Objavljeno u NN 148/11 od 20.12.2011.:

 

KOLEKTIVNI UGOVORI

Na temelju članka 253. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 149/09. i 61/11. – u daljnjem tekstu Zakon) AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d., Zagreb, Koturaška 43 (u daljnjem tekstu: Poslodavac) i Nezavisni cestarski sindikat, Podružnica Autocesta Rijeka-Zagreb, Zagreb, Koturaška 43, (u daljnjem tekstu: Sindikat) zaključili su u Zagrebu 7. studenoga 2011. godine

 

Kolektivni ugovor [Autoceste Rijeka-Zagreb d.d.]

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze njegovih potpisnika te prava iz radnih odnosa ili ona u vezi s radnim odnosima radnika kod Poslodavca.

Članak 2.

(1) Prema odredbama ovog Ugovora Poslodavac je AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB d.d. Zagreb, za koje radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

(2) Prema odredbama ovog Ugovora radnik je fizička osoba koja obavlja određene poslove za Poslodavca na temelju ugovora o radu.

(3) Ovaj Ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske.

Članak 3.

(1) Odredbe ovog Ugovora obvezuju i primjenjuju se na njegove potpisnike i na osobe koje prema odredbama Zakona o radu mogu biti stranke Kolektivnog ugovora, a koje mu naknadno pristupe.

(2) Odredbe ovog Ugovora odnose se na sve radnike zaposlene kod Poslodavca, bez obzira na članstvo u bilo kojem sindikatu.

Članak 4.

(1) Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se izravno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima Poslodavca.

(2) Ako bi općim aktom Poslodavca pojedino pravo radnika bilo manje od prava utvrđenog ovim Ugovorom, izravno se primjenjuju odredbe ovog Ugovora.

Članak 5.

(1) Sklapanjem ovog Ugovora između ugovornih stranaka, potpisnika i osoba na koje se primjenjuje, nastaju obvezno-pravni odnosi, koji se mogu mijenjati samo pod uvjetima utvrđenim ovim Ugovorom.

(2) Stranke potpisnice ovog Ugovora i osobe na koje se on primjenjuje, dužne su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe.

(3) Zbog povrede obveza iz ovog Ugovora, oštećena stranka ili osoba na koju se on primjenjuje, može tražiti naknadu pretrpljene štete sukladno Zakonu.

Članak 6.

(1) Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog Poslodavca prenese društvo ili dio društva, na novog Poslodavca se prenose i svi ugovori o radu radnika koji rade u društvu ili dijelu društva koji je predmet prenošenja, a na radnike se do sklapanja novog Kolektivnog ugovora, a najdulje dvije godine, nastavlja primjenjivati ovaj Ugovor.

(2) Radnik čiji je ugovor o radu prenesen u svezi sa stavkom 1. ovoga članka, zadržava u svezi s otkazom, otkaznim rokovima, otpremninom i svim drugim pitanjima iz radnog odnosa sva prava koja je stekao do dana prijenosa ugovora o radu.

Članak 7.

U slučaju promjena i u tijeku promjena iz članka 6. ovog Ugovora a prije donošenja važnih odluka i realizacije istih, Poslodavac se obvezuje pravovremeno o svemu obavijestiti Sindikat, koji je stranka ovog Ugovora, te se o svim pitanjima s njime savjetovati i usuglasiti.

2. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 8.

(1) Radni odnos zasniva se pisanim ugovorom o radu između Poslodavca i izabranog kandidata.

(2) Ugovor o radu sklapa se na neodređeno ili određeno vrijeme.

Članak 9.

Ugovor o radu može se sklopiti i na određeno vrijeme kada za to postoji stvaran i važan razlog, uvjetovan rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, a osobito kada se radi o:

• poslu koji je uvjetovan privremenim povećanim prometom na autocesti

• poslu koji je uvjetovan privremenom potrebom za pojačano održavanje autoceste,

• zamjeni privremeno odsutnog radnika,

• vremenski i stvarno ograničenoj narudžbi ili drugom privremenom povećanju opsega poslova

• privremenim poslovima za obavljanje kojih Poslodavac ima iznimnu potrebu,

• ostvarenju određenog poslovnog pothvata,

• drugim slučajevima koje dogovore stranke Ugovora

Članak 10.

Ugovor na određeno vrijeme u trajanju dužem od tri godine, pored slučajeva utvrđenih Zakonom, smije se sklopiti u slučaju:

• kada se obavljanje poslova odnosi na realizaciju projekta izgradnje autoceste, najduže do okončanja izgradnje

• kada se ugovor o radu sklapa s novim radnikom za obavljanje poslova na kojima je zaposlenom radniku prestao radni odnos skrivljenim ponašanjem, a radnik je pokrenuo radni spor, najduže do okončanja sudskog postupka

Članak 11.

(1) U iznimnim slučajevima, kada radnik u tijeku radnog odnosa na određeno vrijeme, zbog potrebe obavljanja poslova, nije mogao iskoristiti pripadajući godišnji odmor, Ugovor o radu na određeno vrijeme smije se produžiti za pripadajući broj dana godišnjeg odmora.

(2) U periodu produžetka radnog odnosa radnik ne radi već koristi godišnji odmor. Nakon isteka godišnjeg odmora prestaje mu radni odnos.

Članak 12.

Poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu i sve uvjete koje radnik mora ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova ako to nije propisano posebnim propisima.

Članak 13.

Poslodavac je obvezan radniku u radnom odnosu osigurati obavljanje posla za koje je sklopio ugovor o radu, te mu isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama i nalozima Poslodavca, u skladu s naravi i vrstom rada osobno obavljati preuzeti posao.

Članak 14.

Poslodavac se obvezuje da neće ustupati poslove drugim pravnim i fizičkim osobama, čije bi ustupanje moglo izazvati smanjenje broja radnika kod Poslodavca.

3. RADNO VRIJEME

Članak 15.

(1) Puno radno vrijeme utvrđuje se u trajanju od 40 (četrdeset) sati tjedno. Radni tjedan u pravilu traje pet radnih dana (ponedjeljak – petak).

(2) Poslodavac će pisanom odlukom utvrditi početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu te raspored radnog vremena, koja za sve ustrojstvene jedinice Poslodavca ne mora započinjati u isto vrijeme, uvažavajući tehnološke procese koji se kod Poslodavca obavljaju.

Nepuno radno vrijeme

Članak 16.

(1) Ako potrebe Poslodavca to zahtijevaju, ugovor o radu može se s radnikom sklopiti i za nepuno radno vrijeme.

(2) Ako to priroda i organizacija rada omogućavaju, iste poslove mogu obavljati dva radnika, svaki s nepunim radnim vremenom.

(3) Rad u nepunom radnom vremenu Poslodavac može odrediti u istom ili različitom radnom vremenu tijekom tjedna, odnosno samo neke dane u tjednu.

Članak 17.

(1) Radnik koji radi nepuno radno vrijeme ostvaruju ista prava kao i radnik koji radi u punom radnom vremenu, glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

(2) Ostala prava iz radnog odnosa radnik koji rade nepuno radno vrijeme ostvaruju proporcionalno udjelu nepunog radnog vremena u fondu sati punog radnog vremena.

(3) Ako ugovorom o radu nije drugačije utvrđeno, radniku s nepunim radnim vremenom osnovna plaća odreduje se razmjerno vremenu na koji su zasnovali radni odnos.

Skraćeno radno vrijeme

Članak 18.

(1) Ako se tijekom primjene ovog Ugovora utvrdi postojanje radnih mjesta na kojima se ni uz primjenu mjera zaštite na radu ne može zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme na tim radnim mjestima, skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

(2) Svaka stranka ovog Ugovora može Ministarstvu nadležnom za rad predložiti donošenje pravilnika kojim se utvrđuju pitanja iz stavka 1. ovog članka.

(3) Radnik koji radi sa skraćenim radnim vremenom sva prava ostvaruje kao da radi u punom radnom vremenu.

(4) Radnik koji radi sa skraćenim radnim vremenom dužan je po nalogu Poslodavca do punog radnog vremena obavljati druge poslove, sukladne svojoj stručnoj spremi, znanju i sposobnostima.

(5) U slučaju nastupa okolnosti iz prethodnog stavka međusobna prava i obveze Poslodavca i radnika utvrdit će se ugovorom o radu, s tim da se radniku, za obavljanje drugih poslova ne može utvrditi niži osnovni koeficijent radnog mjesta za obavljanje poslova do punog radnog vremena.

Prekovremeni rad

Članak 19.

(1) U slučaju vise sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev Poslodavca mora raditi duže od punog radnog vremena najviše do 12 (dvanaest) sati tjedno.

(2) Prekovremeni rad ne može se narediti radniku kod kojeg je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.

(3) Trudnica, majka s djetetom do 3 (tri) godine starosti, roditelj ili posvojitelj koji radi polovicu punog radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, samohrani roditelj s djetetom do 6 (šest) godina starosti može raditi prekovremeno samo uz pisani pristanak na prekovremeni rad.

(4) Poslodavac će radi izbjegavanja prekovremenog rada provoditi mjere kao sto su: raspored radnika iz drugih ustrojstvenih jedinica, sezonsko zapošljavanje i slično, a sukladno Zakonu.

(5) Poslodavac će radniku unaprijed izdati pisani nalog za prekovremeni rad, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada. Potvrdu o obavljenom prekovremenom radu Poslodavac će izdati radniku u roku od 7 dana od dana kada je prekovremeni rad izvršen, a obavezno prije obračuna plaće za mjesec u kojem je radnik radio prekovremeno.

(6) Za sate ostvarene u prekovremenom radu, radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću, sukladno odredbama ovog Ugovora ili pravo na slobodne sate, odnosno slobodne dane.

(7) Radnik neće ostvariti pravo na povećanu plaću po osnovi prekovremenog rada ako izričito u pisanom obliku da privolu da umjesto plaćenog prekovremenog rada želi koristiti slobodne sate, odnosno slobodne dane.

(8) Svaki sat proveden u prekovremenom radu računat će se kao 1 sat i 30 minuta slobodnih sati. Radnik može koristiti tako ostvarene slobodne sate, odnosno slobodne dane na način da njihovo korištenje ne remeti redoviti proces rada.

(9) Poslodavac je dužan voditi evidenciju o broju sati obavljenog prekovremenog rada tjedno i tijekom mjeseca i to iskazati u obračunu plaće radnika za pojedini mjesec.

Preraspodjela radnog vremena

Članak 20.

(1) Na poslovima na kojima se opseg poslova povećava u određenim razdobljima godine, radi čega se poslovi ne mogu obaviti u redovnom punom ili nepunom radnom vremenu, može se uvesti preraspodjela radnog vremena.

(2) U slučaju iz prethodnog stavka ovoga članka, razdoblje u kojemu radnik radi duže od punog ili nepunog radnog vremena može iznositi 4 (četiri), iznimno 6 (šest) mjeseci.

(3) U razdoblju iz prethodnog stavka, kada radnik radi duže, tjedno radno vrijeme zajedno s prekovremenim radom ne smije trajati duže od 52 sati tjedno.

(4) Iznimno tjedno radno vrijeme zajedno s prekovremenim radom može trajati najduže 56 sati, a radnika se smije rasporediti na obavljanje poslova u trajanju dužem od 52 sati tjedno, ali najduže 56 sati, samo ako je radnik Poslodavcu dostavio pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(5) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju kada traje duže od redovnog punog ili nepunog radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom.

(6) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti, te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi u preraspoređenom punom ili nepunom radnom vremenu iz stavka 3. ovoga članka (52 sata), samo ako dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(7) Radnik iz stavka 6. ne može raditi u preraspoređenom radnom vremenu iz stavka 4. ovoga članka.

(8) Plan preraspodjele radnog vremena utvrđuje Poslodavac.

(9) Planom preraspodjele utvrđuje se:

• razdoblje preraspodjele radnog vremena koje obuhvaća razdoblje u kojemu će radnik raditi duže od redovnog radnog vremena i razdoblje u kojemu će raditi kraće, odnosno razdoblje u kojemu će se radno vrijeme radnika svesti na redovno puno ili nepuno radno vrijeme,

• poslovi koje će se obavljati u preraspodjeli radnog vremena i

• broj radnika koji će raditi u preraspoređenom radnom vremenu.

(10) Radnik koji će raditi u preraspoređenom radnom vremenu s Planom preraspodjele moraju biti upoznati najkasnije 8 (osam) dana prije početka preraspodjele.

(11) Preraspodijeljeno radno vrijeme svodi se na puno radno vrijeme po svakom završetku četveromjesečnog (šestomjesečnog) razdoblja, neiskorišteni sati preraspodijele bit će isplaćeni uz prethodnu suglasnost Uprave društva kao prekovremeni sati i obračunati s plaćom za mjesec završetka četveromjesečnog (šestomjesečnog) razdoblja, a manjak sati svodi se na puno odnosno nepuno radno vrijeme.

Rad u smjenama

Članak 21.

(1) Radom u smjeni, u smislu ovog Ugovora, smatra se rad koji se obavlja u dvije ili više smjena.

(2) Ako je rad organiziran u smjenama, može se organizirati na način da se:

I. smjena obavlja od 07 sati do 19 sati,

II. smjena obavlja od 19 sati do 07 sati idućeg dana,

ili da se:

I. smjena obavlja od 06 sati do 14 sati,

II. smjena obavlja od 14 sati do 22 sata,

III. smjena obavlja od 22 sata do 06 sati idućeg dana.

(3) Zbog potrebe posla rad se može organizirati i u međusmjenama te organizirati i na drugačiji način, a o čemu odluku donosi Poslodavac.

(4) Rad u drugoj smjeni je rad koji se obavlja u vremenu od 14,00 do 22,00 sata.

(5) Noćnim radom smatra se rad koji se obavlja u vremenu od 22,00 sata do 06,00 sati idućeg dana. Rad u trećoj smjeni smatra se noćnim radom.

(6) Uprava društva svojom odlukom utvrđuje radno vrijeme režijskog osoblja, a kao rad u prvoj smjeni.

Članak 22.

(1) Kada za to postoji opravdana potreba posla, Poslodavac može utvrditi da se poslovi koji se inače redovno ne obavljaju u smjenama, u određenom vremenskom razdoblju obavljaju u smjenama.

(2) Radniku na poslovima koji se inače ne obavljaju u smjenama može se iznimno izdati radni nalog da poslove obavi u drugoj ili trećoj smjeni.

(3) Za rad na način iz prethodnog stavka radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću sukladno odredbama ovog Ugovora, ali ne i na povećani broj dana godišnjeg odmora.

Članak 23.

(1) Voditelj smjene u Podružnici za naplatu cestarine, koji zbog prirode posla, ima obvezu zbog pripreme rada i preuzimanja posla, na radno mjesto doći 15 minuta prije početka radnog vremena i ostati 45 minuta nakon isteka radnog vremena, to vrijeme (ukupno 1 sat po smjeni) ulazi u preraspodjelu radnog vremena.

(2) Blagajnici naplate cestarine na: NP Zagreb, NP Karlovac, NP Rijeka tijekom cijele godine, te NP Oštrovica i NP Rupa i Most Krk za vrijeme sezone (od 01.06 do 30.09) koji zbog prirode posla, prema aktima Poslodavca, imaju obvezu radi pripreme za rad i preuzimanje posla na radno mjesto doći 15 minuta prije početka radnog vremena i ostati 15 minuta nakon isteka radnog vremena, a to vrijeme (ukupno 30 minuta po jednoj smjeni) ulazi u preraspodjelu radnog vremena.

Pripravnost

Članak 24.

(1) Poslodavac može odrediti radniku, zaposlenom s opisom poslova radnog mjesta operativne naravi, pripravnost poziva kuci kao mjeru kojom se otklanja rizik predvidive štete za Poslodavca.

(2) Vrijeme provedeno u pripravnosti (kod kuće) ne smatra se radnim vremenom, a radnik za vrijeme u pripravnosti ima pravo na naknadu utvrđenu ovim Ugovorom.

(3) Za vrijeme pripravnosti radnik ne mora biti prisutan u radnim prostorima Poslodavca, ali mora biti dostupan i po pozivu dužan je odazvati se tom pozivu te doći na posao u određeno vrijeme i na određeno mjesto, radi obavljanja neodgodivog posla (intervencije).

(4) Pripravnost na dane tjednog odmora i blagdana ne može trajati manje od 24 sata, osim u slučajevima radnih mjesta u vatrogasnoj operativi.

(5) Poslodavac mora obavijestiti radnika o rasporedu ili promjeni pripravnosti najmanje 7 (sedam) dana unaprijed, osim u slučaju hitne potrebe za zamjenom drugog radnika.

(6) Pripravnost opisana u ovom članku određuje se isključivo prema rasporedu koji odobrava direktor Podružnice.

(7) U slučaju poziva radnika iz pripravnosti na rad radi obavljanja neodgodivog posla ili neodgodive zamjene radnika, radniku će tako ostvareni sati biti plaćeni kao prekovremeni rad, a sati pripravnosti umanjeni za broj odrađenih sati.

4. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 25.

(1) Radnik koji radi najmanje šest (6) sati dnevno, ali ne više od 8 (osam) sati, ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) u trajanju najmanje trideset (30) minuta, osim ako zakonom ili drugim propisom nije drugačije određeno, koju radnik može koristiti u dva dijela.

(2) Radnici koji rade na poslovima na kojima je radno vrijeme utvrđeno u smjenama u trajanju od 12 sati imaju pravo na stanku u trajanju od 45 minuta, koju radnici mogu koristiti u najmanje dva dijela.

(3) Pravo na stanku u trajanju utvrđenom u stavku 2. ovog članka imaju i radnici kada im je dnevno radno vrijeme utvrđeno u trajanju dužem od 10 sati i to radi prekovremenog rada ili preraspodjele radnog vremena.

(4) Ako vrijeme korištenja stanke nije utvrđeno odlukom Poslodavca, radnik je obvezan stanku koristiti na način da njenim korištenjem ne remeti redovno odvijanje procesa rada, s time da stanku ne smije koristiti na početku i kraju radnog vremena.

Članak 26.

(1) Radnica koja doji dijete, a radi u punom radnom vremenu, uz prethodno predočenje potvrde ovlaštenog liječnika, ima pravo do godine i pol dana djetetovog života na korištenje stanke za dojenje djeteta od dva puta dnevno po sat vremena.

Dnevni odmor

Članak 27.

(1) Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno ako Zakonom o radu ili drugim propisom pravo na korištenje dnevnog odmora ili trajanje dnevnog odmora nije drugačije utvrđeno.

Tjedni odmor

Članak 28.

(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 (četrdeset osam) sati.

(2) Kada to proces obavljanja poslova dozvoljava, tjedni odmor iz stavka 1. ovog članka koristi se u subotu i nedjelju.

(3) Radnik koji radi na poslovima koji se obavljaju u šestodnevnom radnom tjednu ili koji radi na poslovima koji se obavljaju neprekinuto tijekom cijele godine, iznimno ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 (dvadeset četiri) sata neprekidno, ako Zakonom o radu ili drugim propisom nije drugačije uređeno.

(4) Radniku iz stavka 3. ovog članka, tjedni odmor u trajanju od 24 (dvadeset četiri) sata mora se osigurati nakon šest dana neprekidnog rada.

(5) Poslodavac je obvezan radniku iz stavka 3. ovog članka omogućiti korištenje preostalog tjednog odmora u naredna 2 (dva) tjedna.

(6) Radniku iz stavka 3. ovog članka, Poslodavac je obvezan omogućiti korištenje tjednog odmora u neprekinutom trajanju od 48 sati najkasnije svaka 2 tjedna, a obavezno ako je radnik radio u noćnoj smjeni (od 22,00 do 06,00 sati) neprekidno pet dana.

Godišnji odmor

Članak 29.

(1) Najkraće trajanje godišnjeg odmora na koje radnik ima pravo svake kalendarske godine je četiri tjedna, odnosno 20 radnih dana, a najduže trajanje je 30 radnih dana.

(2) U dane godišnjeg odmora ne uračunava se subota te dani za koje je Zakonom utvrđeno da se ne računaju u dane godišnjeg odmora.

(3) Za sve radnike neovisno o tjednom rasporedu radnog vremena, trajanje godišnjeg odmora računa se u petodnevnom radnom tjednu.

(4) Malodobni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje dvadeset i četiri radnih dana.

(5) Slijepi radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od 35 (trideset pet) radnih dana.

(6) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

(7) Naknada plaće iz prethodnog stavka isplaćuje se radniku prilikom isplate plaća svim radnicima za mjesec u kojem je radnik koristio godišnji odmor.

Članak 30.

(1) U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom, subote i razdoblje privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni liječnik.

(2) Ako za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, nastupe okolnosti radi kojih radnik ostvaruje pravo na plaćeni dopust, započeto korištenje godišnjeg odmora se ne prekida osim u slučajevima opisanim u članku 39. ovog Ugovora (Plaćeni dopust).

Članak 31.

(1) Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

(2) U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac će temeljem svoje odluke isplatiti naknadu radniku za ne iskorištene dane godišnjeg odmora.

(3) Naknada iz stavka 2. ovog članka određuje se, sukladno odredbi članka 29. stavak 6.ovog Ugovora, razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

Članak 32.

(1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

(2) Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne službe ili drugog Zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovog članka.

Članak 33.

(1) Radnik ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana rada u slučajevima utvrđenim zakonom.

(2) Radnik kojemu radni odnos prestaje radi odlaska u prijevremenu ili starosnu mirovinu odnosno u invalidsku mirovinu radi utvrđene profesionalne nesposobnosti za rad, Poslodavac će na zahtjev radnika odobriti mu korištenje godišnjeg odmora u trajanju kako je to utvrđeno ovim Ugovorom, neovisno o datumu prestanka radnog odnosa radnika.

(3) U izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovog članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

Članak 34.

(1) Trajanje godišnjeg odmora radnika određuje se tako da se zakonski minimum od 20 radnih dana dodaju radni dani prema sljedećim mjerilima

1. Prema složenosti poslova odnosno radnih zadataka:

2. S obzirom na dužinu radnog staža:

3. Prema zdravstvenom stanju i socijalnim uvjetima radnika

4. S obzirom na uvjete rada:

– radniku koji radi u smjenama 2 radna dana

(2) Ukupno trajanje godišnjeg odmora po svim mjerilima iz ovog članka ne može iznositi više od 30 radnih dana.

(3) Broj dana godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo utvrđuje se najkasnije s 30. lipnja godine na koju se izračun godišnjeg odmora odnosi. Nakon 30. lipnja broj dana godišnjeg odmora za tekuću godinu ne može se povećavati niti smanjivati.

Članak 35.

(1) Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u više dijelova.

(2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, Poslodavac će radniku omogućiti dio korištenja u trajanju od najmanje dva tjedna, koje mora iskoristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

(3) Preostali dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti u skladu s rasporedom korištenja godišnjeg odmora, a najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Članak 36.

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac, uzimajući u obzir potrebe organizacije rada i potrebe za odmor radnika.

Članak 37.

Radnika se mora najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o njegovom rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.

Članak 38.

(1) Radnik koji nije koristio godišnji odmor ili je prekinuo korištenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti, ima pravo taj godišnji odmor iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.

(2) Radnik majka ili otac koji radi korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta ili drugog prava utvrđenog posebnim zakonom nisu iskoristili godišnji odmor iz prethodne godine do 30. lipnja tekuće godine, neiskorišteni godišnji odmor koristit će odmah po prestanku korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili nekog drugog dopusta utvrđenog posebnim propisom.

Članak 39.

(1) Radnik ima pravo do tri dana godišnjeg odmora koristiti kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti Poslodavca najmanje tri dana prije početka korištenja, uz uvjet da takvo korištenje godišnjeg odmora ne remeti redovno poslovanje Poslodavca.

(2) O korištenju godišnjeg odmora iz prethodnog stavka Poslodavac je radniku dužan izdati rješenje najkasnije tri dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 40.

(1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac uzimajući u obzir potrebe organizacije rada, te mogućnosti za odmor i razonodu raspoložive radnicima.

(2) Roditeljima maloljetne djece godišnji odmor se raspoređuje, u pravilu, na njihov zahtjev ako to ne remeti redovne radne procese kod Poslodavca.

(3) Raspored korištenja godišnjih odmora donosi se na nivou ustrojstvene jedinice (npr. sektora), a za čelnike ustrojstvenih jedinica donosi Uprava, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

(4) Rješenje o trajanju i korištenju godišnjeg odmora za svakog radnika donosi čelnik ustrojstvene jedinice (npr. direktor sektora, odnosno šef posebne manje ustrojstvene jedinice) u kojoj radi, a za čelnike ustrojstvenih jedinica (npr. sektora i manjih posebnih ustrojstvenih jedinica) donosi predsjednik Uprave.

(5) Poslodavac može na početku kalendarske godine donijeti odluku kojom će radi smanjenja troškova poslovanja utvrditi da će radnici u dane utvrđene odlukom koristiti godišnji odmor (kolektivni godišnji odmor).

(6) Za dane korištenja kolektivnog godišnjeg odmora iz stavka 5. ovog članka radniku se umanjuje broj dana godišnjeg odmora, a o korištenju godišnjeg odmora radniku se izdaje rješenje.

(7) Ako je radnik iskoristio sve dane godišnjeg odmora, a Poslodavac od njega traži da ne radi u dane utvrđene za korištenje kolektivnog godišnjeg odmora, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće kao da je radio.

Plaćeni dopust

Članak 41.

(1) Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće do najviše 7 (sedam) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, u sljedećim slučajevima:

(2) Radnik ima iznimno pravo na plaćeni dopust u trajanju više od ukupno 7 (sedam) radnih dana ako se iste godine ponovi slučaj iz točke 3., 4. i točke 12. ovog članka.

Članak 42.

Kod stjecanja prava iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

Neplaćeni dopust

Članak 43.

(1) Poslodavac može radniku na njegov pisani i obrazloženi prijedlog odobriti, posebnim sporazumom između radnika i Poslodavca, odsutnost s rada bez naknade plaće u sljedećim slučajevima:

• njega roditelja, bračnog druga i/ili malodobnog djeteta

• gradnja ili popravak kuće ili stana

• liječenja, zdravstvene rehabilitacije na koju radnika ne upućuje ovlašteni liječnik

• izobrazbe, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak

• sudjelovanje u akcijama općeg društvenog interesa (humanitarne akcije)

• zadržavanje radnika u pritvoru do 30 dana (uz uvjet da radnik, posredno ili neposredno, u roku 3 dana obavijesti Poslodavca o prvom danu pritvora)

• drugim opravdanim slučajevima.

(2) Ako se neplaćeni dopust odobrava u trajanju do 30 dana, radnik ne ostvaruje pravo na plaću, naknadu plaće niti ostala primanja iz rada, a za navedeno razdoblje Poslodavac će platiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje sukladno zakonskim propisima.

(3) Za vrijeme neplaćenog dopusta u trajanju dužem od 30 dana, prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako Zakonom nije drugačije određeno.

(4) Neplaćeni dopust duzi od 30 dana može se odobriti radniku na njegov pisani i obrazložen prijedlog, posebnim sporazumom između radnika i Poslodavca, a o čemu Poslodavac s radnikom sklapa sporazum.

5. PLAĆE

Članak 44.

(1) Za obavljeni rad radnik ima pravo na plaću koja se sastoji od:

• osnovne plaće utvrđene na osnovi složenosti poslova radnog mjesta na kojemu radnik radi i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu;

• dodataka osnovnoj placi po osnovi radnog staža kao dijela osnovne plaće

• stalnog mjesečnog dodatka pretvoreno u vrijednost koeficijent 0,20 koji se dodaje na osnovni koeficijent svakog radnika kao dijela osnovne plaće

• ostali dodaci na plaću sukladno čl. 51. i 52.

• oporezivih godišnjih dodataka

• stimulativnog dijela plaće

• plaćene premije s osnova polica dopunskog zdravstvenog osiguranja radnika;

• ostalih primitaka koji se prema poreznim propisima smatraju plaćom.

(2) Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme kada ne radi, a u slučajevima koji su određeni ovim Ugovorom, Pravilnikom o radu i Zakonom.

(3) Prema ovom Ugovoru plaćom se smatra bruto-plaća radnika.

Članak 45.

Radnicima se plaća isplaćuje:

• nakon obavljenog posla

• u novcu

• u razdobljima koja ne smiju biti duža od mjesec dana

• mjesečno, i to najkasnije do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec

Članak 46.

(1) Osnovna plaća za puno radno vrijeme i uobičajeni radni učinak na poslovima i zadacima na kojima radnik radi, predstavlja umnožak osnovice i koeficijenta složenosti radnog mjesta, uvećano za dodatak na radni staž i stalni mjesečni dodatak pretvoren u koeficijent 0,20.

(2) Visina osnovice utvrđuje se za mogući mjesečni fond na bazi 40-satnog radnog tjedna.

(3) Osnovica za plaću u trenutku zaključivanja ovog Ugovora utvrđuje se u iznosu od 2.909,34 kune.

(4) Svaka strana ovog Ugovora može pokrenuti pregovore o korekciji najniže osnovne plaće, ako se povećaju troškovi života u Republici Hrvatskoj.

(5) Postupak o korekciji najniže osnovice mora biti okončan u roku od 30 (trideset) dana od dana dostavljanja prijedloga.

Članak 47.

(1) Na temelju ovog Ugovora, Pravilnikom o radu razvrstavaju se i vrednuju pojedini poslovi, odnosno radna mjesta po grupama i koeficijentima, a na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima.

(2) Složenost poslova radnog mjesta, prema odredbama ovog Ugovora uključuje značaj radnog mjesta u poslovanju, potreban stupanj izobrazbe za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, specijalistička znanja, potrebnu radnu vještinu radnika, ali i psihofizičke osobine za rad na određenom radnom mjestu.

Članak 48.

Sva radna mjesta razvrstavaju se u 9 (devet) grupa složenosti.

Članak 49.

(1) Radna mjesta se razvrstavaju i vrednuju polazeći od sljedećih grupa poslova i koeficijenata:

(2) Na sva radna mjesta s osnovnim koeficijentima od 1,50 do 9,90 iz stavka 1. ovog članka, dodaje se koeficijent 0,20, kao nepromijenjeni dodatak osnovnom koeficijentu za vrijeme trajanja ovog Kolektivnog ugovora. Ovaj dodatni koeficijent ulazi u obračun osnovne plaće.

(3) Najkasnije 60 dana od potpisivanja ovog Ugovora Poslodavac će uz prethodnu konzultaciju sa Sindikatom preispitati raspored radnih mjesta unutar pojedinih grupa poslova.

(4) Najkasnije do kraja 2012. godine Poslodavac će donijeti sistematizaciju s popisom radnih mjesta, vrijednosti koeficijenata i grupe složenosti. Popis radnih mjesta s pripadajućim koeficijentima postat će sastavni dio Kolektivnog ugovora.

6. DODACI NA PLAĆU

Dodatak na plaću za radni staž

Članak 50.

(1) Ugovoreni koeficijent plaće pojedinog radnika uvećava se za svaku navršenu godinu radnog staža radnika (efektivni rad) za 0,5 %.

(2) Pravo na uvećanje plaće, prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za radni staž koji je upisan u radnu knjigu uvećan za tekući radni staž kod Poslodavca.

Dodaci na plaću za otežane uvjete rada

Članak 51.

(1) Otezanim uvjetima rada smatra se rad u tehnološkim uvjetima i u radnoj okolini u kojima se mjerama zaštite na radu ne mogu u cijelosti odstraniti štetni utjecaji na zdravlje radnika, povećani psihofizički napor, opterećenje osjetila, rad pod stresnim okolnostima i dr.

(2) Radniku se uvećava osnovna plaća za otežane uvjete rada, odnosno za teže uvjete rada od normalnih za određene poslove i to za efektivne sate rada uvećano za 25%.

(3) Poslovi s otežanim uvjetima efektivnog rada, koji se sukladno Procjeni opasnosti radnih mjesta moraju obavljati uz uporabu osobnih zaštitnih sredstava i opreme, zaštitne odjeće i obuće, smatraju se:

• rad u tunelu pod prometom, i svi ostali radovi na cesti koji se izvode uz posebne mjere osiguranja,

• rad pod privremenom prometnom signalizacijom uključujući postavljanje i uklanjanje prometne signalizacije,

• rad na temperaturi ispod -5 °C i iznad +28 °C ili na temperaturi ispod -1 °C uz pojačano strujanje zraka,

• rad na visini samo uz uporabu osobnih zaštitnih sredstava i opreme ili na visini višoj od 5 metara uz upotrebu radnih skela i pokretnih platformi,

• rad uz buku veću od dozvoljene,

• rad na sredstvima rada s jačom vibracijom, rad u okolini zasicenoj štetnim parama, plinovima i prašinama iznad MDK (maksimalno dozvoljena koncentracija) ili KDK (kratkotrajno dozvoljena koncentracija),

• rad na visećim skelama,

• rad na površinama nagiba od 30° i većim,

• rad na vjetru iznad 20 m/s.

(4) Mjerodavne temperature su one izmjerene (ručnim mjeračem ili si.) na poziciji obavljanja radova.

(5) U roku od 30 dana od dana donošenja procjene opasnosti radnih mjesta i utvrđivanja radnih mjesta s otežanim uvjetima rada ugovorne stranke utvrdit će poslove s otežanim uvjetima rada.

(6) Evidenciju efektivno odrađenih sati rada pod otežanim uvjetima rada odobrava direktor Podružnice ili Sektora na prijedlog radniku neposredno nadređene osobe.

Ostali dodaci na plaću

Članak 52.

(1) Radniku se uvećava plaća za:

• prekovremeni rad ............................................................. 50%

• noćni rad .......................................................................... 50%

• rad nedjeljom ................................................................... 35%

• rad u smjenskom radu u drugoj smjeni .............................. 10%

• kad radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom   ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za ... ..............50%

• pripravnost ..................................................................... 10%

• otežani uvjeti rada .......................................................... 25%

(2) Prava iz prethodnog stavka ovog članka radnik ostvaruje za svako pojedino povećanje plaće na temelju stvarno odrađenih sati rada odobrenih od neposrednog nadređenog rukovoditelja.

(3) Radniku koji dežura kod kuće za svakih 10 efektivnih sati provedenih u pripravnosti obračunat će se broj sati za taj mjesec za 1 (jedan) sat radnog vremena provedenog u normalnim uvjetima rada.

Dodatak na plaću po osnovi stimulacije radnika

Članak 53.

(1) Stimulacija radnika ARZ-a utvrđena je odredbom Pravilnika o radu radnika ARZ-a.

(2) Kriterije za stimulaciju radnika utvrđuje Uprava društva svojom Odlukom u suradnji sa Sindikatom.

(3) Odluka uprave Društva kojom se utvrđuju kriteriji i mjerila za stimulaciju radnika PNC, sastavni je dio Pravilnika o radu Poslodavca, odnosno pravila rada, obveze i odgovornosti radnika naplate cestarine (PNC).

(4) Eventualne promjene okolnosti vezane za sustav naplate cestarine, a u svezi kriterija za stimulaciju radnika PNC, mogu se i mijenjati na način na koji su i doneseni.

7. NAKNADE PLAĆE

Članak 54.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio u slučaju:

• plaćenog dopusta,

• državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom,

• obnašanja zadaće člana Radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika, u vrijeme redovnog rad. vremena

• obrazovanja ili osposobljavanja prema potrebama Poslodavca,

• vježbe oružanih snaga i vježbe civilne zaštite,

• ako odbije raditi jer nisu provedene mjere zaštite na radu uslijed čega mu prijeti opasnost za život i zdravlje,

• ako dođe na posao, a prethodnog dana ili ranije nije obaviješten da se toga dana neće raditi,

• ako dođe do prekida rada, ali ne krivnjom radnika,

• obnašanje dužnosti povjerenika zaštite na radu u vrijeme redovnog radnog vremena

• sindikalne aktivnosti.

Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora

Članak 55.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječno isplaćene bruto plaće u prethodna tri mjeseca.

Naknada plaće zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja

Članak 56.

Naknada plaće u visini 100% prosječno isplaćene bruto-plaće u prethodna tri mjeseca pripada radniku u slučaju bolovanja ili liječenja zbog povrede na radu i službenom putovanju ili zbog profesionalnog oboljenja, ako se isplaćuje na teret Poslodavca, a ako se naknada isplaćuje na teret HZZO Poslodavac isplaćuje razliku plaće između naknade koju isplaćuje HZZO i prosječno isplaćene neto- -plaće u tromjesečju koje je prethodilo bolovanju.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret Poslodavca

Članak 57.

U slučaju odsutnosti s rada do 42 dana zbog privremene nesposobnosti za rad prouzročene bolešću, radniku pripada naknada plaće u visini 90% osnovne plaće radnika.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret HZZO

Članak 58.

(1) Kada radnik ne radi zbog privremene spriječenosti za rad uzrokovane bolešću, a naknadu isplaćuje HZZO, radnik ima pravo na naknadu plaće koja se određuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

(2) Kada radnik ne radi zbog:

a) privremene spriječenosti za rad uzrokovane sljedećim bolestima: kancerogene bolesti, srčanog infarkta, moždanog udara, operacije srca, transplantacije organa, operacije kičmenog stupa;

b) njege djeteta uzrokovane sljedećim bolestima djeteta: kancerogene bolesti, operacija srca, transplantacije organa i operacije kičmenog stupa; a naknadu isplaćuje HZZO, Poslodavac će radniku isplatiti razliku plaće između naknade koju isplaćuje HZZO i neto plaće isplaćene radniku u tromjesečju koje je prethodilo bolovanju.

(3) Poslodavac može svojom Odlukom isplatiti razliku plaće i u slučajevima drugih teško životno opasnih bolesti, osim naprijed navedenima.

8. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Regres za godišnji odmor

Članak 59.

(1) Radniku će se isplatiti jednokratni dodatak na plaću (regres) za korištenje godišnjeg odmora prilikom obračuna plaće za mjesec lipanj u iznosu od 1.000,00 kuna.

(2) Pravo na isplatu punog iznosa regresa imaju svi radnici koji imaju neprekidni radni staž od 6 mjeseci u godini za koju se koristi godišnji odmor.

(3) Isplata regresa, radnicima kojima nije isplaćen u lipnju tekuće godine isplatit će se s obračunom plaće za mjesec u kojem radnik navršava 6 mjeseci neprekidnog rada.

(4) Radnik koji, prema Zakonu o radu, u Društvu ostvaruje pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki mjesec rada u tekućoj godini, ostvaruje pravo na isplatu regresa u visini 1/12 regresa za svaki mjesec rada provedenog na radu kod Poslodavca u tekućoj godini. Isplata regresa isplaćuje se s obračunom plaće za mjesec u kojem radnik koristi razmjerni dio godišnjeg odmora.

(5) Pravo na isplatu regresa nemaju radnici kojima radni odnos prestane u prvoj polovici godine odnosno do kraja mjeseca svibnja tekuće godine.

Dar za dijete

Članak 60.

Radnik ima pravo na dar za svako dijete do navršenih 15 godina starosti u tekućoj godini u visini najmanje maksimalno neoporezivog iznosa propisanog poreznim propisima (koji u trenutku potpisivanja KU iznosi 600,00 kuna po djetetu). Ako su u Društvu zaposlena oba roditelja ovo pravo isplaćuje se jednom roditelju.

Dar u naravi (Uskrsnica)

Članak 61.

Radniku će se povodom uskršnjih blagdana pokloniti dar u naravi u visini maksimalno neoporezivog iznosa (koji u trenutku potpisivanja KU iznosi 400,00 kuna).

Jednokratni dodatak za božićne blagdane – božićnica

Članak 62.

(1) Radniku će se isplatiti jednokratni dodatak na plaću povodom božićnih i novogodišnjih blagdana (božićnica) u visini od 1.500,00 kn.

(2) Pravo na isplatu božićnice ima radnik koji na dan 25. prosinca tekuće godinu u radnom odnosu. Radnik koji zasnuje radni odnos nakon 25. prosinca tekuće godine ne ostvaruju pravo na ovaj dodatak (božićnicu).

Treći mirovinski stup

Članak 63.

Poslodavac će radniku uplatiti 300,00 kuna mjesečno, odnosno 3.600,00 kuna godišnje u III. mirovinski stup. Uplata će se izvršiti počevši od siječnja 2011. godine do isteka Kolektivnog ugovora.

Naknada troškova prijevoza

Članak 64.

(1) Radnici s mjestom rada i mjestom stanovanja na području grada Zagreba te drugih naselja u okviru voznog područja gradskog prijevoznika ZET-a imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini cijene mjesečne karte prema tarifi ZET-a. Ukoliko je umnožak cijene dnevne karte i broja radnih dana manji od mjesečne karte, radnik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza po cijeni dnevne karte.

(2) Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza za ostvarene radne dane (redovan rad, rad blagdanom i si) tj., za dolazak i i odlazak s posla. U slučaju odsutnosti s posla (opravdane ili neopravdane) radnik nema pravo na naknadu prijevoza.

(3) Radnik koji nema mogućnosti dolaska na posao javnim gradskim ili prigradskim prijevozom naknada za prijevoz računa se temeljem 0,85 kn (slovima: nula zarez osamdeset pet kuna) po prijedenom kilometru udaljenosti, pri čemu maksimalni mjesečni iznos naknade za prijevoz ne može prijeći 1.200,00 kn (slovima: tisuću dvijesto kuna) po radniku.

(4) Korekcija iznosa naknade iz točke 3. ovog članka vrši se ako cijena goriva Eurosuper 95 poraste za 10%.

(5) Radnik koji obavlja poslove ili radne zadatke na trasi autoceste kojom upravlja Društvo i/ili koristi dionicu iste autoceste za dolazak na posao i s posla, ima pravo na naknadu troškova cestarine. Naknada za prijevoz na gore utvrđeni način može iznositi do maksimalno porezno priznatih rashoda. Iz tog razloga način utvrđivanja naknade za prijevoz može utvrditi i Uprava društva posebnom odlukom, a u dogovoru sa Sindikatom.

Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

Članak 65.

(1) Poslodavac svojom odlukom može radniku odobriti korištenje privatnog automobila za potrebe Poslodavca, odnosno za izvršenje prijevoza radi obavljanja ugovorenog posla.

(2) Odluku o korištenju privatnog automobila u službene svrhe donosi Uprava društva na prijedlog.

(3) Za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, Poslodavac će isplatiti radniku naknadu u visini maksimalno neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima.

(4) Visina naknade će se mijenjati sukladno pozitivnim pravnim propisima.

(5) Ukoliko se za potrebe službenog puta koristi privatni automobil, njegovo korištenje mora biti odobreno u nalogu za službeno putovanje.

(6) Kada radnik koristi privatni automobil u službene svrhe po odobrenju Poslodavca, Poslodavac mu je dužan osigurati besplatnu cestarinu.

Jubilarne nagrade

Članak 66.

(1) Radniku će se isplatiti jubilarna nagrada za ukupni neprekidni radni staž kod Poslodavca računajući i radni staž proveden u »HUC-u« i njenim prednicima. Visina jubilarne nagrade isplaćuje se radniku u sljedećim iznosima:

• Za 5 godina radnog staža               1.000 kuna

• za 10 godina radnog staža              1.500 kuna

• za 15 godina radnog staža              2.000 kuna

• za 20 godina radnog staža              5.000 kuna

• za 25 godina radnog staža              7.000 kuna

• za 30 godina radnog staža              8.000 kuna

• za 35 godina radnog staža            10.000 kuna

• za 40 godina radnog staža            12.000 kuna

(2) Jubilarna nagrada isplatit će se sljedeći mjesec nakon mjeseca u kojem je radnik ostvario pravo na jubilarnu nagradu u neto iznosu.

Otpremnina

Članak 67.

Kada radnik odlazi u mirovinu, pripada mu pravo na otpremninu u visini maksimalno neoporezivog godišnjeg iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak važećem u trenutku isplate, koji u trenutku pisanja ovog Ugovora, iznosi 8.000,00 kuna neto, te na oporezivi dio u iznosu od 12.000,00 kuna neto.

Članak 68.

(1) Radnik koji s Poslodavcem ima sklopljen Ugovor o radu, a kojem se otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu koja se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa kod Poslodavca i njegovog prednika.

(2) Pravo na otpremninu ima svaki radnik nakon dvije godine neprekidnog rada ako mu Poslodavac otkazuje Ugovor o radu, osim ako je otkaz Ugovora o radu uvjetovan ponašanjem radnika. Ako za radnika nastane obveza plaćanja poreza u svezi s isplatom otpremnine, porez snosi Poslodavac.

(3) Osnovica za isplatu otpremnine je prosječna plaća isplaćena radniku u posljednja tri mjeseca, a isplaćuje se za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca i prednika Poslodavca:

• za 2 do 5 navršenih godina rada ............. 50% od osnovice

• za 5 do 15 navršenih godina rada ........... 60% od osnovice

• za 15 do 25 navršenih godina rada ......... 75% od osnovice

• za 25 i više godina rada ........................ 100% od osnovice

Solidarne pomoći

Članak 69.

(1) Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na jednokratnu novčanu potporu (solidarnu pomoć) u ovim slučajevima:

• smrti radnika maksimalno neoporezivi iznos koji u ovom trenutku iznosi 7.500,00 kn +10.000,00 kn za troškove ukopa,

• smrti člana uze obitelji maksimalno neoporezivi iznos koji u ovom trenutku iznosi 3.000,00 kn,

• neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana (jedanput godišnje) u maksimalno neoporezivom iznosu od 2.500,00 kn,

• rođenja djeteta u maksimalno neoporezivom iznosu koji u ovom trenutku iznosi 3.326,00 kn,

• uklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i šteta uz predočenje dokumentacije o procjeni štete, do 15.000 kuna

• invalidnosti uzrokovane nesrećom na poslu (u trenutku nastanka invalidnosti) 10.000 kuna

(2) Navedene visina solidarne pomoći izražene su u neto iznosu.

(3) Članovima uze obitelji za koju radnik ima pravo ostvariti solidarnu pomoć u slučaju smrti smatraju se: bračni partneri, otac, majka, djeca, pastorčad i posvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici najmanje 2 godine i/ili u tijeku trajanja izvanbračne zajednice ima rođenu djecu.

(4) Radnik, odnosno članovi obitelji radnika, podnose Poslodavcu zahtjev za isplatu solidarne pomoći, uz dostavu odgovarajuće dokumentacije.

Članak 70.

(1) Radnik ima pravo na nadoknadu troškova za lijekove koji se ne nalaze na listi HZZO i nadoknadu za troškove nabave invalidskih kolica (solidarna pomoć) za sebe i članove obitelji u sljedećim slučajevima:

1. kancerogene bolesti

2. dijabetes

3. transplantacije organa

4. oduzetosti donjih ekstremiteta

(2) Članovima obitelji, za koje radnik može ostvariti pravo na solidarnu pomoć iz toč. 2. smatraju se: bračni partner, djeca, pastorčad i posvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje.

(3) Nadoknada troškova za lijekove koji se ne nalaze na listi HZZO-a isplatit će se samo uz predočenje dokumenta kojim se preporučuje upotreba određenog lijeka, ovjerenog od strane liječnika specijaliste, te dostavljenog računa iz kojeg je vidljivo na koju vrstu lijeka se odnosi, nabavna cijena i naziv prodavatelja.

(4) Pravo na naknadu troškova za nabavu invalidskih kolica ostvaruje radnik koji predoči dokument nadležnog liječnika specijaliste o potrebi nabavke invalidskih kolica, te prilozi račun o kupnji.

9. ZAŠTITA I SIGURNOST PRI RADU

Članak 71.

Radnik ima pravo na zaštitu pri radu. Pravo na zaštitu pri radu imaju sve osobe koje se po bilo kojoj osnovi nalaze na radu kod Poslodavca. Zaštita pri radu obuhvaća mjere usmjerene na stvaranje sigurnih uvjeta rada.

Članak 72.

Poslodavac je obavezan pri uvođenju novih tehnologija i rekonstrukcija voditi računa da one ne ugrožavaju zdravlje i život radnika i da ne utječu štetno na okoliš te je o mogućim utjecajima na zdravlje i sigurnost radnika obavezan izvijestiti radnike i povjerenika zaštite pri radu.

Članak 73.

Ugovorne strane utvrđuju da je pitanje zaštite pri radu i sigurnog rada radnika od temeljne važnosti i da će u provedbi tih mjera surađivati međusobno, ali i s ovlaštenim tijelima u Republici Hrvatskoj.

Članak 74.

Poslodavac se obvezuje da će svakom radniku o svom trosku osigurati uvjete za siguran rad propisan Zakonom, općim aktom Poslodavca i ovim Ugovorom.

Članak 75.

Poslodavac je obavezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući i mjere za sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti drugih bolesti u svezi s radom, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za siguran rad, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva, a u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu i drugih propisa.

Članak 76.

Radnik je dužan:

• raditi s dužnom pozornošću i na način da ne ugrožava svoj život i zdravlje, ali i život i zdravlje drugih radnika, sigurnost opreme i uređaja,

• na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, poštivati propisane i priznate mjere zaštite na radu i upute proizvođača opreme za rad,

• održavati i voditi u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na upotrebu i rukovanje,

• upozoriti na sve kvarove i nedostatke na uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima, te na pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti opremu ili ugroziti život ili zdravlje radnika,

• pristupiti zdravstvenim i psihofizičkim pregledima na koje je upućen.

Članak 77.

Prije otpočinjanja rada Poslodavac je dužan radnika upoznati s mjerama zaštite pri radu i svim pravima i obvezama glede zaštite, odnosno mora ga upoznati s uporabom zaštitnih sredstava na poslovima koje će obavljati.

Članak 78.

(1) Poslodavac će kod izrade godišnjeg financijskog plana osigurati financijska sredstva za sistematski zdravstveni pregled radnika, a posebne preglede za one radnike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada.

(2) Poslodavac ce, ako za to postoje mogućnosti, mjere zaštite na pojedinim radnim mjestima provoditi i izvan razine standarda utvrđenih posebnim propisima.

(3) Poslodavac će osigurati i provesti cijepljenje protiv krpelja za sve radnike koji rade na poslovima operativne naravi i koji mogu doći u doticaj s krpeljima.

(4) Poslodavac će osigurati sredstva za pružanje prve pomoći.

Članak 79.

Radnik ima pravo odbiti rad na poslu na kojemu postoji opasnost za zdravlje i život i na kojemu nije provedena zaštita pri radu, te ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svoga postupka i zaštićen je od bilo kakvih posljedica, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi, odnosno imovine.

Članak 80.

(1) Radnik koji u slučaju ozbiljne prijeteće i neizbježne opasnosti za život i zdravlje napusti svoje radno mjesto, odnosno opasno područje, ili odbije izvršavati poslove na tom radnom mjestu, ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svog postupka, te ima zaštitu od bilo kakvih posljedica, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života zdravlja ljudi i imovine.

(2) U slučajevima iz ovoga i prethodnog članka te drugim slučajevima određenim posebnim zakonom, radnik je dužan obavijestiti odgovornu osobu ili povjerenika zaštite pri radu.

Članak 81.

Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih naknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, a kao nadomjestak za primjenu mjera zaštite na radu.

Članak 82.

(1) Radnik mladi od osamnaest godina, trudnice i dojilje i druge osobe u skladu s posebnim propisima ne smiju raditi na poslovima sa štetnim utjecajima.

(2) Ako se na poslovima na kojima rade osobe iz prethodnog stavka uoče opasnosti koje ugrožavaju njihov život i zdravlje, Poslodavac je dužan tim radnicima ponuditi drugi ugovor u skladu sa stručnom spremom, dok traje opasnost.

(3) Dok radi na drugim poslovima iz razloga navedenih u prethodnom stavku, radniku pripada plaća za poslove koje je ranije obavljao na kojima je utvrđena opasnost za život i zdravlje, ako je to za njega povoljnije.

Članak 83.

Poslodavac će po radnim mjestima voditi evidenciju o profesionalnim oboljenjima radnika o čemu će dva puta godišnje izvješćivati Sindikat.

Članak 84.

U provedbi mjera zaštite pri radu, Poslodavac je dužan izvijestiti Sindikat dva puta godišnje o stanju sigurnosti i zaštite na radu i primati primjedbe zaposlenih na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite pri radu. Sindikat ima pravo odrediti svoga povjerenika zaštite na radu koji mora biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenih i primati primjedbe zaposlenih na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite pri radu.

Članak 85.

Povjereniku zaštite na radu kojeg imenuje Sindikat, i članu u Odboru za zaštitu na radu, Poslodavac će na svoj trošak osigurati:

• nesmetano obnašanje funkcije, sukladno posebnim propisima,

• pravo na oslobođenje obveze rada uz naknadu plaće, 4 sata tjedno za obnašanje funkcije

• pravo na korištenje prostorija za rad i sredstava za rad te administrativno-tehničku pomoć.

10. OTKAZ UGOVORA O RADU

Članak 86.

(1) Ugovorom o radu može se ugovoriti otkazni rok (redoviti otkaz) u slučajevima kada taj ugovor otkazuje Poslodavac.

(2) U slučaju redovitog otkaza, ako je radnik zaposlen kod istog Poslodavca otkazni rok je najmanje:

• dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu proveo neprekidno manje od godinu dana

• mjesec dana ako je radnik u radnom odnosu proveo neprekidno godinu dana

• dva mjeseca ako je radnik u radnom odnosu proveo neprekidno dvije godine.

• tri mjeseca ako je radniku radnom odnosu proveo neprekidno pet godina.

• četiri mjeseca ako je radniku radnom odnosu proveo neprekidno deset godina.

• pet mjeseci ako je radnik u radnom odnosu proveo neprekidno petnaest godina.

• šest mjeseci ako je radniku radnom odnosu proveo neprekidno dvadeset godina.

(3) Radniku kojem se Ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice prethodno navedenih otkaznih rokova.

(4) U slučaju redovitog otkaza od strane radnika, otkazni rok utvrđen Zakonom smanjuje se za polovicu, a ako radnik za to ima osobito važan razlog, otkazni rok može biti i kraći u dogovoru s Poslodavcem.

Članak 87.

Radniku kod kojeg je nastupilo smanjenje radne sposobnosti ili invalidnost, ne može se otkazati ugovor o radu bez njegove suglasnosti, već je Poslodavac dužan tom radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu po kojem radnik može izvršavati ugovorom preuzete obveze.

Članak 88.

(1) Poslodavac u suradnji s Radničkim vijećem ili Sindikatom, tj. sindikalnim povjerenikom, donosi program zbrinjavanja viška radnika, kad zbog tehnoloških, organizacijskih i gospodarskih razloga prestane potreba za radom određenog broja radnika.

(2) Kriterije za program kojim se utvrđuje višak radnika suglasno donose Poslodavac i Sindikat.

Članak 89.

U slučaju otkaza Ugovora o radu od strane Poslodavca, a iz razloga utvrđenog tehnološkog viška radnika, Poslodavac će se savjetovati sa Sindikatom.

Članak 90.

Ugovor o radu s radnikom može prestati pod uvjetima i na načine utvrđen Zakonom o radu i ovim Ugovorom.

11. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 91.

(1) Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku 15 (petnaest) dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno, od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje tog prava.

(2) Ako Poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, ili mu uopće ne odgovori na njegov zahtjev, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog članka.

Članak 92.

(1) U slučaju kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do invalidnosti i/ili smanjenja njegove radne sposobnosti utvrđenoj Rješenjem nadležne medicine rada zbog oboljenja ili povrede na radu, Poslodavac je dužan radniku omogućiti povoljnije uvjete i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa navedenih okolnosti.

(2) Plaća iz stavka 1. ovog članka uvećava se u razmjeru s rastom prosječne plaće kod Poslodavca.

(3) Radnik kojemu do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje 5 (pet) godina života, zadržava do odlaska u mirovinu plaću koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti, ako je to za njega povoljnije.

(4) Primjena stavka 3. ovog članka stupa na snagu 1. 1. 2013.

Članak 93.

Radnik koji je utvrđen tehnološkim viškom i s kojim je raskinut ugovor o radu, ima prednost pri zapošljavanju u slučaju potrebe za radnikom njegove stručne osposobljenosti i kvalifikacija, prema odredbama Zakona o radu. Prednost ostvaruje samo onaj radnik koji nije zaposlen i nalazi se u evidenciji službe za zapošljavanje.

12. OSIGURANJE RADNIKA

Članak 94.

(1) Poslodavac će s odgovarajućim osiguravajućim društvom sklopiti ugovor o osiguranju naknada troškova u slučaju ozljede pri radu ili profesionalnog oboljenja i to u skladu s posebnim propisima.

(2) Poslodavac će s odgovarajućim osiguravajućim društvom sklopiti ugovor o kolektivnom osiguranju radnika od posljedica nesretnog slučaja – nezgode, za vrijeme rada i u slobodno vrijeme tijekom 24 sata.

Poslodavac će o sklopljenom ugovoru o osiguranju izvijestiti Sindikat.

(3) Poslodavac će s odgovarajućim osiguravajućim društvom sklopiti ugovor o kolektivnom osiguranju života za slučaj smrti i doživljenja. Ugovaratelj osiguranja (ARZ) će u slučaju nastanka osiguranog slučaja (smrt djelatnika ili smrt uslijed nezgode) isplatiti ugovorenu osiguranu svotu umanjenu za propisana davanja (porez, prirez i doprinose) zakonitim nasljednicima djelatnika.

Članak 95.

Poslodavac će za sve zaposlene radnike sklopiti Ugovor o poslovnoj suradnji u dopunskom zdravstvenom osiguranju sukladno Zakonu o javnoj nabavi i pozitivnim zakonskim propisima.

13. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 96.

Radnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i ovim Ugovorom.

Ako kod Poslodavca radničko vijeće nije utemeljeno, sindikalni povjerenik ima sva prava i obveze kao i Radničko vijeće.

Članak 97.

Predstavnika radnika u nadzorni odbor imenuje i opoziva radničko vijeće. Ukoliko radničko vijeće nije utemeljeno, predstavnika radnika u nadzorni odbor imenuju i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana.

14. DJELOVANJE SINDIKATA

Članak 98.

Radnik ima pravo organizirati interesnu udrugu sindikata kod Poslodavca u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom.

Članak 99.

Sindikati samostalno odlučuju o načinu rada i zastupanju interesa svojih članova kod Poslodavca.

Članak 100.

(1) Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo svakog radnika da postane članom sindikata.

(2) Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.

(3) Povredom prava na sindikalno organiziranje bit će i povreda radne obveze za davanje podobnosti ili nastojanje od strane ovlaštenih osoba kod Poslodavca da samo s jednim sindikatom obavljaju propisanu sindikalnu obvezu ili vrše pritisak na radnike da se učlane u jedan sindikat ili da se iz njega iščlane.

(4) Sindikat se obvezuje da će svoje aktivnosti provoditi sukladno Zakonu i ovom Ugovoru.

Članak 101.

(1) Stranke ovog Ugovora suglasne su da u dobroj vjeri i dobroj volji zajednički rješavaju uvjete za rad i djelovanje Sindikata.

(2) Poslodavac se obvezuje da će o svom trošku Sindikatu odnosno njegovoj podružnici osigurati sljedeće uvjete:

• prostorije za održavanje sastanaka,

• uporabu telefona, telefaksa i računala s pristupom mreži,

• nesmetano i neposredno korištenje oglasnih ploča Poslodavca,

• umnožavanje dokumenata koji su nužni za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava radnika,

• obračun i ubiranje sindikalne članarine, njeno prosljeđivanje na račun Sindikata, te obustavu sindikalnih i ostalih kredita,

• sindikalnom povjereniku osigurati pravo na troškove putovanja, smještaja i dnevnica sukladno aktu Poslodavca i ovom Ugovoru.

Članak 102.

(1) Sindikalni povjerenici, odnosno predstavnici, imaju pravo kod Poslodavca štititi i promicati pojedinačna i kolektivna prava i interese članova Sindikata.

(2) Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku, omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka te pristup podacima važnim za ostvarivanje tog prava.

(3) Sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik, mora svoje pravo i obvezu iz stavka 1. ovog članka ostvarivati tako da ne šteti djelotvornosti poslovanja Poslodavca.

(4) Na zahtjev Poslodavca, svaki sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik, dužan je identificirati se odgovarajućom punomoći ili iskaznicom koja sadrži odgovarajuća ovlaštenja.

Članak 103.

(1) Sindikati samostalno određuju svoje predstavnike, odnosno povjerenike, iz redova svojih članova.

(2) Sindikati se obvezuju da će pisano izvijestiti Poslodavca o imenovanju, odnosno izboru, te opozivu sindikalnog povjerenika ili predstavnika.

(3) Sindikalni povjerenici prema odredbama ovog članka obavljaju svoje aktivnosti u radnom vremenu i primaju plaću u skladu s ovim Ugovorom i Ugovorom o radu.

(4) Ukoliko se aktivnosti sindikalnog povjerenika ne mogu obaviti u njegovo radno vrijeme (sudjelovanje u Kolektivnom pregovaranju, donošenju odluka važnih za radnike ili Poslodavca, a koje aktivnosti se moraju obaviti u vrijeme koje nije radno vrijeme sindikalnog povjerenika), Poslodavac će sindikalnom povjereniku isplatiti naknadu za aktivnost kao prekovremeni rad za efektivno provedene sate sindikalne aktivnosti. Odobrenje prekovremenog rada Sindikalnom povjereniku unosi evidentičar radnog vremena na temelju potvrde o obavljenom prekovremenom radu potpisanu od voditelja područja ili voditelja projekta na kojem je sindikalni povjerenik obavljao aktivnost.

(5) Sindikalnim povjerenicima, prema odredbama ovog članka, za vrijeme obavljanja dužnosti i godinu dana nakon prestanka obavljanja te dužnosti, Poslodavac može otkazati Ugovor o radu samo uz prethodnu suglasnost Sindikata.

(6) Sindikalnog povjerenika za vrijeme obavljanja te dužnosti, i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata, nije moguće rasporediti na drugo radno mjesto ili ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

(7) Svi sindikalni povjerenici kod Poslodavca uživaju zaštitu utvrđenu ovim Ugovorom.

Članak 104.

(1) Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi te dužnosti, smatra se ozljedom na radu kod Poslodavca.

(2) Poslodavac će na zahtjev Sindikata, radniku koji je imenovan na profesionalnu sindikalnu dužnost, omogućiti mirovanje prava i obveza iz radnog odnosa za vrijeme obavljanja te profesionalne dužnosti.

(3) Prava, obveze i odgovornosti sindikalnog povjerenika – profesionalca utvrdit će se Dodatkom ugovora o radu.

15. RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA I NAČELO SOCIJALNOG MIRA

Članak 105.

(1) Kada rješavanje sporova medu strankama ovog Ugovora nije moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, ustanovljuje se u roku od 5 (pet) dana, Mirovno vijeće.

(2) Smatra se da je medu strankama došlo do spora ako se one ne sporazume o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora, odnosno, o drugim prijedlozima za rješavanje spornih situacija.

Članak 106.

Mirovno vijeće ima 3 (tri) člana. Svaka strana imenuje po jednog člana u Mirovno vijeće. Stranke u sporu sporazumno imenuju trećeg člana.

Članak 107.

Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane, a mora se završiti u roku od 5 (pet) dana od pokrenutog postupka. O pitanjima koja nisu riješena ovim Ugovorom, a vezano za postupak mirenja, postupak će se provoditi sukladno odredbama Zakona o radu.

Članak 108.

(1) Stranke mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog Mirovnog vijeća. Mirenje je bezuspješno ako bilo koja strana pismeno izjavi da mirenje smatra neuspješnim, ako i kada koja od strana ne imenuje člana Mirovnog vijeća, odnosno, ako stranke ne imenuju trećeg člana vijeća.

(2) Svaki sporazum koji stranke postignu mora biti u pisanom obliku.

(3) Sporazum je sastavni dio Kolektivnog ugovora ako se na njega odnosi i dopunjuje ga, odnosno mijenja, tj. ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

Članak 109.

(1) Ako je mirenje neuspješno, stranke spora mogu rješavanje spora sporazumno povjeriti arbitraži. Arbitraža ima 7 (sedam) članova. Svaka strana imenuje 3 (tri) člana. Predsjednika i njegovog zamjenika obje strane određuju sporazumno.

(2) Postupak pred arbitražom stranke mogu urediti posebnim aktom. Arbitraža može odlučivati samo o pitanjima koje su pred nju iznijele stranke spora.

Članak 110.

(1) Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni zakona, drugog propisa, ili Kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na Zakonu, drugom propisu ili Kolektivnom ugovoru.

(2) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na pravičnosti. Arbitražna odluka mora biti obrazložena.

Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.

(3) Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

Članak 111.

Stranke se obavezuju da će Arbitražno vijeće utemeljiti u roku od 15 dana od dana nastanka spora, ako su suglasne da spor povjere arbitraži.

Članak 112.

Postupak pred Arbitražnim vijećem je hitan i mora se riješiti najkasnije u roku 10 (deset) dana od dana iznošenja spora pred arbitražu.

Članak 113.

Poslodavac će osigurati prostor i tehničko-administrativna sredstva potrebna za rad Arbitražnog vijeća. Svaka stranka ovog Ugovora snosi troškove rada člana Arbitražnog vijeća koje je izabrala, dok troškove rada Predsjednika arbitražnog vijeća stranke snose jednako.

16. ŠTRAJK

Članak 114.

Radnik ima pravo sudjelovati u štrajku, organiziranom na način predviđen Zakonom o radu.

Članak 115.

(1) Štrajk organizira i provodi sindikat u skladu sa Zakonom i sindikalnim pravilima.

(2) Štrajkom upravlja štrajkački odbor. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme trajanja štrajka.

Članak 116.

Kada je štrajk organiziran zbog neispunjena obveza Poslodavca utvrđenih u ovom Ugovoru, zbog čega radnici ne ostvaruju svoja prava, troškove štrajka snosi Poslodavac, a naročito plaće radnika.

17. TRAJANJE I PRIMJENA OVOG UGOVORA

Članak 117.

Ovaj Ugovor sklapa se na određeno vrijeme u trajanju od tri godine i smatra se sklopljenim kada ga potpisu ovlašteni predstavnici ugovornih stranaka.

18. IZMJENE, DOPUNE, OBNOVA

Članak 118.

(1) Svaka stranka ovog Ugovora ovlaštena je predložiti njegove izmjene i dopune.

(2) Prijedlog izmjena i dopuna iz stavka 1. ovog članka mora biti podnesen u pisanom obliku svim strankama i obrazložen.

(3) Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Ugovora, mora se o prijedlogu pismeno očitovati predlagatelju u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijedloga izmjena i dopuna.

(4) Prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Ugovora koji je odbijen pisanim putem ne može se ponoviti prije isteka roka od 1 (jednog) mjeseca od dana primitka očitovanja kojim se prijedlog odbija.

Članak 119.

Stranke će najmanje 30 (trideset) dana prije isteka roka na koji je sklopljen ovaj Ugovor, započeti pregovore o sklapanju novog Ugovora.

Članak 120.

Stranke su suglasne da će uložiti sve napore da postupak pregovaranja za sklapanje Kolektivnog ugovora završe u roku 60 dana od dana dostave Nacrta Kolektivnog ugovora.

19. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 121.

(1) Stranke ovog Ugovora osnovat će zajedničku komisiju koja će tumačiti odredbe i pratiti njegovu primjenu. Zajednička komisija ima 4 (četiri) člana od kojih svaka stranka imenuje po 2 člana.

(2) Komisija će se sastati prvi puta najkasnije u roku od 30 dana, od sklapanja ovog Ugovora.

Komisija za tumačenje odredbi radi prema potrebi, a na pismeni upit mora se pismeno očitovati u roku od sedam dana.

Članak 122.

Stranke utvrđuju da je Sindikat, koji je stranka ovog ugovora, prije njegova potpisivanja Poslodavcu predočio dokument koji mu daje ovlaštenje da bude stranka ovog Ugovora.

Članak 123.

Stranke su suglasne da će se sve odredbe normativnog dijela ovog Ugovora primjenjivati i nakon proteka vremena na koje je sklopljen, a sve do sklapanja novog.

Članak 124.

Ovaj Ugovor sačinjen je u 6 istovjetnih primjeraka od kojih svaka stranka zadržava po 2 primjerka, 2 primjerka se dostavljaju Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

Članak 125.

Ovaj Ugovor bit će javno objavljen u skladu s odredbama Zakona o radu.

Članak 126.

Tumačenje sadržaja odredbi ovog Ugovora ispravno je samo iz originalno potpisanog teksta ugovora i njegovih dodataka (aneksa).

Članak 127.

Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpis, a primjenjuje se od 1. studenoga 2011.

Zagreb, 7. studenoga 2011.