donosi posebnu odluku.

8. Eurosustav zadržava pravo tražiti i dobiti sve bitne informacije od drugih ugovornih strana koje su mu potrebne radi izvršavanja zadaća i ispunjavanja ciljeva Eurosustava u vezi s operacijama monetarne politike. Ovo pravo ne dovodi u pitanje bilo koje drugo postojeće pravo Eurosustava da traži dostavu informacija koje se odnose na operacije monetarne politike.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

1. »konvencija A/360« je metoda računanja dana koja se primjenjuje u operacijama monetarne politike Eurosustava, a koja određuje stvarni broj kalendarskih dana uključenih u obračun kamata na temelju godine za koju se uzima da ima 360 dana

2. »agencija« je subjekt osnovan u državi članici čija je valuta euro koji sudjeluje u određenim aktivnostima za opće dobro koje se provode na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili služi njihovim potrebama za financiranje, a koji je Eurosustav razvrstao kao agenciju; popis subjekata koji su razvrstani kao agencije objavljuje se na mrežnim stranicama ESB-a i određuje jesu li za svaki subjekt ispunjeni kvantitativni kriteriji za potrebe korektivnih faktora utvrđeni u Prilogu XII.a Smjernice ESB/2014/60

3. »vrijednosni papiri osigurani imovinom« ili »ABS« jesu dužnički instrumenti osigurani skupom namjenske financijske imovine (fiksne ili revolving), koja se pretvara u novac u određenom roku; osim toga, mogu postojati prava ili druga imovina koja osigurava servisiranje ili pravovremenu raspodjelu primitaka imateljima vrijednosnog papira; ABS-ove obično izdaje za to posebno osnovan investicijski subjekt koji je stekao skup financijske imovine od inicijatora ili prodavatelja; u tom smislu, plaćanja po ABS-ovima prvenstveno ovise o novčanim tokovima koje ostvaruje imovina u temeljnom skupu i drugim pravima oblikovanima radi osiguranja pravovremenog plaćanja, kao što su instrumenti likvidnosti, jamstva ili drugi elementi koji se općenito nazivaju kreditnim poboljšanjima

4. »bilateralni postupak« jest postupak kojim NSB-ovi ili, ako je prikladno, ESB provode konačne transakcije izravno s jednom ili više drugih ugovornih strana ili preko burza ili tržišnih posrednika, bez provođenja aukcija

5. »sustav nematerijaliziranih vrijednosnih papira« jest sustav koji dopušta prijenos vrijednosnih papira i druge financijske imovine bez fizičkog premještanja papirnatih dokumenata ili certifikata, npr. elektronički prijenos vrijednosnih papira

6. »radni dan« je: (a) u vezi s obvezom izvršavanja plaćanja, bilo koji dan kada je sustav TARGET2 otvoren za izvršavanje takvog plaćanja ili (b) u vezi s bilo kojom obvezom isporuke imovine, bilo koji dan kada su otvoreni SSS-ovi preko kojih treba izvršiti isporuku, u mjestu gdje treba izvršiti isporuku odgovarajućih vrijednosnih papira

7. »središnji depozitorij vrijednosnih papira« ili »CSD« središnji je depozitorij vrijednosnih papira kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća[7](Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28. 8. 2014., str. 1))

8. »kolateralizirani kredit« jest ugovor između NSB-a i druge ugovorne strane kojim se drugoj ugovornoj strani osigurava likvidnost u obliku kredita osiguranog provedivim osiguranjem koje je ta druga ugovorna strana dala NSB-u, npr. u obliku zaloga, prijenosa ili drugog osiguranja (engl. charge) nad imovinom

9. »prikupljanje oročenih depozita« jest instrument kojim se Eurosustav koristi u provođenju operacija na otvorenom tržištu, pri čemu Eurosustav poziva druge ugovorne strane da polože oročene depozite na račune kod svojih matičnih NSB-ova kako bi se povukla likvidnost s tržišta

10. »nadležno tijelo« jest tijelo javne vlasti ili tijelo koje je u skladu s nacionalnim pravom službeno priznato i ovlašteno za nadzor nad institucijama u sklopu sustava nadzora u dotičnoj državi članici, uključujući ESB glede zadaća dodijeljenih mu Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013[9](Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013., str. 63))

11. »druga ugovorna strana« jest institucija koja ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene u dijelu trećem ove Odluke, koji joj daju pravo na pristup operacijama monetarne politike Eurosustava

12. »pokrivena obveznica« jest dužnički instrument koji pruža dvostruku zaštitu: (a) izravno ili neizravno u odnosu na kreditnu instituciju i (b) u odnosu na dinamični skup pokrića temeljne imovine, a za koji nema podjele rizika

13. »kreditno potraživanje« jest potraživanje za povrat novca koje predstavlja obvezu dužnika prema drugoj ugovornoj strani; kreditna potraživanja također obuhvaćaju Schuldscheindarlehen i nizozemska privatna potraživanja prema državi ili prema ostalim prihvatljivim dužnicima koja su pokrivena državnim jamstvom, npr. stambene zadruge

14. »kreditna institucija« jest kreditna institucija u smislu članka 2. stavka 5. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća[10](Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27. 6. 2013., str. 338)) i članka 4. stavka 1. točke 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[11](Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013., str. 1)) , koja je predmet nadzora nadležnog tijela ili je kreditna institucija u javnom vlasništvu u smislu članka 123. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju EU koja je predmet nadzora po standardu koji je usporediv s nadzorom od strane nadležnog tijela

15. »kreditni rejting« ima isto značenje kako je određeno u članku 3. stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća[12](Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17. 11. 2009., str. 1))

16. »prekogranično korištenje« je dostavljanje, kao kolaterala, od strane druge ugovorne strane matičnom NSB-u:

(a) utržive imovine koja se drži u drugoj državi članici čija je valuta euro

(b) utržive imovine koja je izdana u drugoj državi članici, a koja se drži u državi članici matičnog NSB-a

(c) kreditnih potraživanja kod kojih je za ugovor o kreditnom potraživanju mjerodavno pravo druge države članice čija je valuta euro, a koja nije država članica matičnog NSB-a

(d) hipotekarnih dužničkih instrumenata fizičkih osoba (RMBD) u skladu s primjenjivim postupcima korespondentnoga centralnobankarskog modela (u nastavku teksta: CCBM)

(e) neutrživih dužničkih instrumenata osiguranih prihvatljivim kreditnim potraživanjima (DECC) koji su izdani i koji se drže u drugoj državi članici čija je valuta euro, a koja nije država članica njezina matičnog NSB-a

17. »zaštita od valutnog rizika« jest sporazum koji sklapaju izdavatelj vrijednosnih papira i strana koja pruža zaštitu, u skladu s kojim se dio valutnog rizika koji proizlazi iz primitka novčanih tokova u valuti koja nije euro smanjuje zamjenom tih novčanih tokova za plaćanja u eurima koja izvršava strana koja pruža zaštitu, uključujući sva jamstva strane koja pruža zaštitu za navedena plaćanja

18. »skrbnik« je subjekt koji preuzima pohranu i upravljanje vrijednosnim papirima i drugom financijskom imovinom u ime drugih

19. »tržišna vrijednost u slučaju povrede« jest, u odnosu na bilo koju imovinu na bilo koji datum:

(a) tržišna vrijednost takve imovine u vrijeme vrednovanja u slučaju povrede, izračunata na temelju najreprezentativnije cijene na radni dan koji prethodi datumu vrednovanja

(b) u slučaju nepostojanja reprezentativne cijene za određenu imovinu na radni dan koji prethodi datumu vrednovanja, uzima se posljednja cijena trgovanja; ako cijena trgovanja nije dostupna, cijenu će odrediti NSB koji provodi operaciju, vodeći računa o posljednjoj cijeni koja je utvrđena za imovinu na referentnom tržištu

(c) ako se radi o imovini za koju ne postoji tržišna vrijednost, vrijednost utvrđena na temelju bilo koje druge prihvatljive metode vrednovanja

(d) ako je NSB prodao imovinu ili ekvivalentnu imovinu po tržišnoj cijeni prije vremena vrednovanja u slučaju povrede, iznos neto primitaka od prodaje po odbitku svih opravdanih troškova, naknada i izdataka nastalih u vezi s takvom prodajom, pri čemu navedene izračune provodi i iznose određuje NSB

20. »isporuka uz plaćanje« ili »DVP« jest mehanizam u sustavu namire razmjene za vrijednost, koji osigurava da se konačni prijenos, tj. isporuka imovine izvrši samo ako dođe do odgovarajućega konačnog prijenosa druge imovine, tj. plaćanja

21. »prekonoćni depozit« ili »mogućnost polaganja depozita na kraju dana« jest stalno raspoloživa mogućnost Eurosustava kojom se druge ugovorne strane mogu koristiti kako bi preko NSB-a prekonoćno položile depozite kod Eurosustava na koje se plaćaju kamate po prethodno određenoj kamatnoj stopi

22. »kamatna stopa na prekonoćni depozit« ili »kamatna stopa na depozit položen na kraju dana« jest kamatna stopa koja se primjenjuje na prekonoćni depozit

23. »izravna veza« jest sporazum između dva SSS-a kojima upravljaju CSD-ovi, pri čemu jedan CSD postaje izravan sudionik u SSS-u kojim upravlja drugi CSD otvaranjem računa vrijednosnih papira radi omogućavanja prijenosa vrijednosnih papira između računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira

24. »domaće korištenje« jest dostavljanje, kao kolaterala, od strane druge ugovorne strane osnovane u državi članici čija je valuta euro:

(a) utržive imovine koja se izdaje i drži u istoj državi članici u kojoj se nalazi matični NSB

(b) kreditnih potraživanja kod kojih je ugovor o kreditnom potraživanju uređen pravom države članice matičnog NSB-a

(c) RMBD-ova koje su izdali subjekti osnovani u državi članici matičnog NSB-a

(d) DECC-ova koji se izdaju i drže u državi članici matičnog NSB-a

25. »sustav za namjenu kolaterala« jest sustav NSB-ova za upravljanje kolateralom u kojem se likvidnost osigurava na temelju određene imovine namjenski označene kao kolateral za određene kreditne operacije Eurosustava; matični NSB može dopustiti zamjenu ove imovine za drugu određenu prihvatljivu imovinu pod uvjetom da je namjenski označena kao kolateral i da je prikladna za određenu operaciju

26. »ECONS kredit« jest kredit odobren u okviru izvanredne obrade iz stavka 6. Dodatka IV. Priloga II. Smjernice ESB/2012/27[13](Smjernica Europske središnje banke od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (preinaka) (ESB/2012/27))

27. »pokrivena obveznica EGP-a uređena zakonom« jest pokrivena obveznica izdana u skladu sa zahtjevima iz članka 52. stavka 4. Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[14](Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona, uredbi i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17. 11. 2009., str. 32))

28. »prihvatljiva imovina« jest imovina koja udovoljava kriterijima utvrđenima u dijelu četvrtom ove Odluke i dijelu četvrtom Smjernice ESB/2014/60 te koja je stoga prihvatljiva kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava

29. »prihvatljiva veza« jest izravna ili neizravna veza za koju je Eurosustav procijenio da je u skladu s kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u Prilogu VI.a Smjernice ESB/2014/60 za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava i koja je objavljena na popisu prihvatljivih veza Eurosustava na mrežnim stranicama ESB-a; prihvatljiva neizravna veza sastoji se od temeljnih prihvatljivih izravnih veza

30. »prihvatljivi sustav namire vrijednosnih papira« ili »prihvatljivi SSS« jest sustav namire vrijednosnih papira kojim upravlja CSD i za koji je Eurosustav procijenio da je u skladu s kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u Prilogu VI.a Smjernice ESB/2014/60 za upotrebu u kreditnim operacijama Eurosustava, a koji je objavljen na popisu prihvatljivih SSS-ova Eurosustava na mrežnim stranicama ESB-a

31. »kraj dana« jest vrijeme unutar radnog dana po zatvaranju sustava TARGET2 u koje su plaćanja koja se obrađuju u sustavu TARGET2 završena za taj dan

32. »datum aktivacije izvješćivanja ESMA-e« jest prvi dan kada je (a) sekuritizacijski repozitorij registriran od strane Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i stoga postaje sekuritizacijski repozitorij ESMA-e i (b) kada je Komisija donijela odgovarajuće provedbene tehničke standarde u obliku standardiziranih obrazaca u skladu s člankom 7. stavkom 4. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća[15](Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28. 12. 2017., str. 35)) i kada su ti provedbeni tehnički standardi postali primjenjivi

33. »sekuritizacijski repozitorij ESMA-e« jest sekuritizacijski repozitorij u smislu članka 2. točke 23. Uredbe (EU) 2017/2402 koji je registriran kod ESMA-e u skladu s člankom 10. te Uredbe

34. »indeks inflacije za europodručje« jest indeks Eurostata ili nacionalnoga statističkog tijela države članice čija je valuta euro (npr. HICP)

35. »Europski gospodarski prostor« (EGP) jesu sve države članice, neovisno o tome jesu li formalno pristupile EGP-u, zajedno s Islandom, Lihtenštajnom i Norveškom

36. »Eurosustav« su ESB i NSB-ovi

37. »radni dan Eurosustava« jest svaki dan kada su ESB i barem jedan NSB otvoreni za potrebe provođenja operacija monetarne politike Eurosustava

38. »kreditne operacije Eurosustava« jesu: (a) povratne transakcije za puštanje likvidnosti, tj. operacije monetarne politike Eurosustava za puštanje likvidnosti, osim valutnih ugovora o razmjeni za potrebe monetarne politike i konačnih kupnja (b) unutardnevni kredit i (c) ECONS kredit

39. »repozitorij koji je odredio Eurosustav« jest subjekt koji je odredio Eurosustav u skladu s Prilogom VIII. Smjernice ESB/2014/60 i koji nastavlja ispunjavati zahtjeve za takvo određivanje utvrđene u tom prilogu

40. »operacije monetarne politike Eurosustava« jesu operacije na otvorenom tržištu i stalno raspoložive mogućnosti

41. »konačni prijenos« jest neopoziv i bezuvjetan prijenos kojim se izvršava obveza provedbe prijenosa

42. »financijsko društvo« jest financijsko društvo kako je definirano u Prilogu A Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[16](Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (ESA 2010) (SL L 174, 26. 6. 2013., str. 1))

43. »operacije fine prilagodbe« jesu kategorija operacija na otvorenom tržištu koje provodi Eurosustav, posebno zbog fluktuacija likvidnosti na tržištu

44. »fiksni kuponi« jesu dužnički instrumenti s unaprijed određenim periodičnim plaćanjem kamata

45. »aukcija s fiksnom stopom« jest aukcija kod koje ESB određuje kamatnu stopu, cijenu, swap bod ili raspon prije aukcije, a druge ugovorne strane sudionice nude novčani iznos s kojim žele sklopiti transakciju po fiksnoj kamatnoj stopi, cijeni, swap bodu ili rasponu

46. »kupon s promjenjivom stopom« jest kupon povezan s referentnom kamatnom stopom s razdobljem ponovnog određivanja za taj kupon koje nije dulje od godinu dana

47. »valutni ugovor o razmjeni za potrebe monetarne politike« jest instrument koji se koristi u provođenju operacija na otvorenom tržištu kada Eurosustav promptno kupuje ili prodaje euro u zamjenu za stranu valutu i istodobno je prodaje natrag ili ponovno kupuje u terminskoj transakciji na određeni datum povratne kupnje

48. »matični NSB« jest NSB države članice čija je valuta euro, a u kojoj je druga ugovorna strana osnovana

49. »okvirni kalendar redovnih aukcija Eurosustava« jest kalendar koji je pripremio Eurosustav i u kojem se navodi razdoblje održavanja pričuva te najava, raspodjela i dospijeće glavnih operacija refinanciranja i redovnih operacija dugoročnijeg refinanciranja

50. »dokapitalizacija u stvarima i pravima instrumentima javnog duga« jesu svi oblici povećanja upisanoga kapitala kreditne institucije kod kojih je cijeli ulog ili dio uloga osiguran izravnim plasmanom toj kreditnoj instituciji dužničkih instrumenata državnog ili javnog sektora, koje je izdala suverena država ili subjekt javnog sektora, čime se kreditnoj instituciji osigurava novi kapital

51. »međunarodni središnji depozitorij vrijednosnih papira« ili »ICSD« jest CSD koji djeluje u namiri vrijednosnih papira kojima se trguje međunarodno s različitih nacionalnih tržišta, u pravilu diljem različitih valutnih područja

52. »međunarodna organizacija« jest subjekt naveden u članku 118. Uredbe (EU) br. 575/2013, pri čemu se za izloženost prema takvom subjektu dodjeljuje ponder rizika od 0%

53. »međunarodni identifikacijski broj vrijednosnih papira« ili »ISIN« jest međunarodna identifikacijska oznaka dodijeljena vrijednosnim papirima koji su izdani na financijskom tržištu

54. »unutardnevni kredit« jest unutardnevni kredit definiran u članku 2. točki 26. Smjernice ESB/2012/27

55. »investicijsko društvo« jest investicijsko društvo sa značenjem iz članka 4. stavka 1. točke 2. Uredbe (EU) br. 575/2013

56. »investicijski fond« jest novčani fond ili nenovčani fond kako je definiran u Prilogu A Uredbe (EU) br. 549/2013

57. »izdavanje dužničkih certifikata ESB-a« jest instrument monetarne politike koji se primjenjuje u provođenju operacija na otvorenom tržištu i kojim ESB izdaje dužničke certifikate koji su dužnička obveza ESB-a prema imatelju certifikata

58. »pokrivena obveznica velikog iznosa (engl. jumbo covered bond)« jest pokrivena obveznica EGP-a uređena zakonom s opsegom izdanja od najmanje 1 milijardu eura, za koju najmanje tri održavatelja tržišta osiguravaju redovne ponude na kupnju i prodaju

59. »potraživanja iz leasinga« jesu planirana i ugovorno obvezujuća plaćanja primatelja leasinga davatelju leasinga pod uvjetima iz ugovora o leasingu; ostaci vrijednosti nisu potraživanja po leasingu; ugovori Personal Contract Purchase (PCP), tj. ugovori na temelju kojih dužnik može iskoristiti mogućnost za: (a) konačno plaćanje radi stjecanja punopravnog vlasništva robe ili (b) vraćanje robe na ime ispunjenja ugovornih obveza, izjednačavaju se s ugovorima o leasingu

60. »pokrivena obveznica uređena zakonom« jest pokrivena obveznica EGP-a uređena zakonom ili pokrivena obveznica skupine G-10 izvan EGP-a uređena zakonom

61. »potpora likvidnosti« jest svako strukturno, stvarno ili potencijalno obilježje koje je usmjereno na ili se smatra prikladnim za pokrivanje svih privremenih manjkova u novčanom toku koji mogu nastati za vrijeme trajanja transakcije ABS-om

62. »repozitorij podataka na razini pojedinačnoga kredita« jest sekuritizacijski repozitorij ESMA-e ili repozitorij koji je odredio Eurosustav

63. »operacije dugoročnijeg refinanciranja (engl. longer-term refinancing operations, LTRO)« jesu kategorija operacija na otvorenom tržištu koje Eurosustav provodi u obliku povratnih transakcija s ciljem osiguravanja likvidnosti financijskom sektoru s dospijećem dužim od glavnih operacija refinanciranja

64. »glavne operacije refinanciranja (engl. main refinancing operations, MRO)« jesu kategorija redovnih operacija na otvorenom tržištu koje Eurosustav provodi u obliku povratnih transakcija

65. »razdoblje održavanja« ima isto značenje kako je utvrđeno u Uredbi ESB/2021/1[17](Uredba (EU) 2021/378 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2021/1) (SL L 73, 3. 3. 2021., str. 1))

66. »poziv za pokriće« jest postupak koji se odnosi na primjenu varijacijske marže, što podrazumijeva da će Eurosustav, ako vrijednost imovine koju je druga ugovorna strana mobilizirala kao kolateral, a koja se redovno mjeri, padne ispod određene razine, tražiti od druge ugovorne strane da dostavi dodatnu prihvatljivu imovinu ili novac; za sustave sa skupom imovine, poziv za pokriće provodi se samo u slučajevima nedovoljne kolateraliziranosti, a za sustave za namjenu kolaterala provode se simetrični pozivi za pokriće, kako je detaljno određeno nacionalnom dokumentacijom matičnog NSB-a

67. »granična kamatna stopa« jest najniža kamatna stopa na aukcijama s promjenjivom stopom kojima se pušta likvidnost po kojoj se ponude prihvaćaju ili najviša kamatna stopa na aukcijama s promjenjivom stopom kojima se povlači likvidnost po kojoj se ponude prihvaćaju

68. »prekonoćni kredit« ili »mogućnost dobivanja kredita na kraju dana« jest stalno raspoloživa mogućnost koju nudi Eurosustav, a kojom se druge ugovorne strane mogu koristiti za dobivanje prekonoćnih kredita od Eurosustava preko NSB-a po prethodno određenoj kamatnoj stopi, uz uvjet da imaju dovoljno prihvatljive imovine kao kolaterala

69. »kamatna stopa na prekonoćni kredit« ili »kamatna stopa na kredit odobren na kraju dana« jest kamatna stopa koja se primjenjuje na prekonoćni kredit

70. »granična kotacija swap boda« jest kotacija swap boda kod koje je iscrpljen ukupni iznos za raspodjelu na aukciji

71. »utrživa imovina« jesu dužnički instrumenti koji su uvršteni za trgovanje na tržištu i koji ispunjavaju kriterije prihvatljivosti utvrđene u dijelu četvrtom ove Odluke i dijelu četvrtom Smjernice ESB/2014/60

72. »datum dospijeća« jest datum na koji ističe operacija monetarne politike Eurosustava; u slučaju repo ugovora ili ugovora o razmjeni (swap) datum dospijeća odgovara datumu povratne kupnje

73. »država članica« jest država članica Unije

74. »multi cédulas« jesu dužnički instrumenti koje je izdao određeni španjolski SPV (Fondo de Titulizacion de Activos, FTA), a koji omogućavaju grupiranje određenog broja malih pojedinih cédulas (španjolskih pokrivenih obveznica) različitih inicijatora

75. »multilateralna razvojna banka« jest subjekt naveden u članku 117. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, pri čemu se za izloženost prema takvom subjektu dodjeljuje ponder rizika od 0%

76. »aukcija s višestrukim stopama (američka aukcija)« jest aukcija kod koje je kamatna stopa, cijena ili swap bod raspodjele jednak kamatnoj stopi, cijeni ili swap bodu ponuđenom u svakoj pojedinačnoj ponudi

77. »višestupanjski kupon« jest struktura kupona u kojoj se maržni dio (x) povećava više nego jedanput za vrijeme trajanja imovine u skladu s unaprijed određenim rasporedom na unaprijed određene datume, obično datum poziva ili datum plaćanja kupona

78. »nacionalna središnja banka« ili »NSB« jest nacionalna središnja banka države članice čija je valuta euro

79. »radni dan NSB-a« jest svaki dan kad je NSB otvoren za potrebe provođenja operacija monetarne politike Eurosustava, uključujući dane kada podružnice tog NSB-a mogu biti zatvorene zbog lokalnih ili regionalnih neradnih dana

80. »države članice G-10 izvan EGP-a« jesu države sudionice G-10 koje nisu države EGP-a, tj. Kanada, Japan, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države

81. »pokrivena obveznica skupine G-10 izvan EGP-a uređena zakonom« jest pokrivena obveznica izdana u skladu sa zahtjevima nacionalnoga zakonodavnog okvira za pokrivene obveznice zemlje skupine G-10 izvan EGP-a

82. »nefinancijsko društvo« ima isto značenje kao u Uredbi (EU) br. 549/2013

83. »neutrživa imovina« jesu oročeni depoziti, kreditna potraživanja, RMBD-ovi i DECC-ovi

84. »neutrživi dužnički instrumenti osigurani prihvatljivim kreditnim potraživanjima« ili »DECC-ovi« jesu dužnički instrumenti:

(a) koji su izravno ili neizravno osigurani kreditnim potraživanjima koja zadovoljavaju sve kriterije prihvatljivosti Eurosustava za kreditna potraživanja iz dijela četvrtog glave III. poglavlja 1. odjeljka 1. Smjernice ESB/2014/60 u skladu s odredbama članka 107.f iste Smjernice

(b) koji pružaju dvostruku zaštitu u odnosu na: i. kreditnu instituciju koja je inicijator temeljnih kreditnih potraživanja i ii. dinamični skup pokrića koji se sastoji od temeljnih kreditnih potraživanja navedenih u točki (a)

(c) za koje nema podjela rizika

85. »konačna transakcija« jest instrument koji se koristi u provođenju operacija na otvorenom tržištu i kod kojeg Eurosustav kupuje ili prodaje prihvatljivu utrživu imovinu izravno na tržištu (promptno ili terminski), što ima za posljedicu potpuni prijenos vlasništva s prodavatelja na kupca bez povezanoga povratnog prijenosa vlasništva

86. »sustav sa skupom imovine« jest sustav za upravljanje kolateralima NSB-a kod kojeg druga ugovorna strana kod NSB-a ima otvoren račun skupa imovine koji omogućuje polaganje imovine za kolateralizaciju kreditnih operacija Eurosustava u kojima sudjeluje ta druga ugovorna strana, pri čemu se imovina bilježi na način da pojedini dio prihvatljive imovine nije povezan s određenom kreditnom operacijom Eurosustava i druga ugovorna strana može zamjenjivati prihvatljivu imovinu u skupu imovine na trajnoj osnovi

87. »javni kreditni rejting« jest kreditni rejting koji je: (a) izdan ili potvrđen od strane agencije za kreditni rejting registrirane u Uniji koja je prihvaćena kao vanjska institucija za kreditnu procjenu od strane Eurosustava i (b) koji je javno objavljen ili se dijeli na temelju pretplate

88. »subjekt javnog sektora« jest subjekt koji je od strane nacionalnoga statističkog tijela razvrstan kao jedinica unutar javnog sektora za potrebe Uredbe (EU) br. 549/2013

89. »brza aukcija« jest aukcija koja se obično provodi unutar vremenskog okvira od 105 minuta od najave aukcije do potvrde rezultata raspodjele i koja može biti ograničena na ograničeni skup drugih ugovornih strana, kako je dalje određeno u dijelu drugom ove Odluke

90. »neizravna veza« jest veza uspostavljena između SSS-a kojima upravljaju dva različita CSD-a koji razmjenjuju transakcije vrijednosnim papirima ili prijenose putem trećeg SSS-a kojim upravlja CSD koji djeluje kao posrednik ili, u slučaju SSS-ova kojima upravljaju CSD-ovi koji sudjeluju u sustavu TARGET2-Securities, putem nekoliko SSS-ova kojima upravljaju CSD-ovi koji djeluju kao posrednici

91. »repo ugovor« jest ugovor na temelju kojeg se prihvatljiva imovina prodaje kupcu bez zadržavanja vlasništva od strane prodavatelja, dok prodavatelj istodobno stječe pravo i obvezu da povratno kupi ekvivalentnu imovinu po određenoj cijeni na neki budući datum ili na zahtjev

92. »datum povratne kupnje« jest datum na koji je kupac obvezan prodati ekvivalentnu imovinu prodavatelju po transakciji na temelju repo ugovora

93. »cijena povratne kupnje« jest cijena po kojoj je kupac obvezan prodati ekvivalentnu imovinu prodavatelju po transakciji na temelju repo ugovora; cijena povratne kupnje jednaka je zbroju kupovne cijene i razlike u cijeni, pri čemu razlika u cijeni odgovara kamatama na odobrenu likvidnost za razdoblje do dospijeća operacije

94. »povratna transakcija« jest instrument koji se koristi pri provođenju operacija na otvorenom tržištu i pri omogućavanju pristupa prekonoćnom kreditu, pri čemu NSB kupuje ili prodaje prihvatljivu imovinu na temelju repo ugovora ili provodi kreditne operacije u obliku kolateraliziranih kredita

95. »skrbnički račun« jest račun vrijednosnih papira koji vodi ICSD, CSD ili NSB, a na koji kreditne institucije mogu položiti vrijednosne papire prihvatljive za kreditne operacije Eurosustava

96. »sustav namire vrijednosnih papira« ili »SSS« jest sustav namire vrijednosnih papira kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 10. Uredbe (EU) br. 909/2014, a koji omogućava prijenos vrijednosnih papira bez plaćanja (FOP) ili uz plaćanje (DVP)

97. »datum namire« jest datum na koji je transakcija namirena

98. »aukcija s jedinstvenom stopom (nizozemska aukcija)« jest aukcija pri kojoj je kamatna stopa, cijena ili swap bod raspodjele koji se primjenjuje na sve prihvaćene ponude, jednak graničnoj kamatnoj stopi, cijeni ili swap bodu

99. »subjekt posebne namjene« ili »SPV« jest sekuritizacijski subjekt posebne namjene definiran u članku 4. stavku 1. točki 66. Uredbe (EU) br. 575/2013

100. »standardna aukcija« jest aukcija koja se obično provodi unutar vremenskog okvira od 24 sata od najave aukcije do potvrde rezultata raspodjele

101. »strukturne operacije« jesu kategorija operacija na otvorenom tržištu koje provodi Eurosustav radi prilagodbe strukturnoga likvidnosnog položaja Eurosustava u odnosu na financijski sektor ili radi ostvarivanja drugih ciljeva monetarne politike u skladu s dijelom drugim ove Odluke

102. »skupina izdavatelja obveznica vezanih uz održivost« jest skupina društava koja djeluju kao jedinstveni gospodarski subjekt i predstavljaju izvještajnu jedinicu za potrebe predstavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja, a obuhvaćaju matično društvo i njegova izravna i neizravna društva kćeri

103. »cilj uspješnosti glede održivosti« jest cilj koji je određen u javno dostupnom dokumentu o izdavanju, a kojim se mjere kvantificirana poboljšanja profila održivosti izdavatelja ili jednog ili više društava koja pripadaju istoj skupini izdavatelja obveznica vezanih uz održivost tijekom unaprijed određenog razdoblja, u odnosu na jedan ili više okolišnih ciljeva utvrđenih u Uredbi (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća[18](Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i o izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22. 6. 2020., str. 13)) i/ili u odnosu na jedan ili više ciljeva održivog razvoja koje su utvrdili Ujedinjeni narodi u vezi s klimatskim promjenama ili degradacijom okoliša[19](Sadržan u »Programu održivog razvoja do 2030.« koji je 25. rujna 2015. donijela Opća skupština UN-a)

104. »swap bod« jest razlika između tečaja terminske transakcije i tečaja promptne transakcije u valutnom ugovoru o razmjeni, koja se kotira u skladu s općim tržišnim običajima

105. »zamjenjivo izdavanje (engl. tap issuance)« ili »zamjenjivo izdanje (engl. tap issue)« jest izdanje koje čini jedinstvenu seriju s ranijim izdavanjem ili izdanjem

106. »sustav TARGET2« jest sustav za namiru u realnom vremenu na bruto načelu za euro, koji omogućava namiru plaćanja u eurima u novcu središnje banke, uređen Smjernicom ESB/2012/27

107. »aukcija« je postupak kojim Eurosustav pušta likvidnost na tržište ili povlači likvidnost s tržišta pri čemu NSB sklapa transakciju prihvaćanjem ponuda koje su podnijele druge ugovorne strane nakon javne najave

108. »datum trgovanja« ili »T« jest datum kada je zaključeno trgovanje, tj. sporazum o financijskoj transakciji između dvije druge ugovorne strane; datum trgovanja može se podudarati s datumom namire transakcije (namira istog dana) ili može prethoditi datumu namire za neki određeni broj radnih dana (datum namire utvrđuje se kao T + odgoda namire)

109. »agent treća strana« jest CSD koji upravlja prihvatljivim SSS-om, a koji je sklopio ugovor s NSB-om na temelju kojeg takav CSD osigurava određene usluge upravljanja kolateralom kao zastupnik tog NSB-a

110. »Unija« je Europska unija

111. »korektivni faktor« jest postotno smanjenje koje se primjenjuje na tržišnu vrijednost imovine mobilizirane kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava

112. »umanjenje vrijednosti« jest postotno smanjenje tržišne vrijednosti imovine mobilizirane kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava prije primjene bilo kojeg korektivnog faktora

113. »aukcija s promjenjivom stopom« jest aukcija na kojoj sudjelujuće druge ugovorne strane nude iznos novca s kojim žele sklopiti transakciju i kamatnu stopu, swap bod ili cijenu po kojoj žele sklopiti transakciju s Eurosustavom, a na kojoj se prvo prihvaćaju najkonkurentnije ponude sve dok se ne iscrpi ukupni ponuđeni iznos

114. »subjekt koji prestaje s radom« jest subjekt u javnom ili privatnom vlasništvu (a) čija je glavna zadaća postupno razrješavanje vlastite imovine i prestanak poslovanja ili (b) koji je subjekt za upravljanje imovinom ili subjekt koji se razrješava osnovan radi podupiranja restrukturiranja i/ili sanacije u financijskom sektoru, uključujući subjekte za upravljanje imovinom nastale u sanaciji primjenom instrumenta odvajanja imovine u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća[20](Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30. 7. 2014., str. 1)) ili nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenosi članak 42. Direktive 2014/59/EU[21](Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12. 6. 2014., str. 190))

115. »bez kupona« jest dužnički instrument bez periodičnih plaćanja kupona.

DIO DRUGI OPERACIJE, INSTRUMENTI I POSTUPCI MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA

Članak 3.

Provedbeni okvir monetarne politike Eurosustava

1. Eurosustav provodi monetarnu politiku:

(a) operacijama na otvorenom tržištu

(b) stalno raspoloživim mogućnostima i

(c) minimalnim pričuvama.

2. Odredbe o minimalnim pričuvama navedene su u Uredbi (EZ) br. 2531/98[22](Uredba Vijeća (EZ) br. 2531/98 od 23. studenoga 1998. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27. 11. 1998., str. 1)) i Uredbi ESB/2021/1. Određena obilježja odredbi o minimalnim pričuvama prikazana su za informativne svrhe u Prilogu I. Smjernice ESB/2014/60.

Članak 4.

Okvirne značajke operacija monetarne politike Eurosustava

Pregled značajki operacija monetarne politike Eurosustava opisan je u Tablici 1.

Tablica 1. Pregled značajki operacija monetarne politike Eurosustava

 

Kategorije operacija monetarne politike

Vrste instrumenata

Dos­pijeće

Učestalost

Postupak

 

 

Puštanje likvidnosti

Povlačenje likvidnosti

 

 

 

Operacije na otvorenom tržištu

Glavne operacije refinanciranja

Povratne transakcije

Jedan tjedan

Tjedno

Standardne aukcije

 

Operacije dugoročnijeg refinanciranja

Povratne transakcije

Tri mjeseca1

Mjesečno2

Standardne aukcije

 

Operacije fine prilagodbe

Povratne transakcije

Povratne transakcije

Nestandardizi-rano

Nestandardizi-rano

Aukcije

 

Valutni ugovori o razmjeni

Valutni ugovori o razmjeni

 

Prikupljanje oročenih depozita

 

Strukturne operacije

Povratne transakcije

Povratne transakcije

Nestandardizi-rano

Nestandardizi-rano

Standardne aukcije3

 

Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a

Manje od 12 mjeseci

 

Konačne kupnje

Konačne prodaje

Bilateralni postupci4

Aukcije5

Stalno raspoložive mogućnosti

Prekonoćni kredit

Povratne transakcije

Prekonoćno

Pristup prema izboru drugih ugovornih strana

Prekonoćni depozit

Depoziti

Prekonoćno

Pristup prema izboru drugih ugovornih strana

 

 

 

1 U skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (b), člankom 7. stavkom 2. točkom (c), člankom 7. stavkom 3. i člankom 7. stavkom 4. ove Odluke

2 U skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (b), člankom 7. stavkom 2. točkom (c), člankom 7. stavkom 3. i člankom 7. stavkom 4. ove Odluke

3 U skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (c), člankom 10. stavkom 4. točkom (c) i člankom 13. stavkom 5. točkom (d) ove Odluke

4 Postupci za bilateralne izravne transakcije priopćavaju se prema potrebi.

5 U skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (c) i člankom 14. stavkom 3. točkom (c) ove Odluke

GLAVA I. OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU

POGLAVLJE 1. PREGLED OPERACIJA NA OTVORENOM TRŽIŠTU

Članak 5.

Pregled kategorija i instrumenata za operacije na otvorenom tržištu

1. Eurosustav provodi operacije na otvorenom tržištu radi kontrole kamatnih stopa, upravljanja likvidnošću na financijskom tržištu i signaliziranja stava monetarne politike.

2. Ovisno o njihovim posebnim svrhama, operacije na otvorenom tržištu dijele se u sljedeće kategorije:

(a) glavne operacije refinanciranja

(b) operacije dugoročnijeg refinanciranja

(c) operacije fine prilagodbe

(d) strukturne operacije.

3. Operacije na otvorenom tržištu provode se sljedećim instrumentima:

(a) povratnim transakcijama

(b) valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike

(c) prikupljanjem oročenih depozita

(d) izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a

(e) konačnim transakcijama.

4. U odnosu na pojedine kategorije operacija na otvorenom tržištu iz stavka 2. ovog članka primjenjuju se sljedeći instrumenti iz stavka 3. ovog članka:

(a) glavne operacije refinanciranja i operacije dugoročnijeg refinanciranja provode se isključivo povratnim transakcijama

(b) operacije fine prilagodbe mogu se provoditi:

i. povratnim transakcijama

ii. valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike

iii. prikupljanjem oročenih depozita

(c) strukturne operacije mogu se provoditi:

i. povratnim transakcijama

ii. izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a

iii. konačnim transakcijama.

5. ESB pokreće operacije na otvorenom tržištu te odlučuje o uvjetima njihove provedbe i o instrumentima kojima će se koristiti.

6. Primjeri operacija i postupaka monetarne politike nalaze se u Prilogu XII. Smjernice ESB/2014/60.

POGLAVLJE 2. KATEGORIJE OPERACIJA NA OTVORENOM TRŽIŠTU

Članak 6.

Glavne operacije refinanciranja

1. Eurosustav provodi glavne operacije refinanciranja povratnim transakcijama.

2. U odnosu na operativne značajke glavne operacije refinanciranja:

(a) jesu operacije za puštanje likvidnosti

(b) obično se provode svaki tjedan u skladu s okvirnim kalendarom za redovne aukcije Eurosustava

(c) obično imaju rok dospijeća od tjedan dana, kako je navedeno u okvirnom kalendaru redovnih aukcija Eurosustava, uz iznimku predviđenu stavkom 3. ovog članka

(d) NSB-ovi ih provode decentralizirano

(e) provode se na standardnim aukcijama

(f) podložne su kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u dijelu trećem ove Odluke koje moraju ispunjavati sve druge ugovorne strane koje podnose ponude za takve operacije

(g) temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu.

3. Dospijeće glavnih operacija refinanciranja može se razlikovati zbog različitih neradnih dana u državama članicama čija je valuta euro.

4. Upravno vijeće ESB-a redovno donosi odluku o kamatnim stopama za glavne operacije refinanciranja. Revidirane kamatne stope važeće su od početka novog razdoblja održavanja pričuva.

5. Bez obzira na stavak 4. ovog članka, Upravno vijeće ESB-a može u bilo kojem trenutku promijeniti kamatnu stopu za glavne operacije refinanciranja. Takva odluka stupa na snagu najranije sljedećega radnog dana Eurosustava.

6. Glavne operacije refinanciranja provode se putem aukcija s fiksnom stopom ili aukcija s promjenjivom stopom, a prema odluci Eurosustava.

Članak 7.

Operacije dugoročnijeg refinanciranja

1. Eurosustav provodi operacije dugoročnijeg refinanciranja povratnim transakcijama kako bi osigurao drugim ugovornim stranama likvidnost s dospijećem duljim od dospijeća glavnih operacija refinanciranja.

2. U odnosu na operativne značajke operacije dugoročnijeg refinanciranja:

(a) jesu povratne operacije za puštanje likvidnosti

(b) provode se redovno svakog mjeseca u skladu s okvirnim kalendarom redovnih aukcija Eurosustava uz iznimku predviđenu stavkom 4. ovog članka

(c) obično imaju dospijeće od tri mjeseca u skladu s okvirnim kalendarom za redovne aukcije Eurosustava uz iznimke predviđene stavcima 3. i 4. ovog članka

(d) NSB-ovi ih provode decentralizirano

(e) provode se na standardnim aukcijama

(f) podložne su kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u dijelu trećem ove Odluke koje moraju ispunjavati sve druge ugovorne strane koje podnose ponude za takve operacije

(g) temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu.

3. Dospijeće operacija dugoročnijeg refinanciranja može se razlikovati zbog različitih neradnih dana u državama članicama čija je valuta euro.

4. Eurosustav može povremeno provoditi operacije dugoročnijeg refinanciranja s dospijećem različitim od tri mjeseca. Takve operacije ne navode se u okvirnom kalendaru za redovne aukcije Eurosustava.

5. Operacije dugoročnijeg refinanciranja iz stavka 4. ovog članka s dospijećem duljim od tri mjeseca koje se ne provode redovno mogu sadržavati klauzulu o prijevremenoj otplati. Takva klauzula o prijevremenoj otplati može se odnositi na mogućnost ili na obvezu druge ugovorne strane na plaćanje cijelog ili dijela iznosa koji im je raspodijeljen u određenoj operaciji. Klauzule o obveznoj prijevremenoj otplati temelje se na izričitim i unaprijed određenim uvjetima. Eurosustav u vrijeme objave operacije objavljuje i datume od kojih je prijevremena otplata valjana. Eurosustav može, u iznimnim okolnostima, odlučiti da prijevremena otplata nije moguća na određene datume zbog, između ostaloga, neradnih dana u državi članici čija je valuta euro.

6. Operacije dugoročnijeg refinanciranja provode se na aukcijama s promjenjivom stopom, osim ako Eurosustav odluči da se provedu na aukcijama s fiksnom stopom. U tom slučaju stopa koja se primjenjuje na aukciju s fiksnom stopom može biti indeksirana uz temeljnu referentnu stopu (npr. prosječnu stopu za glavne operacije refinanciranja) za vrijeme trajanja operacije, s rasponom ili bez raspona.

7. Na operacije dugoročnijeg refinanciranja primjenjuje se i članak 2. Smjernice ESB/2014/31.

Članak 8.

Operacije fine prilagodbe

1. Eurosustav može provoditi operacije fine prilagodbe povratnim transakcijama, valutnim ugovorima o razmjeni za svrhe monetarne politike ili prikupljanjem oročenih depozita, osobito radi rješavanja fluktuacija likvidnosti na tržištu.

2. U odnosu na operativne značajke operacije fine prilagodbe:

(a) mogu se provoditi kao operacije puštanja likvidnosti ili kao operacije povlačenja likvidnosti

(b) imaju učestalost i dospijeće koji obično nisu standardizirani

(c) obično se provode putem brzih aukcija, osim ako Eurosustav odluči provesti određene operacije fine prilagodbe putem standardnih aukcija s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu

(d) NSB-ovi ih provode decentralizirano.

(e) podložne su kriterijima prihvatljivosti za druge ugovorne strane iz dijela trećeg ove Odluke, ovisno o:

i. određenoj vrsti instrumenta za provođenje operacija fine prilagodbe i

ii. prihvatljivom postupku za tu određenu vrstu instrumenta

(f) kada se provode putem povratnih transakcija, temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu.

3. ESB može provoditi operacije fine prilagodbe svakoga radnog dana Eurosustava kako bi se ispravile likvidnosne neravnoteže u razdoblju održavanja pričuva. Ako dan trgovanja, namire i povrata nisu radni dani HNB-a, HNB nije dužan provoditi takve operacije.

4. Eurosustav zadržava visok stupanj fleksibilnosti u odnosu na izbor postupaka i operativnih značajki u provođenju operacija fine prilagodbe kako bi reagirao na uvjete na tržištu.

Članak 9.

Strukturne operacije

1. Eurosustav može provoditi strukturne operacije povratnim transakcijama, izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a ili konačnim transakcijama kako bi se strukturna pozicija Eurosustava prilagodila financijskom sustavu, ili za druge potrebe provođenja monetarne politike.

2. U odnosu na operativne značajke strukturne operacije:

(a) jesu operacije za puštanje likvidnosti ili za povlačenje likvidnosti

(b) imaju učestalost i dospijeće koje nisu standardizirani

(c) provode se na aukcijama ili bilateralnim postupcima, ovisno o određenoj vrsti instrumenta za provođenje strukturnih operacija

(d) NSB-ovi ih provode decentralizirano

(e) podložne su kriterijima prihvatljivosti za druge ugovorne strane kako je utvrđeno u dijelu trećem ove Odluke, ovisno o:

i. određenoj vrsti instrumenta za provođenje strukturnih operacija i

ii. primjenjivom postupku za tu određenu vrstu instrumenta

(f) strukturne operacije za puštanje likvidnosti, osim konačnih kupnja, temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu.

3. Eurosustav zadržava visok stupanj fleksibilnosti u odnosu na izbor postupaka i operativnih značajki u provođenju strukturnih operacija kako bi reagirao na uvjete na tržištu i druga strukturna kretanja.

POGLAVLJE 3. INSTRUMENTI ZA PROVOĐENJE OPERACIJA NA OTVORENOM TRŽIŠTU

Članak 10.

Povratne transakcije

1. Povratne transakcije jesu posebni instrumenti za provođenje operacija na otvorenom tržištu u sklopu kojih NSB kupuje ili prodaje prihvatljivu imovinu na temelju repo ugovora ili provodi kreditne operacije na temelju kolateraliziranih kredita, ovisno o relevantnim ugovorima ili propisima koje primjenjuju NSB-ovi. HNB ne provodi operacije na otvorenom tržištu na temelju repo ugovora.

2. Repo ugovori i kolateralizirani krediti moraju udovoljavati dodatnim zahtjevima za takve instrumente utvrđenima u dijelu sedmom ove Odluke i dijelu sedmom Smjernice ESB/2014/60.

3. Povratne transakcije kojima se pušta likvidnost temelje se na prihvatljivoj imovini kao kolateralu, u skladu s dijelom četvrtim ove Odluke i dijelom četvrtim Smjernice ESB/2014/60.

4. U odnosu na operativne značajke povratne transakcije za potrebe monetarne politike:

(a) mogu se provoditi kao operacije puštanja likvidnosti ili kao operacije povlačenja likvidnosti

(b) imaju učestalost i dospijeće koji ovise o kategoriji operacija na otvorenom tržištu za koju se upotrebljavaju

(c) ako ulaze u kategoriju operacija na otvorenom tržištu, provode se putem standardnih aukcija, s iznimkom operacija fine prilagodbe koje se provode putem aukcija

(d) ako ulaze u kategoriju prekonoćnoga kredita, provode se kako je opisano u članku 18. ove Odluke

(e) NSB-ovi ih provode decentralizirano.

5. Povratne transakcije kojima se povlači likvidnost temelje se na imovini koju daje Eurosustav. Kriteriji prihvatljivosti za tu imovinu istovjetni su onima koji se primjenjuju za prihvatljivu imovinu koja se koristi u povratnim transakcijama kojima se pušta likvidnost, u skladu s dijelom četvrtim ove Odluke i dijelom četvrtim Smjernice ESB/2014/60. U povratnim transakcijama kojima se povlači likvidnost ne primjenjuju se korektivni faktori.

Članak 11.

Valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike

1. Valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike sastoje se od istodobnih promptnih i terminskih transakcija u eurima u zamjenu za stranu valutu.

2. Valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike moraju udovoljavati dodatnim zahtjevima za takve instrumente utvrđenima u dijelu sedmom ove Odluke.

3. Osim ako Upravno vijeće ESB-a ne odluči drugačije, Eurosustav posluje samo s valutama kojima se učestalo trguje i u skladu sa standardnom tržišnom praksom.

4. U svakom valutnom ugovoru o razmjeni za potrebe monetarne politike Eurosustav i druge ugovorne strane ugovaraju swap bodove za transakciju koji su kotirani u skladu s općim tržišnim običajima. Uvjeti tečajeva za valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike navedeni su u Tablici 2.

5. U odnosu na operativne značajke valutni ugovori o razmjeni za potrebe monetarne politike:

(a) mogu se provoditi kao operacije puštanja likvidnosti ili kao operacije povlačenja likvidnosti

(b) imaju učestalost i dospijeće koji nisu standardizirani

(c) provode se putem brzih aukcija, osim ako Eurosustav odluči provesti određene operacije putem standardnih aukcija s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu

(d) NSB-ovi ih provode decentralizirano.

6. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u dijelu trećem ove Odluke, ovisno o postupku koji se primjenjuje za odgovarajuću operaciju.

Tablica 2.     Uvjeti tečajeva za valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike

Članak 12.

Prikupljanje oročenih depozita

1. Eurosustav može pozvati druge ugovorne strane da polože oročene depozite kod HNB-a.

2. Depoziti drugih ugovornih strana imaju određeni rok i na njih se primjenjuje fiksna kamatna stopa.

3. Kamatna stopa koja se primjenjuje na oročene depozite može biti: (a) pozitivna ili (b) utvrđena po stopi od 0% ili (c) negativna.

4. Kamatna stopa koja se primjenjuje na oročeni depozit jednostavna je kamatna stopa koja se temelji na konvenciji A/360. Kamate se plaćaju po dospijeću depozita. Ako je kamatna stopa negativna, njezinom primjenom na oročene depozite za imatelja depozita nastaje obveza plaćanja HNB-u, uključujući pravo HNB-a da u skladu s time tereti račun druge ugovorne strane. HNB za oročene depozite ne daje kolateral.

5. Oročeni depoziti drže se na računima kod HNB-a, čak i kada se takve operacije provode centralizirano putem ESB-a.

6. U odnosu na operativne značajke prikupljanje oročenih depozita:

(a) provodi se radi povlačenja likvidnosti

(b) može se provoditi na temelju prethodno objavljenog rasporeda operacija s prethodno utvrđenom učestalošću i dospijećem ili se može provoditi ad hoc kako bi se reagiralo na kretanja likvidnosti (npr. prikupljanje oročenih depozita može se provesti posljednjeg dana razdoblja održavanja pričuve kako bi se ispravile moguće likvidnosne neravnoteže nastale nakon raspodjele sredstava iz posljednje glavne operacije refinanciranja)

(c) provodi se putem brzih aukcija, osim ako ESB odluči provesti određene operacije putem standardnih aukcija s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu

(d) provode NSB-ovi decentralizirano.

7. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u prikupljanju oročenih depozita primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u dijelu trećem ove Odluke, ovisno o postupku koji se primjenjuje za određenu operaciju.

Članak 13.

Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a

1. Dužnički certifikati ESB-a jesu obveza ESB-a prema imatelju certifikata.

2. Dužnički certifikati ESB-a izdaju se i vode u nematerijaliziranom obliku u depozitorijima vrijednosnih papira u državama članicama čija je valuta euro.

3. ESB ne nameće nikakva ograničenja glede prenosivosti dužničkih certifikata ESB-a.

4. ESB može izdavati dužničke certifikate ESB-a:

(a) po diskontiranom iznosu izdanja koji je niži od nominalnog iznosa ili

(b) po iznosu koji je iznad nominalnog iznosa,

a koji se otkupljuju po dospijeću po nominalnom iznosu.

Razlika između iznosa izdanja i nominalnog iznosa (iznosa otkupa) odgovara kamatama na iznos izdanja obračunatima po ugovorenoj kamatnoj stopi za razdoblje do dospijeća certifikata. Kamatna stopa koja se primjenjuje jest jednostavna kamatna stopa koja se temelji na konvenciji A/360. Obračun iznosa izdanja provodi se u skladu s Tablicom 3.

Tablica 3. Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a

5. U odnosu na operativne značajke dužnički certifikati ESB-a:

(a) izdaju se kao operacije na otvorenom tržištu kojima se povlači likvidnost

(b) mogu se izdavati na redovitoj ili neredovitoj osnovi

(c) imaju dospijeće kraće od 12 mjeseci

(d) izdaju se putem standardnih aukcija

(e) NSB-ovi ih nude i namiruju decentralizirano.

6. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju na standardnim aukcijama za izdavanje dužničkih certifikata ESB-a primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti određeni u dijelu trećem ove Odluke.

Članak 14.

Konačne transakcije

1. Konačne transakcije uključuju potpuni prijenos vlasništva s prodavatelja na kupca bez povezanoga povratnog prijenosa vlasništva.

2. Pri sklapanju konačnih transakcija i izračunu cijena Eurosustav djeluje u skladu s najšire prihvaćenim tržišnim običajima za dužničke instrumente koji se koriste u transakciji.

3. U odnosu na operativne značajke konačne transakcije:

(a) mogu se provoditi kao operacije za puštanje likvidnosti (konačne kupnje) ili kao operacije za povlačenje likvidnosti (konačne prodaje)

(b) imaju učestalost koja nije standardizirana

(c) provode se putem bilateralnih postupaka, osim ako ESB odluči provesti određenu operaciju na brzim ili standardnim aukcijama

(d) NSB-ovi ih provode decentralizirano, osim ako Upravno vijeće ESB-a odluči da ESB ili jedan ili više NSB-ova, djelujući kao operativna jedinica ESB-a, provode određene operacije

(e) temelje se samo na prihvatljivoj utrživoj imovini u skladu s dijelom četvrtim ove Odluke i dijelom četvrtim Smjernice ESB/2014/60.

4. Na druge ugovorne strane koje sudjeluju u konačnim transakcijama primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti određeni u dijelu trećem ove Odluke.

Članak 15.

Obveze kolateralizacije i namira u povratnim transakcijama i valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike

1. U odnosu na povratne transakcije za puštanje likvidnosti i valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike za puštanje likvidnosti druge ugovorne strane:

(a) prenose dovoljan iznos prihvatljive imovine u slučaju povratnih transakcija ili odgovarajući iznos u stranoj valuti u slučaju valutnih ugovora o razmjeni radi namire na datum namire

(b) osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju operacije do njezina dospijeća, pri čemu vrijednost imovine mobilizirane kao kolateral u svako doba pokriva ukupni iznos potraživanja HNB-a po operaciji za puštanje likvidnosti uključujući obračunate nedospjele kamate za vrijeme trajanja te operacije; ako se kamate obračunavaju po pozitivnoj stopi, primjenjivi iznos kamata treba na dnevnoj osnovi dodati ukupnom iznosu potraživanja HNB-a po operaciji za puštanje likvidnosti, a ako se obračunavaju po negativnoj stopi, primjenjivi iznos kamata treba na dnevnoj osnovi oduzeti od ukupnog iznosa potraživanja HNB-a po operaciji za puštanje likvidnosti

(c) ako je primjenjivo, vezano uz točku (b) ovog stavka, osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju pozivima za pokriće s pomoću dovoljno prihvatljive imovine ili novca.

2. U odnosu na povratne transakcije za povlačenje likvidnosti i valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike za povlačenje likvidnosti, druge ugovorne strane:

(a) prenose dovoljan iznos novca radi namire iznosa koji im je raspodijeljen u određenoj operaciji povlačenja likvidnosti

(b) osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju operacije do njezina dospijeća

(c) ako je primjenjivo, vezano uz točku (b) ovog stavka, osiguravaju odgovarajuću kolateralizaciju pozivima za pokriće s pomoću dovoljno prihvatljive imovine ili novca.

3. Neispunjavanje zahtjeva iz stavaka 1. i 2. ovog članka sankcionira se prema člancima od 76. do 79. ove Odluke.

Članak 16.

Obveza namire kod konačne kupnje i prodaje, prikupljanja oročenih depozita i izdavanja dužničkih certifikata ESB-a

1. U operacijama na otvorenom tržištu koje se provode konačnim kupnjama ili prodajama, prikupljanjem oročenih depozita i izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a, druge ugovorne strane prenose dovoljan iznos prihvatljive imovine ili novca radi namire iznosa dogovorenog u transakciji.

2. Neispunjavanje zahtjeva iz stavka 1. ovog članka sankcionira se prema člancima od 76. do 79. ove Odluke.

GLAVA II. STALNO RASPOLOŽIVE MOGUĆNOSTI

Članak 17.

Stalno raspoložive mogućnosti

1. HNB omogućava pristup stalno raspoložim mogućnostima koje nudi Eurosustav na inicijativu drugih ugovornih strana.

2. Stalno raspoložive mogućnosti sastoje se od sljedećih kategorija:

(a) prekonoćni kredit

(b) prekonoćni depozit.

3. Uvjeti stalno raspoloživih mogućnosti jednaki su u svim državama članicama čija je valuta euro.

4. HNB omogućava pristup stalno raspoloživim mogućnostima samo u skladu s ciljevima i općim stajalištima monetarne politike ESB-a.

5. ESB može u bilo kojem trenutku prilagoditi uvjete za korištenje stalno raspoloživih mogućnosti ili ih ukinuti.

6. Upravno vijeće ESB-a redovno odlučuje o kamatnim stopama za stalno raspoložive mogućnosti. Revidirane kamatne stope važeće su od početka novog razdoblja održavanja pričuva iz članka 8. Uredbe ESB/2021/1. ESB objavljuje kalendar razdoblja održavanja pričuva najmanje tri mjeseca prije početka svake kalendarske godine.

7. Neovisno o stavku 6. ovog članka, Upravno vijeće ESB-a može u bilo kojem trenutku promijeniti kamatnu stopu za stalno raspoložive mogućnosti. Takva odluka važeća je najranije od sljedećega radnog dana Eurosustava.

POGLAVLJE 1. PREKONOĆNI KREDIT

Članak 18.

Karakteristike prekonoćnoga kredita

1. Druge ugovorne strane mogu se koristiti prekonoćnim kreditom radi dobivanja prekonoćne likvidnosti od Eurosustava putem povratne transakcije s HNB-om po prethodno određenoj kamatnoj stopi uz prihvatljivu imovinu kao kolateral.

2. HNB pušta likvidnost po prekonoćnom kreditu putem kolateraliziranoga kredita na temelju okvirnog ugovora za kreditne operacije sklopljenog između HNB-a i druge ugovorne strane.

3. Nema ograničenja na iznos likvidnosti koji se može pustiti prekonoćnim kreditom, pod uvjetom da je udovoljeno zahtjevu za davanje odgovarajućega kolaterala iz stavka 4. ovog članka.

4. Druge ugovorne strane trebaju dati dovoljno prihvatljive imovine kao kolaterala prije korištenja prekonoćnoga kredita. Ta imovina treba biti dana unaprijed, odnosno dostavljena u skup prihvatljive imovine druge ugovorne strane kod HNB-a.

Članak 19.

Uvjeti za pristup prekonoćnom kreditu

1. Prekonoćnim kreditom mogu se koristiti institucije koje udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti iz članka 50. ove Odluke i koje imaju otvoren račun kod HNB-a na kojem se takve transakcije mogu namiriti, tj. u sustavu TARGET2-HR.

2. Pristup prekonoćnom kreditu odobrava se samo na radne dane sustava TARGET2, osim na dane kada sustav TARGET2 nije raspoloživ na kraju dana zbog produljenog poremećaja tijekom nekoliko radnih dana kako je navedeno u članku 108. ove Odluke.

3. Prekonoćni kredit odobrava se na osnovi posebnog zahtjeva druge ugovorne strane ili automatski, u skladu sa stavkom 4. odnosno stavkom 5. ovog članka.

4. Druga ugovorna strana zahtjev za prekonoćni kredit podnosi HNB-u. Ako HNB primi zahtjev najkasnije 15 minuta nakon vremena zatvaranja sustava TARGET2-HR, HNB obrađuje zahtjev istog dana u sustavu TARGET2-HR. Ako se zahtjev za prekonoćni kredit podnosi posljednjega radnog dana Eurosustava u razdoblju održavanja pričuva, rok za podnošenje zahtjeva produljuje se za dodatnih 15 minuta. U iznimnim okolnostima Eurosustav može odlučiti primijeniti kasnije rokove. Zahtjev za prekonoćni kredit treba sadržavati iznos zahtijevanoga kredita. Druga ugovorna strana treba u svom skupu imovine kod HNB-a imati dovoljno unaprijed dane prihvatljive imovine kao kolaterala u skladu s člankom 18. stavkom 4. ove Odluke.

5. Na kraju svakoga radnog dana negativno stanje na računu za namiru druge ugovorne strane kod HNB-a, koje ostane nakon dovršetka kontrolnih postupaka na kraju dana, automatski se smatra zahtjevom za pristup (»automatski zahtjev«) prekonoćnom kreditu. Radi ispunjavanja zahtjeva iz članka 18. stavka 4. ove Odluke druge ugovorne strane trebaju prije nastupa takvog automatskog zahtjeva u svom skupu imovine kod HNB-a imati dovoljno unaprijed dane prihvatljive imovine kao kolaterala za transakciju. Neispunjavanje tog uvjeta za pristup sankcionira se u skladu s člancima od 76. do 79. ove Odluke. Ako automatski zahtjev druge ugovorne strane kojoj je u skladu s člankom 80. ove Odluke ograničen pristup operacijama monetarne politike Eurosustava ima za posljedicu da druga ugovorna strana prekorači utvrđeno ograničenje, u odnosu na iznos za koji je ograničenje prekoračeno primjenjuju se sankcije u skladu s člancima od 76. do 79. ove Odluke.

Članak 20.

Dospijeće i kamatna stopa na prekonoćni kredit

1. Prekonoćni kredit vraća se sljedećeg dana na koji rade i (a) sustav TARGET2-HR i (b) odgovarajući SSS-ovi, u vrijeme kada se ti sustavi otvaraju za poslovanje.

2. Eurosustav unaprijed objavljuje kamatnu stopu na prekonoćni kredit, a kamate se izračunavaju primjenom jednostavnoga kamatnog računa i konvencije A/360.

3. Kamate na prekonoćni kredit plaćaju se zajedno s povratom kredita.

POGLAVLJE 2. PREKONOĆNI DEPOZIT

Članak 21.

Karakteristike prekonoćnog depozita

1. Druge ugovorne strane mogu kod HNB-a polagati prekonoćni depozit na koji se primjenjuje prethodno utvrđena kamatna stopa.

2. Kamatna stopa koja se primjenjuje na prekonoćni depozit može biti: (a) pozitivna, (b) utvrđena po stopi od 0 % ili (c) negativna.

3. HNB ne daje kolateral za prekonoćne depozite.

4. Ne postoji ograničenje iznosa koji druga ugovorna strana može deponirati kao prekonoćni depozit.

Članak 22.

Uvjeti pristupa prekonoćnom depozitu

1. Prekonoćnim depozitom mogu se koristiti institucije koje udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti iz članka 50. ove Odluke i koje imaju otvoren račun kod HNB-a na kojem se takve transakcije mogu namiriti, tj. u sustavu TARGET2-HR. Pristup prekonoćnom depozitu odobrava se samo na radne dane sustava TARGET2, osim na dane kad sustav TARGET2 nije raspoloživ na kraju dana zbog produljenog poremećaja tijekom nekoliko radnih dana kako je navedeno u članku 108. ove Odluke.

2. Pristup prekonoćnom depozitu druga ugovorna strana ostvaruje slanjem zahtjeva HNB-u. Ako HNB primi zahtjev najkasnije 15 minuta nakon vremena zatvaranja sustava TARGET2-HR, HNB obrađuje zahtjev istog dana u sustavu TARGET2-HR. Ako se zahtjev za prekonoćni depozit podnosi posljednjega radnog dana Eurosustava u razdoblju održavanja pričuva, rok za podnošenje zahtjeva produljuje se za dodatnih 15 minuta. U iznimnim okolnostima Eurosustav može odlučiti primijeniti kasnije rokove. Zahtjev mora sadržavati iznos koji će biti deponiran.

Članak 23.

Dospijeće i izračun kamata na prekonoćni depozit

1. Za druge ugovorne strane koje izravno sudjeluju u sustavu TARGET2-HR prekonoćni depozit dospijeva sljedećega radnog dana sustava TARGET2-HR, u vrijeme kada se sustav TARGET2-HR otvara za poslovanje.

2. Eurosustav unaprijed objavljuje kamatnu stopu koja se primjenjuje na prekonoćne depozite, a kamate se izračunavaju primjenom jednostavnoga kamatnog računa i konvencije A/360.

3. Kamate na prekonoćne depozite plaćaju se po dospijeću depozita. Ako je kamatna stopa negativna, njezinom primjenom na prekonoćne depozite za imatelja depozita nastaje obveza plaćanja HNB-u, uključujući pravo HNB-a da u skladu s time tereti račun druge ugovorne strane.

GLAVA III. POSTUPCI ZA OPERACIJE MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA

POGLAVLJE 1. AUKCIJE ZA OPERACIJE EUROSUSTAVA NA OTVORENOM TRŽIŠTU

Članak 24.

Vrste postupaka za operacije na otvorenom tržištu

Operacije na otvorenom tržištu provode se putem aukcija.

ODJELJAK 1. AUKCIJE

Članak 25.

Pregled postupka aukcija

1. Aukcije se provode u šest koraka koji su navedeni u Tablici 4.

Tablica 4. Postupak aukcija

 

1.

Najava aukcije

a) ESB-ova javna najava

b) HNB-ova javna najava i izravna najava pojedinim drugim ugovornim stranama (ako se smatra potrebnim)

2.

Priprema i dostava ponuda drugih ugovornih strana

3.

Prikupljanje ponuda od strane Eurosustava

4.

Raspodjela na aukciji i objava rezultata aukcije

a) ESB-ova odluka o raspodjeli na aukciji

b) ESB-ova javna objava rezultata raspodjele

5.

Potvrđivanje pojedinačnih rezultata raspodjele

6.

Namira transakcija

 

 

2. Aukcije se provode kao standardne aukcije ili brze aukcije. Operativne značajke standardnih aukcija i brzih aukcija jednake su, osim u odnosu na vremenski okvir (tablice 5. i 6.) i obuhvat drugih ugovornih strana.

Tablica 5.     Okvirni vremenski raspored za korake standardnih aukcija (vremena su navedena prema srednjoeuropskom vremenu*)

* Srednjoeuropsko vrijeme (SEV) uzima u obzir promjenu na srednjoeuropsko ljetno računanje vremena.

Tablica 6.     Okvirni vremenski raspored za korake brzih aukcija (vremena su navedena prema SEV-u*)

* Srednjoeuropsko vrijeme (SEV) uzima u obzir promjenu na srednjoeuropsko ljetno računanje vremena.

3. Eurosustav može provoditi aukcije s fiksnom stopom ili aukcije s promjenjivom stopom.

Članak 26.

Standardne aukcije

1. Eurosustav se koristi standardnim aukcijama za provođenje:

a) glavnih operacija refinanciranja

b) operacija dugoročnijeg refinanciranja

c) određenih strukturnih operacija, tj. za povratne strukturne operacije i za izdavanje dužničkih certifikata ESB-a.

2. Eurosustav se također može koristiti standardnim aukcijama za provođenje operacija fine prilagodbe i strukturnih operacija koje se provode putem konačnih transakcija s obzirom na određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu.

3. Za standardne aukcije u pravilu:

a) može proteći najviše 24 sata od najave aukcije do potvrđivanja rezultata raspodjele i

b) vrijeme između roka za podnošenje ponuda i objave rezultata raspodjele iznosi približno dva sata.

4. ESB može odlučiti prilagoditi vremenski okvir za pojedine operacije ako to smatra primjerenim.

Članak 27.

Brze aukcije

1. Eurosustav se obično koristi brzim aukcijama za provođenje operacija fine prilagodbe, ali se također, imajući u vidu određena stajališta monetarne politike ili kako bi reagirao na uvjete na tržištu, može koristiti brzim aukcijama za strukturne operacije koje se provode putem konačnih transakcija.

2. Brze aukcije provode se u roku od 105 minuta od najave aukcije, a rezultati raspodjele potvrđuju se odmah nakon javne objave rezultata raspodjele.

3. ESB može odlučiti prilagoditi vremenski okvir za pojedine operacije ako to smatra primjerenim.

4. Eurosustav može odabrati, u skladu s kriterijima i postupcima navedenima u članku 53. ove Odluke, ograničen broj drugih ugovornih strana za sudjelovanje na brzim aukcijama.

Članak 28.

Provođenje standardnih aukcija za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja prema kalendaru aukcija

1. Aukcije za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja provode se u skladu s okvirnim kalendarom za redovne aukcije Eurosustava.

2. Okvirni kalendar za redovne aukcije Eurosustava objavljuje se na mrežnim stranicama ESB-a i HNB-a najmanje tri mjeseca prije početka kalendarske godine na koju se odnosi.

3. Okvirni dani trgovanja za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja navedeni su u Tablici 7.

Tablica 7.     Uobičajeni dani trgovanja za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja

 

Kategorije operacija na otvorenom tržištu

Uobičajeni dan trgovanja (T)

Glavne operacije refinanciranja

Svakog utorka*

Redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja

Posljednja srijeda svakoga kalendarskog mjeseca**

* Moguće je drugačije određivanje zbog praznika.

** Zbog praznika se operacije iz prosinca uobičajeno pomiču za jedan tjedan, tj. na prethodnu srijedu u tome mjesecu.

 

 

Članak 29.

Provođenje aukcija za operacije fine prilagodbe i strukturne operacije neovisno o kalendaru aukcija

1. Operacije fine prilagodbe ne provode se u skladu s unaprijed utvrđenim kalendarom. ESB može odlučiti provesti operacije fine prilagodbe bilo kojeg radnog dana Eurosustava. U takvim operacijama HNB sudjeluje samo ako su dan trgovanja, dan namire i dan povrata radni dani HNB-a.

2. Strukturne operacije putem standardnih aukcija ne provode se prema unaprijed određenom kalendaru. One se obično provode i namiruju na dane koji su radni dani NSB-ova u svim državama članicama čija je valuta euro.

ODJELJAK 2. KORACI AUKCIJA

PODODJELJAK 1. NAJAVA AUKCIJA

Članak 30.

Najava standardnih aukcija i brzih aukcija

1. ESB unaprijed javno najavljuje standardne aukcije. Osim toga, HNB može, ako to smatra potrebnim, standardne aukcije najaviti javno i izravno drugim ugovornim stranama.

2. ESB može unaprijed javno najaviti brze aukcije. Kod brzih aukcija koje su unaprijed javno najavljene, HNB može, ako to smatra potrebnim, izravno stupiti u vezu s odabranim drugim ugovornim stranama. Kod brzih aukcija koje nisu unaprijed javno najavljene, HNB izravno stupa u vezu s odabranim drugim ugovornim stranama.

3. Najava aukcije poziv je drugim ugovornim stranama na podnošenje pravno obvezujućih ponuda. Najava nije ponuda ESB-a ili HNB-a.

4. Informacije koje je potrebno uključiti u javnu najavu aukcije navedene su u Prilogu II. Smjernice ESB/2014/60.

5. ESB može poduzeti sve radnje koje smatra primjerenima radi ispravljanja pogrešaka u najavi aukcija, uključujući poništavanje ili prekid aukcije koja je u tijeku.

PODODJELJAK 2. PRIPREMA I PODNOŠENJE PONUDA DRUGIH UGOVORNIH STRANA

Članak 31.

Oblik i mjesto podnošenja ponuda

1. Druge ugovorne strane ponude podnose HNB-u. Za pojedinu instituciju ponudu HNB-podnosi samo jedna poslovna jedinica u Republici Hrvatskoj, odnosno njezina središnjica ili podružnica.

2. Druge ugovorne strane HNB-u dostavljaju ponude za sudjelovanje u operacijama u skladu s Procedurama.

Članak 32.

Podnošenje ponuda

1. Kod aukcija s fiksnom stopom druge ugovorne strane u svojim ponudama navode iznos s kojim su spremne sklopiti transakciju s HNB-om.

2. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s fiksnom stopom druge ugovorne strane navode nepromjenjiv iznos valute koji žele prodati i otkupiti po toj stopi ili kupiti i prodati natrag po toj stopi.

3. Kod aukcija s promjenjivom stopom druge ugovorne strane mogu podnijeti ponude za najviše deset različitih kamatnih stopa, cijena ili swap bodova. U iznimnim okolnostima Eurosustav može dodatno ograničiti broj ponuda koje druga ugovorna strana može podnijeti. U svakoj ponudi druge ugovorne strane navode iznos s kojim su spremne sklopiti transakciju i odgovarajuću kamatnu stopu, cijenu ili swap bod. Ponuđena kamatna stopa ili swap bod izražava se kao višekratnik 0,01 postotnog boda. Ponuđena cijena izražava se kao višekratnik 0,001 postotnog boda.

4. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom druge ugovorne strane navode nepromjenjiv iznos valute i kotaciju swap boda po kojoj žele sudjelovati u operaciji.

5. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom swap bodove treba kotirati u skladu sa standardnim tržišnim običajima, a ponude moraju biti izražene kao višekratnici 0,01 swap boda.

6. ESB kod izdavanja dužničkih certifikata ESB-a može odlučiti da u ponudi mora biti iskazana cijena umjesto kamatne stope. U takvim slučajevima cijene moraju biti navedene kao postotak nominalnog iznosa s tri decimalna mjesta.

Članak 33.

Minimalni i maksimalni iznosi ponude

1. Za glavne operacije refinanciranja minimalni je iznos ponude 1.000.000 eura. Ponude koje premašuju taj iznos moraju biti izražene kao višekratnici 100.000 eura. Minimalni iznos ponude primjenjuje se za svaku ponuđenu kamatnu stopu.

2. Za operacije dugoročnijeg refinanciranja minimalni je iznos ponude 100.000 eura. Ponude koje premašuju minimalni iznos moraju biti izražene kao višekratnici 10.000 eura. Minimalni iznos ponude primjenjuje se za svaku ponuđenu kamatnu stopu.

3. Za operacije fine prilagodbe i strukturne operacije minimalni je iznos ponude 1.000.000 eura. Ponude koje premašuju taj iznos moraju biti izražene kao višekratnici 100.000 eura. Minimalni iznos ponude primjenjuje se za svaku ponuđenu kamatnu stopu, cijenu ili swap bod, ovisno o pojedinoj vrsti transakcije.

4. Radi sprječavanja nerazmjerno visokih ponuda ESB može odrediti maksimalni iznos ponude koji čini najveći prihvatljivi ukupni iznos ponuda pojedine druge ugovorne strane. U tom slučaju ESB u javnu najavu aukcije uključuje pojedinosti o takvom maksimalnom iznosu ponude.

Članak 34.

Minimalna i maksimalna kamatna stopa

1. Kod aukcija s promjenjivom stopom kojima se pušta likvidnost ESB može odrediti minimalnu kamatnu stopu, koja čini donju granicu kamatne stope po kojoj druge ugovorne strane mogu podnositi ponude.

2. Kod aukcija s promjenjivom stopom kojima se povlači likvidnost ESB može odrediti maksimalnu kamatnu stopu, koja čini gornju granicu kamatne stope po kojoj druge ugovorne strane mogu podnositi ponude.

Članak 35.

Rok za podnošenje ponuda

1. Druge ugovorne strane mogu opozvati svoje ponude u bilo koje vrijeme do isteka roka za podnošenje ponuda.

2. Ponude podnesene nakon isteka roka za podnošenje ponuda nisu valjane i neće se razmatrati.

3. HNB utvrđuje je li druga ugovorna strana podnijela ponudu u roku za podnošenje ponuda.

Članak 36.

Odbijanje ponuda

1. HNB odbija:

(a) sve ponude druge ugovorne strane ako ukupan iznos ponuda premašuje bilo koju maksimalnu granicu ponude koju je odredio ESB

(b) svaku ponudu druge ugovorne strane koja je niža od minimalnog iznosa ponude

(c) svaku ponudu druge ugovorne strane koja je niža od minimalne prihvaćene kamatne stope, cijene ili swap boda ili koja je viša od maksimalne prihvaćene kamatne stope, cijene ili swap boda.

2. HNB može odbiti ponude koje su nepotpune ili ne slijede odgovarajući obrazac, u skladu s Procedurama.

3. O odbijanju ponude HNB obavještava drugu ugovornu stranu prije raspodjele na aukciji.

PODODJELJAK 3. RASPODJELA NA AUKCIJI

Članak 37.

Raspodjela na aukcijama s fiksnom stopom kojima se pušta i kojima se povlači likvidnost

1. Kod aukcija s fiksnom stopom ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:

(a) ponude se zbrajaju

(b) ako ukupan iznos ponuda premašuje ukupan iznos likvidnosti koji treba raspodijeliti, podnesene ponude prihvaćaju se razmjerno, prema udjelu iznosa za raspodjelu u ukupnom iznosu ponuda, u skladu s tablicom 1. iz Priloga III. Smjernice ESB/2014/60

(c) iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži euro.

2. ESB može odlučiti raspodijeliti:

(a) minimalni iznos raspodjele, koji je donja granica iznosa koji se može raspodijeliti svakom ponuditelju ili

(b) minimalni udjel raspodjele, koji je donja granica, izražena u postocima, udjela ponuda koje se mogu raspodijeliti svakom ponuditelju.

Članak 38.

Raspodjela na aukcijama s promjenjivom stopom u eurima kojima se pušta likvidnost

1. Kod aukcija s promjenjivom stopom u eurima kojima se pušta likvidnost ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:

(a) Ponude se razvrstavaju od najviših prema najnižim kamatnim stopama ili od najnižih prema najvišim cijenama.

(b) Prvo se prihvaćaju ponude s najvišom kamatnom stopom (najnižom cijenom), a zatim one sa sukcesivno nižim kamatnim stopama (višom cijenom), sve dok se ne iscrpi ukupna likvidnost za raspodjelu.

(c) Ako kod granične kamatne stope (najviše prihvaćene cijene) ukupan iznos ponuda premašuje preostali iznos za raspodjelu, preostali iznos raspoređuje se razmjerno između ponuda prema udjelu preostalog iznosa za raspodjelu u ukupnom iznosu ponuda po graničnoj kamatnoj stopi (najvišoj prihvaćenoj cijeni), u skladu s tablicom 2. iz Priloga III. Smjernice ESB/2014/60.

(d) Iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži euro.

2. ESB može odlučiti da svakom uspješnom ponuditelju raspodijeli minimalni iznos raspodjele.

Članak 39.

Raspodjela na aukcijama s promjenjivom stopom u eurima kojima se povlači likvidnost

1. Kod aukcija s promjenjivom stopom u eurima kojima se povlači likvidnost, a koje se koriste za izdavanje dužničkih certifikata ESB-a i za prikupljanje oročenih depozita, ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:

(a) Ponude se razvrstavaju od najnižih prema najvišim kamatnim stopama ili od najviših prema najnižim cijenama.

(b) Prvo se prihvaćaju ponude s najnižom kamatnom stopom (najvišom cijenom), a zatim se prihvaćaju one sa sukcesivno višim kamatnim stopama (s nižim cijenama), sve dok se ne iscrpi ukupna likvidnost koju treba povući.

(c) Ako kod granične kamatne stope (najniže prihvaćene cijene), ukupan iznos ponude premašuje preostali iznos za raspodjelu, preostali iznos raspoređuje se razmjerno između ponuda, prema udjelu preostalog iznosa za raspodjelu u ukupnom iznosu ponuda po graničnoj kamatnoj stopi (najnižoj prihvaćenoj cijeni), u skladu s tablicom 2. iz Priloga III. Smjernice ESB/2014/60.

(d) Iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži euro. Kod izdavanja dužničkih certifikata ESB-a raspodijeljeni nominalni iznos zaokružuje se na najbliži višekratnik 100.000 eura.

2. ESB može odlučiti da svakom uspješnom ponuditelju raspodijeli minimalni iznos raspodjele.

Članak 40.

Raspodjela na aukcijama valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom kojima se pušta likvidnost

1. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom kojima se pušta likvidnost ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:

(a) Ponude se razvrstavaju od najniže prema najvišoj kotaciji swap boda uzimajući u obzir predznak kotacije.

(b) Predznak kotacije ovisi o predznaku razlike kamatnih stopa između strane valute i eura. U odnosu na dospijeće valutnog ugovora o razmjeni:

i. ako je kamatna stopa za stranu valutu viša od odgovarajuće kamatne stope za euro, kotacija je swap boda pozitivna, tj. euro kotira uz premiju u odnosu na stranu valutu, a

ii. ako je kamatna stopa za stranu valutu niža od odgovarajuće kamatne stope za euro, kotacija je swap boda negativna, tj. euro kotira uz diskont u odnosu na stranu valutu

(c) Prvo se prihvaćaju ponude s najnižim kotacijama swap bodova, a zatim se prihvaćaju one sa sukcesivno višim kotacijama swap bodova, sve dok se ne iscrpi ukupni iznos fiksne valute za raspodjelu.

(d) Ako kod najviše prihvaćene kotacije swap boda, tj. kod granične kotacije swap boda, ukupan iznos ponude premašuje preostali iznos za raspodjelu, preostali se iznos raspoređuje razmjerno na ponude, prema udjelu preostalog iznosa za raspodjelu u ukupnom iznosu ponuda pri graničnoj kotaciji swap boda, u skladu s tablicom 3. iz Priloga III. Smjernice ESB/2014/60.

(e) Iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži euro.

2. ESB može odlučiti da svakom uspješnom ponuditelju raspodijeli minimalni iznos raspodjele.

Članak 41.

Raspodjela na aukcijama valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom kojima se povlači likvidnost

1. Kod aukcija valutnih ugovora o razmjeni s promjenjivom stopom kojima se povlači likvidnost ponude drugih ugovornih strana raspodjeljuju se na sljedeći način:

(a) Ponude se razvrstavaju od najviše prema najnižoj ponuđenoj kotaciji swap boda uzimajući u obzir predznak kotacije.

(b) Predznak kotacije ovisi o predznaku razlike kamatnih stopa između strane valute i eura. U odnosu na dospijeće valutnog ugovora o razmjeni:

i. ako je kamatna stopa za stranu valutu viša od odgovarajuće kamatne stope za euro, kotacija je swap boda pozitivna, tj. euro kotira uz premiju u odnosu na stranu valutu, a

ii. ako je kamatna stopa za stranu valutu niža od odgovarajuće kamatne stope za euro, kotacija je swap boda negativna, tj. euro kotira uz diskont u odnosu na stranu valutu.

(c) Prvo se prihvaćaju ponude s najvišim kotacijama swap bodova, a zatim se prihvaćaju one sa sukcesivno nižim kotacijama swap bodova sve dok:

i. se ne iscrpi ukupan iznos fiksne valute koji treba povući i

ii. kod prihvaćene najniže kotacije swap boda, tj. kod granične kotacije swap boda, ukupni iznos ponude ne premaši preostali iznos za raspodjelu.

(d) Preostali iznos raspodjeljuje se razmjerno na ponude, prema udjelu preostalog iznosa za raspodjelu u ukupnom iznosu ponuda pri graničnoj kotaciji swap boda, u skladu s tablicom 3. iz Priloga III. Smjernice ESB/2014/60. Iznos koji se raspodjeljuje svakoj drugoj ugovornoj strani zaokružuje se na najbliži euro.

2. ESB može odlučiti da svakom uspješnom ponuditelju raspodijeli minimalni iznos raspodjele.

Članak 42.

Vrste aukcija s promjenjivom stopom

Eurosustav može primijeniti sljedeće vrste aukcija s promjenjivom stopom: aukciju s jedinstvenom stopom (nizozemska aukcija) ili aukciju s višestrukim stopama (američka aukcija).

PODODJELJAK 4. OBJAVA REZULTATA AUKCIJE

Članak 43.

Objava rezultata aukcije

1. ESB javno objavljuje odluku o raspodjeli na aukciji u odnosu na rezultate aukcije. Osim toga, HNB može, ako to smatra potrebnim, objaviti odluku ESB-a o raspodjeli na aukciji javno i izravno drugim ugovornim stranama.

2. Informacije koje je potrebno uključiti u javnu objavu rezultata aukcije određene su u Prilogu IV. Smjernice ESB/2014/60.

3. Ako odluka o raspodjeli sadržava pogrešne informacije u odnosu na bilo koju informaciju sadržanu u javnoj objavi rezultata aukcije iz stavka 1. ovog članka, ESB može poduzeti sve radnje koje smatra primjerenima kako bi ispravio te pogrešne informacije.

4. Nakon javne objave odluke ESB-a o raspodjeli na aukciji u odnosu na rezultate aukcije iz stavka 1. ovog članka HNB izravno potvrđuje pojedinačne rezultate raspodjele drugim ugovornim stranama, pri čemu svaka druga ugovorna strana prima pojedinačnu i nedvojbenu potvrdu svoje uspješnosti na aukciji i točan iznos koji joj je raspodijeljen.

POGLAVLJE 2. POSTUPCI NAMIRE ZA OPERACIJE MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA

Članak 44.

Pregled postupaka namire

1. Nalozi za plaćanje koji proizlaze iz sudjelovanja u operacijama na otvorenom tržištu i korištenja stalno raspoloživih mogućnosti namiruju se na računima drugih ugovornih strana kod HNB-a u sustavu TARGET2-HR za te namjene.

2. Nalozi za plaćanje koji proizlaze iz sudjelovanja u operacijama na otvorenom tržištu za puštanje likvidnosti ili iz korištenja prekonoćnoga kredita namiruju se nakon konačnog prijenosa prihvatljive imovine kao kolaterala za operaciju. U tu svrhu druge ugovorne strane unaprijed dostavljaju prihvatljivu imovinu u skup imovine druge ugovorne strane kod HNB-a.

Članak 45.

Namira operacija na otvorenom tržištu

1. Eurosustav nastoji namiriti transakcije koje se odnose na operacije na otvorenom tržištu u isto vrijeme u svim državama članicama čija je valuta euro svim drugim ugovornim stranama koje su osigurale dovoljno prihvatljive imovine kao kolaterala. Međutim, zbog operativnih ograničenja i tehničkih značajki (npr. SSS-ova), vrijeme tijekom dana kada se namiruju operacije na otvorenom tržištu može se razlikovati među državama članicama čija je valuta euro.

2. Okvirni datumi namire prikazani su u Tablici 8.

Tablica 8.     Okvirni datumi namire za operacije Eurosustava na otvorenom tržištu*

 

Instrument monetarne politike

Datum namire za operacije na otvorenom tržištu na temelju standardnih aukcija

Datum namire za operacije na otvorenom tržištu na temelju brzih aukcija

Povratne transakcije

T + 1

T

Konačne transakcije

U skladu s tržišnim običajem za prihvatljivu imovinu

Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a

T + 2

Valutni ugovori o razmjeni

T, T + 1 ili T + 2

Prikupljanje oročenih depozita

T

*Datum namire odnosi se na radne dane Eurosustava. T se odnosi na dan trgovanja.

 

 

Članak 46.

Namira operacija na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama

1. Eurosustav nastoji namiriti operacije na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama prvog dana nakon dana trgovanja kada su otvoreni sustav TARGET2 i odgovarajući SSS-ovi.

2. Datumi namire za glavne operacije refinanciranja i redovne operacije dugoročnijeg refinanciranja unaprijed su navedeni u okvirnom kalendaru za redovne aukcije Eurosustava. Ako uobičajeni datum namire pada na neradni dan, ESB može odlučiti primijeniti neki drugi datum namire, uz mogućnost namire na dan trgovanja. Eurosustav nastoji osigurati da se vrijeme namire glavnih operacija refinanciranja i redovnih operacija dugoročnijeg refinanciranja podudara s vremenom povrata prethodne operacije s istim rokom dospijeća.

3. Izdavanje dužničkih certifikata ESB-a namiruje se drugog dana nakon dana trgovanja kada su otvoreni sustav TARGET2 i svi relevantni SSS-ovi.

Članak 47.

Namira operacija na otvorenom tržištu koje se provode putem brzih aukcija ili bilateralnih postupaka

1. Eurosustav nastoji namiriti operacije na otvorenom tržištu koje se provode putem brzih aukcija na dan trgovanja. Mogu se primijeniti i drugi datumi namire, posebno za konačne transakcije i valutne ugovore o razmjeni.

2. Operacije fine prilagodbe i strukturne operacije koje se provode putem konačnih transakcija i bilateralnih postupaka namiruju se decentralizirano putem NSB-ova.

Članak 48.

Daljnje odredbe u vezi s namirom i postupcima na kraju dana

1. Neovisno o zahtjevima iz ovog poglavlja, za određene se instrumente monetarne politike ugovorima, propisima ili procedurama koje primjenjuje HNB ili ESB mogu utvrditi dodatne odredbe u vezi s namirom.

2. Postupci na kraju dana navedeni su u nacionalnoj dokumentaciji koja se odnosi na sustav TARGET2.

Članak 49.

Sredstva pričuva i višak pričuva

1. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkama (b) i (c) Uredbe ESB/2021/1 računi za namiru druge ugovorne strane kod HNB-a mogu se koristiti kao računi pričuva. Sredstva pričuva na računima za namiru mogu se koristiti za potrebe unutardnevne namire. Dnevna stanja pričuva druge ugovorne strane obračunavaju se kao zbroj stanja na kraju dana na njezinim računima pričuva. Za potrebe ovog članka pojam »računi pričuva« ima isto značenje kao u Uredbi ESB/2021/1.

2. Sredstva pričuva koja udovoljavaju zahtjevima odredbi o minimalnim pričuvama prema Uredbi (EZ) br. 2531/98 i Uredbi ESB/2021/1 remuneriraju se u skladu s Uredbom ESB/2021/1.

3. Sredstva pričuve koja premašuju minimalne pričuve iz stavka 2. ovog članka remuneriraju se u skladu s Odlukom ESB/2019/31[23](Odluka (EU) 2019/1743 Europske središnje banke od 15. listopada 2019. o remuneraciji držanja viška pričuva i određenih depozita (ESB/2019/31) (SL L 267, 21. 10. 2019., str. 12)).

DIO TREĆI PRIHVATLJIVE DRUGE UGOVORNE STRANE

Članak 50.

Kriteriji prihvatljivosti za sudjelovanje u operacijama monetarne politike Eurosustava

Uz iznimku iz članka 53. ove Odluke, Eurosustav u operacijama monetarne politike Eurosustava dopušta sudjelovanje samo institucijama koje ispunjavaju sljedeće kriterije:

(a) podliježu sustavu minimalnih pričuva Eurosustava prema članku 19. stavku 1. Statuta ESSB-a i nije im odobreno izuzeće od njihovih obveza na temelju sustava minimalnih pričuva Eurosustava prema Uredbi (EZ) br. 2531/98 i Uredbi ESB/2021/1

(b) radi se o sljedećim institucijama:

i. koje podliježu najmanje jednom obliku usklađenog nadzora nadležnih tijela Unije/EGP-a u skladu s Direktivom 2013/36/EU i Uredbom (EU) br. 575/2013

ii. kreditnim institucijama u javnom vlasništvu u smislu članka 123. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koje podliježu nadzoru prema standardu koji je usporediv s nadzorom nadležnih tijela prema Direktivi 2013/36/EU i Uredbi (EU) br. 575/2013

iii. institucijama nad kojima se provodi neusklađeni nadzor od strane nadležnih tijela prema standardu koji je usporediv s usklađenim nadzorom nadležnih tijela Unije/EGP-a na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013, npr. podružnicama koje su u državi članici čija je valuta euro osnovale institucije osnovane izvan EGP-a; za potrebe procjene prihvatljivosti institucije da sudjeluje u operacijama monetarne politike Eurosustava, kao pravilo, neusklađeni nadzor smatra se standardom usporedivim s usklađenim nadzorom nadležnih tijela Unije/EGP-a na temelju Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013 ako se smatra da su odgovarajući standardi Basel III doneseni od Bazelskog odbora za nadzor banaka primijenjeni u nadzornom režimu u relevantnoj državi

(c) moraju biti financijski stabilne u smislu članka 51. ove Odluke

(d) ispunjavaju sve operativne zahtjeve navedene u ugovorima, propisima ili procedurama koje primjenjuje HNB ili ESB u odnosu na određeni instrument ili operaciju.

Članak 51.

Procjena financijske stabilnosti institucija

1. Pri procjeni financijske stabilnosti pojedinih institucija za potrebe ovog članka Eurosustav može uzeti u obzir sljedeće informacije o bonitetu:

(a) tromjesečne informacije o kapitalu, omjeru financijske poluge i omjeru likvidnosti koje se dostavljaju prema Uredbi (EU) br. 575/2013 na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi u skladu s nadzornim zahtjevima ili

(b) ako je primjenjivo, informacije o bonitetu usporedive s informacijama iz točke (a).

2. Ako te informacije o bonitetu nisu stavljene na raspolaganje HNB-u odnosno ESB-u od strane nadzornog tijela institucije, HNB odnosno ESB mogu zahtijevati od institucije da te informacije učini dostupnima. Kada institucija izravno dostavlja te podatke, institucija je također dužna dostaviti ocjenu informacija koju je donijelo odgovarajuće nadzorno tijelo. Može se također zahtijevati dodatna potvrda vanjskog revizora.

3. Kada se radi o podružnicama, informacije koje se dostavljaju na temelju stavka 1. ovog članka odnose se na instituciju kojoj podružnica pripada.

4. U odnosu na procjenu financijske stabilnosti institucija koje su podvrgnute dokapitalizaciji u stvarima i pravima unosom instrumenata javnog duga, radi osiguravanja ispunjavanja omjera kapitala o kojem se izvješćuje u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, Eurosustav može uzeti u obzir metode korištene za takvu dokapitalizaciju i ulogu te dokapitalizacije, uključujući vrstu i likvidnost tih instrumenata te pristup izdavatelja tih instrumenata tržištu.

5. Subjekt koji prestaje s radom nije prihvatljiv za pristup operacijama monetarne politike Eurosustava.

Članak 52.

Pristup operacijama na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama i stalno raspoloživim mogućnostima

1. Institucije koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti iz članka 50. ove Odluke imaju pristup sljedećim operacijama monetarne politike Eurosustava:

(a) stalno raspoloživim mogućnostima

(b) operacijama na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama.

2. Pristup stalno raspoloživim mogućnostima i operacijama na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama s HNB-om dopušta se samo institucijama iz članka 50. ove Odluke.

3. Ako institucija koja ispunjava kriterije prihvatljivosti iz članka 50. ove Odluke ima poslovne jedinice, npr. središnjicu i podružnice u više od jedne države članice čija je valuta euro, svaka poslovna jedinica koja ispunjava kriterije prihvatljivosti iz članka 50. ove Odluke može pristupiti stalno raspoloživim mogućnostima ili operacijama na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama putem svog matičnog NSB-a.

4. Ponude za operacije na otvorenom tržištu koje se provode standardnim aukcijama i zahtjeve za pristup stalno raspoloživim mogućnostima može podnijeti samo jedna poslovna jedinica u Republici Hrvatskoj, odnosno njezina središnjica ili podružnica.

Članak 53.

Odabir drugih ugovornih strana za pristup operacijama na otvorenom tržištu koje se provode putem brzih aukcija

1. Druge ugovorne strane koje mogu sudjelovati u operacijama na otvorenom tržištu koje se provode putem brzih aukcija biraju se u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka.

2. Za strukturne operacije koje se provode konačnim transakcijama putem brzih aukcija primjenjuju se kriteriji prihvatljivosti utvrđeni u stavku 3. točki (b) ovog članka.

3. Za operacije fine prilagodbe koje se provode putem brzih aukcija druge ugovorne strane biraju se kako slijedi:

(a) Za operacije fine prilagodbe koje se provode valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike i putem brzih aukcija krug drugih ugovornih strana istovjetan je krugu subjekata koji su odabrani za devizne intervencije Eurosustava i koji su osnovani u državi članici čija je valuta euro. Druge ugovorne strane za valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike koji se provode putem brzih aukcija ne trebaju ispunjavati kriterije utvrđene u članku 50. ove Odluke. Kriterij odabira za druge ugovorne strane koje sudjeluju u deviznim intervencijama Eurosustava temelje se na načelima opreznosti i učinkovitosti, kako je određeno u Prilogu V. Smjernice ESB/2014/60. HNB može primijeniti sustave koji se temelje na ograničenju kako bi nadzirao kreditne izloženosti u odnosu na pojedine druge ugovorne strane koje sudjeluju u valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike.

(b) Za operacije fine prilagodbe koje se provode povratnim transakcijama ili prikupljanjem oročenih depozita, a putem brzih aukcija, HNB za određenu transakciju odabire skup drugih ugovornih strana među institucijama koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti utvrđene u članku 50. ove Odluke. Odabir se prvenstveno temelji na aktivnosti određene institucije na novčanom tržištu. HNB može primijeniti dodatne kriterije odabira, kao što su učinkovitost odjela za trgovanje i potencijal za nadmetanje ponudama.

4. Ne dovodeći u pitanje stavke od 1. do 3. ovog članka, operacije na otvorenom tržištu koje se provode putem brzih aukcija mogu se također provoditi sa širim krugom drugih ugovornih strana nego što je navedeno u stavcima 2. i 3. ovog članka, ako tako odluči Upravno vijeće ESB-a.

DIO ČETVRTI PRIHVATLJIVA IMOVINA

GLAVA I. OPĆA NAČELA

Članak 54.

Prihvatljiva imovina za kreditne operacije Eurosustava

1. Eurosustav primjenjuje jedinstveni okvir za prihvatljivu imovinu, koji je zajednički za sve kreditne operacije Eurosustava, uključujući unutardnevni kredit.

2. Kako bi sudjelovale u kreditnim operacijama Eurosustava, uključujući unutardnevni kredit, druge ugovorne strane moraju Eurosustavu dati imovinu koje je prihvatljiva kao kolateral za takve operacije u skladu s člankom 55. ove Odluke.

3. Ne radi se razlika između utržive i neutržive imovine u odnosu na kvalitetu imovine i njezinu prihvatljivost za različite vrste kreditnih operacija Eurosustava.

4. Prihvatljiva utrživa imovina obuhvaća utržive dužničke instrumente koji udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti i zahtjevima kreditne kvalitete iz članaka od 60. do 88. dijela četvrtog glave II. i priloga VIII. i XI. Smjernice ESB/2014/60 te iz članaka 3. i 7. te Priloga II.A Smjernice ESB/2014/31, pri čemu odredbe Smjernice ESB/2014/31 imaju prednost pred odredbama Smjernice ESB/2014/60.

5. Na imovinu iz stavka 4. ovog članka primjenjuju se još:

(a) u odnosu na jamstvo, članci od 113. do 118. iz dijela četvrtog glave IV. Smjernice ESB/2014/60

(b) u odnosu na kreditnu procjenu, osim članaka 62. i 63. ove Odluke, još i članci 120. i 126. iz dijela četvrtog glave V. te prilozi od IX. do IX.c Smjernice ESB/2014/60

(c) u odnosu na kontrolu rizika i vrednovanje imovine, osim članaka 66., 67., 69. i 70. ove Odluke, još i članak 134. iz dijela četvrtog glave VI. te Prilog XII.a Smjernice ESB/2014/60, članci od 1. do 4. i tablice 1., 2. i 2.a iz Priloga Smjernice ESB/2015/35

(d) u odnosu na pravila za njezino korištenje, osim članka 68. te članaka od 71. do 74. ove Odluke, još i članci od 138. do 142., 144.a i 147. iz dijela četvrtog glave VIII., članci od 149. do 152. iz dijela četvrtog glave IX. te Prilog VI. Smjernice ESB/2014/60.

6. Prihvatljiva neutrživa imovina obuhvaća oročene depozite drugih ugovornih strana kod HNB-a te kreditna potraživanja, RMBD-ove i DECC-ove koji udovoljavaju kriterijima prihvatljivosti iz članaka od 56. do 61. ove Odluke te iz članaka od 89. do 92., od 94. do 97. i od 106. do 107.f iz dijela četvrtog glave III. Smjernice ESB/2014/60 i zahtjevima kreditne kvalitete iz članaka od 108. do 112.a iz dijela četvrtog glave III. Smjernice ESB/2014/60.

7. Na imovinu iz stavka 6. ovog članka primjenjuju se još:

(a) u odnosu na jamstvo, članci od 113. do 118. iz dijela četvrtog glave IV. Smjernice ESB/2014/60

(b) u odnosu na kreditnu procjenu, osim članaka od 62. do 65. ove Odluke, još i članci 120., 121. i 126. iz dijela četvrtog glave V. te prilozi od IX. do IX.c Smjernice ESB/2014/60

(c) u odnosu na kontrolu rizika i vrednovanje imovine, osim članaka 66., 67., 69. i 70. ove Odluke, još i članak 135. iz dijela četvrtog glave VI. Smjernice ESB/2014/60 te članak 5. i tablica 3. iz Priloga Smjernice ESB/2015/35

(d) u odnosu na pravila za njezino korištenje, osim članka 68. te članaka od 71. do 74. ove Odluke, još i članci 138., 144.a i 147. iz dijela četvrtog glave VIII. Smjernice ESB/2014/60 te članak 149. iz dijela četvrtog glave IX. Smjernice ESB/2014/60.

8. U slučajevima predviđenima člankom 70. stavkom 4. ove Odluke prihvatljiva su imovina i novčana sredstva druge ugovorne strane.

9. Eurosustav može savjetovati drugu ugovornu stranu na njezin zahtjev o prihvatljivosti utržive imovine, ali isključivo nakon što je ta imovina izdana, ili o prihvatljivosti neutržive imovine, ali isključivo nakon što je za nju podnesen zahtjev za podnošenje. Eurosustav ne daje savjete prije tih događaja.

Članak 55.

Način kolateralizacije

1. Za kreditne operacije Eurosustava, uključujući unutardnevni kredit, kolateral se daje:

(a) prijenosom prihvatljive imovine u obliku repo ugovora ili

(b) osiguranjem u obliku založnog prava na prihvatljivoj imovini, ustupom prihvatljive imovine ili drugim osiguranjem (charge) na prihvatljivoj imovini.

2. U skladu s člankom 10. stavkom 1. ove Odluke HNB kreditne operacije ne provodi na temelju repo ugovora.

3. Kako bi mogle sudjelovati u kreditnim operacijama Eurosustava koje provodi HNB, druge ugovorne strane moraju s HNB-om sklopiti okvirni ugovor za kreditne operacije.

4. Za kreditne operacije s HNB-om druga ugovorna strana dužna je unaprijed financijski osigurati svoje buduće obveze povrata kredita:

(a) zasnivanjem posebnoga založnog prava u korist HNB-a na prihvatljivoj utrživoj imovini upisanoj kod SKDD-a i/ili

(b) prijenosom prihvatljivih kreditnih potraživanja na HNB,

a sve u skladu s okvirnim ugovorom za kreditne operacije.

5. Za kreditne operacije s HNB-om druga ugovorna strana, osim na način iz stavka 4. ovog članka, svoje obveze povrata kredita može osigurati i prekograničnim korištenjem kolaterala u skladu s člankom 74. ove Odluke i okvirnim ugovorom za kreditne operacije.

GLAVA II. DODATNI ZAHTJEVI ZA KREDITNA POTRAŽIVANJA I MOBILIZACIJA KREDITNIH POTRAŽIVANJA

Članak 56.

Zahtjevi za kreditna potraživanja i postupanje s kreditnim potraživanjima

1. Da bi bila prihvatljiva kao kolateral za kreditne operacija Eurosustava, kreditna potraživanja moraju udovoljavati svim zahtjevima iz ove glave te zahtjevima iz članaka od 89. do 92., od 94. do 97. i od 108. do 111. iz dijela četvrtog glave III. Smjernice ESB/2014/60 te biti usklađena s člankom 138. stavcima od 1. do 3. iz dijela četvrtog glave VIII. iste Smjernice i, kad je primjenjivo, s člancima od 113. do 118. iz dijela četvrtog glave IV. iste Smjernice.

2. S kreditnim potraživanjima postupa se u skladu s Procedurama.

Članak 57.

Najmanji iznos kreditnih potraživanja

Kreditna potraživanja moraju u vrijeme podnošenja zahtjeva za njihovu mobilizaciju kao kolaterala zadovoljavati minimalni prag od 500.000 eura.

Članak 58.

Nepostojanje ograničenja u odnosu na mobilizaciju i naplatu iz kreditnih potraživanja

1. Kreditna potraživanja moraju biti u potpunosti prenosiva i moraju se moći mobilizirati bez ograničenja u korist Eurosustava. Ni ugovor o kreditu ni bilo koji drugi sporazum između druge ugovorne strane i dužnika ne smije sadržavati nikakve ograničavajuće odredbe u odnosu na mobilizaciju kreditnog potraživanja kao kolaterala.

2. Ni ugovor o kreditu ni bilo koji drugi sporazum između druge ugovorne strane i dužnika ne smije sadržavati nikakva ograničenja u odnosu na naplatu iz kreditnih potraživanja kao kolaterala za kreditne operacije Eurosustava, uključujući bilo koji oblik, vrijeme ili druge zahtjeve u odnosu na naplatu.

3. Odredbe koje ograničavaju prijenos udjela sindiciranih kredita bankama, financijskim institucijama i tijelima koja su redovito uključena u ili osnovana radi izdavanja, kupnje ili ulaganja u kredite, vrijednosne papire ili drugu financijsku imovinu, ne smatraju se ograničenjem realizacije kreditnih potraživanja.

4. Ne smatra se ograničenjem mobilizacije i naplate udjela sindiciranoga kredita kao kolaterala ni agent (engl. facility agent) za prikupljanje i raspodjelu plaćanja i upravljanje kreditom, ako:

(a) je agent kreditna institucija koja se nalazi u Uniji i

(b) odnos između odgovarajućeg člana sindikata i agenta može biti prenesen uz udjel ili kao dio udjela sindiciranoga kredita.

Članak 59.

Provjera postupaka i sustava koji se upotrebljavaju radi dostave kreditnih potraživanja te provjera postojanja kreditnih potraživanja

1. Provjeru primjerenosti postupaka i sustava kojima se druge ugovorne strane koriste za podnošenje HNB-u informacija o kreditnim potraživanjima prije prve mobilizacije kreditnih potraživanja provode vanjski revizori te pisanu potvrdu o tome dostavljaju HNB-u, koji potom odlučuje o prihvatljivosti takvih sustava za korištenje u svrhu dostave kolaterala za kreditne operacije Eurosustava. Provjera postupaka i sustava provodi se nakon toga najmanje jednom svakih pet godina. U slučaju značajnih promjena tih postupaka ili sustava, može se provesti nova provjera.

2. Druge ugovorne strane ugovorom s vanjskim revizorom osiguravaju da vanjski revizori osim provjera iz stavka 1. ovog članka, obavljaju i nasumične provjere kvalitete i točnosti pisanih potvrda druge ugovorne strane iz članka 61. stavka 3. ove Odluke uvidom u dostavljenu fizičku dokumentaciju ili posjetom na licu mjesta. Provjerene informacije u odnosu na svako kreditno potraživanje moraju obuhvatiti najmanje značajke koje utvrđuju postojanje i prihvatljivost kreditnih potraživanja. Za druge ugovorne strane sa sustavima zasnovanim na internim rejtinzima (sustav IRB) koji su odobreni prema ECAF-u, provode se dodatne provjere procjene kreditne kvalitete kreditnih potraživanja koje uključuju provjere vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (engl. probability of default, u nastavku teksta: PD) u odnosu na dužnike kreditnih potraživanja koja se koriste kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava.

3. Druge ugovorne strane dužne su HNB-u dostaviti izvješće vanjskog revizora o svakoj nasumičnoj provjeri iz stavka 2. ovog članka odmah po njegovu primitku.

Članak 60.

Zahtjev za mobilizaciju kreditnih potraživanja

1. U svrhu korištenja kreditnim potraživanjima iz ugovora o kreditu na koje se primjenjuje hrvatsko pravo kao kolateralom za kreditne operacije Eurosustava druga ugovorna strana HNB-u podnosi zahtjev za mobilizaciju kreditnih potraživanja.

2. Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se u skladu s Procedurama, a uz zahtjev se, osim dokumentacije navedene u Procedurama dostavljaju:

(a) svi originali i, ako postoje, ovjerene kopije: ugovora o kreditu, a kad je primjenjivo, i ugovora i/ili izjave o jamstvu, uključujući svih njihovih aneksa kao i svih drugih ugovora i/ili izjava koje se odnose ili su u vezi s osnovnim ugovorom o kreditu i jamstvu, a koji originali i ovjerene kopije su u posjedu druge ugovorne strane i, ako je bilo koji od tih dokumenata na stranom jeziku, njegov ovjereni prijevod na hrvatski

(b) dokaz da je kreditni dužnik primio pisanu obavijest druge ugovorne strane o prijenosu tog kreditnog potraživanja s druge ugovorne strane na HNB

(c) pisane izjave kreditnih dužnika i, kad je primjenjivo, jamaca kojima se HNB-u daje bezuvjetna suglasnost na priopćavanje Eurosustavu i trećima svih podataka koji su zakonom određeni kao bankovna tajna (uključujući, ali ne ograničavajući se na pojedinosti o dužnicima, jamcima, kreditnom potraživanju i jamstvu), a koji su potrebni Eurosustavu u svrhu zasnivanja valjanog financijskog osiguranja kreditnim potraživanjima u korist HNB-a i korištenja kreditnih potraživanja kao instrumenta financijskog osiguranja uključujući naplatu iz tog instrumenta financijskog osiguranja

(d) pisana izjava kreditnog dužnika da neće izvršiti prijeboj svojih tražbina s kreditnim potraživanjem koje se daje kao financijsko osiguranje prema svakodobnom vjerovniku tog kreditnog potraživanja sve do prestanka korištenja tog kreditnog potraživanja kao instrumenta financijskog osiguranja

(e) relevantne identifikacijske oznake analitičke baze podataka o kreditima, AnaCredit (tj. identifikacijsku oznaku »promatrane jedinice«, identifikacijsku oznaku »ugovora« i identifikacijsku oznaku »instrumenta«), kako se dostavljaju prema statističkim izvještajnim zahtjevima u skladu s Uredbom ESB/2016/13[24](Uredba (EU) 2016/867 Europske središnje banke od 18. svibnja 2016. o prikupljanju granularnih podataka o kreditima i kreditnom riziku (ESB/2016/13) (SL L 144, 1. 6. 2016., str. 44)), ako takav izvještaj još nije podnesen, druga ugovorna strana dužna ga je dostaviti bez odgađanja nakon prvog podnošenja izvještaja s tim podacima

(f) popis kreditnih potraživanja, ako se zahtjev odnosi na više od jednog kreditnog potraživanja.

3. Osim dokumentacije iz stavka 2. ovog članka druga ugovorna strana dužna je dostaviti i drugu dokumentaciju predviđenu Procedurama i/ili zatraženu od HNB-a.

4. Pisane izjave iz stavka 2. točaka (c) i (d) ovog članka ne dostavljaju se, ako su odredbe istog sadržaja već sadržane u ugovorima odnosno izjavama koje je druga ugovorna strana u skladu sa stavkom 2. točkom (a) ovog članka dostavila uz zahtjev.

5. Neovisno o stavku 3. ovog članka, druga ugovorna strana dužna je najkasnije sljedećega radnog dana obavijestiti HNB o svakom događaju koji znatno utječe na kreditno potraživanje kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava i budući ugovorni odnos s HNB-om, osobito o prijevremenoj, djelomičnoj ili ukupnoj otplati, smanjenju vrijednosti ili značajnoj promjeni uvjeta kreditnog potraživanja.

6. HNB ocjenjuje prihvatljivost svakoga kreditnog potraživanja na temelju podataka i informacija iz zahtjeva i dostavljene dokumentacije te o svojoj odluci obavještava drugu ugovornu stranu u skladu s Procedurama.

Članak 61.

Mobilizacija kreditnih potraživanja

1. Kreditno potraživanje mobilizirano je u trenutku kad druga ugovorna strana primi obavijest o HNB-ovoj odluci o njegovu prihvaćanju.

2. Svako mobilizirano kreditno potraživanje čini sastavni dio skupa prihvatljive imovine na koji se primjenjuju članci od 68. do 73. ove Odluke.

3. Nakon mobilizacije pojedinoga kreditnog potraživanja kao kolaterala, druga ugovorna strana dužna je HNB-u, za sve vrijeme dok se to kreditno potraživanje nalazi u skupu prihvatljive imovine, svaka tri mjeseca dostavljati sljedeće svoje pisane potvrde:

a) o postojanju kreditnog potraživanja

b) o usklađenosti kreditnog potraživanja s kriterijima prihvatljivosti koje primjenjuje Eurosustav, i to s ovom glavom ove Odluke i člancima od 89. do 92., od 94. do 97. i od 108. do 111. iz dijela četvrtog glave III. Smjernice ESB/2014/60 te o usklađenosti s člankom 138. stavcima od 1. do 3. iz dijela četvrtog glave VIII. i, kad je primjenjivo, s člancima od 113. do 118. iz dijela četvrtog glave IV. Smjernice ESB/2014/60

c) da se nijedno kreditno potraživanje za koje je podnesen zahtjev istodobno ne koristi kao kolateral u korist bilo koje druge osobe i da ga druga ugovorna strana neće mobilizirati kao kolateral za bilo koju drugu osobu.

4. Druga ugovorna strana dužna je dostaviti svoje pisane potvrde iz stavka 3. ovog članka i na svaki zahtjev HNB-a.

5. Druga ugovorna strana dužna je i nakon mobilizacije kreditnog potraživanja postupati u skladu s člankom 60. stavkom 5. ove Odluke.

GLAVA III. OKVIR ZA KREDITNU PROCJENU EUROSUSTAVA ZA PRIHVATLJIVU IMOVINU

Članak 62.

Opće značajke okvira za kreditnu procjenu Eurosustava za prihvatljivu imovinu

1. Jedan od kriterija prihvatljivosti imovine jest da ona udovoljava visokim bonitetnim standardima određenima Okvirom za kreditnu procjenu Eurosustava (engl. Eurosystem credit assessment framework, u nastavku teksta: ECAF).

2. ECAF utvrđuje postupke, pravila i tehnike kojima se osigurava da se održavaju zahtjevi Eurosustava za visoke bonitetne standarde u odnosu na prihvatljivu imovinu i da prihvatljiva imovina udovoljava zahtjevima kreditne kvalitete koje je utvrdio Eurosustav.

3. Za potrebe ECAF-a Eurosustav utvrđuje zahtjeve kreditne kvalitete u obliku stupnjeva kreditne kvalitete utvrđivanjem vrijednosti praga za PD za razdoblje od godinu dana, kako slijedi:

(a) Eurosustav smatra, pod uvjetom redovnog preispitivanja, maksimalnu vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza za razdoblje od godinu dana od 0,10 % jednakovrijednom zahtjevu kreditne kvalitete 2. stupnja, a maksimalnu vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza za razdoblje od godinu dana od 0,40% jednakovrijednom zahtjevu kreditne kvalitete 3. stupnja.

(b) Sva prihvatljiva imovina za kreditne operacije Eurosustava mora udovoljavati najmanje zahtjevu kreditne kvalitete 3. stupnja. Eurosustav primjenjuje dodatne zahtjeve kreditne kvalitete za određenu imovinu u skladu s dijelom četvrtim glavama II. i III. Smjernice ESB/2014/60.

4. Eurosustav objavljuje informacije o stupnjevima kreditne kvalitete na mrežnim stranicama ESB-a u obliku usklađene ljestvice kreditnih rejtinga Eurosustava, uključujući usporedbu kreditnih procjena dostavljenih od strane prihvaćenih vanjskih institucija za kreditnu procjenu sa stupnjevima kreditne kvalitete.

5. Pri procjeni zahtjeva kreditne kvalitete Eurosustav uzima u obzir informacije o kreditnoj procjeni sustava za kreditnu procjenu koji pripadaju jednom od tri izvora u skladu s člancima od 63. do 65. ove Odluke te člancima 120., 121. i 126. dijela četvrtog glave V. Smjernice ESB/2014/60 i prilozima od IX. do IX.c Smjernice ESB/2014/60.

6. Kao dio procjene kreditnog standarda određene imovine Eurosustav može uzeti u obzir institucionalne kriterije i značajke koje osiguravaju sličnu zaštitu imatelju imovine, kao što su jamstva. Eurosustav zadržava pravo da na temelju informacija koje smatra značajnima utvrdi ispunjavaju li izdanje, izdavatelj, dužnik ili jamac zahtjeve kreditne kvalitete Eurosustava za osiguravanje primjerene zaštite Eurosustava od rizika.

7. ECAF primjenjuje definiciju »nastanka statusa neispunjavanja obveza« utvrđenu u Direktivi 2013/36/EU i Uredbi (EU) br. 575/2013.

Članak 63.

Prihvaćeni izvori i sustavi za kreditnu procjenu

1. Informacije o kreditnim procjenama, na kojima Eurosustav temelji procjenu prihvatljivosti imovine za kolateral za kreditne operacije Eurosustava, pružaju sustavi kreditne procjene koji pripadaju jednom od tri sljedeća izvora:

(a) vanjskim institucijama za kreditnu procjenu (VIKP ili engl. external credit assessment institutions, u nastavku teksta: ECAI)

(b) internim sustavima za kreditnu procjenu NSB-ova (engl. in-house credit assessment systems, u nastavku teksta: ICAS)

(c) sustavima zasnovanima na internim rejtinzima drugih ugovornih strana (engl. internal rating-based, u nastavku teksta: IRB).

2. Unutar svakog izvora za kreditnu procjenu iz stavka 1. ovog članka može postojati više sustava za procjenu. Sustavi iz stavka 1. točke (a) ovog članka moraju zadovoljavati kriterije za prihvaćanje iz članka 120. i priloga od IX. do IX.c Smjernice ESB/2014/60, sustavi iz stavka 1. točke (b) ovog članka kriterije iz članka 121. i Priloga IX. Smjernice ESB/2014/60, a sustavi iz stavka 1. točke (c) ovog članka kriterije iz članka 64. ove Odluke i Priloga IX. Smjernice ESB/2014/60. Popis prihvaćenih ECAI sustava i ICAS sustava objavljuje se na mrežnim stranicama ESB-a.

3. Svi prihvaćeni sustavi za kreditnu procjenu predmet su ECAF postupka analize učinkovitosti kako je uređeno u članku 126. i Prilogu IX. Smjernice ESB/2014/60.

4. Objavljivanjem informacija o prihvaćenim sustavima za kreditnu procjenu u vezi s kreditnim operacijama Eurosustava Eurosustav ne preuzima nikakvu odgovornost za svoju ocjenu prihvaćenih sustava za kreditnu procjenu.

5. U slučaju povrede ECAF pravila i postupaka, odgovarajući sustav za kreditnu procjenu može biti isključen iz sustava prihvaćenih prema ECAF-u.

Članak 64.

Opći kriteriji za prihvaćanje IRB sustava

1. Za dobivanje odobrenja za upotrebu IRB sustava prema ECAF-u druga ugovorna strana mora podnijeti zahtjev HNB-u.

2. Stavak 1. ovog članka primjenjuje se na svaku drugu ugovornu stranu koja namjerava upotrebljavati IRB sustav bez obzira na njezin status, tj. je li matično društvo, društvo kćer ili podružnica i bez obzira na to je li odobrenje za upotrebu IRB sustava dobiveno od nadležnog tijela u istoj državi za matično društvo i moguće za društva kćeri ili od strane nadležnog tijela u matičnoj državi matičnog društva za podružnice i moguće za društva kćeri.

3. Zahtjev iz stavka 1. ovog članka mora uključiti sljedeće informacije i dokumente koji se, ako to HNB zatraži, prevode na hrvatski jezik:

(a) presliku odluke nadležnog tijela kojom se drugoj ugovornoj strani daje odobrenje za upotrebu IRB sustava u svrhu kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj ili nekonsolidiranoj osnovi, zajedno sa svim posebnim uvjetima za takvu upotrebu

(b) ažurnu procjenu nadležnog tijela koja sadrži trenutačno dostupne informacije o svim pitanjima koja utječu na upotrebu IRB sustava za potrebe kolaterala i svim pitanjima koja se odnose na podatke koji se primjenjuju za postupak analize učinkovitosti prema ECAF-u

(c) informacije o svim promjenama IRB sustava druge ugovorne strane koje je preporučilo ili zahtijevalo nadležno tijelo, zajedno s rokom do kojeg je te promjene potrebno provesti

(d) informacije o pristupu koji druga ugovorna strana ima pri dodjeli dužnicima vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza, kao i podatke o rejtinzima i povezanim jednogodišnjim vjerojatnostima nastanka statusa neispunjavanja obveza koje se koriste za utvrđivanje prihvatljivih rejting-kategorija

(e) presliku posljednjih informacija o Stupu III (tržišna disciplina), koje druga ugovorna strana mora redovno objavljivati u skladu sa zahtjevima za tržišnu disciplinu prema okviru Basel III, Direktivi 2013/36/EU i Uredbi (EU) br. 575/2013

(f) naziv i adresu nadležnog tijela i vanjskog revizora

(g) informacije o povijesnoj evidenciji ostvarenih stopa neispunjavanja obveza u odnosu na rejting-kategorije IRB sustava druge ugovorne strane, koja obuhvaća pet kalendarskih godina koje prethode podnošenju navedenog zahtjeva; ako je nadležno tijelo odobrenje za upotrebu IRB sustava za potrebe kapitalnih zahtjeva dalo tijekom tih pet kalendarskih godina, informacije moraju obuhvaćati razdoblje od trenutka odobrenja upotrebe IRB sustava za potrebe kapitalnih zahtjeva; povijesni godišnji podaci o ostvarenim stopama neispunjavanja obveza i moguće dodatne informacije moraju biti u skladu s odredbama za analizu učinkovitosti iz članka 126. Smjernice ESB/2014/60 kao da je IRB sustav bio predmet tih odredbi tijekom tog razdoblja

(h) informacije potrebne za analizu učinkovitosti opisanu u članku 126. i Prilogu IX. Smjernice ESB/2014/60, a koje se zahtijevaju od IRB sustava već odobrenih u skladu s ECAF-om za tekuću kalendarsku godinu u vrijeme podnošenja zahtjeva.

4. Druga ugovorna strana nije obvezna dostaviti informacije u skladu sa stavkom 3., točkama od (a) do (c) ovog članka, ako nadležno tijelo izravno prenosi te informacije HNB-u na njegov zahtjev ili kad je HNB ujedno i nadležno tijelo.

5. Zahtjev koji druga ugovorna strana podnosi u skladu sa stavkom 1. ovog članka potpisuju zakonski zastupnici druge ugovorne strane u skladu s njihovim ovlaštenjima za zastupanje ili ovlašteni punomoćnik u njihovo ime.

6. HNB o odluci o prihvaćanju ili odbijanju zahtjeva iz stavka 1. ovog članka obavještava drugu ugovornu stranu.

Članak 65.

Izvještajne obveze drugih ugovornih strana koje primjenjuju IRB sustav

1. Druge ugovorne strane dužne su informacije iz članka 64. stavka 3. točaka od (b) do (f) ove Odluke davati HNB-u na godišnjoj osnovi ili na zahtjev HNB-a, osim ako nadležno tijelo prenosi takve informacije izravno HNB-u na njegov zahtjev ili kad je HNB ujedno i nadležno tijelo.

2. Godišnje izvješće s informacijama iz stavka 1. ovog članka moraju potpisati zakonski zastupnici druge ugovorne strane u skladu s njihovim ovlaštenjima za zastupanje ili ovlašteni punomoćnik u njihovo ime. HNB šalje presliku tog dopisa nadležnom tijelu i, prema potrebi, vanjskom revizoru druge ugovorne strane.

3. Kao dio redovne analize IRB sustava HNB provodi izravne i neizravne provjere statističkih informacija koje dostavljaju druge ugovorne strane za potrebe godišnjeg postupka analize učinkovitosti. Cilj je takvih kontrola provjeravanje točnosti, ispravnosti i potpunosti statičkih skupova.

4. Druge ugovorne strane moraju ispunjavati i sve dodatne operativne kriterije utvrđene u procedurama koje primjenjuje HNB, uključujući odredbe koje se odnose na:

(a) ad hoc provjere postupaka uspostavljenih za priopćavanje obilježja kreditnih potraživanja HNB-u

(b) godišnje provjere koje provodi HNB (ili, prema potrebi, nadležno tijelo ili vanjski revizor) radi utvrđivanja točnosti i valjanosti statičkih skupova kako je navedeno u Prilogu IX. Smjernice ESB/2014/60

(c) dostavljanje informacija u vezi s promjenama u odnosu na prihvatljivost i, ako je potrebno, neposredno povlačenje odgovarajućih kreditnih potraživanja najkasnije tijekom sljedećega radnog dana

(d) obavješćivanje HNB-a o činjenicama i okolnostima koje bi mogle značajno utjecati na daljnju primjenu IRB sustava za potrebe ECAF-a ili na način na koji IRB sustav dovodi do uspostavljanja prihvatljivosti kolaterala, posebno uključujući značajne promjene IRB sustava druge ugovorne strane koje mogu utjecati na način na koji rejtinzi IRB sustava ili vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza odgovaraju usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava.

GLAVA IV. KONTROLA RIZIKA I OKVIR ZA VREDNOVANJE UTRŽIVE I NEUTRŽIVE IMOVINE

Članak 66.

Svrha kontrole rizika i okvira za vrednovanje

1. Prihvatljiva imovina koja je mobilizirana kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava podliježe mjerama za kontrolu rizika iz članka 67. ove Odluke, čiji je cilj zaštita Eurosustava od rizika financijskoga gubitka u slučaju povrede druge ugovorne strane.

2. Eurosustav može u svakom trenutku primijeniti dodatne mjere za kontrolu rizika iz članka 67. stavka 2. ove Odluke, ako je to potrebno za osiguranje odgovarajuće zaštite Eurosustava od rizika u skladu s člankom 18. stavkom 1. Statuta ESSB-a. U svrhu osiguranja takve zaštite od rizika mogu se, po potrebi, primijeniti i dodatne mjere za kontrolu rizika u odnosu na pojedinu drugu ugovornu stranu.

3. Sve mjere za kontrolu rizika koje primjenjuje Eurosustav osiguravaju dosljedne, transparentne i nediskriminirajuće uvjete za sve vrste mobilizirane prihvatljive imovine u svim državama članicama čija je valuta euro.

Članak 67.

Mjere za kontrolu rizika

1. Eurosustav primjenjuje sljedeće mjere za kontrolu rizika za prihvatljivu imovinu:

(a) korektivne faktore utvrđene u Smjernici ESB/2015/35

(b) pozive za pokriće (vrednovanje po tržišnoj vrijednosti):

Zahtjev je Eurosustava da se u povratnim transakcijama za puštanje likvidnosti tržišna vrijednost prihvatljive imovine, usklađena za korektivni faktor, održava cijelo vrijeme korištenja te imovine. Ako vrijednost prihvatljive imovine, koja se procjenjuje na dnevnoj osnovi, padne ispod određene razine, HNB će od druge ugovorne strane tražiti da dostavi dodatnu imovinu ili novac upućivanjem poziva za pokriće. Slično tome, ako vrijednost prihvatljive imovine kod sljedeće procjene premaši određenu razinu, HNB može vratiti višak imovine ili novca.

(c) ograničenja u vezi s korištenjem neosiguranih dužničkih instrumenata koje je izdala kreditna institucija ili bilo koji drugi subjekt s kojim je kreditna institucija u bliskoj vezi prema članku 138. Smjernice ESB/2014/60

(d) umanjenja vrijednosti (engl. valuation markdowns) utvrđena u Smjernici ESB/2015/35.

2. Eurosustav može primjenjivati sljedeće dodatne mjere za kontrolu rizika:

(a) početne marže, što podrazumijeva da druge ugovorne strane dostavljaju prihvatljivu imovinu u vrijednosti koja je barem jednaka likvidnosti koju osigurava Eurosustav uvećanoj za vrijednost početne marže

(b) ograničenja u vezi s izdavateljima, dužnicima ili jamcima: Eurosustav može primijeniti dodatna ograničenja izloženosti prema izdavateljima, dužnicima ili jamcima uz ona koja se primjenjuju na korištenje neosiguranih dužničkih instrumenata iz stavka 1. točke (c) ovog članka

(c) dodatne korektivne faktore

(d) dodatna jamstva jamaca koji zadovoljavaju zahtjeve kreditne kvalitete Eurosustava u svrhu prihvaćanja određene imovine

(e) isključenje određene imovine od upotrebe kao kolaterala u kreditnim operacijama Eurosustava.

GLAVA V. SUSTAV SKUPA PRIHVATLJIVE IMOVINE

Članak 68.

Osnovne karakteristike sustava skupa prihvatljive imovine

1. HNB za kolateral odnosno financijsko osiguranje kreditnih operacija Eurosustava primjenjuje sustav skupa prihvatljive imovine (engl. pooling).

2. Sustav skupa prihvatljive imovine sustav je u kojem HNB upravlja prihvatljivom imovinom koju pojedina druga ugovorna strana daje HNB-u kao kolateral za postojeće i buduće kreditne operacije Eurosustava, pri čemu HNB evidentira skup prihvatljive imovine pojedine druge ugovorne strane odvojeno od skupova prihvatljive imovine ostalih drugih ugovornih strana.

3. Pojedina imovina u skupu prihvatljive imovine druge ugovorne strane nije namijenjena za osiguranje točno određene kreditne operacije Eurosustava, već vrijednost prihvatljive imovine u skupu pokriva sve obveze pojedine druge ugovorne strane prema HNB-u iz kreditnih operacija u kojima ta druga ugovorna strana sudjeluje.

4. Skup prihvatljive imovine druge ugovorne strane čine:

a) prihvatljiva utrživa imovina:

i. na kojoj je druga ugovorna strana zasnovala financijsko osiguranje posebnim založnim pravom u korist HNB-a na odgovarajućem računu kod SKDD-a

ii. na kojoj je druga ugovorna strana zasnovala financijsko osiguranje založnim pravom u skladu s člankom 74. stavkom 2. točkom (a) ove Odluke

b) prihvatljiva neutrživa imovina:

i. kreditna potraživanja iz ugovora o kreditu na koji se primjenjuje hrvatsko pravo, koja je druga ugovorna strana prenijela na HNB u skladu s člankom 61. stavkom 1. ove Odluke

ii. kreditna potraživanja iz ugovora o kreditu na koji se primjenjuje pravo druge države članice čija je valuta euro, koja je druga ugovorna strana putem CCBM-a ustupila, odnosno prenijela na korespondentnu središnju banku (u nastavku teksta: CCB), odnosno NSB te druge države članice ili na kojima je zasnovala založno pravo ili drugo pravo osiguranja u korist CCB-a, a za račun HNB-a, sve u skladu s nacionalnom dokumentacijom CCB-a (NSB-a) te druge države članice

iii. RMBD-ovi na kojima je druga ugovorna strana zasnovala drugo osiguranje (charge) i DECC-ovi na kojima je druga ugovorna strana zasnovala založno pravo na odgovarajućem računu kod CSD-a/ICSD-a druge države članice čija je valuta euro, u oba slučaja u korist CCB-a, a za račun HNB-a, u skladu s člankom 74. stavkom 2. točkom (b) ove Odluke.

c) novčana sredstva koja su u skladu s člankom 70. stavkom 4. ove Odluke prenesena na račun HNB-a određen u Procedurama.

5. Druga ugovorna strana ovlaštena je na trajnoj osnovi povlačiti, zamjenjivati i dodavati prihvatljivu imovinu u skup prihvatljive imovine, pod uvjetom da vrijednost skupa prihvatljive imovine u svakom trenutku bude najmanje jednaka iznosu potraživanja HNB-a prema toj drugoj ugovornoj strani u tom trenutku.

6. Prihvatljiva imovina ne može se zamjenjivati novčanim sredstvima.

7. Iznos potraživanja HNB-a ukupan je iznos potraživanja HNB-a, uključujući uvjetna potraživanja, prema drugoj ugovornoj strani po svim kreditnim operacijama Eurosustava na dan vrednovanja, uključujući kamate.

8. Kada druga ugovorna strana želi smanjiti vrijednost skupa prihvatljive imovine ili zamijeniti pojedinu prihvatljivu imovinu u skupu prihvatljive imovine, a taj skup osim prihvatljive imovine obuhvaća i novčana sredstva, dužna je prvo povući novčana sredstva zajedno sa svim pripadajućim kamatama, a tek potom drugu prihvatljivu imovinu.

9. Druge ugovorne strane povlače, zamjenjuju i dodaju prihvatljivu imovinu u skup prihvatljive imovine u skladu s Procedurama.

Članak 69.

Vrednovanje skupa prihvatljive imovine

1. NSB-ovi svakog dana vrednuju imovinu koja je mobilizirana kao kolateral za kreditne operacije Eurosustava u skladu s pravilima vrednovanja koja su utvrđena u člancima 134. i 135. Smjernice ESB/2014/60. Ako se koriste usluge koje pruža agent treća strana, postupak svakodnevnog vrednovanja prenosi se odgovarajućem agentu trećoj strani i temelji se na informacijama dostavljenima od strane odgovarajućeg NSB-a agentu trećoj strani.

2. Vrijednost skupa prihvatljive imovine druge ugovorne strane jest novčana vrijednost prihvatljive imovine iz članka 68. stavka 4. točaka a) i b) ove Odluke u skupu prihvatljive imovine pojedine druge ugovorne strane kod HNB-a izračunata prema stavku 1. ovog članka i korigirana mjerama za kontrolu rizika iz članka 67. stavka 1. točaka a) i d) ove Odluke i, ako se primjenjuju, dodatnim mjerama iz članka 67. stavka 2. točaka a) i c) ove Odluke te uvećana za iznos novčanih sredstava iz članka 70. stavka 4. ove Odluke.

Članak 70.

Pozivi za pokriće

1. Vrijednost skupa prihvatljive imovine svake druge ugovorne strane u svakom trenutku mora biti veća ili jednaka iznosu potraživanja HNB-a prema toj drugoj ugovornoj strani.

2. Ako HNB utvrdi da je vrijednost skupa prihvatljive imovine druge ugovorne strane manja od iznosa potraživanja HNB-a prema toj drugoj ugovornoj strani u tom trenutku, HNB drugoj ugovornoj strani upućuje poziv za pokriće u vrijednosti jednakoj iznosu te razlike.

3. Kada primi poziv za pokriće iz stavka 2. ovog članka, druga ugovorna strana dužna je isti dan povećati skup prihvatljive imovine dodavanjem prihvatljive utržive i/ili neutržive imovine najmanje u vrijednosti navedenoj u pozivu za pokriće.

4. Iznimno od stavka 3. ovog članka, druga ugovorna strana može, u slučajevima kada nije u mogućnosti povećati skup prihvatljivom utrživom ili neutrživom imovinom i uz prethodnu suglasnost HNB-a, isti dan povećati skup prihvatljive imovine prijenosom novčanih sredstava (pokriće u novcu). Novčanim sredstvima u smislu ovog stavka smatraju se i novčani tokovi (prinosi i glavnica) iz imovine koja se nalazi u skupu prihvatljive imovine, a koji se po dospijeću isplaćuju HNB-u te zadržavaju u skupu uz prethodnu suglasnost HNB-a.

5. Kamatna stopa na prekonoćni depozit primjenjuje se i na novčana sredstva prenesena na temelju poziva za pokriće.

Članak 71.

Neprihvaćanje prihvatljive imovine zbog operativnih razloga

HNB može zbog operativnih razloga i u skladu s Procedurama zatražiti od druge ugovorne strane uklanjanje prihvatljive imovine prije nastanka novčanog toka, uključujući plaćanje glavnice ili kupona.

Članak 72.

Obavijest, vrednovanje i uklanjanje imovine koja je neprihvatljiva ili je protivna pravilima korištenja prihvatljive imovine

1. Ako se u skupu prihvatljive imovine druge ugovorne strane nalazi i imovina koja se ne smije ili ne smije više koristiti kao kolateral, uključujući zbog identiteta izdavatelja, dužnika ili jamca ili zbog postojanja bliskih veza, druga ugovorna strana mora o tome odmah obavijestiti HNB.

2. Imovina iz stavka 1. ovog članka vrednovat će se po vrijednosti nula najkasnije na sljedeći datum vrednovanja te se može aktivirati poziv za pokriće.

3. Druga ugovorna strana mora imovinu iz stavka 1. ovog članka što prije ukloniti iz skupa.

4. Druga ugovorna strana mora Eurosustavu dostavljati točne i ažurirane informacije koje utječu na vrijednost kolaterala.

Članak 73.

Sankcije zbog nepoštivanja pravila korištenja prihvatljive imovine

Nepostupanje u skladu s člancima 71. i 72. ove Odluke i člancima od 138. do 142. te 144.a Smjernice ESB/2014/60 podliježe sankcijama prema člancima od 76. do 79. ove Odluke. Sankcije se primjenjuju i onda kad druga ugovorna strana ne sudjeluje aktivno u operacijama monetarne politike Eurosustava.

GLAVA VI. PREKOGRANIČNO KORIŠTENJE PRIHVATLJIVE IMOVINE

Članak 74.

Opća načela

1. Druge ugovorne strane se mogu koristiti prihvatljivom imovinom na prekograničnoj osnovi na cijelom europodručju za sve vrste kreditnih operacija Eurosustava.

2. Druge ugovorne strane mogu za prekogranično korištenje mobilizirati prihvatljivu imovinu, osim oročenih depozita, u skladu sa sljedećim:

(a) utrživa imovina mobilizira se putem jednog od sljedećeg:

i. prihvatljivih veza, u skladu s člankom 150. i Prilogom VI. Smjernice ESB/2014/60

ii. primjenjivih postupaka CCBM-a, u skladu s člankom 149. i Prilogom VI. Smjernice ESB/2014/60

iii. prihvatljivih veza zajedno s postupcima CCBM-a, u skladu s člankom 151. i Prilogom VI. Smjernice ESB/2014/60

(b) DECC-ovi i RMBD-ovi mobiliziraju se u skladu s primjenjivim postupcima CCBM-a

(c) kreditna potraživanja mobiliziraju se:

i. putem primjenjivih postupaka CCBM-a ili

ii. u skladu s Procedurama.

3. Utrživa imovina može se koristiti preko računa NSB-a u SSS-u koji se nalazi u državi koja nije država u kojoj se nalazi taj NSB ako je Eurosustav odobrio korištenje takvog računa.

4. Središnja banka De Nederlandsche Bank ovlaštena je za korištenje svojeg računa u banci Euroclear Bank za namiru transakcija s euroobveznicama kao kolateralom kad su izdane u tom ICSD-u. Središnja banka Central Bank of Ireland ovlaštena je otvoriti takav račun u banci Euroclear Bank. Taj se račun može koristiti za svu prihvatljivu imovinu koja se drži u banci Euroclear Bank, uključujući prihvatljivu imovinu prenesenu na banku Euroclear Bank preko prihvatljivih veza.

5. Druge ugovorne strane mobiliziraju prihvatljivu imovinu putem svojih računa za namiru vrijednosnih papira u prihvatljivom SSS-u.

6. Druga ugovorna strana koja nema skrbnički račun kod NSB-a ili račun za namiru vrijednosnih papira u prihvatljivom SSS-u, može namiriti transakcije putem računa za namiru vrijednosnih papira ili skrbničkog računa korespondentne kreditne institucije.

7. Postupci CCBM-a (uključujući postupke CCBM-a u kombinaciji s prihvatljivim vezama) mogu se u skladu s člankom 152. i Prilogom VI. Smjernice ESB/2014/60 primijeniti kao temelj za prekogranično korištenje uslugama upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana.

DIO PETI SANKCIJE U SLUČAJU NEISPUNJAVANJA OBVEZA DRUGE UGOVORNE STRANE

Članak 75.

Sankcije zbog nepostupanja u skladu s odredbama o minimalnim pričuvama

1. ESB izriče sankcije institucijama koje ne ispunjavaju obveze koje proizlaze iz uredbi i odluka ESB-a u vezi s primjenom minimalnih pričuva na temelju Uredbe (EZ) br. 2532/98, Uredbe ESB/1999/4, Uredbe (EZ) br. 2531/98, Uredbe ESB/2021/1 i Odluke ESB/2021/45[25](Odluka (EU) 2021/1815 Europske središnje banke od 7. listopada 2021. o metodologiji koja se primjenjuje za izračun sankcija za nepoštovanje zahtjeva za držanje minimalnih pričuva i povezanih odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2021/45) (SL L 367, 15. 10. 2021., str. 4)). Navedenim aktima određene su sankcije i postupovna pravila za njihovu primjenu.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka, u slučaju ozbiljne povrede odredbi o minimalnim pričuvama, Eurosustav može privremeno isključiti druge ugovorne strane iz sudjelovanja u operacijama na otvorenom tržištu.

Članak 76.

Sankcije zbog nepostupanja u skladu s određenim pravilima za operacije monetarne politike Eurosustava

1. HNB izriče jednu ili više sankcija ako druga ugovorna strana prekrši bilo koju od sljedećih obveza:

(a) u odnosu na povratne transakcije i valutne ugovore o razmjeni za potrebe monetarne politike i obveze iz članka 15. ove Odluke da na odgovarajući način kolateralizira i namiri iznos koji je raspodijeljen drugoj ugovornoj strani za vrijeme cijelog razdoblja određene operacije uključujući bilo koji nepodmireni iznos određene operacije u slučaju raskida od strane HNB-a prije isteka preostalog razdoblja operacije

(b) u odnosu na prikupljanje oročenih depozita, konačne transakcije i izdavanje dužničkih certifikata ESB-a, obvezu namire transakcije iz članka 16. ove Odluke

(c) u odnosu na korištenje prihvatljive imovine, obvezu mobiliziranja ili korištenja prihvatljive imovine i poštivanja pravila za korištenje prihvatljive imovine iz članaka 71. i 72. ove Odluke te članaka od 138. do 142. i 144.a Smjernice ESB/2014/60

(d) u vezi s postupcima na kraju dana i uvjetima za pristup prekonoćnom kreditu, obvezu prethodnog davanja prihvatljive imovine kao kolaterala u slučajevima kada postoji preostalo negativno stanje na računu za namiru druge ugovorne strane u sustavu TARGET2-HR nakon završetka postupka provjere na kraju dana, zbog čega se prema članku 19. stavku 5. ove Odluke smatra da je podnesen automatski zahtjev za prekonoćni kredit ili, u slučaju druge ugovorne strane čiji je pristup operacijama monetarne politike Eurosustava ograničen u skladu s člankom 80. ove Odluke, obvezu da se koristi pristupom operacijama monetarne politike Eurosustava unutar utvrđenog ograničenja

(e) bilo koju obvezu plaćanja iz članka 144.a stavka 3. Smjernice ESB/2014/60.

2. Sankcije koje se izriču prema ovom članku jesu:

(a) samo novčana sankcija ili

(b) i novčana i nenovčana sankcija.

Članak 77.

Novčane sankcije zbog nepostupanja u skladu s određenim pravilima za operacije monetarne politike Eurosustava

1. HNB će izreći novčanu sankciju za svaki slučaj kršenja obveze druge ugovorne strane iz članka 76. stavka 1. ove Odluke. Novčana sankcija izračunava se u skladu s Prilogom VII. Smjernice ESB/2014/60.

2. Ako druga ugovorna strana naknadno ispuni obvezu iz članka 76. stavka 1. točke (c) ove Odluke i obavijesti HNB prije nego što HNB, ESB ili vanjski revizor obavijeste drugu ugovornu stranu o neusklađenosti (»samoprijavljena povreda«), novčana sankcija izračunata u skladu s Prilogom VII. Smjernice ESB/2014/60 umanjuje se za 50 %. Novčana sankcija također se umanjuje u slučaju kada druga ugovorna strana obavijesti HNB o povredi koju ESB ili HNB nisu otkrili, a u vezi je s imovinom koja je demobilizirana. Umanjenje novčane sankcije ne primjenjuje se na imovinu koja je obuhvaćena postupkom provjere koji je u tijeku, a o kojem druga ugovorna strana ima saznanja zbog obavijesti HNB-a, ESB-a ili vanjskog revizora.

3. Kada izračun novčane sankcije u skladu s Prilogom VII. Smjernice ESB/2014/60 nakon primjene umanjenja od 50 % predviđenog u stavku 2. ovog članka ima za posljedicu iznos manji od 500 eura, izriče se minimalna novčana sankcija od 500 eura.

Članak 78.

Nenovčane sankcije zbog nepostupanja u skladu s određenim pravilima za operacije monetarne politike Eurosustava

1. Ako druga ugovorna strana prekrši obvezu utvrđenu u članku 76. stavku 1. točki (a) ili točki (b) ove Odluke više od dva puta tijekom razdoblja od 12 mjeseci i ako su u odnosu na svako takvo postupanje ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) drugoj ugovornoj strani već je izrečena novčana sankcija

(b) druga ugovorna strana obaviještena je o svakoj odluci o izricanju novčane sankcije

(c) svaki slučaj neusklađenosti odnosi se na istu vrstu neusklađenosti,

u slučaju trećega i svakoga sljedećeg istovrsnog kršenja obveze u relevantnom dvanaestomjesečnom razdoblju, Eurosustav će privremeno isključiti drugu ugovornu stranu. Dvanaestomjesečno razdoblje računa se od datuma prvog kršenja obveze iz članka 76. stavka 1. točaka (a) ili (b) ove Odluke, ovisno o slučaju.

2. Svako privremeno isključenje koje izriče Eurosustav u skladu sa stavkom 1. ovog članka, odnosi se na svaku sljedeću operaciju na otvorenom tržištu koja je iste vrste kao i operacija na otvorenom tržištu koja je dovela do sankcije iz stavka 1. ovog članka.

3. Razdoblje privremenog isključenja izrečenog u skladu sa stavkom 1. ovog članka određuje se u skladu s Prilogom VII. Smjernice ESB/2014/60.

4. Ako druga ugovorna strana prekrši obvezu utvrđenu u članku 76. stavku 1. točki (c) ove Odluke više od dva puta tijekom dvanaestomjesečnog razdoblja i ako su u odnosu na svako takvo postupanje ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) drugoj ugovornoj strani već je izrečena novčana sankcija

(b) druga ugovorna strana obaviještena je o svakoj odluci o izricanju novčane sankcije

(c) svaki slučaj neusklađenosti odnosi se na istu vrstu neusklađenosti,

Eurosustav će u slučaju trećega kršenja obveze privremeno isključiti drugu ugovornu stranu iz prve operacije puštanja likvidnosti na otvorenom tržištu tijekom razdoblja održavanja pričuva koje slijedi nakon obavijesti o privremenom isključenju.

Ako druga ugovorna strana nakon toga ponovno prekrši obvezu, bit će privremeno isključena iz prve operacije puštanja likvidnosti na otvorenom tržištu tijekom razdoblja održavanja pričuva koje slijedi nakon obavijesti o privremenom isključenju i dalje sve dok ne istekne razdoblje od 12 mjeseci bez takve povede druge ugovorne strane.

Svako dvanaestomjesečno razdoblje računa se od datuma obavijesti o izricanju sankcije za kršenje obveze iz članka 76. stavka 1. točke (c) ove Odluke. Druga i treća povreda počinjene unutar 12 mjeseci od te obavijesti uzimaju se u obzir.

5. U iznimnim okolnostima Eurosustav može privremeno isključiti drugu ugovornu stranu na razdoblje od tri mjeseca u odnosu na sve buduće operacije monetarne politike Eurosustava za kršenje bilo koje obveze iz članka 76. stavka 1. ove Odluke. Za takav slučaj Eurosustav uzima u obzir ozbiljnost slučaja, osobito uključene iznose te učestalost i trajanje neusklađenosti.

6. Razdoblje privremenog isključenja koje izriče Eurosustav u skladu s ovim člankom, primjenjuje se uz odgovarajuću novčanu sankciju koja se izriče u skladu s člankom 77. ove Odluke.

Članak 79.

Primjena nenovčanih sankcija na podružnice zbog nepostupanja u skladu s određenim pravilima za operacije monetarne politike Eurosustava

Kada Eurosustav privremeno isključi drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 78. stavkom 5. ove Odluke, to privremeno isključenje može se primijeniti i na podružnice te druge ugovorne strane koje su osnovane u drugim državama članicama čija je valuta euro.

DIO ŠESTI DISKRECIJSKE MJERE

Članak 80.

Diskrecijske mjere zbog opreznosti ili u slučaju povrede

1. Zbog opreznosti Eurosustav može poduzeti bilo koju od sljedećih mjera:

(a) privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti drugu ugovornu stranu iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava u skladu s ovom Odlukom ili bilo kojim propisom koji primjenjuje ESB

(b) odbiti, ograničiti uporabu ili primijeniti dodatne korektivne faktore na imovinu koju je određena druga ugovorna strana mobilizirala kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava na temelju informacija koje Eurosustav smatra značajnima, posebno ako se čini da kreditna kvaliteta druge ugovorne strane pokazuje visoku korelaciju s kreditnom kvalitetom imovine koja je mobilizirana kao kolateral.

2. Drugim ugovornim stranama iz članka 50. točke (b) podtočke i. ove Odluke koje ne ispunjavaju kapitalne zahtjeve utvrđene u Uredbi (EU) br. 575/2013 na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi u skladu s nadzornim zahtjevima te drugim ugovornim stranama iz članka 50. točke (b) podtočke iii. ove Odluke koje ne ispunjavaju zahtjeve usporedive s kapitalnim zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 575/2013 na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi, automatski se ograničava pristup operacijama monetarne politike Eurosustava zbog opreznosti. Ograničenje odgovara razini pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava važećoj u vrijeme kada je o takvoj neusklađenosti obaviješten Eurosustav. Ovo ograničenje nema utjecaja na bilo koju daljnju diskrecijsku mjeru koju Eurosustav može poduzeti. Ako druga ugovorna strana ne počne ponovno ispunjavati kapitalne zahtjeve primjenom odgovarajućih i pravodobnih mjera najkasnije u roku od 20 tjedana od referentnog datuma prikupljanja podataka u kojem je utvrđena neusklađenost, automatski se privremeno isključuje iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava na temelju opreznosti.

3. U kontekstu svoje procjene financijske stabilnosti druge ugovorne strane u skladu s člankom 50. točkom (c) ove Odluke, a neovisno o bilo kojim drugim diskrecijskim mjerama, Eurosustav može sljedećim drugim ugovornim stranama ograničiti pristup operacijama monetarne politike Eurosustava na temelju opreznosti:

(a) drugoj ugovornoj strani za koju informacije o stopama kapitala i/ili omjera financijske poluge prema Uredbi (EU) br. 575/2013 nisu cjelovite ili nisu stavljene na raspolaganje HNB-u i ESB-u pravodobno, a najkasnije u roku od 14 tjedana od kraja odgovarajućeg tromjesečja

(b) drugoj ugovornoj strani koja ne mora izvješćivati o stopama kapitala i/ili omjera financijske poluge u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, ali za koju informacije usporedivog standarda s onima iz članka 50. točke (b) podtočke iii. ove Odluke nisu cjelovite ili nisu stavljene na raspolaganje HNB-u i ESB-u pravodobno, a najkasnije u roku od 14 tjedana od kraja odgovarajućeg tromjesečja.

Pristup se ponovno uspostavlja nakon što relevantne informacije budu stavljene na raspolaganje HNB-u i nakon što bude utvrđeno da druga ugovorna strana ispunjava kriterij financijske stabilnosti u skladu s člankom 50. točkom (c) ove Odluke. Ako relevantne informacije ne budu stavljene na raspolaganje najkasnije u roku od 20 tjedana od kraja odgovarajućeg tromjesečja, druga ugovorna strana automatski se privremeno isključuje iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava na temelju opreznosti.

4. Eurosustav može na temelju opreznosti privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava drugu ugovornu stranu koja usmjerava likvidnost Eurosustava drugom subjektu koji pripada istoj bankovnoj »grupi« (kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 26. Direktive 2014/59/EU i člankom 2. točkom 11. Direktive 2013/34/EU[26](Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29. 6. 2013., str. 19))), ako je subjekt koji prima takvu likvidnost i. neprihvatljivi subjekt koji prestaje s radom ili ii. podvrgnut diskrecijskim mjerama na temelju opreznosti.

5. Neovisno o svim drugim diskrecijskim mjerama Eurosustav će, na temelju opreznosti, ograničiti pristup operacijama monetarne politike Eurosustava drugoj ugovornoj strani za koju relevantna tijela smatraju da »propada ili je vjerojatno da će propasti«, na temelju uvjeta utvrđenih u članku 18. stavku 4. točkama od (a) do (d) Uredbe (EU) 806/2014 ili na temelju uvjeta utvrđenih u nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi članak 32. stavak 4. točke od (a) do (d) Direktive 2014/59/EU. Ograničenje odgovara razini pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava važećih u vrijeme kada se za tu drugu ugovornu stranu smatra da »propada ili je vjerojatno da će propasti«. Ograničenje u odnosu na drugu ugovornu stranu automatski stupa na snagu na dan koji slijedi nakon dana na koji su nadležna tijela ustanovila da druga ugovorna strana »propada ili je vjerojatno da će propasti«, te za stupanje na snagu ograničenja nije potrebna posebna odluka. Ovo ograničenje nema utjecaja na bilo koju daljnju diskrecijsku mjeru koju Eurosustav može poduzeti.

6. Osim ograničavanja pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava u skladu sa stavkom 5. ovog članka, Eurosustav može, na temelju opreznosti, privremeno isključiti, dalje ograničiti ili trajno isključiti drugu ugovornu stranu iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava ako se smatra da »propada ili je vjerojatno da će propasti« u skladu sa stavkom 5. ovog članka, a ispunjava bilo koji od sljedećih kriterija:

(a) sanacijsko je tijelo nije podvrgnulo mjerama sanacije zbog toga što je razumno očekivati da bi druga alternativna mjera privatnog sektora ili nadzorna mjera navedena u članku 18. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) 806/2014 i nacionalnom zakonodavstvu kojim se prenosi članak 32. stavak 1. točka (b) Direktive 2014/59/EU, spriječile njezino propadanje u razumnom razdoblju, uzimajući u obzir kako se odvija alternativna mjera privatnog sektora ili nadzorna mjera

(b) procijenjeno je da ispunjava uvjete za sanaciju u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 806/2014 ili u skladu s nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenosi članak 32. stavak 1. Direktive 2014/59/EU, uzimajući u obzir kako se odvija sanacijska mjera

(c) rezultat je sanacijske mjere iz članka 3. stavka 10. Uredbe (EU) br. 806/2014 i nacionalnog zakonodavstva kojim se prenosi članak 2. stavak 40. Direktive 2014/59/EU ili alternativne mjere privatnog sektora ili nadzorne mjere iz članka 18. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 806/2014 i nacionalnog zakonodavstva kojim se prenosi članak 32. stavak 1. točka (b) Direktive 2014/59/EU.

7. Osim ograničavanja pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava prema stavku 5. ovog članka, Eurosustav će na temelju načela opreznosti privremeno isključiti, dalje ograničiti ili trajno isključiti iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava drugu ugovornu stranu za koju se »smatra da propada ili je vjerojatno da će propasti«, a za koju nije predviđena sanacijska mjera, niti je razumno očekivati da bi alternativna mjera privatnog sektora ili nadzorna mjera spriječila propadanje institucije u razumnom razdoblju u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 806/2014 i nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenosi članak 32. stavak 1. točka (b) Direktive 2014/59/EU.

8. Ako se diskrecijska mjera temelji na informacijama o bonitetu, Eurosustav upotrebljava sve takve informacije, bilo da su ih dostavile druge ugovorne strane ili nadzorna tijela, na način koji je strogo razmjeran i potreban za obavljanje zadataka vođenja monetarne politike Eurosustava.

9. U slučaju povrede Eurosustav može druge ugovorne strane koje su u povredi prema ovoj Odluci i okvirnom ugovoru sklopljenom između HNB-a i druge ugovorne strane privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti iz pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava.

10. Sve diskrecijske mjere Eurosustava primjenjuju se razmjerno i na nediskriminirajući način te će ih Eurosustav valjano obrazložiti.

Članak 81.

Diskrecijske mjere koje se odnose na procjenu kreditne kvalitete od strane Eurosustava

1. Eurosustav utvrđuje ispunjavaju li izdanje, izdavatelj, dužnik ili jamac zahtjeve Eurosustava za kreditnu kvalitetu na temelju informacija koje smatra značajnima.

2. Eurosustav može odbiti ili ograničiti mobilizaciju ili korištenje imovine ili primijeniti dodatne korektivne faktore na temelju stavka 1. ovog članka, ako je takva odluka potrebna za osiguranje primjerene zaštite Eurosustava od rizika.

3. Kada se odbijanje iz stavka 2. ovog članka temelji na informacijama o bonitetu, Eurosustav upotrebljava sve takve informacije, bilo da su ih prenijele druge ugovorne strane ili nadzorna tijela, na način koji je strogo razmjeran i potreban za obavljanje zadataka vođenja monetarne politike Eurosustava.

4. Eurosustav može isključiti sljedeću imovinu s popisa prihvatljive utržive imovine:

(a) imovinu koju su druge ugovorne strane ili subjekti blisko povezani s drugim ugovornim stranama izdali samostalno ili zajedno s drugim subjektima, ili koju druge ugovorne strane ili subjekti blisko povezani s drugim ugovornim stranama servisiraju ili za koju jamče, a na koje se primjenjuje zamrzavanje sredstava i/ili druge mjere za ograničavanje uporabe njihovih sredstava koje je odredila Unija u skladu s člankom 75. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili država članica koja ograničava uporabu njihovih sredstava i/ili

(b) imovinu koju su druge ugovorne strane ili subjekti blisko povezani s drugim ugovornim stranama izdali samostalno ili zajedno s drugim subjektima, ili koju druge ugovorne strane ili subjekti blisko povezani s drugim ugovornim stranama servisiraju ili za koju jamče, a u odnosu na koje je Eurosustav donio odluku o privremenom isključivanju, ograničavanju ili trajnom isključivanju njihova pristupa operacijama monetarne politike Eurosustava.

DIO SEDMI DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SE ODNOSE NA OPERACIJE MONETARNE POLITIKE EUROSUSTAVA

POGLAVLJE 1. DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SE PRIMJENJUJU NA OVU ODLUKU I UGOVORE ZA OPERACIJE MONETARNE POLITIKE

Članak 82.

Izmjene ili dopune Odluke radi primjene okvira monetarne politike Eurosustava

1. HNB bez nepotrebnog odgađanja poduzima sve radnje potrebne za usklađivanje ove Odluke, a po potrebi i odgovarajućega okvirnog ugovora, sa svim izmjenama okvira monetarne politike Eurosustava.

2. HNB obavještava druge ugovorne strane o izmjenama ove Odluke uz navođenje datuma od kojeg te izmjene proizvode pravni učinak.

Članak 83.

Nominacija plaćanja

Sva plaćanja koja se odnose na operacije monetarne politike Eurosustava, osim deviznih plaćanja u valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike, moraju biti u eurima.

Članak 84.

Obrasci, nosači podataka i sredstva komunikacije

U komunikaciji između HNB-a i druge ugovorne strane korištenje obrazaca, uključujući obrasce potvrda o uvjetima transakcija, nosači podataka te sredstva i pojedinosti komunikacije uređeni su Procedurama.

Članak 85.

Slučajevi povreda

1. Ako ugovorom između HNB-a i druge ugovorne strane koji se primjenjuje na pojedinu vrstu monetarnih operacija, za tu vrstu monetarnih operacija nije detaljnije ili dodatno određeno, sljedeći su slučajevi povreda koju je počinila druga ugovorna strana:

(a) nadležna sudska ili druga tijela donijela su odluku da se u odnosu na drugu ugovornu stranu provede postupak likvidacije ili odluku o imenovanju likvidatora ili slične službene osobe nad drugom ugovornom stranom ili odluku o provođenju bilo kojega drugog sličnog postupka

(b) nadležna sudska ili druga tijela donijela su odluku da se u odnosu na drugu ugovornu stranu provede mjera reorganizacije ili drugi sličan postupak čija je svrha zaštita ili sanacija financijskog položaja druge ugovorne strane i izbjegavanje donošenja odluke pod točkom (a) ovog stavka

(c) pisana izjava druge ugovorne strane o njezinoj nemogućnosti plaćanja svih ili dijela njezinih dugova ili ispunjavanja njezinih obveza koje proizlaze iz transakcija monetarne politike, ili dobrovoljnoga općeg sporazuma ili ugovora koji je sklopila sa svojim vjerovnicima, ili ako druga ugovorna strana jest ili se uzima da je insolventna ili se uzima da nije u stanju plaćati svoje dugove

(d) postupovne mjere prije donošenja odluka navedenih u točkama (a) ili (b)

(e) bilo koja izjava ili drugi navod koji je druga ugovorna strana dala prije sklapanja ugovora ili za koji se po važećim odredbama zakona podrazumijeva da ga je dala, a koji je netočan ili neistinit

(f) odobrenje druge ugovorne strane za obavljanje djelatnosti na temelju: (a) Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) 575/2013 ili (b) Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[27](Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30. 4. 2004., str. 1)), kako se svaka od njih provodi u odgovarajućoj državi članici čija je valuta euro, privremeno ili trajno oduzeto

(g) druga ugovorna strana privremeno je ili trajno isključena iz članstva u nekom platnom sustavu ili sporazumu preko kojeg se provode plaćanja u okviru transakcija monetarne politike ili je (osim za transakcije valutne razmjene) privremeno ili trajno isključena iz članstva u bilo kojem SSS-u koji se koristi za namiru operacija monetarne politike Eurosustava

(h) protiv druge ugovorne strane poduzete su mjere poput onih iz članka 41. stavka 1., članka 43. stavka 1. i članka 44. Direktive 2013/36/EU

(i) u vezi s povratnim transakcijama, druga ugovorna strana ne ispunjava odredbe ove Odluke te odredbe smjernica Europske središnje banke i odluka Upravnog vijeća čija je primjena predviđena ovom Odlukom, a koje se odnose na mjere za kontrolu rizika

(j) u vezi s repo transakcijama, druga ugovorna strana nije platila kupovnu cijenu ili cijenu ponovne kupnje ili nije isporučila kupljenu ili ponovno kupljenu imovinu ili, u vezi s kolateraliziranim kreditima, druga ugovorna strana nije isporučila imovinu ili nije izvršila povrat kredita na odgovarajuće datume za takva plaćanja ili isporuke

(k) u vezi s valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike i oročenim depozitima, druga ugovorna strana nije platila iznos u eurima ili u vezi s valutnim ugovorima o razmjeni za potrebe monetarne politike, druga ugovorna strana nije platila iznose u stranoj valuti na datume određene za takva plaćanja

(l) druga ugovorna strana počinila je povredu ugovora sklopljenog za potrebe upravljanja deviznim pričuvama ili vlastitim sredstvima ESB-a ili bilo kojeg NSB-a, a takva povreda nije značajno različita od onih iz ovog članka

(m) druga ugovorna strana propustila je dostaviti odgovarajuće informacije, te je na taj način prouzročila ozbiljne posljedice za matični NSB

(n) druga ugovorna strana propustila je izvršiti bilo koju drugu svoju obvezu iz ugovora za povratne transakcije i transakcije iz valutnih ugovora o razmjeni i, ako je to moguće ispraviti, ne ispravi takav propust u roku od najviše 30 dana u slučaju kolateraliziranih transakcija i u roku od najviše deset dana za transakcije iz valutnih ugovora o razmjeni, nakon što je NSB poslao obavijest kojom traži da se to učini

(o) druga ugovorna strana počinila je povredu svojih obveza iz bilo kojeg ugovora sklopljenog u svrhu provođenja operacija monetarne politike s bilo kojom drugom članicom Eurosustava, a ta je druga članica Eurosustava zbog nastanka povrede ostvarila svoje pravo na zatvaranje bilo koje transakcije po takvom ugovoru

(p) Unija je prema članku 75. Ugovora o funkcioniranju Europske unije uvela zamrzavanje sredstava i/ili druge mjere kojima se ograničava mogućnost druge ugovorne strane da koristi svoja sredstva

(q) država članica čija je valuta euro uvela je zamrzavanja sredstava i/ili druge mjere kojima se ograničava mogućnost druge ugovorne strane da koristi svoja sredstva

(r) sva imovina druge ugovorne strane ili njezin značajan dio predmet je naloga o zamrzavanju sredstava, zapljene, ovrhe ili nekog drugog postupka čija je svrha zaštita javnog interesa ili prava vjerovnika druge ugovorne strane

(s) sva ili značajan dio imovine druge ugovorne strane ustupljen je drugom subjektu i

(t) svaki drugi budući ili postojeći događaj koji može ugroziti ispunjavanje ili obveza druge ugovorne strane iz ove Odluke ili odgovarajućeg ugovora.

2. Povrede iz stavka 1. točaka (a) i (p) ovog članka automatski dovode do primjene članka 86. ove Odluke, povrede iz stavka 1. točaka (b), (c) i (q) ovog članka mogu automatski dovesti do primjene članka 86. ove Odluke kad to proizlazi iz ove Odluke ili iz sklopljenog ugovora, a povrede iz stavka 1. točaka od (d) do (o) i od (r) do (t) ovog članka dovode do primjene članka 86. ove Odluke samo nakon dostave HNB-ove obavijesti o povredi. Takva obavijest može odrediti »poček« do najviše tri radna dana za ispravak povrede, s time da rok za ispravak počinje teći od dana primitka takve obavijesti. Propust ispravka povrede u tako ostavljenom naknadnom roku automatski dovodi do primjene članka 86. ove Odluke.

Članak 86.

Pravna sredstva u slučaju povrede ili na temelju opreznosti

1. HNB u slučaju povrede druge ugovorne strane ili na temelju opreznosti u poslovanju ima pravo iskoristiti sljedeća pravna sredstva:

(a) privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti drugu ugovornu stranu iz pristupa operacijama na otvorenom tržištu

(b) privremeno isključiti, ograničiti ili trajno isključiti drugu ugovornu stranu iz pristupa stalno raspoloživim mogućnostima

(c) raskinuti sve neizvršene ugovore i transakcije

(d) zahtijevati dospijeće potraživanja koja još nisu dospjela ili su uvjetna

(e) koristiti depozite druge ugovorne strane koji su položeni kod HNB-a za prijeboj potraživanja prema drugoj ugovornoj strani

(f) privremeno obustaviti izvršavanje obveza prema drugoj ugovornoj strani sve dok potraživanje prema drugoj ugovornoj strani ne bude namireno.

2. U slučaju povrede, uz sredstva iz stavka 1. ovog članka, HNB može upotrijebiti i sljedeća sredstva:

(a) potraživati plaćanje zateznih kamata i

(b) potraživati naknadu štete pretrpljene povredom druge ugovorne strane.

3. HNB može, na temelju opreznosti odbiti imovinu, ograničiti upotrebu imovine ili primijeniti dodatne korektivne faktore na imovinu koju su druge ugovorne strane mobilizirale kao kolateral u kreditnim operacijama Eurosustava.

4. Ako druga ugovorna strana odmah ne podmiri svoje negativno stanje, HNB je ovlašten odmah unovčiti odnosno realizirati imovinu koja se koristi kao kolateral za obveze druge ugovorne strane radi ostvarenja vrijednosti svog potraživanja iz odobrenoga kredita.

5. U slučaju da mu nisu dostupna sredstva u skladu sa stavkom 2. ovog članka, HNB može izreći novčanu sankciju u slučaju potpunog ili djelomičnog propuštanja druge ugovorne strane da o dospijeću vrati ili plati bilo koji iznos kredita ili cijene povratne kupnje ili da dostavi kupljenu imovinu. Novčana sankcija izračunava se u skladu s Prilogom VII., odjeljkom III. Smjernice ESB/2014/60, uzimajući u obzir novčani iznos koji druga ugovorna strana nije mogla platiti ili nadoknaditi ili imovinu koju druga ugovorna strana nije mogla isporučiti i broj kalendarskih dana tijekom kojih druga ugovorna strana nije platila ili nadoknadila novčani iznos ili isporučila imovinu.

6. Upravno vijeće ESB-a može donositi odluke o pravnim sredstvima, uključujući privremeno isključenje, ograničenje ili trajno isključenje iz pristupa operacijama na otvorenom tržištu ili stalno raspoloživom mogućnostima u svrhu osiguranja jedinstvene provedbe uvedenih mjera.

Članak 87.

Dostavljanje informacija od strane drugih ugovornih strana

Druge ugovorne strane dužne su HNB-u na njegov zahtjev dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje operacija monetarne politike Eurosustava i primjenu ove Odluke.

Članak 88.

Obavijesti i druga priopćenja

1. Sve obavijesti i druga priopćenja trebaju biti u pisanom i/ili elektroničkom obliku, a uzima se da su primljeni na radni dan od 8:00 do 16:00 sati, i to:

(a) u vrijeme kada je primatelj primio poruku poslanu elektroničkom poštom

(b) u vrijeme dostave pisma primatelju.

Obavijesti i druga priopćenja primljena nakon 16:00 sati smatrat će se primljenima sljedećega radnog dana.

2. Obavijesti i druga priopćenja dostavljaju se HNB-u u skladu s Procedurama.

3. Druga ugovorna strana dužna je dostaviti HNB-u popis osoba ovlaštenih za sklapanje transakcija iz ove Odluke i primjerke njihovih potpisa u skladu s Procedurama. Naknadne promjene popisa ovlaštenih osoba provode se u skladu s Procedurama.

Članak 89.

Prava trećih strana

1. Druga ugovorna strana ne smije ustupiti, opteretiti ni obnoviti ili na drugi način raspolagati svojim pravima i obvezama koje proizlaze iz operacijama monetarne politike Eurosustava bez prethodne pisane suglasnosti HNB-a.

2. Samo ugovorni ili matični NSB i određena druga ugovorna strana imaju prava i obveze koje proizlaze iz pojedine transakcije. Navedeno ne sprječava odnos između NSB-ova ili pojedinog NSB-a i ESB-a:

(a) koji proizlazi iz prekograničnoga korištenja prihvatljive imovine i

(b) prema potrebi, za operacije provedene s drugim ugovornim stranama koje djeluju preko posredničke institucije.

Članak 90.

Mjerodavno pravo i nadležnost

1. Za sve ugovore koji se sklapaju s HNB-om, uključujući sve transakcije na temelju okvirnih ugovora sklopljenih s HNB-om, mjerodavno je hrvatsko pravo, osim ako se pri prekograničnom korištenju prihvatljive imovine zahtijeva drugačije.

2. Za rješavanje sporova nadležan je hrvatski sud, pri čemu se ne dovodi u pitanje nadležnost Suda Europske unije.

Članak 91.

Dani namire za oročene depozite

Namira u vezi s primitkom i s isplatom oročenih depozita obavlja se na dane koji su određeni u ESB-ovoj obavijesti o operaciji prikupljanja oročenih depozita.

Članak 92.

Razmjena informacija

NSB-ovi mogu, ako je to potrebno za provođenje monetarne politike, međusobno razmjenjivati pojedine informacije kao što su operativni podaci koji se odnose na druge ugovorne strane koje sudjeluju u operacijama monetarne politike Eurosustava. Za te informacije vrijedi zahtjev za čuvanje tajne, koji je naveden u članku 37. Statuta ESSB-a.

Članak 93.

Propisi koji uređuju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

Druge ugovorne strane u operacijama monetarne politike Eurosustava dužne su se pridržavati svih obveza iz propisa kojima je uređeno sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

POGLAVLJE 2. DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SE PRIMJENJUJU NA REPO UGOVORE I UGOVORE O KOLATERALIZIRANIM KREDITIMA

Članak 94.

Datum povratnog dijela transakcije

Datum povratnog dijela transakcije, uključujući datum otplate kolateraliziranoga kredita, određuje se u vrijeme sklapanja svake transakcije.

Članak 95.

Radni dani

Na pojam »radni dan« u svim ugovorima između HNB-a i druge ugovorne strane iz ovog poglavlja primjenjuje se definicija iz članka 2. ove Odluke.

Članak 96.

Kamate

1. Kod repo ugovora razlika u cijeni između kupovne cijene i cijene povratne kupnje odgovara zbirnom iznosu koji se dobiva primjenom određene kamatne stope na kupovnu cijenu tijekom razdoblja od predviđenog datuma kupnje do datuma povratne kupnje.

2. Kod kolateraliziranih kredita kamate se utvrđuju primjenom određene kamatne stope za pojedinu operaciju (iznos kredita) za razdoblje do dospijeća operacije.

3. Kamate se obračunavaju primjenom jednostavnoga kamatnog računa uz primjenu konvencije »A/360«.

4. Pri obračunu kamata iz stavka 3. ovog članka u obračunsko razdoblje ne uključuje se prvi dan (dan namire), dok se posljednji dan (dan dospijeća) uključuje.

Članak 97.

Mehanizmi za konverziju iznosa koji nisu u eurima

Svi iznosi koji nisu u eurima konvertiraju se u eure primjenom ESB-ova dnevnoga referentnog tečaja eura ili, ako on nije dostupan, promptnog tečaja koji navede ESB za svoju prodaju eura uz kupnju druge valute za radni dan prije dana kada treba izvršiti konverziju.

POGLAVLJE 3. DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SU SPECIFIČNA ZA REPO UGOVOR

Članak 98.

Predmet repo ugovora

1. Repo ugovorom prodaje se prihvatljiva imovina za novac u eurima s istodobnom pogodbom o kupnji ekvivalentne imovine za novac u eurima u određenom trenutku.

2. Pod »ekvivalentnom imovinom« podrazumijeva se imovina istog izdavatelja koja čini dio istog izdanja, bez obzira na datum izdanja, te koja je jednake vrste, nominalne vrijednosti, iznosa i opisa kao i ona imovina s kojom je uspoređena.

3. Ako je imovina u vezi s kojom se radi usporedba iz stavka 2. ovog članka konvertirana ili renominirana ili je u odnosu na nju iskorištena opcija iskupa, definicija »ekvivalentne imovine« uključuje:

(a) u slučaju konverzije, onu imovinu u koju je imovina konvertirana

(b) u slučaju da je u odnosu na imovinu iskorištena opcija iskupa, onu imovinu koja je istovjetna plaćenoj imovini, pod uvjetom da je prodavatelj kupcu platio iznos koji je jednak vrijednosti iskupa

(c) u slučaju renominiranja, imovinu istovjetnu onoj u koju je izvorna imovina renominirana zajedno s iznosom novca koji je jednak razlici u vrijednosti između imovine prije i nakon njezina renominiranja, ako je to potrebno.

Članak 99.

Sporazum o netiranju (engl. close-out netting) u odnosu na repo ugovor

1. U slučaju povrede NSB ima pravo raskinuti neizvršene repo transakcije i zatvoriti ih.

2. U slučaju korištenja prava iz stavka 1. ovog članka:

(a) uzima se da je datum ponovne kupnje za svaku transakciju nastupio odmah te se primjenjuje jedna od sljedećih mogućnosti:

i. sva ekvivalentna imovina koja čini maržu odmah postaje isporučiva, tako da se izvršenje odgovarajućih obveza ugovornih strana u vezi s isporukom imovine i plaćanjem cijene ponovne kupnje za bilo koju ponovno kupljenu imovinu provodi samo u skladu s točkama od (b) do (d) ili

ii. repo transakcija se raskida.

(b) NSB za sve transakcije određuje tržišnu vrijednost u slučaju povrede za ponovno kupljenu imovine i bilo koju ekvivalentnu imovinu koja čini maržu koju treba prenijeti te cijenu ponovne kupnje koju treba platiti svaka ugovorna strana na datum ponovne kupnje na komercijalno prihvatljiv način

(c) na temelju točke (b) NSB izračunava koliko je svaka ugovorna strana dužna drugoj na datum ponovne kupnje; iznosi koje jedna ugovorna strana potražuje od druge prebijaju se s iznosima koje prema njoj potražuje druga ugovorna strana, te samo ona ugovorna strana koja ima potraživanje vrednovano u manjem iznosu plaća neto saldo

(d) takav neto saldo dospijeva na naplatu sljedećeg dana kada je sustav TARGET2 otvoren za izvršenje plaćanja; za potrebe ovog obračuna svi iznosi koji nisu nominirani u eurima konvertiraju se u eure na odgovarajući datum po tečaju koji se izračunava u skladu s člankom 97. ove Odluke.

3. Svaki NSB utvrđuje tržišnu vrijednost u slučaju povrede kako je navedeno u članku 2. ovog stavka.

Članak 100.

Postupanje u skladu s mjerama za kontrolu rizika

Ako je ugovorena zamjena kolaterala, na prihvatljivu imovinu kojom se zamjenjuje postojeća imovina u skupu prihvatljive imovine primjenjuju se mjere za kontrolu rizika.

Članak 101.

Novčane marže

Ako repo ugovor sadrži odredbe o maržama koje treba platiti ili vratiti u novcu, takve odredbe određuju da se bilo koja buduća obveza vraćanja ili davanja marže najprije podmiruje novcem do istog iznosa, zajedno sa svim pripadajućim kamatama.

POGLAVLJE 4. DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SU SPECIFIČNA ZA UGOVOR O KOLATERALIZIRANOM KREDITU

Članak 102.

Dostavljanje i unovčenje odnosno realizacija kolaterala

1. HNB za puštanje likvidnosti koristi kolateralizirane kredite čiji je povrat osiguran financijskim osiguranjem, i to zasnivanjem posebnoga založnog prava na utrživoj prihvatljivoj imovini u korist HNB-a i prijenosom kreditnih potraživanja na HNB.

2. Okvirnim ugovorom za kreditne operacije, osim zasnivanja financijskog osiguranja iz stavka 1. ovog članka, uređuje se i prekogranično korištenje prihvatljive imovine kao kolaterala.

Članak 103.

Prekonoćna produženja unutardnevnih operacija

Okvirnim ugovorom za kreditne operacije uređuje se produženje unutardnevnoga kredita na prekonoćni.

POGLAVLJE 5. DODATNA MINIMALNA ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KOJA SU SPECIFIČNA ZA VALUTNI UGOVOR O RAZMJENI ZA POTREBE MONETARNE POLITIKE

Članak 104.

Ugovor o istodobno promptnoj i terminskoj prodaji i kupnji

Kod valutnog ugovora o razmjeni za potrebe monetarne politike svaka transakcija zasnovana je kao istodobno promptna i terminska prodaja i kupnja eura za stranu valutu.

Članak 105.

Vremenski raspored i mehanizmi za prijenos plaćanja

Valutni ugovor o razmjeni za potrebe monetarne politike između ostaloga uređuje vrijeme i mehanizme plaćanja. Datum terminske prodaje i kupnje određuje se u vrijeme sklapanja svake transakcije.

Članak 106.

Definicije posebnih pojmova

U odnosu na valutni ugovor o razmjeni za potrebe monetarne politike sljedeći pojmovi imaju sljedeće značenje:

(a) »strana valuta« jest svaka zakonska valuta koja nije euro

(b) »promptni tečaj« jest, u odnosu na određenu transakciju, tečaj određen u potvrdi, izračunat u skladu s člankom 97. ove Odluke i primijenjen za konverziju iznosa eura u iznos strane valute relevantne za tu transakciju koji je na datum prijenosa jedna ugovorna strana obvezna prenijeti drugoj strani za primitak iznosa u eurima

(c) »terminski tečaj« jest tečaj određen u potvrdi, izračunat u skladu s člankom 97. ove Odluke i primijenjen za konverziju iznosa eura u iznos strane valute koji je na datum povratnog prijenosa jedna ugovorna strana obvezna prenijeti drugoj strani za primitak iznosa u eurima, a taj se tečaj određuje u potvrdi o poslu i utvrđuje se u mjerodavnim ugovorima, propisima ili procedurama koje primjenjuje HNB

(d) »iznos povratnog prijenosa u stranoj valuti« jest iznos strane valute koji je potreban za kupnju iznosa eura na datum povratnog prijenosa

(e) »datum prijenosa« jest, u odnosu na bilo koju transakciju, datum i, kad je to primjenjivo, vrijeme unutar tog datuma kad jedna ugovorna strana treba prenijeti iznos eura drugoj, tj. datum i, kad je to primjenjivo, vrijeme unutar tog datuma kada su ugovorne strane ugovorile namiru prijenosa iznosa eura.

(f) »datum povratnog prijenosa« jest, u odnosu na bilo koju transakciju, datum i, kad je to primjenjivo, vrijeme unutar tog datuma kad jedna ugovorna strana treba izvršiti povratni prijenos iznosa eura drugoj ugovornoj strani.

Članak 107.

Sporazum o zatvaranju transakcija putem netiranja (engl. close-out netting) u odnosu na valutni ugovor o razmjeni

1. U slučaju nastanka povrede, HNB ima pravo raskinuti sve neizvršene transakcije i zatvoriti ih.

2. U slučaju korištenja prava iz stavka 1. ovog članka, HNB provodi netiranje prema sljedećim pravilima:

(a) uzima se da su sve transakcije raskinute, a HNB utvrđuje zamjenske vrijednosti iznosa u eurima i iznosa povratnog prijenosa u stranoj valuti na način da su te zamjenske vrijednosti iznosi koji bi bili potrebni za očuvanje ekonomskog ekvivalenta svih plaćanja koja bi se inače zahtijevala za HNB

(b) na temelju tako utvrđenih iznosa HNB izračunava koliko svaka ugovorna strana duguje drugoj na datum povratnog prijenosa. Iznosi koje jedna strana potražuje od druge po potrebi se konvertiraju u eure u skladu s člankom 97. ove Odluke i prebijaju s iznosima koje prema njoj potražuje druga ugovorna strana. Samo ona ugovorna strana koja ima potraživanje vrednovano u manjem iznosu plaća neto saldo. Taj neto saldo dospijeva na naplatu sljedećeg dana kada je sustav TARGET2 otvoren za izvršenje plaćanja.

DIO OSMI POSEBNE ODREDBE U SLUČAJU POREMEĆAJA U SUSTAVU TARGET2 TIJEKOM NEKOLIKO RADNIH DANA

Članak 108.

Produljeni poremećaj u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana

1. ESB može objaviti da je poremećaj u sustavu TARGET2 koji narušava normalnu obradu plaćanja »produljeni poremećaj u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana« ako:

(a) aktivira se rješenje za izvanredne situacije iz članka 2. točke 86. Smjernice ESB/2012/27 kao posljedica prekida i

(b) poremećaj traje ili ESB očekuje da će trajati dulje od jednoga radnog dana.

Redovne operacije monetarne politike mogu se odgoditi ili otkazati nakon aktivacije rješenja za izvanredne situacije iz točke (a) ovog stavka.

2. Objava iz stavka 1. ovog članka provodi se putem mrežnih stranica ESB-a. Kao dio takve objave, ili nakon nje, ESB izvješćuje o posljedicama poremećaja za određene operacije i instrumente monetarne politike.

3. Nakon objave dane u skladu s ovim člankom mogu se primijeniti posebne mjere i odredbe koje se odnose na određene operacije i instrumente monetarne politike u skladu s ovom Odlukom i Smjernicom ESB/2014/60, a posebno u skladu s člancima od 109. do 111. ove Odluke.

4. Nakon otklanjanja poremećaja u sustavu TARGET2 ESB izdaje priopćenje putem mrežnih stranica ESB-a, u kojem navodi da se više ne primjenjuju posebne mjere i odredbe donesene zbog tog produljenog poremećaja u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana.

Članak 109.

Provođenje operacija monetarne politike Eurosustava u slučaju produljenog poremećaja u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana

U slučaju objave produljenog poremećaja u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana iz članka 108. ove Odluke, sljedeće odredbe mogu se primijeniti na provođenje operacija monetarne politike Eurosustava:

(a) namira operacija na otvorenom tržištu u eurima kako je navedeno u glavi III. poglavlju 2. ove Odluke ne provodi se putem rješenja za izvanredne situacije iz članka 2. točke 86. Smjernice ESB/2012/27; stoga namira takvih operacija može biti odgođena do nastavka normalnih operacija sustava TARGET2

(b) kamate na takve operacije obračunavaju se:

i. kao da nije došlo do odgode u namiri operacija ili

ii. u skladu sa stvarnim trajanjem, ovisno o tome što od toga za drugu ugovornu stranu rezultira plaćanjem nižeg iznosa kamata ili primitkom višeg iznosa kamata.

(c) pri obračunu kamata prema točki (b) ovog članka Eurosustav prebija svaku dodatnu remuneraciju stanja na računu koju je druga ugovorna strana kao posljedicu odgođene namire ovlaštena primiti ili obvezna platiti u slučaju negativnih stop.

(d) kamate se plaćaju ili primaju kad ESB objavi priopćenje iz članka 108. stavka 4. ove Odluke.

Članak 110.

Pristup mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana u slučaju produljenog poremećaja u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana

U slučaju objave produljenog poremećaja u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana prema članku 108. ove Odluke, na pristup prekonoćnom kreditu mogu se primijeniti sljedeće odredbe:

(a) neovisno o članku 19. stavku 5. ove Odluke, s negativnim stanjem na računu za namiru kod HNB-a na kraju dana postupa se kao s unutardnevnom likvidnošću i remunerira ga se po kamatnoj stopi od nula posto

(b) kamatna stopa od nula posto primjenjuje se na svaki prekonoćni kredit koji je odobren dan prije aktivacije rješenja za izvanredne situacije, a koji nije vraćen u skladu s člankom 20. ove Odluke. Ta kamatna stopa primjenjuje se tijekom trajanja poremećaja. Sa svakim odobrenim prekonoćnim kreditom koji je isplaćen u realnom vremenu na dan produljenog poremećaja u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana, ali prije objave o tome, postupat će se kao s kreditom odobrenim na radni dan kada je otklonjen produljeni poremećaj u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana. Kamate na bilo koji odobreni prekonoćni kredit plative su zajedno s povratom prekonoćnoga kredita samo nakon što je deaktivirano rješenje za izvanredne situacije i nakon što je ESB izdao priopćenje iz članka 108. stavka 4. ove Odluke. Radni dani tijekom kojih traje produljeni poremećaj u sustavu TARGET2 ne ulaze u obračun kamata.

Članak 111.

Neizricanje sankcija u slučaju produljenog poremećaja u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana

Drugoj ugovornoj strani neće se izreći sankcija u skladu s člankom 76. ove Odluke ako je objavljen produljeni poremećaj u sustavu TARGET2 tijekom nekoliko radnih dana u skladu s člankom 108. ove Odluke koji utječe na mogućnost te druge ugovorne strane da ispuni svoje obveze iz ove Smjernice.

DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 112.

Ovlast guvernera HNB-a

1. Ovlašćuje se guverner HNB-a za donošenje Procedura.

2. Procedure se objavljuju i ažuriraju na internetskoj stranici HNB-a.

Članak 113.

Prestanak važenja

1. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaju važiti Odluka o posebnom programu kreditiranja u uvjetima pandemijske krize (»Narodne novine«, br. 46/2020.).

2. Danom stupanja na snagu ove Odluke sljedeći akti:

a) Odluka o provođenju monetarne politike Hrvatske narodne banke (»Narodne novine«, br. 94/2017., 31/2020. i 46/2020.)

b) Procedure za operativno provođenje operacija monetarne politike Hrvatske narodne banke br. 366-020/11-20/BV

c) Odluka o kamatnim stopama, diskontnoj (eskontnoj) stopi i naknadama Hrvatske narodne banke (»Narodne novine«, br. 94/2017.) i

d) Odluka o načinu obračuna, naplate i plaćanja kamata i naknada Hrvatske narodne banke (»Narodne novine«, br. 94/2017. i 139/2021.)

nastavljaju se primjenjivati isključivo na kreditne transakcije koje su sklopljene na temelju odluke iz točke a) ovog stavka prije dana stupanja na snagu ove Odluke, a prestaju važiti u trenutku povrata ili naplate onog kredita iz transakcije sklopljene na temelju odluke iz točke a) ovog stavka koji je zadnji ostao nevraćen.

Članak 114.

Stupanje na snagu

Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2023.

O.br. 460-2673-090/12-22/BV

Zagreb, 7. prosinca 2022.

Predsjednik Savjeta Hrvatske narodne banke Guverner Boris Vujčić, v. r.

 

 

 

Copyright © Ante Borić