na snazi od 14.03.2024.
Uživajte...
Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za otvaranje i okončanje postupka prisilne likvidacije kreditnih institucija, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe, pravila, postupci i instrumenti u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija i ovlasti i zadaci tijela u postupku prisilne likvidacije kreditnih institucija i subjekata primjene ovoga Zakona.
Usklađenost s propisima Europske unije
Članak 2.
Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
1. Direktiva 2001/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o restrukturiranju i likvidaciji kreditnih institucija (SL L 125, 5. 5. 2001.)
2. Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12. 6. 2014.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18. 12. 2019.)
3. Direktiva (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27. 12. 2017.).
Subjekti Zakona
(1) Ovaj Zakon primjenjuje se na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je sukladno zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija dobila odobrenje za rad i podružnicu kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje.
(2) Postupak prisilne likvidacije može se provesti i nad kreditnom institucijom iz stavka 1. ovoga članka nad kojom je pokrenut postupak redovne likvidacije ili nad kojom je otvoren postupak sanacije.
(3) Nad kreditnom institucijom iz stavka 1. ovoga članka ne može se provesti stečajni postupak propisan zakonom kojim se uređuje stečaj.
(4) Nad kreditnom unijom ne može se provesti postupak prisilne likvidacije sukladno ovome Zakonu, već se provodi stečajni postupak sukladno zakonu kojim se uređuje stečajni postupak.
Pojmovi
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:
1. kreditna institucija je kreditna institucija kako je uređena člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L EU 176, 27. 6. 2013.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)
2. podružnica je podružnica kako je uređena člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
3. postupak prisilne likvidacije je postupak koji je nad kreditnom institucijom otvorilo javnopravno tijelo ili sud neke države članice i koji se vodi pod njegovim nadzorom s ciljem unovčenja imovine kreditne institucije, uključujući i postupke koji se okončavaju nagodbom ili nekom drugom sličnom mjerom, a s ciljem skupne namire vjerovnika te kreditne institucije
4. likvidator je svaka fizička ili pravna osoba koju je imenovalo javnopravno tijelo ili sud radi provođenja likvidacijskog postupka, čija je zadaća upravljanje imovinom kreditne institucije nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije, unovčavanje navedene imovine i namirenje vjerovnika kreditne institucije
5. nadzorno likvidacijsko tijelo je tijelo postupka prisilne likvidacije koje nadzire rad likvidatora. U Republici Hrvatskoj nadzorno likvidacijsko tijelo za potrebe ovoga Zakona je Hrvatska agencija za osiguranje depozita
6. skupština vjerovnika je tijelo postupka prisilne likvidacije koje čine svi vjerovnici s pravom glasa
7. likvidacijska imovina je sva imovina kreditne institucije nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije, a koja služi za namirenje svih vjerovnika te kreditne institucije sukladno ovome Zakonu
8. plan prisilne likvidacije je plan unovčenja imovine kreditne institucije nad kojom je otvoren postupak prisilne likvidacije
9. razlučni vjerovnici su vjerovnici koji imaju pravo na odvojeno namirenje svojih tražbina iz određenih dijelova likvidacijske mase odnosno imovine
10. izlučni vjerovnici su vjerovnici koji na temelju nekoga svoga stvarnog ili obveznog prava mogu tražiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji iz likvidacijske mase odnosno imovine
11. insolventnost je nemogućnost odnosno nesposobnost kreditne institucije da u svakom trenutku novčanim sredstvima podmiruje svoje dospjele novčane obveze
12. treća zemlja je strana država koja nije država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL L 1, 3. 1. 1994.).
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Ciljevi postupka prisilne likvidacije
Članak 5.
(1) Postupak prisilne likvidacije provodi se nad kreditnom institucijom radi kontroliranog izlaska te kreditne institucije s tržišta s ciljem smanjenja rizika i prelijevanja negativnih učinaka propasti kreditne institucije na ostatak financijskog tržišta te očuvanja financijske stabilnosti u Republici Hrvatskoj.
(2) Postupak prisilne likvidacije provodi se radi brzog i učinkovitog skupnog namirenja vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine kreditne institucije, unovčenjem imovine kreditne institucije i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.
Tijela postupka
Članak 6.
Tijela u postupku prisilne likvidacije su sud, likvidator, nadzorno likvidacijsko tijelo i skupština vjerovnika.
Opća načela za primjenu zakona
Članak 7.
Na postupak prisilne likvidacije kreditne institucije na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje stečaj i zakona kojim se uređuju pravila parničnog postupka pred trgovačkim sudovima, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
Nadležnost i sastav suda
Članak 8.
(1) U postupku prisilne likvidacije isključivo je stvarno i mjesno nadležan Trgovački sud u Zagrebu (u daljnjem tekstu: sud) neovisno o sjedištu kreditne institucije.
(2) U postupku prisilne likvidacije prvostupanjski postupak provodi sudac pojedinac.
(3) U postupku prisilne likvidacije drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću koje čine tri suca.
Načela postupka
Članak 9.
(1) Prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom može podnijeti samo Hrvatska narodna banka zbog razloga navedenih u članku 13. stavku 2. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije za kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji podnijet će likvidator.
(3) Postupci prisilne likvidacije su hitni.
(4) Sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su važne za postupak prisilne likvidacije kreditne institucije te radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze.
(5) Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.
(6) Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati ili podnositi ako se propusti rok odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(7) U postupku prisilne likvidacije ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.
Obrasci
Članak 10.
Za potrebe provođenja postupka prisilne likvidacije koriste se, na odgovarajući način, obrasci propisani zakonom kojim se uređuje stečaj.
Pristupanje dugu
Članak 11.
Na postupak otvaranja prisilne likvidacije ne primjenjuju se odredbe o pristupanju dugu propisane zakonom kojim se uređuje stečaj.
Troškovi postupka
Članak 12.
(1) U postupku prisilne likvidacije svaki vjerovnik snosi svoje troškove postupka, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) U troškove postupka prisilne likvidacije pripadaju:
1. sudski troškovi postupka prisilne likvidacije
2. tražbine neisplaćenih plaća radnika u brutoiznosu utvrđene u postupku prisilne likvidacije koje su veće od tri neisplaćene plaće koje radnik ostvaruje prema posebnom propisu, a najviše do iznosa tri neisplaćene minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Odredbe ove točke ne primjenjuju se na osobe koje su bile članovi uprave kreditne institucije
3. nagrade likvidatoru
4. drugi troškovi za koje je ovim Zakonom ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi postupka prisilne likvidacije.
(3) Iz likvidacijske mase najprije se namiruju troškovi postupka prisilne likvidacije i ostale obveze likvidacijske mase, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
Prijedlog i razlozi za pokretanje postupka prisilne likvidacije
(1) Savjet Hrvatske narodne banke donosi odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje postupka prisilne likvidacije sukladno zakonu kojim se uređuje postupak sanacije kreditnih institucija i investicijskih društava, ili po donošenju odluke Europske središnje banke o ukidanju odobrenja za rad sukladno Uredbi Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013.), a prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije na temelju odluke Savjeta Hrvatske narodne banke podnosi guverner Hrvatske narodne banke.
(2) Prisilna likvidacija nad kreditnom institucijom otvorit će se ako se utvrdi postojanje barem jednog od sljedećih razloga:
a) da je imovina kreditne institucije manja od njezinih obveza ili postoje objektivne okolnosti na temelju kojih se utvrđuje da će imovina institucije uskoro biti manja od njezinih obveza
b) da je stopa redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije manja od 4,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku kreditne institucije
c) da je stopa osnovnog kapitala kreditne institucije manja od 6 % ukupnog iznosa izloženosti riziku kreditne institucije
d) da je stopa regulatornog kapitala kreditne institucije manja od 8 % ukupnog iznosa izloženosti riziku kreditne institucije
e) da je iznos regulatornog kapitala banke manji od 5 milijuna eura odnosno iznos regulatornog kapitala štedne banke manji od 1 milijun eura odnosno iznos regulatornog kapitala stambene štedionice manji od 2,5 milijuna eura
f) da kreditna institucija nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze o njihovu dospijeću, a posebno ako je račun kreditne institucije po nalogu Financijske agencije u skladu sa zakonom kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima, blokiran duže od dva radna dana ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da ih institucija uskoro neće moći ispunjavati
g) da je Hrvatska narodna banka donijela rješenje o nedostupnosti depozita
h) da je ispunjen neki od uvjeta za ukidanje rješenja kojim je dano odobrenje za rad kreditnoj instituciji propisan zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da će nastupiti razlozi za ukidanje rješenja kojim je dano odobrenje za rad, uključujući i okolnosti koje upućuju da je kreditna institucija ostvarila ili će vjerojatno ostvariti gubitke koji prelaze značajan dio ili cijeli iznos regulatornog kapitala ili
i) da je kreditnoj instituciji nužna izvanredna javna financijska potpora kako je uređeno zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije u redovnoj likvidaciji može se podnijeti ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
– ako kreditna institucija u redovnoj likvidaciji ne provodi plan likvidacije u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija
– ako postoji vjerojatnost da kreditna institucija u redovnoj likvidaciji neće moći isplatiti preostale depozite ili
– ako postoji vjerojatnost da je imovina kreditne institucije u redovnoj likvidaciji manja od njezinih obveza.
(4) Odluka Hrvatske narodne banke iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati dan, sat i minutu njezina donošenja.
(5) O namjeri donošenja odluke o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije, Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita najmanje pet radnih dana prije odlučivanja o prijedlogu odluke.
(6) Hrvatska narodna banka obavijest o odluci o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije dostavit će Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita, Financijskoj agenciji, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, SKDD-CCP Smart Clear d.d. i kreditnoj instituciji za koju će podnijeti prijedlog, odmah kada je odluka i donesena, neposrednom dostavom, telefaksom, elektroničkom poštom ili na drugi pogodan način.
(7) Hrvatska narodna banka dužna je sudu podnijeti prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije najkasnije sljedećeg radnog dana nakon donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.
(8) U prijedlogu za pokretanje postupka prisilne likvidacije Hrvatska narodna banka navest će činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje razloga iz stavka 2. ovoga članka.
(9) Ako je u trenutku donošenja odluke o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije u toj kreditnoj instituciji bila imenovana posebna uprava prema odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, ona nakon dostave obavijesti nastavlja s radom i dužnostima prema ovome Zakonu.
(10) Ako u trenutku donošenja odluke Hrvatske narodne banke o podnošenju prijedloga za pokretanje prisilne likvidacije u toj kreditnoj instituciji nije bila imenovana posebna uprava sukladno zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka će istodobno s donošenjem odluke o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije imenovati posebnu upravu.
(11) Prava, obveze, ovlasti i odgovornosti posebne uprave iz stavaka 9. i 10. ovoga članka propisane su odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija i odredbama ovoga Zakona.
(12) Ako Hrvatska narodna banka za kreditnu instituciju u redovnoj likvidaciji utvrdi da je ispunjen uvjet iz stavka 3. ovoga članka, podnijet će prijedlog za otvaranje postupka prisilne likvidacije ako to nije učinio likvidator u postupku redovne likvidacije.
(13) Ako Hrvatska narodna banka podnosi prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije sukladno stavku 12. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe članka 22. stavaka 1. do 14. ovoga Zakona.
(14) Na kreditnu instituciju kojoj je ukinuto rješenje kojim je dano odobrenje za rad prije donošenja odluke suda o otvaranju postupka prisilne likvidacije na odgovarajući način primjenjuju se članci od 20. do 22. ovoga Zakona.
Imenovanje likvidatora
Članak 14.
(1) Nadzorno likvidacijsko tijelo dužno je u roku od dva radna dana od primitka prijedloga iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona podnijeti sudu prijedlog za imenovanje jednog ili više likvidatora.
(2) Likvidatorom može biti imenovana osoba upisana na listi likvidatora, a koju utvrđuje nadzorno likvidacijsko tijelo sukladno pravilniku iz stavka 6. ovoga članka. Likvidatorom se može imenovati samo fizička ili pravna osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i više od pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama u području bankarskog sektora.
(3) Likvidatorom u postupku prisilne likvidacije ne može biti imenovana osoba koja je prethodno bila radnik te kreditne institucije.
(4) Pravni učinci imenovanja likvidatora stupaju na snagu trenutkom navedenim u rješenju suda o otvaranju postupka prisilne likvidacije i imenovanju likvidatora.
(5) Lista likvidatora mora biti objavljena i stalno dostupna na internetskim stranicama nadzornog likvidacijskog tijela koje je dužno utvrditi, voditi i redovito ažurirati listu likvidatora.
(6) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje uvjete i postupak uvrštavanja na listu i brisanja s liste likvidatora.
Pravilnik o utvrđivanju liste likvidatora
Prethodni postupak i donošenje rješenja o otvaranju postupka prisilne likvidacije
Članak 15.
(1) U postupku prisilne likvidacije ne provodi se prethodni postupak propisan zakonom kojim se uređuje stečaj.
(2) Sud će u roku od osam dana od dana zaprimanja prijedloga Hrvatske narodne banke o pokretanju postupka prisilne likvidacije i prijedloga nadzornog likvidacijskog tijela o imenovanju likvidatora utvrditi jesu li ispunjeni razlozi za otvaranje postupka prisilne likvidacije iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona i odlučiti o prijedlozima.
(3) Rješenje o otvaranju postupka prisilne likvidacije mora sadržavati:
1. podatke za identifikaciju kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji
2. odluku o imenovanju i podatke za identifikaciju likvidatora
3. dan, sat i minutu otvaranja postupka prisilne likvidacije
4. poziv vjerovnicima da u roku od 60 dana od dana objave rješenja prijave svoje tražbine likvidatoru
5. poziv razlučnim i izlučnim vjerovnicima da obavijeste likvidatora o svojim pravima u roku od 60 dana od dana objave rješenja
6. poziv dužnicima kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji da svoje obveze bez odgode ispunjavaju likvidatoru za kreditnu instituciju u prisilnoj likvidaciji i
7. poziv na ispitno i izvještajno ročište.
(4) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka sud će odrediti da se otvaranje postupka prisilne likvidacije i imenovanje likvidatora upiše u registre, javne knjige, upisnike i očevidnike.
(5) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka sud će dostaviti podnositelju prijedloga, Hrvatskoj narodnoj banci, kreditnoj instituciji nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije, likvidatoru, nadzornom likvidacijskom tijelu, Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita, nadležnoj ispostavi porezne uprave prema sjedištu dužnika, nadležnom državnom odvjetništvu, pravnim osobama koje za kreditnu instituciju u prisilnoj likvidaciji obavljaju poslove platnog prometa te će ga objaviti na internetskoj stranici e-Oglasna ploča sudova istoga dana kad je doneseno.
Objava rješenja o otvaranju postupka prisilne likvidacije
Članak 16.
(1) Hrvatska narodna banka i nadzorno likvidacijsko tijelo objavit će rješenje suda o otvaranju postupka prisilne likvidacije na svojim internetskim stranicama.
(2) Likvidator u postupku prisilne likvidacije dužan je odmah po svom imenovanju objaviti rješenje o otvaranju postupka prisilne likvidacije na internetskim stranicama kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji.
(3) Uz objavu rješenja o otvaranju postupka prisilne likvidacije, likvidator mora objaviti poziv svim vjerovnicima kreditne institucije da prijave svoje tražbine. Poziv se mora objaviti na internetskim stranicama kreditne institucije, s naznakom da vjerovnici prijave kreditnoj instituciji svoje tražbine u roku kako je navedeno u rješenju o otvaranju postupka prisilne likvidacije.
Pravni lijek
Članak 17.
(1) Protiv rješenja suda o otvaranju postupka prisilne likvidacije žalbu može podnijeti fizička ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeđeni donošenjem rješenja o otvaranju postupka prisilne likvidacije.
(2) Protiv rješenja suda kojim se odbija ili odbacuje prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije žalbu može podnijeti i Hrvatska narodna banka.
(3) Žalba se podnosi sudu u roku od osam dana od dana objave rješenja na internetskoj stranici e-Oglasna ploča, ne odgađa izvršenje rješenja niti sud može izreći privremenu mjeru odgode izvršenja te je sud dužan žalbu dostaviti Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: drugostupanjski sud) sljedeći radni dan nakon dana primitka žalbe.
(4) O žalbi odlučuje drugostupanjski sud u roku od osam dana od dana primitka žalbe.
(5) Drugostupanjski sud može žalbu prihvatiti, u kojem slučaju će ukinuti rješenje prvostupanjskog suda i sam donijeti rješenje.
(6) Ako drugostupanjski sud odbije žalbu, rješenje prvostupanjskog suda postaje pravomoćno.
(7) Ako rješenje suda o otvaranju postupka prisilne likvidacije bude ukinuto i prijedlog za otvaranje postupka prisilne likvidacije bude pravomoćno odbijen, sve radnje likvidatora koje su poduzete prije toga i njihovi učinci ostaju na snazi.
(8) Revizija protiv rješenja drugostupanjskog suda nije dopuštena.
(9) U postupku iz stavka 3. ovoga članka te u postupku prisilne likvidacije koji je uređen ovim Zakonom ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.
Zakazivanje ispitnoga i izvještajnoga ročišta
Članak 18.
(1) Rješenjem o otvaranju postupka prisilne likvidacije sud će zakazati:
1. ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (u daljnjem tekstu: ispitno ročište)
2. ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća likvidatora odlučivati o daljnjem tijeku postupka prisilne likvidacije i planu prisilne likvidacije (u daljnjem tekstu: izvještajno ročište).
(2) Vrijeme između zadnjega dana roka za prijavljivanje tražbine i ispitnoga ročišta ne smije biti kraće od osam dana ni duže od 30 dana.
(3) Ispitno i izvještajno ročište održavaju se istodobno tako da se najprije održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište.
Pravne posljedice donošenja rješenja suda o otvaranju postupka prisilne likvidacije
Članak 19.
(1) Pravne posljedice otvaranja postupka prisilne likvidacije nastupaju danom objave rješenja suda o pokretanju postupka prisilne likvidacije.
(2) Danom objave rješenja suda o otvaranju postupka prisilne likvidacije dospijevaju sve nedospjele tražbine vjerovnika kreditne institucije nad kojom je otvoren postupak prisilne likvidacije.
(3) Ako se na tražbine iz stavka 2. ovoga članka nisu plaćale kamate, smatrat će se da su se na njih plaćale zakonske kamate i tražbine će se smanjiti na iznos koji bi, prema uračunavanju zakonskih kamata za vrijeme od otvaranja postupka prisilne likvidacije do dospijeća, odgovarao punom iznosu tražbine.
(4) Likvidator ima prava i obveze tijela kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije od trenutka navedenoga u rješenju suda o otvaranju postupka prisilne likvidacije i imenovanja likvidatora, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(5) Danom objave rješenja suda o otvaranju postupka prisilne likvidacije prestaju sve ovlasti glavne skupštine dioničara.
(6) Danom donošenja rješenja o otvaranju postupka prisilne likvidacije, ako Hrvatska narodna banka nije prethodno donijela rješenje o nedostupnosti depozita, nastupa osigurani slučaj sukladno zakonu kojim se uređuje osiguranje depozita.
(7) Danom otvaranja postupka prisilne likvidacije nazivu kreditne institucije dodaje se oznaka: »u prisilnoj likvidaciji« te se tako upisuje u sudski registar uz navođenje novog broja transakcijskog računa preko kojeg se odvija poslovanje kreditne institucije.
(8) Na pravne posljedice otvaranja postupka prisilne likvidacije na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravnim posljedicama o otvaranju stečajnog postupka propisana zakonom kojim se uređuje stečaj, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Dužnosti posebne uprave
Članak 20.
Posebna uprava, ili sanacijska uprava ako je nad kreditnom institucijom otvoren postupak sanacije, nakon donošenja odluke Hrvatske narodne banke o podnošenju prijedloga za otvaranje prisilne likvidacije, dužna je:
1. zaštititi i održavati imovinu kreditne institucije
2. nastaviti s vođenjem poslova kreditne institucije poštujući privremene zabrane iz članka 22. ovoga Zakona
3. dostaviti Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita podatke i dokumentaciju potrebnu za obračun i isplatu osiguranih depozita u skladu s odredbama Zakona kojim se uređuje osiguranje depozita
4. bez odgađanja otvoriti transakcijski račun kod druge kreditne institucije za potrebe primanja uplata iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona ili, ako već ima otvorene transakcijske račune, odrediti jedan transakcijski račun za tu svrhu te o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Dužnosti suradnje dosadašnjih članova uprave i drugih radnika kreditne institucije
Članak 21.
(1) Dosadašnji članovi uprave i sve druge ovlaštene osobe s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima kreditne institucije dužni su posebnoj upravi i likvidatoru bez odgađanja omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji kreditne institucije te sastaviti izvješće o primopredaji poslovanja.
(2) Dosadašnji članovi uprave kreditne institucije dužni su posebnoj upravi i likvidatoru dati sva obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju kreditne institucije.
(3) Svi radnici kreditne institucije dužni su surađivati s posebnom upravom i likvidatorom.
(4) Posebna uprava i likvidator imaju pravo udaljiti osobu koja onemogućuje njihov rad te ovisno o okolnostima pojedinog slučaja zatražiti pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova.
Privremene zabrane nakon donošenja odluke o podnošenju prijedloga za pokretanje prisilne likvidacije
(1) Odluka Savjeta Hrvatske narodne banke o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije danom, satom i minutom donošenja proizvodi sljedeće učinke:
1. privremenu zabranu provedbe osnova za plaćanje na teret računa kreditne institucije i na teret računa klijenata te kreditne institucije prema zakonu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima
2. privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja plaćanja sa svih svojih računa za svoje potrebe i da prima uplate na svoje račune
3. privremenu zabranu kreditnoj instituciji da pruža platne usluge i
4. privremenu zabranu kreditnoj instituciji da obavlja isplate i prijenos s računa svojih klijenata.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dopuštene su sljedeće uplate kojima dužnici ispunjavaju svoje obveze prema kreditnoj instituciji:
1. gotovinske uplate kreditnoj instituciji i
2. uplate na transakcijski račun koji kreditna institucija vodi kod druge kreditne institucije u skladu s člankom 20. točkom 4. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na transakcijski račun iz stavka 2. točke 2. ovoga članka posebna uprava može izvršiti gotovinske uplate.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka:
1. provodi na računu kreditne institucije konačnu namiru obračunanih platnih transakcija preko drugog platnog sustava do trenutka otvaranja postupka zbog insolventnosti nad tom kreditnom institucijom i
2. omogućuje povrat raspoloživih novčanih sredstava kreditne institucije iz drugih platnih sustava sukladno pravilima rada tih platnih sustava.
(5) Postupak namire iz stavka 4. ovoga članka provodi se sukladno propisanim pravilima rada platnog sustava iz novčanih sredstava koja je kreditna institucija izdvojila za te potrebe kod Hrvatske narodne banke prije trenutka otvaranja postupka prisilne likvidacije zbog insolventnosti.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za sve uplate na račune koje kreditna institucija ima otvorene u drugim kreditnim institucijama, u Republici Hrvatskoj ili izvan nje, izvršene protivno stavcima 1. i 2. ovoga članka nakon trenutka iz stavka 8. ovoga članka kreditna institucija dužna je izvršiti povrat novčanih sredstava platitelju ili poduzeti razumne mjere radi prijenosa novčanih sredstava korisniku iz te platne transakcije, a novčana sredstva kreditne institucije koja su primljena na ovaj način ne ulaze u likvidacijsku masu kreditne institucije.
(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dopuštena je provedba plaćanja kojima se provodi novčana namira onih transakcija iz sustava poravnanja koje se, u skladu sa zahtjevima platforme koja omogućava namiru transakcija s financijskim instrumentima po načelu isporuka uz plaćanje u novcu središnje banke, smatraju prihvaćenima i neopozivima te se posljedično nalog za prijenos novčanih sredstava smatra prihvaćenim i neopozivim u platnom sustavu kojim upravlja središnja banka, sukladno zakonu kojim se uređuje tržište kapitala. U tu svrhu dopušteni su prijenosi novčanih sredstava s računa kreditne institucije u platnom sustavu kojim upravlja središnja banka na namjenske novčane račune te kreditne institucije otvorene u tom platnom sustavu u svrhu novčane namire transakcija s financijskim instrumentima, kao i povrat novčanih sredstava s tih računa.
(8) Hrvatska narodna banka dužna je odmah po donošenju objaviti na svojim internetskim stranicama obavijest o odluci iz stavka 1. ovoga članka, koja mora sadržavati podatke o danu, satu i minuti donošenja kako su navedeni u izrijeci odluke iz stavka 1. ovoga članka.
(9) Hrvatska narodna banka dužna je obavijest iz stavka 8. ovoga članka bez odgode objaviti u najmanje dva dnevna lista Republike Hrvatske uz informaciju o posljedicama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(10) Dan, sat i minuta donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka smatraju se trenutkom otvaranja postupka zbog insolventnosti nad tom kreditnom institucijom u smislu zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima.
(11) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, posebna uprava može uz suglasnost Hrvatske narodne banke vršiti plaćanja iz gotovinskih sredstava kreditne institucije i s računa iz stavka 2. točke 2. ovoga članka samo ako su takva plaćanja nužna radi očuvanja imovine kreditne institucije.
(12) Za trajanja privremenih zabrana iz stavka 1. ovoga članka, ako kreditna institucija nema dovoljno gotovinskih sredstava ili sredstava na računu iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona, sva plaćanja nužna radi očuvanja imovine kreditne institucije u ime i za račun kreditne institucije podmirit će Hrvatska narodna banka.
(13) Zabrane iz stavka 1. ovoga članka prestaju danom, satom i minutom otvaranja postupka prisilne likvidacije ili istekom roka od dva radna dana od dana kad je Hrvatskoj narodnoj banci dostavljeno rješenje o odbacivanju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije, rješenje o obustavi postupka ili rješenje o odbijanju pokretanja postupka prisilne likvidacije.
(14) Likvidator u ime kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji i vjerovnici te institucije ovlašteni su pobijati sve isplate, prijenose i platne transakcije izvršene protivno privremenim zabranama iz stavka 1. ovoga članka nakon trenutka iz stavka 8. ovoga članka, osim plaćanja izvršenih u skladu s ostalim stavcima ovoga članka.
(15) Hrvatska narodna banka i likvidator u postupku redovne likvidacije mogu povući prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije.
(16) Hrvatska narodna banka i likvidator u postupku redovne likvidacije ne mogu povući prijedlog za pokretanje postupka prisilne likvidacije nakon što sud donese odluku o podnesenom prijedlogu.
Ovlaštenja suda
Članak 23.
Sud u postupku prisilne likvidacije:
1. odlučuje o otvaranju postupka prisilne likvidacije
2. imenuje i razrješava likvidatora
3. prati rad nadzornog likvidacijskog tijela
4. odobrava isplatu vjerovnika
5. donosi odluke o zaključenju i obustavi postupka prisilne likvidacije
6. odlučuje o svim drugim pitanjima u postupku prisilne likvidacije u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj, ako ovim Zakonom nije drukčije regulirano.
Dužnosti i ovlasti likvidatora
Članak 24.
(1) Imenovani likvidator preuzima ovlasti uprave kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji i dužan ih je izvršavati sukladno potrebama postupka prisilne likvidacije, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Imenovanje likvidatora upisuje se u sudski registar.
(3) Likvidator zastupa kreditnu instituciju u postupku prisilne likvidacije samostalno i pojedinačno.
(4) Na nagradu za rad i naknadu troškova likvidatora odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje stečaj koje uređuju nagradu za rad i naknadu troškova stečajnog upravitelja.
(5) Likvidator je dužan postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, a osobito:
1. osiguravati imovinu kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije
2. ažurirati poslovne knjige, knjigovodstvenu i drugu dokumentaciju kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije do dana otvaranja postupka prisilne likvidacije
3. odrediti povjerenstvo za popis imovine i sastaviti popis imovine kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije
4. sastaviti početnu bilancu odnosno izvještaj o početnom financijskom stanju kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije na dan otvaranja prisilne likvidacije
5. izraditi plan prisilne likvidacije u skladu s člankom 35. ovoga Zakona na koji nadzorno likvidacijsko tijelo daje suglasnost i koji odobrava skupština vjerovnika
6. pažnjom dobrog gospodarstvenika brinuti o završetku započetih, a neobavljenih poslova kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika
7. brinuti se o naplati tražbina kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije
8. sastaviti predračun troškova likvidacijskog postupka i dostaviti ga na prethodno odobrenje nadzornom likvidacijskom tijelu
9. očitovati se o prijavljenim tražbinama vjerovnika, uključujući i potraživanje Hrvatske agencije za osiguranje depozita po osnovi isplate osiguranih depozita.
(6) Likvidator je dužan sastaviti popis svih tražbina kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije u skladu s člankom 28. ovoga Zakona razvrstanih u isplatne redove sukladno članku 33. ovoga Zakona i do ispitnog ročišta očitovati se priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu, kako bi sud mogao donijeti rješenje kojim odlučuje u kojem iznosu i kojem isplatnom redu su utvrđene odnosno osporene pojedine tražbine.
(7) Od trenutka imenovanja pa do završetka postupka prisilne likvidacije u postupku prisilne likvidacije likvidator može, nakon odobrenja nadzornog likvidacijskog tijela i odobrenja suda, u ime kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije pobijati pravne radnje dužnika poduzete na štetu vjerovnika ako smatra da su potrebne radi ispunjavanja ciljeva postupka.
(8) Na pobijanje pravnih radnji kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije na odgovarajući način primjenjuju se pravila zakona kojim se uređuje stečaj, osim u slučaju iz članka 30. stavka 8. ovoga Zakona.
(9) Likvidator je dužan podnositi nadzornom likvidacijskom tijelu pisana izvješća o tijeku postupka prisilne likvidacije, redovito izvještavati o izvršenju naloga i uputa, a posebice o ekonomskom i financijskom stanju kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije i mjerama koje je proveo pri izvršavanju svojih dužnosti i to najmanje tromjesečno.
(10) Likvidator će po otvaranju postupka prisilne likvidacije bez odgode zatvoriti sve račune kreditne institucije i otvoriti novi račun kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji ili više računa ako za to ima potrebe te odrediti osobe ovlaštene za raspolaganje sredstvima na tim računima. Sredstva sa zatvorenih računa prenijet će na nove račune i o tome će se bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku, nadzorno likvidacijsko tijelo i dužnike kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije.
(11) Kreditna institucija kod koje kreditna institucija u postupku prisilne likvidacije zatraži otvaranje računa iz stavka 10. ovoga članka, otvara taj račun na temelju rješenja suda o otvaranju postupka prisilne likvidacije.
(12) Likvidator je dužan nakon donošenja rješenja o otvaranju postupka prisilne likvidacije, a najkasnije do dana održavanja izvještajnog ročišta iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona izraditi početnu likvidacijsku bilancu i plan prisilne likvidacije iz stavka 5. točke 5. ovoga članka te ih bez odgađanja dostaviti na prethodnu suglasnost nadzornom likvidacijskom tijelu. Na izradu početnih likvidacijskih financijskih izvješća odgovarajuće se primjenjuju propisi kojima se uređuje računovodstvo.
(13) Ako nadzorno likvidacijsko tijelo uskrati suglasnost na predloženi plan prisilne likvidacije, likvidator je dužan izmijeniti i dopuniti predloženi plan prisilne likvidacije u dodatnom roku koji će odrediti nadzorno likvidacijsko tijelo.
Prijenos sredstava kreditne institucije
(1) Nakon otvaranja postupka prisilne likvidacije likvidator je dužan bez odgađanja podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za prijenos sredstava kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji koja se vode kod Hrvatske narodne banke na transakcijski račun iz članka 24. stavka 10. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka dužna je postupiti po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prvi sljedeći radni dan.
Likvidacijska imovina
Članak 26.
(1) Likvidacijsku imovinu čini cjelokupna imovina kreditne institucije nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije te imovina koju ona stekne tijekom tog postupka.
(2) Likvidacijska imovina služi namirenju troškova likvidacijskog postupka te tražbina vjerovnika odnosno tražbina čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije.
Vjerovnici u postupku prisilne likvidacije kreditne institucije
Članak 27.
(1) Vjerovnici kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije su osobni vjerovnici kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji koji u vrijeme otvaranja postupka prisilne likvidacije imaju određenu imovinskopravnu tražbinu prema toj kreditnoj instituciji.
(2) Na prava vjerovnika kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje oporezivanje dobiti.
Tablice prijavljenih tražbina
Članak 28.
(1) Likvidator je dužan sastaviti:
1. tablicu prijavljenih tražbina s podacima koje sadrži obrazac za prijavu tražbina stečajnih vjerovnika
2. tablicu razlučnih prava koja su upisana u javnim knjigama, o kojima je obaviješten od razlučnih vjerovnika ili o kojima je saznao na drugi način, s podacima za identifikaciju razlučnog vjerovnika, iznos i pravnu osnovu tražbine osigurane razlučnim pravom i dio imovine kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji na koji se razlučno pravo odnosi i
3. tablicu izlučnih prava o kojima su ga obavijestili izlučni vjerovnici, s podacima za identifikaciju izlučnoga vjerovnika, pravnom osnovom izlučnoga prava i predmetom izlučnoga prava.
(2) U tablicama iz stavka 1. ovoga članka likvidator će određeno naznačiti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu.
(3) Izlučna i razlučna prava nisu predmet ispitivanja.
(4) Tablice iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na internetskoj stranici e-Oglasna ploča sudova najkasnije 30 dana nakon isteka roka za prijavu tražbina.
(5) Vjerovnici mogu osporiti tražbine drugih vjerovnika u roku od osam dana od dana objave tablice iz stavka 1. ovoga članka na internetskoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
Utvrđene tražbine
Članak 29.
(1) Tražbine prijavljene u propisanom roku smatraju se utvrđenim ako ih prizna likvidator i ne ospori drugi vjerovnik odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno.
(2) Na temelju tablice iz članka 28. ovoga Zakona sud na ispitnom ročištu donosi rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama. Tim rješenjem sud odlučuje i o upućivanju na parnični postupak radi utvrđivanja odnosno osporavanja tražbine.
(3) Rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama objavljuje se na internetskoj stranici e-Oglasna ploča sudova.
(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka pravo na žalbu ima svaki vjerovnik u dijelu koji se tiče njegove prijavljene tražbine odnosno tražbine koju je osporio likvidator.
Raspolaganje likvidacijskom imovinom i obveze likvidatora
(1) Likvidator je dužan, ako to nije prethodno učinila posebna uprava, u roku od pet radnih dana od dana donošenja rješenja o otvaranju postupka prisilne likvidacije dostaviti Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita svu dokumentaciju koja je potrebna u svrhu obračuna obeštećenja sukladno zakonu kojim se uređuje osiguranje depozita, a temeljem koje se utvrđuju sve tražbine vjerovnika trećeg višeg isplatnog reda, te utvrditi tražbine vjerovnika trećeg višeg isplatnog reda.
(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka likvidator je dužan utvrditi tražbine koje ulaze u prvi i drugi viši isplatni red.
(3) Likvidator može bez odgode isplatiti ili rezervirati potrebna sredstva za isplatu tražbina vjerovnika prvog višeg isplatnog reda koje je nesporno utvrdio, i prije održavanja ispitnog i izvještajnog ročišta.
(4) Likvidator može bez odgode isplatiti ili rezervirati potrebna sredstva za isplatu tražbina vjerovnika drugog višeg isplatnog reda koje je nesporno utvrdio ako je prethodno isplatio odnosno rezervirao potrebna sredstva za isplatu vjerovnika prvog višeg isplatnog reda sukladno stavku 3. ovoga članka i prije održavanja ispitnog i izvještajnog ročišta.
(5) U slučaju namirenja iz stavka 4. ovoga članka, likvidator može izvršiti prijeboj tražbine kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije po osnovi zahtjeva za prijenos sredstava kreditne institucije iz članka 25. ovoga Zakona s tražbinom Hrvatske narodne banke (raspoređene) utvrđene u drugom višem isplatnom redu.
(6) Po isplati i/ili rezervaciji sredstava likvidacijske imovine sukladno stavcima 3. i 4. ovoga članka, likvidator je dužan ostala novčana sredstva kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije bez odgode staviti Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita na raspolaganje za potrebe sustava osiguranja depozita u svrhu isplate obeštećenja, a maksimalno do iznosa ukupne obveze Hrvatske agencije za osiguranje depozita po osnovi isplate obeštećenja osiguranih depozita koju je likvidator utvrdio sukladno stavku 1. ovoga članka.
(7) Stavljanjem na raspolaganje sredstava iz stavka 6. ovoga članka Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita, ako se ista iskoriste za isplatu obeštećenja vjerovnika trećeg višeg isplatnog reda, smatra se izvršenom prva djelomična dioba u korist Hrvatske agencije za osiguranje depozita.
(8) Pravne radnje poduzete sukladno odredbama ovoga članka neće se smatrati pravnim radnjama kojima se remeti pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika odnosno kojima bi se pojedini vjerovnici stavljali u povoljniji položaj i nije ih dopušteno pobijati.
(9) Vjerovnici prvog i drugog višeg isplatnog reda koji smatraju da visina njihovih tražbina koju je likvidator utvrdio sukladno stavku 2. ovoga članka nije ispravno utvrđena, mogu prijaviti razliku svojih tražbina kako je to određeno ovim Zakonom. Prijavljenu razliku tražbina vjerovnika prvog i drugog višeg isplatnog reda utvrđuje sud na ispitnom i izvještajnom ročištu.
(10) Ako je pravomoćna odluka kojom se utvrđuje tražbina prvog ili drugog isplatnog reda donesena u postupku prisilne likvidacije nakon ispitnog i izvještajnog ročišta, takva tražbina smatra se troškom postupka prisilne likvidacije.
Osporene tražbine
Članak 31.
(1) Ako je likvidator osporio tražbinu, sud će vjerovnika uputiti na parnični postupak protiv kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji radi utvrđivanja osporene tražbine.
(2) Ako je koji od vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao likvidator, sud će vjerovnika uputiti na parnični postupak radi utvrđivanja osporene tražbine. Osporavatelj u takvom parničnom postupku nastupa u ime i za račun kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji.
(3) Ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, sud će u parnični postupak uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja.
(4) Tražbine vjerovnika s osnove obveze isplate obeštećenja za osigurane depozite koje se razvrstavaju u treći viši isplatni red ne mogu se osporavati.
Rok za pokretanje parničnog postupka
Članak 32.
(1) Ako osoba koja je upućena na parnični postupak ne pokrene parnični postupak u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o upućivanju u parnični postupak, smatrat će se da je odustala od prava na vođenje parničnog postupka.
(2) Ako osporavatelj tražbine za koju postoji ovršna isprava ne pokrene parnični postupak u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da je osporavanje otklonjeno.
Tražbine vjerovnika viših i nižih isplatnih redova
(1) Sve prijavljene tražbine čiji se iznosi i zakonska osnovanost ispituju, utvrđuju ili osporavaju tijekom ispitnog ročišta, moraju se razvrstati u isplatne redove.
(2) U tražbine prvog višeg isplatnog reda, neovisno o podnositelju prijave tražbine, razvrstavaju se:
1. tražbine radnika i prijašnjih radnika kreditne institucije nastale do otvaranja postupka prisilne likvidacije iz radnog odnosa
2. tražbine državnog proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće
3. otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(3) U tražbine drugog višeg isplatnog reda razvrstavaju se tražbine Hrvatske narodne banke i tražbine po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima.
(4) U tražbine trećeg višeg isplatnog reda razvrstavaju se tražbine osiguranih depozita odnosno tražbine Hrvatske agencije za osiguranje depozita u iznosu ukupne obveze s osnove obeštećenja za osigurane depozite u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita.
(5) U tražbine četvrtog višeg isplatnog reda ulaze tražbine podložnih depozita fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva koji prelaze iznos pokrića predviđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i depoziti fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva koji bi bili podložni depoziti da nisu položeni u podružnici kreditne institucije koja se nalazi u trećoj zemlji.
(6) U tražbine petog višeg isplatnog reda ulaze tražbine podložnih depozita koji prelaze iznos pokrića predviđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i tražbine depozita koji bi bili podložni depoziti da nisu položeni u podružnici kreditne institucije, koja se nalazi u trećoj zemlji, a koji depoziti nisu obuhvaćeni tražbinama četvrtog višeg isplatnog reda.
(7) U tražbine šestog višeg isplatnog reda razvrstavaju se sve ostale tražbine prema kreditnoj instituciji, osim onih:
1. koje su razvrstane u niže isplatne redove i
2. kod kojih je između vjerovnika i kreditne institucije ugovoreno da će se vjerovnik u likvidacijskom postupku namirivati nakon svih drugih vjerovnika viših i nižih isplatnih redova.
(8) Tražbine iz stavka 7. točke 2. ovoga članka namirivat će se prema sljedećem redoslijedu:
1. tražbine koje nisu obuhvaćene točkama 2. do 6. ovoga stavka
2. tražbine nositelja podređenog duga koji nije uključen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala
3. tražbine vlasnika instrumenata kojima se, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, ispunjava minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze te za koje je ugovoreno da se pri primjeni instrumenta unutarnje sanacije nad tom kreditnom institucijom vrijednost tih instrumenata do potrebnog iznosa smanji ili se instrumenti pretvore u dionice ili druge vlasničke instrumente
4. tražbine matičnih društava kao vlasnika instrumenata koje je društvo kći izdalo u svrhu ispunjavanja minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i podložne obveze na pojedinačnoj osnovi
5. glavnica podređenog duga koji predstavlja stavke dopunskog kapitala
6. glavnica podređenog duga koji predstavlja stavke dodatnog osnovnog kapitala.
(9) Za potrebe provedbe stavka 8. točaka 5. i 6. ovoga članka u mjeri u kojoj je instrument samo djelomično uključen u izračun regulatornog kapitala s cijelim instrumentom postupa se na način propisan stavkom 8. ovoga članka.
(10) Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova namiruju se prema navedenom redoslijedu:
1. kamate na tražbine vjerovnika od otvaranja postupka prisilne likvidacije
2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku prisilne likvidacije
3. novčane kazne izrečene za kazneno djelo ili prekršaj i troškovi kaznenoga ili prekršajnoga postupka
4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika
5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine.
(11) Tražbine iz stavka 7. točke 2. ovoga članka namirivat će se nakon tražbina iz stavka 10. ovoga članka.
(12) Kamate na tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku prisilne likvidacije, istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika.
(13) Iznos prijavljene i priznate tražbine Hrvatske agencije za osiguranje depozita po osnovi isplate obeštećenja za osigurane depozite, temeljena na podacima kreditne institucije dostavljene od strane likvidatora ili posebne uprave, može se naknadno promijeniti za iznose isplate obeštećenja po osnovi osiguranih depozita deponentima kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji čije je pravo na isplatu obeštećenja utvrđeno i priznato naknadno sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osiguranje depozita.
(14) Nakon namirenja tražbina vjerovnika iz članka 30. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona likvidator je dužan bez odgađanja provesti djelomičnu diobu u korist vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona.
(15) Djelomična dioba za tražbine vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona provodi se tako da se gotovinska sredstva s računa kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije uplate u korist Fonda osiguranja depozita. Isplate u korist tog računa likvidator je dužan izvršavati najmanje jednom mjesečno sve do trenutka isplate cjelokupnog iznosa koji je Hrvatska agencija za osiguranje depozita isplatila na ime obeštećenja po osnovi osiguranih depozita ili do trenutka zaključenja postupka prisilne likvidacije, a za sve pravne i druge radnje kojima bi se odgodila ta isplata likvidator je dužan dobiti prethodnu suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela.
(16) Ako pri prvoj djelomičnoj diobi kojom je obuhvaćena tražbina vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona ista nije isplaćena u cijelosti, za kasnije mjesečne djelomične diobe nije potrebna suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela odnosno suglasnost suda.
(17) Likvidator je dužan pri diobi iz stavka 14. ovoga članka voditi računa o tome da se iz likvidacijske mase:
1. osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza likvidacijske mase i za tu svrhu izdvojiti sredstva potrebna za pokriće onih takvih obveza za koje se osnovano može pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budućnosti i
2. izdvoje sredstva za osporene tražbine za koje je vjerovnik tražbine iz stavaka 2. i 3. ovoga članka likvidatoru podnio dokaz o podnesenoj tužbi radi utvrđenja te tražbine odnosno da je preuzeo prije pokrenutu parnicu.
Učinak odluke utvrđivanja tražbina
Članak 34.
(1) Pravomoćna odluka kojom se utvrđuje tražbina i njezin isplatni red odnosno skupina vjerovnika ili kojom se utvrđuje da tražbina ne postoji, djeluje prema kreditnoj instituciji u postupku prisilne likvidacije i svim vjerovnicima.
(2) Osoba koja uspije u parničnom postupku odnosno vjerovnik tražbine čije je osporavanje otklonjeno mogu tražiti od suda ispravak rješenja iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.
Plan prisilne likvidacije
Članak 35.
(1) Plan provođenja postupka prisilne likvidacije iz članka 24. stavka 5. točke 5. ovoga Zakona detaljno opisuje način na koji će se u što kraćem roku i što većem iznosu unovčiti imovina kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije za potrebe namirenja vjerovnika. Plan prisilne likvidacije može predvidjeti i drukčiji način unovčenja imovine od načina predviđenog odredbama zakona kojim se uređuje stečaj te predstavlja osnovu po kojoj se provodi postupak prisilne likvidacije kreditne institucije i obvezno sadržava:
1. procjenu realizacije imovine prema kriterijima prestanka poslovanja po načelu neograničenosti vremena poslovanja (gone concern), naplaćivanja tražbina i unovčenja materijalne imovine
2. iznos i ročnu strukturu osiguranih depozita po preostalim rokovima dospijeća i ukupan iznos osiguranih depozita
3. izvješće o ročnoj strukturi imovine i obveza po preostalim rokovima dospijeća
4. popis svih priznatih tražbina razvrstanih po isplatnim redovima
5. plan podmirenja obveza prema vjerovnicima
6. procjenu mogućnosti prodaje ili prijenosa imovine, prava i obveza kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije u cijelosti ili djelomično
7. plan komunikacije s vjerovnicima s posebnim osvrtom na deponente i isplate osiguranih i neosiguranih depozita
8. procjenu troškova postupka prisilne likvidacije, uključujući naknade likvidatora
9. način organizacije rada kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji i radni status radnika, uključujući troškove raskida ugovora o radu i drugih poslovnih aranžmana (eksternalizirane usluge, savjetničke usluge i slično)
10. plan otkazivanja ugovora i svih poslovnih aranžmana koji nisu nužni za poslovanje kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji
11. procjenu okončanja postojećih i potencijalnih budućih sudskih postupaka, uključujući potencijalne troškove za kreditnu instituciju u prisilnoj likvidaciji
12. vremenski okvir trajanja postupka prisilne likvidacije.
(2) Na predloženi plan prisilne likvidacije iz stavka 1. ovoga članka nadzorno likvidacijsko tijelo daje suglasnost, a odobrava ga skupština vjerovnika većinom glasova.
Provođenje postupka prisilne likvidacije
Članak 36.
(1) Likvidator je dužan okončati poslove kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije koji su u tijeku, naplatiti tražbine, unovčiti imovinu kreditne institucije i podmiriti vjerovnike u onoj mjeri koliko je moguće temeljem imovine kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije.
(2) Likvidator je ovlašten poduzimati sve potrebne mjere za ostvarivanje plana i ciljeva postupka prisilne likvidacije.
(3) Postupak prisilne likvidacije provodi se unovčenjem imovine kreditne institucije nad kojom je isti otvoren te namirenjem vjerovnika kreditne institucije sukladno njihovu razvrstavanju u isplatne redove kako je navedeno u članku 33. ovoga Zakona. Prvenstvo u namirenju imaju viši isplatni redovi počevši od prvog višeg isplatnog reda pa zatim svakog sljedećeg višeg isplatnog reda. Nakon namirenja svih vjerovnika viših isplatnih redova namiruju se niži isplatni redovi kako je predviđeno člankom 33. stavcima 10. i 11. ovoga Zakona.
(4) Vjerovnici svakog isplatnog reda namiruju se proporcionalno ostalim vjerovnicima istog isplatnog reda.
Unovčenje imovine u postupku prisilne likvidacije
Članak 37.
(1) Tijekom provođenja postupka prisilne likvidacije sukladno članku 36. ovoga Zakona, likvidator je dužan postupati u skladu s odobrenim planom prisilne likvidacije. Pri tome je ovlašten poduzimati pravne radnje sa svrhom cjelokupne ili djelomične prodaje imovine, s prijenosom ili bez prijenosa obveza kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji kao i ostale radnje unovčenja stečajne imovine kako je propisano zakonom kojim se uređuje stečaj pri čemu mu nije potrebna suglasnost kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije ni dioničara, vjerovnika ili bilo koje treće osobe te se na takve pravne radnje ne primjenjuju postupovne odredbe propisa kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava i tržište kapitala u dijelu koji bi bio suprotan ovom članku i svrsi pravnih radnji prodaje imovine.
(2) Ako se tijekom postupka prisilne likvidacije poduzimaju pravne radnje sa svrhom prodaje iz stavka 1. ovoga članka, nije dozvoljena prodaja kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije dužnika kao pravne osobe, nego samo prodaja njezine imovine i prijenos obveza u cijelosti ili djelomično.
(3) Obveze kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije koje se odnose na osigurane depozite vjerovnika sukladno članku 33. stavku 4. ovoga Zakona mogu biti predmetom poduzimanja pravnih radnji iz stavka 1. ovoga članka, bez obzira na to je li Hrvatska agencija za osiguranje depozita izvršila isplatu obeštećenja i stupila u poziciju osiguranog vjerovnika.
(4) Prijedlog poduzimanja pravnih radnji sa svrhom unovčenja imovine u postupku prisilne likvidacije čini sastavni dio plana prisilne likvidacije i odobrava ga skupština vjerovnika uz prethodnu suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela.
(5) Likvidator je uz prijedlog poduzimanja pravnih radnji iz stavka 4. ovoga članka dužan dostaviti nadzornom likvidacijskom tijelu obrazloženje opravdanosti i koristi istoga u cilju najboljeg mogućeg namirenja vjerovnika u postupku prisilne likvidacije.
Dužnosti i ovlasti nadzornog likvidacijskog tijela
Članak 38.
(1) U izvršavanju svojih ovlasti nadzorno likvidacijsko tijelo dužno je štititi interese svih vjerovnika u skladu s ciljevima propisanim u članku 5. ovoga Zakona.
(2) Nadzorno likvidacijsko tijelo dužno je nadzirati likvidatora i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek postupka prisilne likvidacije i namirenje vjerovnika, pregledavati poslove knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotova novca.
(3) U okviru svog djelokruga nadzorno likvidacijsko tijelo osobito:
1. usvaja početnu bilancu kreditne institucije i daje suglasnost na plan prisilne likvidacije koji predlaže likvidator u skladu s člankom 24. stavkom 5. točkom 5. ovoga Zakona
2. razmatra izvješća likvidatora o tijeku likvidacijskog postupka i ostvarenju plana prisilne likvidacije
3. daje odobrenje na predračun troškova likvidacijskog postupka
4. daje mišljenje sudu o unovčenju imovine kreditne institucije u likvidaciji, ako sud to zatraži
5. daje suglasnost likvidatoru za pravne radnje koje su od posebne važnosti za postupak prisilne likvidacije.
(4) U slučaju nedostatka raspoloživih novčanih sredstava tijekom postupka prisilne likvidacije, Hrvatska agencija za osiguranje depozita može podmiriti dospjele troškove postupka prisilne likvidacije, a koji joj se nadoknađuju u skladu s podmirivanjem troškova postupka prisilne likvidacije kako je to propisano člankom 12. ovoga Zakona.
(5) Hrvatska agencija za osiguranje depozita može financirati poduzimanje pravnih radnje sa svrhom prodaje ili prijenosa imovine, prava i obveza kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije u cijelosti ili djelomično, odobrene u planu prisilne likvidacije, uz uvjet da je trošak navedenih pravnih radnji manji od gubitaka koje bi fond osiguranja depozita pretrpio u postupku prisilne likvidacije bez poduzimanja navedenih pravnih radnji.
(6) Financiranje iz stavka 5. ovoga članka u postupku prisilne likvidacije uvjetovano je primjenom »tržišnog načela«, što znači da transakcije moraju biti provedene po tržišnim uvjetima te primjenom »načela najmanjeg troška« s ciljem minimiziranja potencijalnih gubitaka za sustav odnosno fond osiguranja depozita.
(7) Nadzorno likvidacijsko tijelo ovlašteno je davati likvidatoru pisane naloge i upute.
Skupština vjerovnika
Članak 39.
(1) Odredbe o skupštini vjerovnika propisane zakonom kojim se uređuje stečaj na odgovarajući način primjenjuju se na skupštinu vjerovnika u postupku prisilne likvidacije, ako nije drukčije određeno ovim Zakonom.
(2) Skupština vjerovnika sazvat će se na obrazloženi prijedlog:
1. likvidatora
2. nadzornog likvidacijskog tijela
3. najmanje pet vjerovnika koji nisu vjerovnici nižeg isplatnog reda, uz uvjet da zbroj tražbina vjerovnika, na temelju ocjene suda, prelazi jednu petinu iznosa tražbina svih vjerovnika koji ne pripadaju nižem isplatnom redu
4. jednog ili više vjerovnika koji ne pripadaju nižim isplatnim redovima, uz uvjet da zbroj njihovih tražbina, na temelju ocjene suda, prelazi dvije petine iznosa naznačenog u točki 3. ovoga stavka.
(3) Skupština vjerovnika ovlaštena je:
1. predložiti imenovanje novog likvidatora
2. donijeti sve odluke iz nadležnosti nadzornog likvidacijskog tijela
3. potvrditi plan prisilne likvidacije ako je isti dobio prethodnu suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela
4. odlučiti o drugim pitanjima važnim za provedbu i završetak postupka prisilne likvidacije u skladu s ovim Zakonom.
Izvješća u postupku prisilne likvidacije
Članak 40.
(1) Likvidator je dužan provoditi odobreni plan prisilne likvidacije i dostavljati tromjesečna izvješća o tijeku postupka prisilne likvidacije nadzornom likvidacijskom tijelu.
(2) Likvidator je dužan dostavljati izvješća o tijeku postupka prisilne likvidacije Hrvatskoj narodnoj banci za svako šestomjesečno razdoblje.
(3) Nakon što se podmire sve obveze kreditne institucije, likvidator je dužan izraditi izvješće o provedenom postupku prisilne likvidacije i prijedlog odluke o podjeli preostale imovine kreditne institucije.
(4) Izvješće i prijedlog iz stavka 3. ovoga članka odobrava nadzorno likvidacijsko tijelo.
Zaštita vjerovnika i podjela imovine
(1) Postoje li tražbine vjerovnika koje su sporne, likvidator je dužan prilikom diobe sredstava vjerovnicima isplatnog reda u kojem bi bila razvrstana osporena tražbina, a prije diobe vjerovnicima sljedećeg isplatnog reda, rezervirati sredstva za isplatu osporenih tražbina do okončanja postupka radi utvrđenja tražbine.
(2) Sve tražbine koje dioničar ima prema kreditnoj instituciji s obzirom na njegov status dioničara namiruju se s osnove njegova položaja kao dioničara odnosno tek nakon namirenja svih ostalih tražbina vjerovnika kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije i namirenja svih troškova postupka prisilne likvidacije.
(3) Ako ne postoje dionice koje daju različita prava pri podjeli imovine kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije, imovina se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu te kreditne institucije.
(4) Ako ulozi u temeljni kapital kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije nisu za sve dionice uneseni u istome omjeru, nadoknađuje se ono što je uloženo, a ostalo se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu te kreditne institucije.
(5) Ako imovina kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije nije dostatna za to da se nadoknadi ono što je uloženo, dioničari snose gubitke razmjerno sudjelovanju dionica u temeljnom kapitalu te kreditne institucije.
Završno ročište
Članak 42.
(1) Prigodom davanja suglasnosti za završnu diobu sud određuje završno ročište vjerovnika na kojem se:
1. raspravlja o završnom računu likvidatora
2. podnose prigovori na završni popis i
3. vjerovnici odlučuju o neunovčivim predmetima likvidacijske mase.
(2) Vrijeme između objave poziva za završno ročište i dana održavanja ne smije biti kraće od 30 dana ni duže od 60 dana.
(3) Sud će rješenjem na završnom ročištu odlučiti o prigovorima vjerovnika iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.
Okončanje postupka prisilne likvidacije
Članak 43.
(1) Postupak prisilne likvidacije likvidator je dužan okončati u roku od tri godine od dana otvaranja postupka prisilne likvidacije.
(2) Sud može likvidatoru produljiti rok iz stavka 1. ovoga članka uz prethodnu suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela, samo pod uvjetom kada je izvjesno da će produljenje roka utjecati na veće namirenje vjerovnika kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije.
(3) Nakon podjele cjelokupne imovine vjerovnicima odnosno nakon završne diobe, likvidator podnosi nadzornom likvidacijskom tijelu i Hrvatskoj narodnoj banci zaključno financijsko izvješće i izvješće o provedenoj prisilnoj likvidaciji.
(4) Likvidator podnosi sudu zahtjev za okončanje postupka prisilne likvidacije, kojem prilaže odluku nadzornog likvidacijskog tijela iz koje je vidljivo da su prihvaćena zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješća likvidatora.
(5) Sud donosi rješenje o obustavi i zaključenju postupka prisilne likvidacije i nalaže brisanje kreditne institucije iz sudskog registra.
(6) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka sud dostavlja nadzornom likvidacijskom tijelu i Hrvatskoj narodnoj banci te ga bez odgode objavljuje na internetskim stranicama suda.
(7) Kreditna institucija u postupku prisilne likvidacije prestaje postojati danom upisa brisanja iz sudskog registra.
(8) Poslovne knjige i dokumentacija kreditne institucije predaju se na čuvanje nadzornom likvidacijskom tijelu.
(9) Nadzorno likvidacijsko tijelo će vjerovnicima kreditne institucije nad kojom je proveden postupak prisilne likvidacije, a i drugim osobama koje učine vjerojatnim da za to imaju opravdani interes, odobriti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju iz stavka 8. ovoga članka.
(10) Pokaže li se poslije da je potrebno provesti daljnje mjere u prisilnoj likvidaciji kreditne institucije, nadzorno likvidacijsko tijelo će na prijedlog osobe koja na tome ima pravni interes ponovo imenovati prijašnjeg ili novog likvidatora.
Odgovornost za štetu
Članak 44.
(1) Likvidatori i nadzorno likvidacijsko tijelo moraju obavljati dužnosti u okviru ovoga Zakona s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i odgovaraju svim sudionicima ako su svojom krivnjom povrijedili koju od svojih dužnosti.
(2) Troškove u sudskim sporovima protiv likvidatora, a koji se odnose na obavljanje dužnosti iz ovoga Zakona, snosi kreditna institucija nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije.
Razrješenje likvidatora
Članak 45.
(1) Na prijedlog nadzornog likvidacijskog tijela sud će razriješiti imenovanog likvidatora te imenovati novog likvidatora.
(2) Nadzorno likvidacijsko tijelo će predložiti razrješenje likvidatora ako on ne obavlja svoju dužnost ili je ne obavlja na zadovoljavajući način.
(3) Ako imenovani likvidator podnese zahtjev za razrješenje, isti je dužan obavljati poslove do donošenja odluke o imenovanju novog likvidatora.
Zabrana promjene djelatnosti kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji
Članak 46.
Kreditna institucija nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije ne može promijeniti djelatnost tako da upiše brisanje djelatnosti pružanja bankovnih usluga iz predmeta poslovanja u sudskom registru i nastavi obavljati druge djelatnosti, već mora završiti postupak likvidacije i provesti upis brisanja društva u sudskom registru.
Opća odredba
Članak 47.
Odredbe o međunarodnom stečaju propisane zakonom kojim se uređuje stečaj na odgovarajući način primjenjuju se i u slučaju postupka prisilne likvidacije otvorenog nad kreditnom institucijom ili njezinom podružnicom, ako odredbama ovoga Zakona nije drukčije određeno.
Doseg primjene
Članak 48.
Odredbe ove glave Zakona primjenjuju se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i na njihove podružnice u drugim državama članicama, kreditne institucije iz druge države članice i na njihove podružnice u Republici Hrvatskoj i na podružnice kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da kreditna institucija iz treće zemlje ima podružnicu na području barem još jedne države članice.
Značenje pojedinih izraza
Članak 49.
Pojedini pojmovi u smislu ove glave, a u skladu s pravom svake države članice, imaju sljedeće značenje:
1. upravitelj je svaka osoba ili tijelo koje je postavilo tijelo državne uprave ili drugo državno tijelo, pravna osoba koja ima javne ovlasti (u daljnjem tekstu: javna tijela) ili sud radi provođenja reorganizacijskih mjera
2. upravne vlasti, agencije i druga tijela s javnim ovlastima ili sudovi su javna tijela ili sudovi država članica koji su nadležni za reorganizacijske mjere ili likvidacijske odnosno stečajne postupke
3. likvidator je svaka osoba ili tijelo koje je imenovalo javno tijelo ili sud radi provođenja likvidacijskog postupka
4. likvidacijski postupak je postupak koji je otvorilo javno tijelo ili sud neke države članice i koji se vodi pod njegovim nadzorom s ciljem unovčenja imovinskih vrijednosti, uključujući i postupke koji se okončavaju nagodbom ili nekom drugom sličnom mjerom
5. stečajni upravitelj je svaka osoba ili tijelo koje je imenovano od javnog tijela, suda ili vjerovnika, čija je zadaća da upravlja stečajnom masom i unovčava je odnosno da nadzire poslovanje stečajnog dužnika
6. stečajni postupak je postupak koji je otvorio sud ili drugo tijelo neke države članice nakon utvrđenja postojanja stečajnog razloga, a čija je posljedica potpuna ili djelomična zapljena imovine dužnika i imenovanje stečajnog upravitelja, koji se vodi pod nadzorom nadležnog suda odnosno tijela te čiji je cilj skupna namira vjerovnika stečajnog dužnika odnosno uređenje pravnog odnosa dužnika i njegovih vjerovnika, a osobito radi održavanja njegova poslovanja
7. reorganizacijska mjera je mjera čija je svrha očuvati ili obnoviti financijsko stanje kreditne institucije, a koje bi moglo utjecati na prije stečena prava trećih strana, uključujući mjere koje obuhvaćaju mogućnost suspenzije plaćanja, suspenzije mjera izvršenja ili smanjenje tražbina; te mjere uključuju primjenu instrumenata sanacije i izvršavanja ovlasti za sanaciju u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
8. nadležno tijelo je nadležno tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013
9. matična država članica kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 43. Uredbe (EU) br. 575/2013
10. država članica domaćin kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Pravni učinci odluke o reorganizacijskim mjerama
Članak 50.
Reorganizacijske mjere koje su javnopravno tijelo ili sud naložili kreditnoj instituciji iz druge države članice, a koja ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, provode se prema pravu matične države članice i imaju bez ograničenja pravni učinak na području Republike Hrvatske prema trećim osobama koji nastupa istodobno s nastupanjem pravnih učinaka u matičnoj državi članici.
Obavještavanje nadležnih tijela država članica domaćina
Članak 51.
(1) Ako se u Republici Hrvatskoj kao matičnoj državi članici donosi odluka o uvođenju reorganizacijske mjere nad kreditnom institucijom koja ima podružnicu u drugoj državi članici, Hrvatska narodna banka dužna je o toj odluci, kao i o njezinim konkretnim pravnim učincima bez odgode obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina te podružnice, i to prije uvođenja te mjere, a ako to nije moguće, neposredno nakon njezina uvođenja.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju primjene sanacijskih mjera u skladu s posebnim zakonom.
Obavještavanje nadležnog tijela matične države članice
Članak 52.
Ako se u Republici Hrvatskoj kao državi članici domaćinu donosi odluka o uvođenju reorganizacijskih mjera nad podružnicom kreditne institucije iz druge države članice, Hrvatska narodna banka dužna je o toj odluci obavijestiti nadležno tijelo matične države članice.
Javno obavještavanje
Članak 53.
(1) Ako bi provođenje reorganizacijskih mjera u Republici Hrvatskoj kao matičnoj državi članici nad kreditnom institucijom koja ima podružnicu u drugoj državi članici moglo utjecati na prava trećih u državi članici domaćinu i ako je protiv odluke o uvođenju reorganizacijskih mjera u Republici Hrvatskoj moguća žalba ili drugi pravni lijek, Hrvatska narodna banka objavit će obavijest o odluci o uvođenju reorganizacijske mjere u Službenom listu Europske unije i u dva dnevna lista svake države članice domaćina kako bi se olakšalo korištenje prava na žalbu ili drugog pravnog lijeka.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka u najkraćem će roku dostaviti Uredu za publikacije Europske unije kao i u dva nacionalna dnevna lista svake države članice domaćina.
(3) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na službenom jeziku odnosno službenim jezicima relevantne države članice, pri čemu se u toj obavijesti navodi koja je svrha i pravna osnova za donošenje reorganizacijske mjere, rokovi za podnošenje žalbe ili drugog pravnog lijeka, jasno naznačen datum kada ti rokovi istječu te potpuna adresa tijela ili suda nadležnog za odlučivanje o žalbi ili drugom pravnom lijeku.
(4) Reorganizacijska mjera iz stavka 1. ovoga članka izvršna je bez obzira na aktivnosti i ima pravni učinak u odnosu na vjerovnike, osim ako je drukčije propisano.
Međunarodna nadležnost za otvaranje likvidacijskog odnosno stečajnog postupka
Članak 54.
Kada je sud donio odluku o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom koja ima podružnicu u drugoj državi članici, ti će se postupci provoditi i u podružnici kreditne institucije koja posluje na području druge države članice i imat će pravni učinak prema trećim osobama.
Priznanje odluke o otvaranju likvidacijskog odnosno stečajnog postupka
Članak 55.
Odluka o otvaranju likvidacijskog odnosno stečajnog postupka nad kreditnom institucijom iz druge države članice koju je donijelo javnopravno tijelo ili sud matične države članice priznat će se u Republici Hrvatskoj bez daljnjih postupaka i pravni učinci te odluke nastupit će u Republici Hrvatskoj istodobno s nastupanjem pravnih učinaka u matičnoj državi članici.
Obavještavanje drugih nadležnih vlasti
Članak 56.
Ako se u Republici Hrvatskoj kao matičnoj državi članici donosi odluka o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom koja ima podružnicu u drugoj državi članici, Hrvatska narodna banka dužna je o toj odluci, kao i o njezinim konkretnim pravnim učincima bez odgode obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice domaćina te podružnice, i to prije otvaranja tog postupka, a ako to nije moguće, neposredno nakon njegova otvaranja.
Javno obavještavanje
Članak 57.
Ako se u Republici Hrvatskoj kao matičnoj državi članici donosi odluka o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom koja ima podružnicu u drugoj državi članici, likvidator će objaviti izreku odluke o otvaranju postupka prisilne likvidacije u Službenom listu Europske unije i u dva dnevna lista svake države članice domaćina, i to na službenom jeziku odnosno službenim jezicima države članice domaćina.
Obavještavanje poznatih vjerovnika
Članak 58.
(1) Ako se u Republici Hrvatskoj kao matičnoj državi članici donosi odluka o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom koja ima podružnicu u drugoj državi članici, likvidator će bez odgode o toj odluci obavijestiti i pojedinačno poznate vjerovnike koji svoje prebivalište, boravište ili sjedište imaju u drugim državama članicama.
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka posebno će se naznačiti rokovi koji se moraju poštivati, koje su posljedice propuštanja rokova, kome se tražbine prijavljuju, što prijava mora sadržavati, koje se isprave prilažu prijavi te koje su daljnje mjere propisane. Iz obavijesti mora jasno proizlaziti jesu li privilegirani vjerovnici i stvarnopravnim sredstvima osiguranja osigurani vjerovnici (vjerovnici koji su pridržali pravo vlasništva i razlučni vjerovnici) dužni prijaviti svoje tražbine.
(3) Za obavijest iz stavka 2. ovoga članka, koja se šalje na službenom jeziku odnosno službenim jezicima države članice u kojoj vjerovnik ima svoje prebivalište, boravište ili sjedište, upotrebljava se obrazac koji, osim podataka navedenih u stavku 2. ovoga članka, u zaglavlju na svim službenim jezicima Europskog gospodarskog prostora sadrži riječi: »Poziv za prijavu i obrazloženje tražbine. Poštivati rokove!«.
(4) Ministar nadležan za pravosuđe pravilnikom propisuje obrazac obavijesti iz stavka 3. ovoga članka.
Pravilnik o obavještavanju poznatih vjerovnika
Pravo na prijavu tražbina stranih vjerovnika
Članak 59.
(1) Vjerovnik kreditne institucije nad kojom je otvoren postupak prisilne likvidacije u Republici Hrvatskoj kao matičnoj državi članici, a koji svoje prebivalište, uobičajeno boravište ili sjedište ima u nekoj drugoj državi članici te vjerovnik s javnopravnim tražbinama ovlašteni su u dotičnom likvidacijskom postupku koji se vodi u Republici Hrvatskoj prijaviti svoju tražbinu.
(2) S tražbinama vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka postupa se na isti način i one imaju isti isplatni red kao i ekvivalentne tražbine koje su prijavili vjerovnici koji svoje prebivalište, boravište ili sjedište imaju u Republici Hrvatskoj.
(3) Vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka prijavljuju svoju tražbinu u skladu s uputama dobivenima u obavijesti iz članka 58. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Vjerovnik može svoju tražbinu prijaviti na službenom jeziku odnosno jednom od službenih jezika države članice u kojoj ima prebivalište, boravište ili sjedište pod uvjetom da prijava njegove tražbine i njezino obrazloženje nosi naslov »Prijava i obrazloženje tražbine« na hrvatskom jeziku. Likvidator može zahtijevati od vjerovnika da priloži ovjerovljene prijevode na hrvatski jezik prijave i obrazloženja tražbine.
Redovito obavještavanje vjerovnika
Članak 60.
Likvidator u postupku prisilne likvidacije dužan je redovito u pisanom obliku obavještavati vjerovnike o tijeku likvidacijskog postupka.
Mjerodavno pravo
Članak 61.
(1) Likvidacijski odnosno stečajni postupak nad kreditnom institucijom iz druge države članice provodi se u skladu s propisima matične države članice u kojoj je takav postupak otvoren, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Pravo matične države članice osobito uređuje:
1. koje imovinske vrijednosti pripadaju masi i kako treba postupati s imovinskim vrijednostima koje je kreditna institucija stekla nakon otvaranja likvidacijskog odnosno stečajnog postupka
2. ovlaštenja kreditne institucije i ovlaštenja likvidatora odnosno stečajnog upravitelja
3. pretpostavke za valjanost prijeboja
4. kakav učinak ima otvaranje likvidacijskog odnosno stečajnog postupka na ugovore kreditne institucije koje nije u potpunosti ispunila nijedna od ugovornih strana (»tekući ugovori«)
5. pravne učinke pokretanja likvidacijskog odnosno stečajnog postupka na pojedinačne postupke za ostvarivanje tražbina koje su pokrenuli vjerovnici, osim pravnih učinaka na parnice u tijeku prema članku 76. ovoga Zakona
6. koje se tražbine mogu prijaviti u likvidacijski odnosno stečajni postupak i kako treba postupati s tražbinama koje su nastale nakon otvaranja dotičnog postupka
7. prijavu, ispitivanje i utvrđivanje tražbina
8. diobu utrška dobivenog unovčenjem imovine kreditne institucije, isplatni red tražbina i prava vjerovnika koji su nakon otvaranja likvidacijskog odnosno stečajnog postupka na temelju stvarnog prava ili prijeboja djelomično namireni
9. pretpostavke i pravne učinke zaključenja likvidacijskog odnosno stečajnog postupka, posebno nagodbom
10. prava vjerovnika nakon zaključenja likvidacijskog odnosno stečajnog postupka
11. podatak o tome tko snosi troškove likvidacijskog odnosno stečajnog postupka, uključujući i troškove koji proizlaze iz njega i
12. koje su pravne radnje ništetne ili pobojne jer oštećuju ukupnost vjerovnika.
Činidbe u korist kreditne institucije
Članak 62.
(1) Ako osoba koja kreditnoj instituciji koja ima podružnicu u drugoj državi članici, a nad kojom je otvoren postupak prisilne likvidacije izravno podmiri svoju obvezu, takvim će ispunjenjem biti oslobođena svoje obveze ako joj otvaranje dotičnog postupka nije bilo poznato.
(2) Ako je obveza izravno podmirena prije javnog obavještavanja prema članku 57. ovoga Zakona, smatrat će se da osobi iz stavka 1. ovoga članka nije bila poznata činjenica da je otvoren postupak prisilne likvidacije sve dok se ne dokaže drukčije.
(3) Ako je obveza izravno podmirena nakon javnog obavještavanja prema članku 57. ovoga Zakona, smatrat će se da je osobi iz stavka 1. ovoga članka bila poznata činjenica da je otvoren postupak prisilne likvidacije sve dok se ne dokaže drukčije.
Aktivnosti u postupku likvidacije odnosno stečaja
Članak 63.
Ako je pokrenut postupak likvidacije odnosno otvoren stečajni postupak i donesena odluka o ukidanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji iz druge države članice koja ima podružnicu na području Republike Hrvatske, takva odluka ne sprječava daljnje obavljanje određenih aktivnosti podružnice te kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ako je to nužno ili primjereno za svrhu likvidacijskog odnosno stečajnog postupka.
Učinci postupka tijekom redovne likvidacije
Članak 64.
Ako propisi matične države članice ne sprječavaju da se u kreditnu instituciju iz druge države članice u kojoj je pokrenut postupak redovne likvidacije uvedu reorganizacijske mjere, uvođenje reorganizacijskih mjera imat će isti pravni učinak i na podružnicu te kreditne institucije na području Republike Hrvatske.
Likvidacija i stečaj nad podružnicom kreditne institucije iz treće zemlje
Članak 65.
(1) Ako Hrvatska narodna banka namjerava donijeti odluku o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije odnosno ako trgovački sud u Republici Hrvatskoj namjerava donijeti odluku o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad podružnicom kreditne institucije iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj, o toj će odluci kao i o njezinim konkretnim pravnim učincima bez odgode obavijestiti nadležno nadzorno tijelo matične države kreditne institucije iz treće zemlje.
(2) Ako se u Republici Hrvatskoj donese odluka o otvaranju postupka prisilne likvidacije nad podružnicom kreditne institucije iz treće zemlje koja ima podružnicu i u nekoj drugoj državi članici, nadležni trgovački sud u Republici Hrvatskoj dužan je o toj odluci kao i njezinim konkretnim pravnim učincima bez odgode obavijestiti Hrvatsku narodnu banku, koja će tu obavijest bez odgode dostaviti nadležnom nadzornom tijelu matične države kreditne institucije iz treće zemlje i nadležnom nadzornom tijelu te druge države članice, i to prije otvaranja tog postupka, a ako to nije moguće, neposredno nakon njegova otvaranja.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka odnosno sud ili likvidator nastojat će surađivati i uskladiti radnje s drugim nadležnim nadzornim tijelima.
Pravni učinci na određene ugovore i prava
Članak 66.
Za pravne učinke reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog postupka odnosno stečajnog postupka na:
1. ugovore o radu i radne odnose isključivo je mjerodavno pravo države članice mjerodavno za ugovor o radu
2. ugovore koji ovlašćuju na korištenje ili stjecanje neke nekretnine te za određivanje je li neka imovina nekretnina ili pokretnina isključivo je mjerodavno pravo države članice na čijem se području ta nekretnina nalazi
3. prava na nekoj nekretnini, brodu ili zrakoplovu, a koji se upisuju u javnu knjigu, isključivo je mjerodavno pravo države članice pod čijim se nadzorom ta javna knjiga vodi.
Stvarna prava trećih
Članak 67.
(1) Uvođenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog postupka odnosno stečajnog postupka ne utječe na stvarno pravo vjerovnika ili trećeg na materijalnoj ili nematerijalnoj, pokretnoj ili nepokretnoj imovini kreditne institucije iz Republike Hrvatske ili druge države članice i na točno određenim predmetima, i na određenoj skupini neodređenih predmeta čiji se sastav mijenja, koji se u trenutku uvođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog postupka odnosno stečajnog postupka nalaze na području neke druge države članice.
(2) Pravima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito:
1. pravo da se unovči ili da unovčiti predmet te da se iz utrška ili uporabe predmeta namiri, posebno na temelju založnog prava ili hipoteke
2. isključivo pravo naplatiti tražbinu, posebno na temelju založnog prava na nekoj tražbini ili na temelju cesije te tražbine radi osiguranja
3. pravo zahtijevati predaju određenog predmeta od svakog koji taj predmet posjeduje ili se koristi njime protivno volji ovlaštenika
4. stvarno pravo uživanja plodova iz određenog predmeta.
(3) Pravo koje je upisano u javnu knjigu i koje ima učinak prema trećima stjecanja prava u smislu stavka 1. ovoga članka izjednačeno je sa stvarnim pravom.
(4) Odredba stavka 1. ovoga članka ne priječi isticanje ništetnosti ili pobojnosti neke pravne radnje ako je to zakonom matične države članice dopušteno.
Pridržaj prava vlasništva
Članak 68.
(1) Uvođenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog postupka u odnosu na kreditnu instituciju iz Republike Hrvatske ili uvođenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog postupka odnosno stečajnog postupka kreditne institucije iz druge države članice koja kupuje neku stvar ne utječe na prava prodavatelja iz pridržaja prava vlasništva, pod uvjetom da se stvar u trenutku uvođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog postupka odnosno stečajnog postupka nalazila na području neke druge države članice, a ne one u kojoj je uvedena reorganizacijska mjera ili otvoren likvidacijski postupak odnosno stečajni postupak.
(2) Uvođenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog postupka u odnosu na kreditnu instituciju iz Republike Hrvatske ili uvođenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog postupka odnosno stečajnog postupka kreditne institucije iz druge države članice koja prodaje neku stvar nije osnova za, pod uvjetom da je dostava već uslijedila, raskid ili prestanak kupoprodajnog ugovora te ne sprječava stjecanje vlasništva kupca ako se ta stvar u trenutku uvođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog postupka odnosno stečajnog postupka nalazila na području neke druge države članice, a ne one u kojoj je uvedena reorganizacijska mjera ili otvoren likvidacijski odnosno stečajni postupak.
(3) Odredba stavka 1. ovoga članka ne priječi isticanje ništetnosti ili pobojnosti neke pravne radnje ako je to zakonom matične države članice dopušteno.
Prijeboj
Članak 69.
(1) Uvođenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog postupka odnosno stečajnog postupka ne utječe na ovlaštenje vjerovnika da prebije svoju tražbinu s tražbinom kreditne institucije iz Republike Hrvatske ili druge države članice ako je taj prijeboj dopušten prema pravu koje je mjerodavno za tražbinu te kreditne institucije.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne priječi isticanje ništetnosti ili pobojnosti neke pravne radnje ako je to zakonom matične države članice dopušteno.
Mjerodavno pravo za vlasničkopravne odnose ili druga prava na instrumentima
Članak 70.
(1) Tijekom provođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog postupka nad kreditnom institucijom iz Republike Hrvatske ili provođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog postupka odnosno stečajnog postupka nad kreditnom institucijom iz druge države članice za izvršavanje prava vlasništva ili drugih prava na instrumentima čije postojanje ili prijenos pretpostavlja upis u neku javnu knjigu, račun ili središnji depozitarni sustav koji vodi neka država članica ili koji se nalazi u nekoj državi članici mjerodavno je pravo u kojoj se ta javna knjiga, račun ili središnji depozitarni sustav u koji su dotična prava upisana nalazi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, tijekom provođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog postupka nad kreditnom institucijom iz Republike Hrvatske ili tijekom provođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog postupka odnosno stečajnog postupka nad kreditnom institucijom druge države članice za ugovore o povratnoj kupnji vrijednosnih papira mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na takve ugovore.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, tijekom provođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog postupka nad kreditnom institucijom iz Republike Hrvatske ili tijekom provođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog postupka odnosno stečajnog postupka kreditne institucije iz druge države članice na poslove koji se sklapaju na uređenom tržištu mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na takve poslove.
Ugovor o prijeboju i ugovor o obračunavanju
Članak 71.
Ne dovodeći u pitanje odredbe zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava kojima se uređuje isključenje određenih ugovornih uvjeta pri sanaciji i ovlast privremene odgode prava na otkaz ugovora, za ugovore o netiranju u postupku provođenja reorganizacijskih mjera i u postupku prisilne likvidacije mjerodavno je isključivo pravo koje je mjerodavno za ugovore.
Upravitelj, likvidator, stečajni upravitelj
Članak 72.
(1) Ako je u drugoj državi članici imenovan upravitelj, likvidator odnosno stečajni upravitelj nad kreditnom institucijom iz druge države članice, svoje imenovanje dokazuje u Republici Hrvatskoj ovjerenim prijepisom izvornika strane odluke kojom je imenovan ili potvrdom koju je izdala upravna vlast, tijelo s javnim ovlastima ili sud države članice. U Republici Hrvatskoj može se zahtijevati prijevod te odluke odnosno potvrde na hrvatski jezik bez legalizacije ili neke druge formalnosti.
(2) Upravitelj, likvidator odnosno stečajni upravitelj imenovan u drugoj državi članici, na području Republike Hrvatske ima sva ovlaštenja koja mu pripadaju prema pravu države članice te može imenovati osobe za provođenje postupka i zastupanje.
(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka pri izvršavanju svojih ovlaštenja dužne su poštivati zakone i propise Republike Hrvatske, a posebice glede načina unovčenja imovine i glede obavještavanja radnika. Ta ovlaštenja ne uključuju ovlaštenje na primjenu prisilnih sredstava ni ovlaštenje da odlučuju u sudskim ili drugim sporovima.
Upis u javne knjige
Članak 73.
(1) Uvođenje reorganizacijske mjere ili otvaranje likvidacijskog postupka odnosno stečajnog postupka u drugoj državi članici upisat će se u Republici Hrvatskoj na prijedlog upravitelja, likvidatora odnosno stečajnog upravitelja te upravne vlasti ili suda države članice u sudski odnosno odgovarajući poslovni registar, u zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji, upisnik zrakoplova te upisnik prava intelektualnog vlasništva.
(2) Ako je postupak prisilne likvidacije otvoren u Republici Hrvatskoj kao matičnoj državi, tada je likvidator dužan predložiti upis otvaranja postupka prisilne likvidacije u svim državama članicama domaćinima.
(3) Troškovi upisa smatraju se troškovima i izdacima postupka.
Radnje kojima se oštećuje ukupnost vjerovnika
Članak 74.
U slučaju otvaranja likvidacijskog postupka nad kreditnom institucijom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ne primjenjuje se pravo Republike Hrvatske o ništetnosti ili pobojnosti pravnih radnji kojima se oštećuje ukupnost vjerovnika ako osoba u čiju je korist pravna radnja poduzeta dokaže da:
1. za pravnu radnju kojom se oštećuje ukupnost vjerovnika nije mjerodavno pravo Republike Hrvatske, već pravo druge države članice i
2. da se ta pravna radnja u konkretnom slučaju prema pravu te druge države članice ne može pobiti.
Zaštita trećih
Članak 75.
(1) Kada se kreditna institucija iz Republike Hrvatske nakon uvođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog postupka odnosno kreditna institucija iz druge države članice nakon uvođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog odnosno stečajnog postupka namiruje prodajom nekretnine, tada se pravni učinak te pravne radnje određuje prema pravu države članice na čijem se području nalazi nekretnina.
(2) Kada se kreditna institucija iz Republike Hrvatske nakon uvođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog postupka odnosno kreditna institucija iz druge države članice nakon uvođenja reorganizacijske mjere ili otvaranja likvidacijskog odnosno stečajnog postupka namiruje prodajom broda, zrakoplova te instrumenata ili prava na instrumentima čije postojanje i prijenos pretpostavlja upis u javnu knjigu ili na račun ili u središnji depozitarni sustav koji se vodi u dotičnoj državi članici, tada se pravni učinak te pravne radnje određuje prema pravu države članice u kojoj se vodi ta javna knjiga, račun ili središnji depozitarni sustav.
Parnice u tijeku
Članak 76.
Za pravne učinke reorganizacijskih mjera ili likvidacijskog odnosno stečajnog postupka na parnice u tijeku o stvari koja ulazi ili o pravu koje ulazi u masu, mjerodavno je pravo države članice u kojoj se parnica vodi.
Obveza čuvanja povjerljivih informacija
Članak 77.
(1) Sve osobe, osim sudova, koje su u okviru obavještavanja i konzultacija predviđenih člankom 65. ovoga Zakona ovlaštene za davanje i primanje informacija podliježu obvezi čuvanja povjerljivih informacija u skladu s odredbama ovoga Zakona o razmjeni i čuvanju povjerljivih informacija.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju obveze čuvanja povjerljivih informacija propisane zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
Primjena odredaba ovoga Zakona na postupak prisilne likvidacije kreditne institucije u sanaciji
Članak 78.
Na postupak prisilne likvidacije kreditne institucije u sanaciji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
Primjena odredbi ovoga Zakona na prisilnu likvidaciju podružnice kreditne institucije iz treće zemlje
Članak 79.
Na prisilnu likvidaciju podružnice kreditne institucije iz treće zemlje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.
Donošenje pravilnika
Članak 80.
Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 14. stavka 6. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a pravilnik iz članka 58. stavka 4. ovoga Zakona ministar nadležan za pravosuđe donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prijelazne odredbe vezane za započete postupke prisilne likvidacije i stečajeve kreditnih institucija
Članak 81.
(1) Postupci prisilne likvidacije kreditnih institucija pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava i zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, koji su bili na snazi u vrijeme njihova pokretanja.
(2) Stečajni postupci nad kreditnim institucijama pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona kojim se uređuje stečaj i zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, koji su bili na snazi u vrijeme njihova pokretanja.
Stupanje na snagu
Članak 82.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2021.
Stupanje na snagu
Članak 8.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.