NN 146/2021 (30.12.2021.), Odluka o izvještajima za potrebe supervizije kreditnih institucija

Hrvatska narodna banka

2531

Na temelju članka 21. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 od 17. prosinca 2020. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nadzornog izvješćivanja institucija i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014 (Tekst značajan za EGP) (SL L 97, 19. 3. 2021.), članka 6. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/2070 od 14. rujna 2016. o provedbenim tehničkim standardima za predloške, definicije i informatička rješenja kojima se institucije koriste pri izvješćivanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i nadležnih tijela u skladu s člankom 78. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 2. 12. 2016.), članka 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/453 od 15. ožujka 2021. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu posebnih zahtjeva za izvješćivanje za tržišni rizik (Tekst značajan za EGP) (SL L 89, 16. 3. 2021.), članka 4. stavka 1. točke 3., članka 101. stavka 2. točke 6., članka 146.c, članka 162. stavka 1. i članka 290. točke 4. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013., 19/2015., 102/2015., 15/2018., 70/2019., 47/2020. i 146/2020.) te članka 43. stavka 2. točke 10. i članka 77. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008., 54/2013. i 47/2020.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU

O IZVJEŠTAJIMA ZA POTREBE SUPERVIZIJE KREDITNIH INSTITUCIJA

Predmet Odluke

Članak 1.

(1) Ovom Odlukom propisuju se:

1) obveza kreditne institucije da Hrvatskoj narodnoj banci dostavlja izvještaje odnosno podatke za sastavljanje izvještaja u svrhu obavljanja supervizije nad poslovanjem kreditne institucije

2) obveza kreditne institucije da dostavlja izvješća iz Smjernica Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA/GL/2019/05) od 9. prosinca 2019. o usklađenim definicijama i obrascima za planove financiranja kreditnih institucija na temelju Preporuke Europskog odbora za sistemske rizike od 20. prosinca 2012. (ESRB/2012/2) (u nastavku teksta: Smjernice EBA/GL/2019/05)

3) obveza kreditne institucije da dostavlja izvještaje o financijskim informacijama iz članka 11. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 od 17. prosinca 2020. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nadzornog izvješćivanja institucija i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014 (Tekst značajan za EGP) (SL L 97, 19. 3. 2021.; u nastavku teksta: Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/451) i na nekonsolidiranoj osnovi

4) vrste izvještaja koje Hrvatska narodna banka sastavlja na osnovi podataka koje dostavlja kreditna institucija

5) vrste izvještaja koje kreditna institucija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci

6) izvještajna razdoblja odnosno referentni datumi

7) rokovi dostavljanja izvještaja odnosno podataka za sastavljanje izvještaja za potrebe supervizije

8) način dostavljanja izvještaja za potrebe supervizije

9) informatičko rješenje za dostavu izvještaja iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 koje kreditna institucija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci

10) informatičko rješenje za dostavu izvještaja iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/2070 od 14. rujna 2016. o provedbenim tehničkim standardima za predloške, definicije i informatička rješenja kojima se institucije koriste pri izvješćivanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i nadležnih tijela u skladu s člankom 78. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 2. 12. 2016.; u nastavku teksta: Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2070) koje kreditna institucija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci

11) informatičko rješenje za dostavu izvještaja iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/453 od 15. ožujka 2021. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu posebnih zahtjeva za izvješćivanje za tržišni rizik (Tekst značajan za EGP) (SL L 89, 16. 3. 2021.; u nastavku teksta: Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/453) koje kreditna institucija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci

12) informatičko rješenje za dostavu izvještaja iz Smjernica Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA/GL/2020/07) od 2. lipnja 2020. za izvješćivanje i objavljivanje informacija o izloženostima koje podliježu mjerama primijenjenima u okviru odgovora na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 (u nastavku teksta: Smjernice EBA/GL/2020/07).

(2) Struktura i sadržaj izvještaja za potrebe supervizije, pravila za sastavljanje izvještaja te način popunjavanja i dostavljanja izvještaja u skladu s ovom Odlukom uređeni su Uputom za sastavljanje i dostavljanje izvještaja za potrebe supervizije, koja je sastavni dio ove Odluke.

Usklađenost s pravnim aktima Europske unije

Članak 2.

Ovom se Odlukom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP) (SL L 150, 7. 6. 2019.).

Obveznici primjene Odluke

Članak 3.

(1) Odredbe ove Odluke primjenjuju se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad.

(2) Odredbe ove Odluke na odgovarajući način primjenjuju se na podružnice kreditnih institucija iz trećih zemalja koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga.

Popis i vrste izvještaja

Članak 4.

(1) Za potrebe supervizije Hrvatska narodna banka prikuplja sljedeće izvještaje:

1) Izvještaj o izloženosti kreditnom riziku po rizičnim skupinama (RS4)

2) Izvještaj o dospjelim nenaplaćenim potraživanjima (DNP1)

3) Izvještaj o dužnicima s dugom preko pet milijuna kuna (D5M3)

4) Izvještaj o dioničarima kreditne institucije s tri i više posto dionica i s njima povezanim osobama (PD33)

5) Izvještaj o izloženostima prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom (POKI3)

6) Izvještaj o prodanim plasmanima (PROP1)

7) Izvještaj o prodanim plasmanima po kupcima plasmana (PROPK)

8) Izvještaj o ulaganju u kapital društava (UKT5)

9) Izvještaj o materijalnoj imovini (MIKI4)

10) Izvještaj o preuzetoj imovini (PIKI2)

11) Izvještaj o izloženostima prema dužnicima (ID5)

12) Izvještaj o izloženosti valutno induciranom kreditnom riziku (VIKR3)

13) Izvještaj o preostalom dospijeću potraživanja i obveza (ROC2)

14) Izvještaj o izloženosti davateljima zaštite (IDZ2)

15) Knjiga trgovanja – dnevna stanja (KT-DS)

16) Detaljna knjiga trgovanja (DKT)

17) Izvještaj o sastavu grupe kreditnih institucija u RH (S1)

18) Izvještaj o neto kratkim pozicijama (IKP)

19) Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije – ugovoreni novčani tokovi – fiksne kamatne stope (EVK UNT FKS)

20) Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije – ugovoreni novčani tokovi – promjenjive kamatne stope (EVK UNT PKS)

21) Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije – osnovni scenarij – fiksne kamatne stope (EVK OS FKS)

22) Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije – osnovni scenarij – promjenjive kamatne stope (EVK OS PKS)

23) Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije – neto diskontirane pozicije po scenarijima (EVK NDPS)

24) Agregirana promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije (EVK ZBR) i

25) Utjecaj kamatnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje na neto kamatni prihod (NKP).

(2) Za potrebe praćenja planova financiranja Hrvatska narodna banka prikuplja sljedeće izvještaje:

1) Imovina (P 01.01)

2) Obveze (P 01.02)

3) Pokazatelji likvidnosti (P 01.03)

4) Osigurani i neosigurani depoziti i neosigurani financijski instrumenti slični depozitima (P 02.01)

5) Javni sektor i središnja banka kao izvori financiranja (P 02.02)

6) Inovativne strukture financiranja (P 02.03)

7) Određivanje cijene: kreditna imovina (P 02.04)

8) Određivanje cijene: depoziti i ostale obveze (P 02.05)

9) Dvije najveće značajne valute i izvještajna valuta (P 02.06)

10) Planovi stjecanja, naplate i prodaje kreditne imovine (P 02.07)

11) Planovi stjecanja i prodaje obveza po depozitima (P 02.08)

12) Račun dobiti i gubitka (P 04.01)

13) Račun dobiti i gubitka za male i jednostavne kreditne institucije (P 04.02) i

14) Dužnički vrijednosni papiri: izdanja i otkupi (P 05.00).

(3) Hrvatska narodna banka od kreditnih institucija prikuplja izvještaje o financijskim informacijama iz članka 11. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 i na nekonsolidiranoj osnovi. Te izvještaje kreditna institucija dužna je dostavljati u skladu s pravilima iz članka 11. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 tako da se ta pravila prilagode nekonsolidiranoj osnovi izvještavanja.

(4) Izvještaji iz stavka 1. točaka od 1. do 14. ovog članka nazivaju se sastavljeni izvještaji. Izvještaji iz stavka 1. točaka od 15. do 25. te stavaka 2. i 3. ovog članka nazivaju se integralni izvještaji.

(5) Izvještaji iz stavka 1. točaka od 1. do 7. ovog članka nazivaju se mjesečni nekonsolidirani privremeni (NP) izvještaji.

(6) Izvještaji iz stavka 1. točaka od 8. do 16. te od 19. do 25. ovog članka nazivaju se tromjesečni nekonsolidirani privremeni (NP) izvještaji.

(7) Izvještaji iz stavka 1. točaka 8., 9., 15., 16. te od 19. do 25. ovog članka nazivaju se konsolidirani privremeni (KP) izvještaji.

(8) Izvještaji iz stavka 1. točaka 1., 2., 5., od 8. do 16. te od 19. do 25. ovog članka nazivaju se nekonsolidirani revidirani (NR) izvještaji.

(9) Izvještaji iz stavka 1. točaka 8., 9., 15., 16. te od 19. do 25. ovog članka nazivaju se konsolidirani revidirani (KR) izvještaji.

(10) Izvještaj iz stavka 1. točke 17. ovog članka naziva se izvještaj o grupi.

(11) Izvještaj iz stavka 1. točke 18. ovog članka naziva se dnevni izvještaj.

(12) Izvještaji iz stavka 2. ovog članka nazivaju se izvještaji o planovima financiranja.

(13) Izvještaji iz stavka 3. ovog članka nazivaju se izvještaji o financijskim informacijama.

Dostavljanje izvještaja

Članak 5.

(1) Kreditne institucije dužne su za potrebe supervizije dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci sastavljene izvještaje i integralne izvještaje na način uređen Uputom za sastavljanje i dostavljanje izvještaja za potrebe supervizije.

(2) Kreditna institucija dužna je podatke za sastavljanje izvještaja dostavljati na način propisan Odlukom o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

(3) Hrvatska narodna banka izrađuje sastavljene izvještaje iz ove Odluke u skladu s Uputom za sastavljanje i dostavljanje izvještaja za potrebe supervizije.

(4) Smatra se da je kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci dostavila sastavljene izvještaje ako je na način iz stavka 2. ovog članka dostavila podatke, na osnovi kojih Hrvatska narodna banka potom sastavlja izvještaje u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

(5) Nakon primitka podataka za sastavljanje izvještaja u skladu sa stavkom 2. ovog članka Hrvatska narodna banka sastavlja početne i konačne sastavljene izvještaje kreditnih institucija i dostavlja ih kreditnoj instituciji. Početne izvještaje Hrvatska narodna banka sastavlja prije isteka roka za dostavu, a nakon isteka toga roka sastavlja konačne izvještaje.

(6) Smatra se da je kreditna institucija dostavila sastavljeni izvještaj u roku propisanom člankom 9. ove Odluke ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) podaci za sastavljanje izvještaja zaprimljeni su u Hrvatskoj narodnoj banci u roku propisanom člankom 9. ove Odluke i

2) svi podaci koje je dostavila kreditna institucija zadovoljili su kontrole propisane Uputom za statističko i nadzorno izvješćivanje.

(7) Smatra se da je kreditna institucija dostavila integralni izvještaj u roku propisanom člankom 9. ove Odluke ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) izvještaj je zaprimljen u Hrvatskoj narodnoj banci u roku propisanom člankom 9. ove Odluke

2) izvještaj ispunjava tehničke zahtjeve propisane Uputom za sastavljanje i dostavljanje izvještaja za potrebe supervizije

3) ako se na izvještaj primjenjuju validacijska pravila iz Upute za sastavljanje i dostavljanje izvještaja za potrebe supervizije, izvještaj je zadovoljio sva ta pravila i

4) ako se na izvještaj primjenjuju validacijska pravila koja objavljuje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo na svojoj internetskoj stranici i koja vrijede za određeni izvještajni datum, izvještaj je zadovoljio sva ta pravila.

(8) Iznimno od stavka 6. točke 2. i stavka 7. točaka 3. i 4. ovog članka, Hrvatska narodna banka može u opravdanim slučajevima odstupiti od primjene određenih kontrola podataka koje dostavlja kreditna institucija, a u svrhu osiguravanja točnog i pravodobnog izvještavanja.

Prigovor na sastavljene izvještaje

Članak 6.

(1) Kreditna institucija može u roku od pet radnih dana od primitka konačnih sastavljenih izvještaja koje je Hrvatska narodna banka sastavila na osnovi dostavljenih podataka uložiti prigovor na sadržaj konačnih sastavljenih izvještaja. Prigovor se ulaže pismenim i elektroničkim putem na adrese navedene u Uputi za sastavljanje i dostavljanje izvještaja za potrebe supervizije.

(2) Hrvatska narodna banka dužna je o prigovoru na sadržaj konačnih sastavljenih izvještaja kreditne institucije iz stavka 1. ovog članka pismeno se očitovati u roku od pet radnih dana od dana zaprimanja prigovora.

(3) Prigovor iz stavka 2. ovog članka može uložiti samo uprava kreditne institucije ili osoba koju je ona za to u pismenom obliku ovlastila.

(4) Ako prigovor ulaže osoba koju je za to ovlastila uprava kreditne institucije, Hrvatska narodna banka razmotrit će prigovor samo ako mu je priložena preslika pripadajućega pismenog ovlaštenja.

(5) Ako kreditna institucija u roku iz stavka 1. ovog članka ne uloži prigovor na sadržaj konačnih sastavljenih izvještaja, smatrat će se da je suglasna s njihovim sadržajem.

(6) Ako Hrvatska narodna banka prihvati prigovor kreditne institucije iz stavka 1. ovog članka, izradit će izmijenjene konačne sastavljene izvještaje u skladu s prihvaćenim prigovorom i dostaviti ih kreditnoj instituciji. Na te izvještaje kreditna institucija više nema pravo prigovora te će se smatrati da je kreditna institucija suglasna s njihovim sadržajem.

Izvještajne obveze i referentni datumi za izvještaje koji jesu dio zajedničkoga izvještajnog okvira za kreditne institucije u Europskoj uniji

Članak 7.

(1) Značajna kreditna institucija koja nije mala i jednostavna institucija u smislu članka 4. stavka 1. točke 145. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.; u nastavku teksta: Uredba (EU) br. 575/2013) dužna je dostavljati izvještaje iz članka 4. stavka 2. točaka od 1. do 9., točke 12. i točke 14. ove Odluke, i to na osnovi kako je uređena stavkom 4. ovog članka.

(2) Značajna kreditna institucija koja nije mala i jednostavna institucija u smislu članka 4. stavka 1. točke 145. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja planira znatno restrukturiranje svoje bilance dužna je dostavljati izvještaje iz članka 4. stavka 2. točaka 10. i 11. ove Odluke, i to na osnovi kako je uređena stavkom 4. ovog članka.

(3) Značajna kreditna institucija koja jest mala i jednostavna institucija u smislu članka 4. stavka 1. točke 145. Uredbe (EU) br. 575/2013 dužna je dostavljati izvještaje iz članka 4. stavka 2. točaka od 1. do 8., točke 13. i točke 14. ove Odluke, i to na osnovi kako je uređena stavkom 4. ovog članka.

(4) Odredbe iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka kreditna institucija dužna je primjenjivati na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u skladu s glavom XXII. Zakona o kreditnim institucijama. Izvještaji izrađeni na konsolidiranoj osnovi nazivaju se konsolidirani izvještaji o planovima financiranja (FK). Ako kreditna institucija nema obvezu izrade konsolidiranih izvještaja, dužna je primjenjivati odredbe iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka na pojedinačnoj osnovi. Izvještaji izrađeni na pojedinačnoj osnovi nazivaju se nekonsolidirani izvještaji o planovima financiranja (FN).

(5) Kreditna institucija dužna je izvještaje o planovima financiranja dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci jedanput na godinu, sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne kalendarske godine.

(6) Iznimno od stavka 4. ovog članka, kreditna institucija koja nije matična kreditna institucija u EU-u dužna je o zahtjevu za koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) i neto stabilne izvore financiranja (NSFR) iz članka 4. stavka 2. točke 3. ove Odluke izvještavati na pojedinačnoj osnovi. Kreditna institucija koja jest matična kreditna institucija u EU-u dužna je o tim zahtjevima izvještavati na konsolidiranoj osnovi.

(7) Za potrebe stavaka 1., 2. i 3. ovog članka značajna kreditna institucija jest svaka kreditna institucija kojoj prosječni iznos imovine na kraju prethodne tri poslovne godine iskazane u revidiranim financijskim izvještajima prelazi iznos od sedam milijardi kuna.

(8) Kreditna institucija dužna je izvještaje o financijskim informacijama dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za referentne datume iz članka 2. stavka 1. točaka (b), (c) i (d) i stavka 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451.

Izvještajne obveze i referentni datumi za izvještaje koji nisu dio zajedničkoga izvještajnog okvira za kreditne institucije u Europskoj uniji

Članak 8.

(1) Kreditna institucija dužna je dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci mjesečne nekonsolidirane privremene izvještaje jedanput na mjesec sa stanjem na posljednji dan u mjesecu. Ovi izvještaji sastavljaju se na pojedinačnoj osnovi.

(2) Kreditna institucija dužna je dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci tromjesečne nekonsolidirane privremene izvještaje četiri puta godišnje, sa stanjem na dan 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca. Ovi izvještaji sastavljaju se na pojedinačnoj osnovi.

(3) Matična kreditna institucija u RH dužna je za svoju grupu kreditnih institucija u RH uređenu glavom XXII. Zakona o kreditnim institucijama dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci konsolidirane privremene (nerevidirane) izvještaje, i to na sljedeći način:

1) izvještaje iz članka 4. stavka 1. točaka 8., 9., 15. i 16. ove Odluke jedanput godišnje, sa stanjem na dan 30. lipnja

2) izvještaje iz članka 4. stavka 1. točaka od 19. do 25. ove Odluke četiri puta godišnje, sa stanjem na dan 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca.

(4) Kreditna institucija dužna je nakon isteka svake poslovne godine, sa stanjem na dan 31. prosinca, prema stanju u poslovnim knjigama nakon provedbe zakonske revizije, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci nekonsolidirane revidirane izvještaje. Ovi izvještaji sastavljaju se na pojedinačnoj osnovi.

(5) Matična kreditna institucija u RH dužna je za svoju grupu kreditnih institucija u RH uređenu glavom XXII. Zakona o kreditnim institucijama dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci konsolidirane revidirane izvještaje.

(6) Kreditna institucija dužna je dnevni izvještaj dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za svaki dan za koji postoji obveza dostave obavijesti iz članka 5. stavka 1., članka 7. stavka 1. ili članka 8. Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza.

(7) Matična kreditna institucija u RH dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvještaj o grupi sa stanjem na dan 31. prosinca. Ako se tijekom godine promijene sastav i/ili odnosi unutar grupe kreditnih institucija ili cijele grupe, odnosno ako se promijene podaci dostavljeni Hrvatskoj narodnoj banci, kreditna institucija dužna je dostaviti izmijenjeni izvještaj.

Rokovi dostave

Članak 9.

(1) Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvještaje iz ove Odluke u sljedećim rokovima:

1) mjesečne nekonsolidirane privremene izvještaje u roku od 42 kalendarska dana nakon izvještajnog datuma

2) tromjesečne nekonsolidirane privremene izvještaje u roku od 42 kalendarska dana nakon izvještajnog datuma

3) konsolidirane privremene izvještaje u roku od 42 kalendarska dana nakon izvještajnog datuma

4) nekonsolidirane revidirane izvještaje i konsolidirane revidirane izvještaje u roku iz članka 163. Zakona o kreditnim institucijama

5) dnevni izvještaj najkasnije do 15.30 sati sljedećega trgovinskog dana

6) izvještaj o grupi u roku od mjesec dana od 31. prosinca odnosno u roku od mjesec dana od nastanka promjene sastava i/ili odnosa unutar grupe

7) izvještaje o planovima financiranja najkasnije do 15. ožujka tekuće godine

8) izvještaje o financijskim informacijama u skladu s rokovima iz članka 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451.

(2) Ako je rok za dostavu iz stavka 1. točaka od 1. do 3., 6., 7. i 8. ovog članka subota, nedjelja ili blagdan, rok se pomiče na prvi sljedeći radni dan.

Informatička rješenja

Članak 10.

(1) Kreditna institucija dužna je dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci izvještaje iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451, Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/2070 i Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/453 na način propisan Uputom za sastavljanje i dostavljanje izvještaja za potrebe supervizije.

(2) Smatra se da je kreditna institucija Hrvatskoj narodnoj banci dostavila izvještaje iz stavka 1. ovog članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1) izvještaji su zaprimljeni u Hrvatskoj narodnoj banci u propisanim rokovima

2) svi izvještaji koje je dostavila kreditna institucija zadovoljili su tehničke zahtjeve propisane Uputom za sastavljanje i dostavljanje izvještaja za potrebe supervizije i

3) izvještaji su zadovoljili validacijska pravila koja objavljuje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo na svojoj internetskoj stranici i koja vrijede za određeni izvještajni datum.

Kvalitativni zahtjevi za planove financiranja

Članak 11.

(1) Značajna kreditna institucija dužna je uspostaviti internu politiku za transakcije koje smatra inovativnima.

(2) Značajna kreditna institucija dužna je donijeti interni dokument o procjeni cijena u kojemu će pojasniti makroekonomske faktore koji utječu na stope koje ulaze u obuhvat izvještaja iz članka 4. stavka 2. točaka 7. i 8. ove Odluke.

(3) Značajna kreditna institucija dužna je odrediti specifične interne postupke koji materijalno utječu na cjenovnu strategiju pri provođenju poslovanja (npr. sužavanje/širenje marži, materijalno povećanje izvora sredstava pružanjem kompetitivne cijene).

(4) Da bi se procijenilo čini li neka transakcija ili skup transakcija znatno restrukturiranje bilance, značajna kreditna institucija dužna je razmotriti njihov učinak na svoju strategiju poslovanja i plan financiranja te tu procjenu dokumentirati.

Prijelazne odredbe

Članak 12.

(1) Kreditna institucija dužna je:

− prve mjesečne nekonsolidirane privremene izvještaje u skladu s ovom Odlukom dostaviti sa stanjem na dan 31. siječnja 2022.

– prve tromjesečne nekonsolidirane privremene izvještaje u skladu s ovom Odlukom dostaviti sa stanjem na dan 31. ožujka 2022.

– prve konsolidirane privremene izvještaje u skladu s ovom Odlukom dostaviti sa stanjem na dan 31. ožujka 2022.

– prve nekonsolidirane revidirane i konsolidirane revidirane izvještaje u skladu s ovom Odlukom dostaviti sa stanjem na dan 31. prosinca 2022.

– prvi izvještaj o grupi u skladu s ovom Odlukom dostaviti sa stanjem na dan 31. prosinca 2022. (iznimno i prije ako se tijekom 2022. godine promijene sastav i/ili odnosi unutar grupe)

– prve izvještaje o planovima financiranja u skladu s ovom Odlukom dostaviti sa stanjem na dan 31. prosinca 2022.

(2) Kreditna institucija dužna je posljednje izvještaje u skladu s Odlukom o supervizorskim izvještajima kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 41A/2014., 127/2014., 67/2015., 119/2015., 7/2017., 44/2017., 120/2017., 85/2018., 47/2019., 14/2020., 59/2020. i 122/2020.) dostaviti za izvještajni datum 31. prosinca 2021. u sljedećim rokovima:

– nerevidirane privremene izvještaje i konsolidirane privremene izvještaje do 11. veljače 2022.

– nekonsolidirane revidirane izvještaje do 31. ožujka 2022.

– konsolidirane revidirane izvještaje Izvještaj o ulaganju u kapital društava (UKT5) i Izvještaj o materijalnoj imovini (MIKI4) do 31. ožujka 2022.

(3) Posljednjim konsolidiranim revidiranim izvještajima Izvještaj o izloženosti kreditnom riziku po rizičnim skupinama (RS4), Izvještaj o dospjelim nenaplaćenim potraživanjima (DNP1) i Izvještaj o preostalom dospijeću potraživanja i obveza (ROC2) u skladu s Odlukom o supervizorskim izvještajima kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 41A/2014., 127/2014., 67/2015., 119/2015., 7/2017., 44/2017., 120/2017., 85/2018., 47/2019., 14/2020., 59/2020. i 122/2020.) smatraju se konsolidirani revidirani izvještaji koje su kreditne institucije dostavile za referentni datum 31. prosinca 2020.

(4) Kreditna institucija dužna je posljednje izvještaje u skladu s Odlukom o izvješćivanju o planovima financiranja (»Narodne novine«, br. 122/2020.) dostaviti za izvještajni datum 31. prosinca 2021. do 15. ožujka 2022.

(5) Kreditna institucija dužna je posljednje izvještaje u skladu s Odlukom o informatičkim rješenjima za dostavu izvještaja kreditnih institucija u skladu s propisima Europske unije (»Narodne novine«, br. 9/2018., 120/2018. i 96/2021.) dostaviti za izvještajni datum 31. prosinca 2021. u skladu s rokovima iz relevantnih provedbenih uredbi Komisije.

Prestanak važenja Odluke

Članak 13.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o supervizorskim izvještajima kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 41A/2014., 127/2014., 67/2015., 119/2015., 7/2017., 44/2017., 120/2017., 85/2018., 47/2019., 14/2020., 59/2020. i 122/2020.), Odluka o izvješćivanju o planovima financiranja (»Narodne novine«, br. 122/2020.) i Odluka o informatičkim rješenjima za dostavu izvještaja kreditnih institucija u skladu s propisima Europske unije (»Narodne novine», br. 9/2018., 120/2018. i 96/2021.).

Stupanje na snagu

Članak 14.

Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2022.

O. br. 362-091/12-21/BV

Zagreb, 20. prosinca 2021.

Guverner Boris Vujčić, v. r.

UPUTA ZA SASTAVLJANJE I DOSTAVLJANJE IZVJEŠTAJA ZA POTREBE SUPERVIZIJE

I. Uvod

1. Ova je Uputa sastavni dio Odluke o izvještajima za potrebe supervizije kreditnih institucija.

2. Uputom se zasebno uređuju sljedeći dijelovi:

1. način izrade sastavljenih izvještaja kreditnih institucija na osnovi podataka koje kreditne institucije dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci u obliku izvješća definiranih Odlukom o statističkom i nadzornom izvješćivanju (poglavlje II.) i

2. upute za izradu i način dostave integralnih izvještaja kreditnih institucija (poglavlje III.).

3. Pojmovi upotrijebljeni u ovoj Uputi imaju sljedeće značenje:

1. HNB-ov popis valuta jest popis novčanih jedinica i njihovih oznaka u skladu s podzakonskim propisima Hrvatske narodne banke na temelju Zakona o platnom prometu

2. tehnička definicija jest definicija točaka podataka iz jedinstvenog obrasca s točkama podataka utvrđenog u prilogu XIV. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 i prilogu III. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/453 koje objavljuje i ažurira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo

3. validacijska pravila iz tehničke definicije jesu validacijska pravila utvrđena u Prilogu XV. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 koje objavljuje i ažurira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

II. Izrada sastavljenih izvještaja

II.1. Opće odredbe

4. Sadržaj dijela Upute u vezi sa sastavljanjem izvještaja temelji se na pojmovima određenima Odlukom o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

5. Glede izrade sastavljenih izvještaja kreditnih institucija, u ovoj se Uputi određuju zakonska i podzakonska osnova te podatkovna osnova za sastavljanje.

6. Tablice u kojima su navedena pravila za sastavljanje izvještaja nalaze se u Prilogu I. ove Odluke.

7. Podatkovnu osnovu za sastavljanje izvještaja čine podaci koje kreditne institucije dostavljaju u izvješćima prema Odluci o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

8. Prigovor na sastavljene izvještaje dostavlja se:

1. pismeno na sljedeću adresu:

Hrvatska narodna banka

Sektor bonitetne regulative i metodologije

Trg hrvatskih velikana 3

10002 Zagreb

2. elektronički na adresu [email protected].

II.2. Pravila za izradu sastavljenih izvještaja

9. Na osnovi podataka koje kreditne institucije dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci u obliku izvješća definiranih Odlukom o statističkom i nadzornom izvješćivanju u Hrvatskoj narodnoj banci izrađuju se sastavljeni izvještaji iz ove Odluke, a u skladu s pravilima za sastavljanje navedenima u ovoj Uputi i u Prilogu 1. ove Odluke.

10. Sastavljeni izvještaji sastavljaju se na osnovi izvješća određenih Odlukom o statističkom i nadzornom izvješćivanju koja su dostavljena za relevantni datum (iznosi koji se odnose na stanja) ili relevantno razdoblje (iznosi koji se odnose na promjene), a u skladu s rokovima utvrđenima u Odluci o statističkom i nadzornom izvješćivanju i u ovoj Odluci.

11. U pravilima za sastavljanje u Prilogu 1. ove Odluke oznaka »*« znači bilo koji modalitet relevantnog obilježja.

12. Ako je u pravilima za izračun pozicije u sastavljenom izvještaju propisan modalitet nekog obilježja za instrumente za koje se u skladu s Odlukom o statističkom i nadzornom izvješćivanju to obilježje ne popunjava, tada se za potrebe sastavljanja izvještaja takvi instrumenti tretiraju kao da im je pridružen modalitet »N«.

13. Datoteka koju Hrvatska narodna banka dostavlja kreditnim institucijama, koja sadržava sastavljene izvještaje, sastavljena je u skladu sa standardom 65001: Unicode (UTF-8).

II.2.1. Izvještaj o izloženosti kreditnom riziku po rizičnim skupinama

14. Izvještaj o izloženosti kreditnom riziku po rizičnim skupinama (u nastavku teksta: izvještaj RS4) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama i na temelju podzakonskog propisa Hrvatske narodne banke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine.

15. Struktura izvještaja RS4 definirana je u poglavlju I.1.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.1.2. Priloga I. ove Odluke.

16. Izvještaj RS4 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješću »AA«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »AA« za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja RS4, a u skladu s poglavljem I.1.2. Priloga I. ove Odluke.

17. U izvještaju RS4 prikazane su po pojedinim rizičnim skupinama bilančne izloženosti i izvanbilančne obveze iz podzakonskog propisa Hrvatske narodne banke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine.

18. U izvještaju RS4 stavke izloženosti prikazane su na posljednji dan izvještajnog razdoblja, i to prema bruto knjigovodstvenoj vrijednosti, tj. prije umanjenja vrijednosti.

19. U izvještaju RS4 bilančne su izloženosti podijeljene u portfelj »Financijska imovina po amortiziranom trošku« i u portfelj »Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit«.

20. Potraživanja po kamatama i potraživanja po naknadama za pojedine financijske instrumente prikazana su zasebno u svakom od relevantnih portfelja financijske imovine.

21. U izvještaju RS4 fer vrijednosti ugrađenih derivata prikazane su unutar iznosa odnosnoga financijskog instrumenta.

22. Na razini pojedinačne vrste bilančne izloženosti u izvještaju RS4 prezentirani su nedospjeli dio potraživanja, dospjeli dio potraživanja i umanjenje vrijednosti.

II.2.2. Izvještaj o dospjelim nenaplaćenim potraživanjima

23. Izvještaj o dospjelim nenaplaćenim potraživanjima (u nastavku teksta: izvještaj DNP1) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

24. Struktura izvještaja DNP1 definirana je u poglavlju I.2.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.2.2. Priloga I. ove Odluke.

25. Izvještaj DNP1 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješću »AE«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »AE« za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja DNP1, a u skladu s poglavljem I.2.2. Priloga I. ove Odluke.

26. U izvještaju DNP1 prezentirane su stavke imovine po kojima postoje dospjela nenaplaćena potraživanja u skladu s pojedinim vremenskim razredima dospjelosti potraživanja.

27. U izvještaju DNP1 stavke imovine po kojima postoje dospjela nenaplaćena potraživanja prezentirane su prema bruto knjigovodstvenoj vrijednosti, tj. prije umanjenja za iznos ispravaka vrijednosti.

II.2.3. Izvještaj o dužnicima s dugom preko pet milijuna kuna

28. Izvještaj o dužnicima s dugom preko pet milijuna kuna (u nastavku teksta: izvještaj D5M3) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

29. Struktura izvještaja D5M3 definirana je u poglavlju I.3.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.3.2. Priloga I. ove Odluke.

30. Izvještaj D5M3 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješćima »AA«, »AF«, »AN« i »PO«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »AA«, »AF«, »AN« i »PO«, za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja D5M3, a u skladu s poglavljem I.3.2. Priloga I. ove Odluke.

31. U izvještaju D5M3 prikazuje se matični broj dužnika koji je kreditna institucija dostavila u izvješćima »AA«, »AF«, »AN« i izvješću »PO« upotrebom modaliteta obilježja »P matični broj«, »P porezni broj« ili »Protustranke pojedinačno«.

32. Utvrđivanje vrijednosti kod pojedinih dužnika u izvještaju D5M3 temelji se na matičnom broju, a obuhvaćene su sve protustranke (dužnici) koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »IZ«, pri čemu zaduženost pojedinog dužnika prezentiranu u izvještaju D5M3 čine svi dospjeli i nedospjeli kratkoročni i dugoročni krediti, potraživanja s osnove obračunatih kamata i naknada, ulaganja u dužničke vrijednosne papire, ostala potraživanja koja se odnose na pojedinog dužnika i izvanbilančne obveze koje je kreditna institucija preuzela prema pojedinoj osobi odnosno po nalogu pojedine osobe.

33. U izvještaju D5M3 navode se dužnici čija je zaduženost na kraju izvještajnog mjeseca bila jednaka ili premašivala bruto iznos od pet milijuna kuna, i to na bruto osnovi odnosno prije umanjenja vrijednosti po bilančnim izloženostima i rezerviranja za izvanbilančne obveze, pri čemu se kao izloženost prema jednom dužniku smatra ukupna izloženost prema tom dužniku i s njim povezanim osobama.

II.2.4. Izvještaj o dioničarima kreditne institucije s tri i više posto dionica i s njima povezanim osobama

34. Izvještaj o dioničarima kreditne institucije s tri i više posto dionica i s njima povezanim osobama (u nastavku teksta: izvještaj PD33) sastavlja se na temelju članka 162. stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama.

35. Struktura izvještaja PD33 definirana je u poglavlju I.4.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.4.2. Priloga I. ove Odluke.

36. Izvještaj PD33 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješćima »AA«, »AF«, »AN«, »IZ« i »PO«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »AA«, »AF«, »AN«, »IZ« i »PO« za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja PD33, a u skladu s poglavljem I.4.2. Priloga I. ove Odluke.

37. Utvrđivanje vrijednosti kod pojedinih protustranaka u izvještaju PD33 temelji se na matičnom broju, pri čemu su obuhvaćene sve protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetima »D1« i »D2«.

38. Izvještaj PD33 temelji se na matičnom broju dioničara (stupac 4) te oznaci grupe povezanih osoba kojoj dioničar pripada (stupac 2).

39. U stupcu 4 izvještaja PD33 prikazuje se matični broj dioničara koji je kreditna institucija dostavila u izvješćima »AA«, »AF«, »AN«, »IZ« i izvješću »PO« upotrebom modaliteta obilježja »P matični broj«, »P porezni broj« ili »Protustranke pojedinačno«.

40. Oznaka grupe povezanih osoba u izvještaju PD33 ponavlja se kod svakog dioničara člana te grupe, kao i u zbirnom retku te grupe.

41. U stupcu 5 prikazuje se dvoslovna oznaka države sjedišta odnosno prebivališta dioničara koju je kreditna institucija dostavila u izvješću »PO« za pripadajućeg dioničara.

42. Stupac 3 u izvještaju PD33 obuhvaća sedam vrsta naziva:

1. »Domaće privatno vlasništvo« – fiksni redak koji prikazuje zbroj svih udjela koje drže domaće privatne osobe (domaći dioničari koji su razvrstani u sektore 11002, 12202, 12302, 12402, 12502, 12602, 12702, 12802, 12902, 14 i 15 u skladu s Europskim sustavom nacionalnih računa 2010 ili imaju matični broj 60006000)

2. »Domaće državno vlasništvo« – fiksni redak koji prikazuje zbroj svih udjela koje drže državne jedinice i subjekti u državnom vlasništvu (domaći dioničari koji su razvrstani u sektore 11001, 12201, 12301, 12401, 12501, 12601, 12701, 12801, 12901, 1311, 1312, 1313 i 1314 u skladu s Europskim sustavom nacionalnih računa 2010)

3. »Strano vlasništvo« – fiksni redak koji prikazuje zbroj svih udjela koje drže strani dioničari i domaći dioničari pod inozemnom kontrolom (domaći dioničari koji su razvrstani u sektore 11003, 12203, 12303, 12403, 12503, 12603, 12703, 12803 i 12903 u skladu s Europskim sustavom nacionalnih računa 2010)

4. nazive pojedinih dioničara – članova grupe, kao i onih dioničara koji ne pripadaju ni jednoj grupi povezanih osoba, pri čemu se uz svakog dioničara u stupcu 5 daje podatak o državi sjedišta ili prebivališta dioničara, dok se u stupcima 8 i 9 daje podatak o udjelu koji ima u dionicama kreditne institucije koje nose pravo glasa, odnosno u temeljnom kapitalu kreditne institucije, što se izračunava na sljedeći način:

4.1. u stupcu 8 nazivnik čini zbroj svih iznosa dostavljenih uz modalitet »01« obilježja »Vrsta iznosa« i uz modalitet »P1101« obilježja »Instrument« za sve dioničare u izvješću »AA«

4.2. u stupcu 8 brojnik za određenog dioničara čini iznos dostavljen uz modalitet »01« obilježja »Vrsta iznosa« i uz modalitet »P1101« obilježja »Instrument« u relevantnom izvješću (ovisno o vrsti dioničara, »AA«, »AF« ili »AN«)

4.3. u stupcu 9 nazivnik čini zbroj svih iznosa dostavljenih uz modalitet »01« obilježja »Vrsta iznosa« i uz modalitete »P1101«, »P1102«, »P1104« i »P1126« obilježja »Instrument« za sve dioničare u izvješću »AA«

4.4. u stupcu 9 brojnik za određenog dioničara čini iznos dostavljen uz modalitet »01« obilježja »Vrsta iznosa« i uz modalitete »P1101« i »P1102« obilježja »Instrument« u relevantnom izvješću (ovisno o vrsti dioničara, »AA«, »AF« ili »AN«)

5. zbirni redak grupe povezanih osoba u obliku »Ukupno grupa povezanih osoba 1234 (12 – 21)«, pri čemu je 1234 oznaka grupe povezanih osoba, a 12 i 21 prvi i posljednji redni broj dioničara unutar te grupe povezanih osoba

6. redak »Vlastite dionice«, koji prikazuje udio vlastitih dionica u kapitalu, a izračunava se na sljedeći način:

6.1. u stupcu 8 nazivnik čini zbroj svih iznosa dostavljenih uz modalitet »01« obilježja »Vrsta iznosa« i modalitet »P1101« obilježja »Instrument«

6.2. u stupcu 8 brojnik čini zbroj svih iznosa dostavljenih uz modalitet »01« obilježja »Vrsta iznosa« i modalitet »P1104« obilježja »Instrument«

6.3. u stupcu 9 nazivnik čini zbroj svih iznosa dostavljenih uz modalitet »01« obilježja »Vrsta iznosa« i modalitete »P1101«, »P1102«, »P1104« i »P1126« obilježja »Instrument«

6.4. u stupcu 9 brojnik čini zbroj svih iznosa dostavljenih uz modalitet »01« obilježja »Vrsta iznosa« i modalitete »P1104« i »P1126« obilježja »Instrument«

7. zbirni redak »Dioničari«, koji zbraja udjele svih pojedinačno navedenih dioničara i s njima povezanih osoba.

43. Zbirni redak »Ukupno grupa povezanih osoba« u izvještaju PD33 za određenu grupu povezanih osoba jest zbroj iznosa koji se odnose na sve članove te grupe, a prezentira se nakon navođenja iznosa koji se odnose na posljednjeg člana svake grupe.

44. Zbirni redak »Dioničari« u izvještaju PD33 čini zbroj iznosa koji se odnose na sve pojedine dioničare (izostavlja se eventualno višekratno pojavljivanje određenih dioničara kada dioničar spada u dvije grupe povezanih osoba ili više njih).

45. U stupcima 6 i 7 izvještaja PD33 prezentirani su podaci o fiducijarnim vjerovnicima dioničara, u onom slučaju kada je određenog dioničara moguće povezati s fiducijarnim dioničarom.

46. Matični broj fiducijarnog dioničara za potrebe sastavljanja izvještaja PD33 dostavlja se u izvješću »IZ«, zajedno s matičnim brojem dioničara čije su dionice uzete u zalog.

II.2.5. Izvještaj o izloženostima prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom

47. Izvještaj o izloženostima prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom (u nastavku teksta: izvještaj POKI3) sastavlja se na temelju članaka od 146. do 146.c Zakona o kreditnim institucijama.

48. Struktura izvještaja POKI3 definirana je u poglavlju I.5.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.5.2. Priloga I. ove Odluke.

49. Izvještaj POKI3 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješćima »AA«, »AF«, »AN« i »PO«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »AA«, »AF«, »AN« i »PO«, za svaku poziciju (oznaku) unutar izvještaja POKI3, a u skladu s poglavljem I.5.2. Priloga I. ove Odluke.

50. Utvrđivanje vrijednosti kod pojedinih dužnika u izvještaju POKI3 temelji se na matičnom broju, pri čemu su obuhvaćene sve protustranke (dužnici) koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetima »D1«, »P1«, »P2«, »P3«, »P4«, »P5«, »P6«, »P7«, »P8«, »P9«, »PA«, »PB«, »PC«, »PD«, »PF«, »PG« i »PH«.

51. U zadnjem se retku prezentira zbirni redak »Ukupno izloženost«.

52. Stupac 2 u izvještaju POKI3 obuhvaća četiri vrste naziva:

1. nazive pojedinih dužnika, pri čemu se uz svakog dužnika u stupcu 5 prikazuje podatak o postotnom udjelu koji pojedini dužnik ima u dionicama kreditne institucije koje nose pravo glasa, što se izračunava na sljedeći način:

– nazivnik čini zbroj svih iznosa dostavljenih uz modalitet »01« obilježja »Vrsta iznosa« i uz modalitet »P1101« obilježja »Instrument« za sve protustranke u izvješću »AA«

– brojnik za određenog dužnika čini iznos dostavljen uz modalitet »01« obilježja »Vrsta iznosa« i uz modalitet »P1101« obilježja »Instrument« u relevantnom izvješću (ovisno o vrsti dužnika to može biti »AA«, »AF« ili »AN«)

– iznimno, kod dužnika koji su označeni modalitetom »P5« obilježja »Osnova identificiranja« u izvješću »PO« (pravne osobe u kojima kreditna institucija ima sudjelujući udio) iskazuje se vlasnički udio kreditne institucije u dužniku, kao drugi peteroznamenkasti niz u obilježju »Veza izvještajne institucije i protustranke« u relevantnom izvješću (ovisno o vrsti dužnika to može biti »AA« ili »AN«).

2. zbirni redak grupe povezanih osoba u obliku »Ukupno grupa povezanih osoba 1234 (12 – 21)«, pri čemu 1234 označuje grupe povezanih osoba, a 12 i 21 prvi i posljednji redni broj dužnika unutar te grupe povezanih osoba

3. zbirni redak razreda osoba u posebnom odnosu s kreditnom institucijom i

4. zbirni redak »Ukupno«.

53. Izvještaj POKI3 obuhvaća dvanaest razreda osoba u posebnom odnosu s kreditnom institucijom, pri čemu se na početku svakog razreda navodi zbirni redak tog razreda. U nastavku se navode razredi osoba u posebnom odnosu s kreditnom institucijom, zajedno s definicijom njihova izvještajnog obuhvata i specifičnom oznakom:

1. u prvom razredu »Dioničari s pet i više posto dionica s pravom glasa« u izvještaju POKI3 prikazuju se protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetima »D1« i »PA«, a pozicije zbirnog retka razreda imaju oznaku *Z01

2. u drugom razredu »Uprava« u izvještaju POKI3 prikazuju se protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetima »P1« i »PB«, a pozicije zbirnog retka razreda imaju oznaku *Z02

3. u trećem razredu »Nadzorni odbor« u izvještaju POKI3 prikazuju se protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetima »P2« i »PC«, a pozicije zbirnog retka razreda imaju oznaku *Z03

4. u četvrtom razredu »Prokuristi« u izvještaju POKI3 prikazuju se protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetima »P3« i »PD«, a pozicije zbirnog retka razreda imaju oznaku *Z04

5. u petom razredu »Osobe odgovorne za rad kontrolne funkcije, za poslovanje s pravnim osobama, za rad sa stanovništvom, za poslovanje riznice i za sprječavanje pranja novca« u izvještaju POKI3 prikazuju se protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetima »P4« i »PE«, a pozicije zbirnog retka razreda imaju oznaku *Z05

6. u šestom razredu »Pravne osobe u kojima kreditna institucija ima sudjelujući udio« u izvještaju POKI3 prikazuju se protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »P5«, a pozicije zbirnog retka razreda imaju oznaku *Z06

7. u sedmom razredu »Pravne osobe čiji je član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktor ili prokurist istodobno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije« u izvještaju POKI3 prikazuju se protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »P6«, a pozicije zbirnog retka razreda imaju oznaku *Z07

8. u osmom razredu »Pravne osobe u kojima član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije ima kvalificirani udio« u izvještaju POKI3 prikazuju se protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »PG«, a pozicije zbirnog retka razreda imaju oznaku *Z08

9. u devetom razredu »Pravne osobe u kojima su član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije članovi višeg rukovodstva ili su članovi uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktori« u izvještaju POKI3 prikazuju se protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »PH«, a pozicije zbirnog retka razreda imaju oznaku *Z09

10. u desetom razredu »Pravne osobe čiji član uprave ima 10% ili više dionica kreditne institucije s pravom glasa« u izvještaju POKI3 prikazuju se protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »P7«, a pozicije zbirnog retka razreda imaju oznaku *Z10

11. u jedanaestom razredu »Član uprave, član nadzornog odbora i prokurist matičnog društva ili društva kćeri kreditne institucije« u izvještaju POKI3 prikazuju se protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetima »P8« i »PF«, a pozicije zbirnog retka razreda imaju oznaku *Z11

12. u dvanaestom razredu »Treće osobe koje djeluju za račun osoba iz točaka od 1. do 11. ovog izvještaja« u izvještaju POKI3 prikazuju se protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »P9«, a pozicije zbirnog retka razreda imaju oznaku *Z12.

54. Pojedine protustranke u izvještaju POKI3 koje su članice određenog razreda osoba u posebnom odnosu s kreditnom institucijom svrstavaju se u grupe povezanih osoba.

55. Zbirni redak »Ukupno grupa povezanih osoba« u izvještaju POKI3 za određenu grupu povezanih osoba jest zbroj iznosa koji se odnose na sve članove te grupe, a prikazuje se nakon navođenja iznosa koji se odnose na posljednjeg člana svake grupe.

56. Iznimka od povezivanja osoba u grupu povezanih osoba vrijedi za osobe koje su članovi uže obitelji, tj. osobe koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetima »PA«, »PB«, »PC«, »PD«, »PE« i »PF«. Te osobe prikazuju se samostalno, tj. ne uzima se u obzir grupa povezanih osoba za tu osobu. Drugim riječima, vrijedi načelo: ako je osoba označena modalitetima »D1«, »P1«, »P2«, »P3«, »P4«, »P5«, »P6«, »P7«, »P8«, »PG« i »PH«, za tu osobu utvrđuje se grupa povezanih osoba; ako je osoba označena modalitetima »P9«, »PA«, »PB«, »PC«, »PD«, »PE« i »PF«, za tu se osobu ne utvrđuje grupa povezanih osoba (prikazuje se samostalno).

57. Zbirni redak razreda osoba u posebnom odnosu s kreditnom institucijom u izvještaju POKI3 čini zbroj iznosa koji se odnose na sve pojedine dužnike u tom razredu, izostavljajući eventualno višekratno pojavljivanje određenog dužnika kada dužnik spada u dvije ili više grupa povezanih osoba.

58. Zbirni redak »Ukupno« u izvještaju POKI3 čini zbroj iznosa koji se odnose na sve pojedine dužnike, izostavljajući eventualno višekratno pojavljivanje određenog dužnika kada dužnik spada u dvije ili više grupa povezanih osoba.

II.2.6. Izvještaj o prodanim plasmanima

59. Izvještaj o prodanim plasmanima (u nastavku teksta: izvještaj PROP1) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

60. Struktura izvještaja PROP1 definirana je u poglavlju I.6.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.6.2. Priloga I. ove Odluke.

61. Izvještaj PROP1 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješću »AH«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »AH« za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja PROP1, a u skladu s poglavljem I.6.2. Priloga I. ove Odluke.

62. U izvještaju PROP1 prikazani su podaci o financijskoj imovini koju je kreditna institucija prodala u izvještajnom mjesecu, pri čemu se odvojeno prate plasmani po rizičnim skupinama (bilančnim izloženostima u obuhvatu podzakonskog propisa Hrvatske narodne banke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine), financijska imovina koju je kreditna institucija vodila u skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja 5 te financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u skladu s Međunarodnim standardom financijskog izvještavanja 9 (osim portfelja imovine koja se drži radi trgovanja). Prikazuju se bruto knjigovodstveni iznos i umanjenje vrijednosti prodanih plasmana, izvanbilančna potraživanja po prodanim plasmanima te cijena po kojoj su plasmani prodani.

II.2.7. Izvještaj o prodanim plasmanima po kupcima plasmana

63. Izvještaj o prodanim plasmanima po kupcima plasmana (u nastavku teksta: izvještaj PROPK) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

64. Struktura izvještaja PROPK definirana je u poglavlju I.7.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.7.2. Priloga I. ove Odluke.

65. Izvještaj PROPK sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješćima »AH« i »PO«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »AH« i »PO« za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja PROPK, a u skladu s poglavljem I.7.2. Priloga I. ove Odluke.

66. U izvještaju PROPK prikazuju se podaci o plasmanima (dužničkim financijskim instrumentima koje je kreditna institucija vodila u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja 5 ili 9) koje je kreditna institucija prodala u izvještajnom mjesecu, i to stavljajući u odnos kupca plasmana i protustranke (dužnika po prodanom plasmanu). Utvrđivanje vrijednosti povezanih s određenim kupcem plasmana temelji se na matičnom broju, pri čemu su obuhvaćene sve osobe koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »H2«, a taj se matični broj prikazuje u stupcu 2. U stupcu 4 prikazuje se matični broj protustranke (dužnika po prodanom plasmanu), pri čemu su obuhvaćene sve osobe koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »H1«.

67. Izvještaj PROPK temelji se na matičnom broju kupca plasmana (stupac 2).

68. Stupac 5 u izvještaju PROPK obuhvaća četiri vrste naziva:

1. nazive pojedinih dužnika po prodanom plasmanu

2. zbirni redak »Stanovništvo«, koji se odnosi na domaće fizičke osobe

3. zbirni redak »Nerezidenti«, koji se odnosi na strane osobe i

4. zbirni redak »Ukupno«, kao zbroj iznosa koji se odnose na sve pojedine protustranke te zbirne kategorije »Stanovništvo« i »Nerezidenti«.

II.2.8. Izvještaj o ulaganju u kapital društava

69. Izvještaj o ulaganju u kapital društava (u nastavku teksta: izvještaj UKT5) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

70. Struktura izvještaja UKT5 definirana je u poglavlju I.8.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.8.2. Priloga I. ove Odluke.

71. Izvještaj UKT5 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješćima »AU«, »OI« i »PO«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »AU«, »OI« i »PO«, za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja UKT5, a u skladu s poglavljem I.8.2. Priloga I. ove Odluke.

72. U izvještaju UKT5 prezentiraju se tri vrste ulaganja kreditnih institucija u kapital društava. Prva vrsta jesu ulaganja u kvalificirane udjele društava izvan financijskog sektora iz članka 89. Uredbe (EU) br. 575/2013. Druga vrsta jesu ulaganja u kapital društava izvan financijskog sektora koja ne čine kvalificirane udjele. Treća vrsta jesu ulaganja u kapital društava u financijskom sektoru. Ulaganja se prikazuju neovisno o tome u koji su portfelj prema Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja 9 svrstana, tj. neovisno o tome radi li se o ulaganjima u podružnice odnosno ovisna društva, pridružena društva i zajedničke pothvate.

73. Pod ulaganjima u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora prikazanima u izvještaju UKT5 podrazumijevaju se ulaganja u ona društva koja je kreditna institucija označila modalitetom »U4« u izvješću »PO«.

74. Izvještaj UKT5 sastoji se od tri dijela: u prvom se dijelu navode ulaganja kreditnih institucija u kvalificirane udjele društava izvan financijskog sektora, u drugom dijelu navode se ostala ulaganja kreditnih institucija u društva izvan financijskog sektora, a u trećem dijelu navode se ulaganja unutar financijskog sektora.

75. Izvještaj UKT5 temelji se na matičnom broju protustranke (stupac 3) i pripadajućem nazivu protustranke (stupac 2).

76. U stupcu 3 izvještaja UKT5 prezentiran je matični broj protustranke koji je kreditna institucija dostavila u izvješću »PO« upotrebom modaliteta obilježja »P matični broj«, »P porezni broj« ili »Protustranke pojedinačno«.

77. Stupac 2 u izvještaju UKT5 obuhvaća sljedeće vrste naziva:

1. naziv pojedine protustranke

1. zbirni redak »Društva izvan financijskog sektora, kvalificirani udio« (tag *Z01) koji zbraja iznose za one protustranke koje su u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »U4«

2. zbirni redak »Društva izvan financijskog sektora, nije kvalificirani udio« (tag *Z02) koji zbraja iznose za one protustranke koje su u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »U5« i

3. zbirni redak »Financijske institucije« (tag *Z03) koji zbraja iznose za one protustranke koje su u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »U2«.

78. Za potrebe praćenja ograničenja ulaganja kreditnih institucija u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora, u izvještaju UKT5:

– uključuju se ulaganja u društva izvan financijskog sektora u skladu s člankom 89. Uredbe (EU) br. 575/2013, a

– ne uključuju se iznimke definirane u članku 91. Uredbe (EU) br. 575/2013.

II.2.9. Izvještaj o materijalnoj imovini

79. Izvještaj o materijalnoj imovini (u nastavku teksta: izvještaj MIKI4) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

80. Struktura izvještaja MIKI4 definirana je u poglavlju I.9.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.9.2. Priloga I. ove Odluke.

81. Izvještaj MIKI4 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješću »AM« i »OI«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »AM« i »OI« za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja MIKI4, a u skladu s poglavljem I.9.2. Priloga I. ove Odluke.

82. U izvještaju MIKI4 prikazano je stanje ulaganja kreditnih institucija u materijalnu imovinu prema članku 4. Odluke o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu kojim se uređuju ulaganja kreditnih institucija u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora i o ograničenju ulaganja kreditnih institucija u materijalnu imovinu te iznimke od ograničenja ulaganja iz članka 148. Zakona o kreditnim institucijama.

83. Ukupna materijalna imovina prikazana je u izvještaju MIKI4 ovisno o tome na koji način kreditna institucija postupa s njom u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, a zasebno se iskazuje iznos imovine koja je preuzeta u zamjenu za tražbine.

84. U materijalnu imovinu prezentiranu u izvještaju MIKI4 uključuju se i predujmovi za materijalnu imovinu.

85. Za potrebe praćenja ograničenja ulaganja kreditnih institucija u materijalnu imovinu prema članku 4. Odluke o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu kojim se uređuju ulaganja kreditnih institucija u kvalificirane udjele izvan financijskog sektora i o ograničenju ulaganja kreditnih institucija u materijalnu imovinu u izvještaju MIKI4 u materijalnu imovinu uključuju se:

– ukupna materijalna imovina

– ukupna materijalna imovina preuzeta u zamjenu za tražbinu od čijeg je preuzimanja prošlo više od dvije godine i

– ukupna materijalna imovina preuzeta u zamjenu za tražbinu od čijeg je preuzimanja prošlo manje od dvije godine.

86. U izvještaju MIKI4 stavke materijalne imovine prezentirane su na posljednji dan izvještajnog razdoblja, i to prema neto knjigovodstvenoj vrijednosti, tj. nakon umanjenja za iznos ispravaka vrijednosti i amortizacije.

II.2.10. Izvještaj o preuzetoj imovini

87. Izvještaj o preuzetoj imovini (u nastavku teksta: izvještaj PIKI2) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

88. Struktura izvještaja PIKI2 definirana je u poglavlju I.10.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.10.2. Priloga I. ove Odluke.

89. Izvještaj PIKI2 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješćima »AM« i »PO«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »AM« i »PO« za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja PIKI2, a u skladu s poglavljem I.10.2. Priloga I. ove Odluke.

90. U izvještaju PIKI2 prezentirana je materijalna imovina koju su kreditne institucije stekle u zamjenu za svoje tražbine.

91. Izvještaj PIKI2 temelji se na matičnom broju prethodnog vlasnika preuzete imovine (stupac 3) i pripadajućem nazivu prethodnog vlasnika (stupac 4).

92. U stupcu 3 izvještaja PIKI2 prikazuje se matični broj prethodnog vlasnika preuzete imovine koji je kreditna institucija dostavila u izvješću »AM« i izvješću »PO« upotrebom modaliteta obilježja »P matični broj«, »P porezni broj« ili »Protustranke pojedinačno«.

93. U stupcu 6 izvještaja PIKI2 prezentiran je broj dana koji je protekao od dana preuzimanja određene imovine.

II.2.11. Izvještaj o izloženostima prema dužnicima

94. Izvještaj o izloženostima prema dužnicima (u nastavku teksta: izvještaj ID5) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama i na temelju podzakonskog propisa Hrvatske narodne banke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine.

95. Struktura izvještaja ID5 definirana je u poglavlju I.11.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.11.2. Priloga I. ove Odluke.

96. U izvještaju ID5 prikazane su sljedeće vrijednosti izloženosti prema svakom dužniku odnosno grupi povezanih osoba kreditne institucije:

1. izloženost kreditnom riziku te klasifikacija izloženosti po rizičnim skupinama

2. ostale izloženosti

3. otpisana potraživanja i isključene kamate

4. restrukturirane izloženosti te

5. izloženost valutno induciranom kreditnom riziku.

97. U izvještaju ID5 stavke koje se odnose na izloženost kreditnom riziku te klasifikaciju bilančnih i izvanbilančnih izloženosti po rizičnim skupinama prikazane su na posljednji dan izvještajnog razdoblja, i to prema bruto knjigovodstvenoj vrijednosti, tj. prije umanjenja vrijednosti. Ostale izloženosti prikazane su na posljednji dan izvještajnog razdoblja, i to prema neto knjigovodstvenoj vrijednosti, tj. nakon umanjenja vrijednosti.

98. Otpisana potraživanja, isključene kamate i restrukturirane izloženosti prikazuju se sa stanjem na posljednji dan izvještajnog razdoblja. U ovim se stupcima podaci o pojedinačnim dužnicima prikazuju samo za domaće pravne osobe i za monetarne financijske institucije iz Europske unije; za domaće fizičke osobe i obrtnike te nerezidente podaci se prikazuju na zbirnoj osnovi u retku Portfelj malih kredita.

99. Pod restrukturiranim izloženostima smatraju se restrukturirane izloženosti definirane Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/451.

100. U izvještaju ID5 stavke koje se odnose na izloženost valutno induciranom kreditnom riziku, definiranu podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine, prikazane su na posljednji dan izvještajnog razdoblja, i to prema neto knjigovodstvenoj vrijednosti, tj. nakon umanjenja vrijednosti.

101. Vrijednosno iskazivanje izloženosti prema pojedinom dužniku definirano je podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine, i to u dijelu u kojem se opisuje pojedinačno značajna izloženost, pri čemu su pojedinačni dužnici svrstani u grupe povezanih osoba kojoj pojedini dužnik pripada.

102. Utvrđivanje vrijednosti kod pojedinih dužnika u izvještaju ID5 temelji se na matičnom broju, pri čemu su obuhvaćene sve protustranke (dužnici) koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »IZ«.

103. Izvještaj ID5 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješćima »AA«, »AF«, »AN«, »AV«, »AW«, »RA«, »AE« i »PO«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz tih izvješća, za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja ID5, a u skladu s poglavljem I.11.2. Priloga I. ove Odluke.

104. U stupcu 2 izvještaja ID5 prezentirana je oznaka grupe povezanih osoba koju je kreditna institucija dostavila u izvješću »PO«.

105. U stupcu 3 izvještaja ID5 prezentiran je matični broj dužnika koji je kreditna institucija dostavila u izvješću »PO« upotrebom modaliteta obilježja »P matični broj«, »P porezni broj« ili »Protustranke pojedinačno«.

106. U zadnjem se retku navodi zbirni redak »Ukupno izloženost«.

107. Stupac 4 u izvještaju ID5 obuhvaća četiri vrste naziva:

1. nazive pojedinih dužnika

2. zbirni redak grupe povezanih osoba u obliku »Ukupno grupa povezanih osoba« (i to npr. »Ukupno grupa povezanih osoba 1234 (12 – 21)«, pri čemu je 1234 oznaka grupe povezanih osoba, a 12 i 21 prvi i posljednji redni broj dužnika unutar te grupe povezanih osoba)

3. portfelj malih kredita u retku »Portfelj malih kredita« i

4. zbirni redak »Ukupno izloženost«.

108. Zbirni redak »Ukupno grupa povezanih osoba« u izvještaju ID5 za određenu grupu povezanih osoba jest zbroj iznosa koji se odnose na sve članove te grupe, a ispisuje se nakon navođenja iznosa koji se odnose na posljednjeg člana svake grupe.

109. Zbirni redak »Ukupno izloženost« u izvještaju ID5 čini zbroj iznosa koji se odnose na sve pojedine dužnike (izostavlja se eventualno višekratno pojavljivanje određenog dužnika kada dužnik spada u dvije grupe ili više grupa povezanih osoba).

110. Redak »Portfelj malih kredita« u izvještaju ID5 čini preostali iznos od ukupno pojedinačno navedenih dužnika do vrijednosti »Ukupno izloženost«.

II.2.12. Izvještaj o izloženosti valutno induciranom kreditnom riziku

111. Izvještaj o izloženosti valutno induciranom kreditnom riziku (u nastavku teksta: izvještaj VIKR3) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

112. Struktura izvještaja VIKR3 definirana je u poglavlju I.12.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.12.2. Priloga I. ove Odluke.

113. Izvještaj VIKR3 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješću »AW«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »AW« za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja VIKR3, a u skladu s poglavljem I.12.2. Priloga I. ove Odluke.

114. Procjena zaštićenosti bilančnih izloženosti i izvanbilančnih obveza od valutno induciranoga kreditnog rizika prikazana u izvještaju VIKR3, u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine, zasnovana je na internom sustavu identificiranja dužnika kreditne institucije koji imaju usklađenu, kao i onih koji imaju neusklađenu deviznu poziciju.

115. U izvještaju VIKR3 odvojeno su prikazani iznosi stavki koje su zaštićene i stavki koje nisu zaštićene od valutno induciranoga kreditnog rizika odnosno stavki koje se ne procjenjuju s obzirom na taj rizik u skladu s podzakonskim propisom Hrvatske narodne banke o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine.

116. Izloženostima kreditnih institucija koje su prikazane u izvještaju VIKR3 smatraju se bilančne izloženosti i preuzete izvanbilančne obveze koje su prikazane u izvještaju RS4, a koje su nominirane u stranim valutama ili su ugovorene s valutnom klauzulom, uključujući i jednosmjernu valutnu klauzulu.

117. U izvještaju VIKR3 bilančne su izloženosti podijeljene u portfelj »Financijska imovina po amortiziranom trošku« i u portfelj »Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit«.

118. Bilančne se izloženosti u izvještaju VIKR3 prikazuju prema neto knjigovodstvenoj vrijednosti, tj. nakon umanjenja vrijednosti.

II.2.13. Izvještaj o preostalom dospijeću potraživanja i obveza

119. Izvještaj o preostalom dospijeću potraživanja i obveza (u nastavku teksta: izvještaj ROC2) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

120. Struktura izvještaja ROC2 definirana je u poglavlju I.13.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.13.2. Priloga I. ove Odluke.

121. Izvještaj ROC2 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješću »AA« i »AD«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »AA« i »AD« za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja ROC2, a u skladu s poglavljem I.13.2. Priloga I. ove Odluke.

122. U izvještaju ROC2 prezentirana je usklađenost strukture imovine i obveza kreditnih institucija, i to po preostalom roku dospijeća i na neto principu, tj. nakon umanjenja za iznose ispravaka vrijednosti.

123. Izvještaj ROC2 konstruiran je po principu ljestvice rokova dospijeća kako bi se utvrdila neto obvezna sredstva, odnosno kumulativni neto novčani viškovi ili manjkovi prema rokovima dospijeća.

124. U izvještaju ROC2 prezentirane su sve bilančne i izvanbilančne stavke koje imaju izvorno dospijeće u skladu s pojedinim vremenskim razredima preostalog dospijeća, dok se bilančne stavke bez izvornog dospijeća navode u posljednjem vremenskom razredu.

125. Vremenski razredi preostalog dospijeća određeni su u izvještaju ROC2 kao modaliteti obilježja »Vremenski razred«, koji je opisan u Uputi za statističko i nadzorno izvješćivanje.

126. Iznos imovine prezentiran u izvještaju ROC2 raspoređen je u pojedini vremenski razred dospijeća u skladu s projekcijama naplate.

127. Projekcija naplate u izvještaju ROC2 utemeljena je na ugovorenim i stvarnim rokovima plaćanja koji su korigirani za procijenjenu sposobnost svakog dužnika ili obveznika plaćanja da uistinu i izvrši plaćanje u ugovorenoj visini i prema ugovorenom roku.

II.2.14. Izvještaj o izloženosti davateljima zaštite

128. Izvještaj o izloženosti davateljima zaštite (u nastavku teksta: izvještaj IDZ2) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

129. Struktura izvještaja IDZ2 definirana je u poglavlju I.14.1. Priloga I. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute i pravilima za sastavljanje iz poglavlja I.14.2. Priloga I. ove Odluke.

130. Izvještaj IDZ2 sastavlja se na osnovi podataka dostavljenih u izvješćima »IZ«, »OI« i »PO«, odabirom pojedinih modaliteta obilježja iz izvješća »IZ«, »OI« i »PO« za svaku poziciju (tag) unutar izvještaja IDZ2, a u skladu s poglavljem I.14.2. Priloga I. ove Odluke.

131. U izvještaju IDZ2 prikazuju se samo oni davatelji zaštite koji daju zaštitu za sve izloženosti koje se smatraju velikim izloženostima i davatelji zaštite čija zaštita pokriva ukupni iznos svih izloženosti pokrivenih kolateralom ili nematerijalnom kreditnom zaštitom u iznosu koji prelazi 10% priznatoga kapitala kreditne institucije.

132. U izvještaju IDZ2 prezentirani su davatelji kolaterala i pružatelji nematerijalne kreditne zaštite prema članku 201. Uredbe (EU) br. 575/2013.

133. Utvrđivanje vrijednosti kod pojedinih protustranaka temelji se na matičnom broju, pri čemu su obuhvaćene sve protustranke koje su u izvješću »PO« u obilježju »Osnova identificiranja« označene modalitetom »DZ«.

134. Izvještaj IDZ2 temelji se na matičnom broju protustranke (stupac 3) te oznaci grupe povezanih osoba kojoj protustranka pripada (stupac 2).

135. U stupcu 3 izvještaja IDZ2 prikazuje se matični broj davatelja zaštite koji je kreditna institucija dostavila u izvješću »IZ« i izvješću »PO« upotrebom modaliteta obilježja »P matični broj«, »P porezni broj« ili »Protustranke pojedinačno«.

136. U zadnjem se retku u izvještaju IDZ2 prezentira zbirni redak »Ukupno zaštita«.

137. Stupac 4 u izvještaju IDZ2 obuhvaća tri vrste naziva:

1. nazive pojedinih davatelja zaštite – članova grupe, kao i onih davatelja zaštite koji ne pripadaju nijednoj grupi povezanih osoba

2. zbirni redak grupe povezanih osoba u obliku »Ukupno grupa povezanih osoba 1234 (12 – 21)«, pri čemu je 1234 oznaka grupe povezanih osoba, a 12 i 21 prvi i posljednji redni broj davatelja zaštite unutar te grupe povezanih osoba i

3. zbirni redak »Ukupno zaštita«.

138. Zbirni redak »Ukupno grupa povezanih osoba« u izvještaju IDZ2 za određenu grupu povezanih osoba jest zbroj iznosa koji se odnose na sve članove te grupe, a prezentira se nakon navođenja iznosa koji se odnose na posljednjeg člana svake grupe.

139. Zbirni redak »Ukupno zaštita« u izvještaju IDZ2 čini zbroj iznosa koji se odnose na sve pojedine protustranke (izostavlja se eventualno višekratno pojavljivanje određene protustranke kada protustranka spada u dvije grupe povezanih osoba ili više njih).

III. Izrada i dostava integralnih izvještaja koji proizlaze iz zajedničkoga izvještajnog okvira za kreditne institucije u EU-u

140. Struktura izvještaja propisana je poglavljem I. Priloga II. ove Odluke, a u ovom poglavlju Upute definirani su sadržaj tih izvještaja te upute za popunjavanje i dostavu.

III.1. Upute za izradu izvještaja o planovima financiranja

141. Svi izvještaji u ovom poglavlju prikupljaju se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama, čime se primjenjuju Smjernice EBA/GL/2019/05.

142. Svi se iznosi u izvještajima o planovima financiranja iskazuju kao pozitivne brojke, osim ako uputom ili validacijskim pravilima nije drugačije definirano.

143. Podatkovne stavke projiciraju se na razdoblje od tri godine od referentnog datuma. Iznimke su koeficijent likvidnosne pokrivenosti (P 01.03) i podaci o određivanju cijena (P 02.04 i P 02.05), za koje su potrebne jednogodišnje projekcije.

144. Referentni datum jest 31. prosinca prethodne godine.

145. Za referentni datum kraja računovodstvene godine (t) prijavljeni brojevi odnose se na sljedeće:

 

 

 

146. Ako nije drukčije navedeno, iskazuje se knjigovodstvena vrijednost stavke.

III.1.1. Bilanca

III.1.1.1. Opće napomene

147. Za izvještaje pregleda bilance primjenjuje se pravilo o predznaku koje se primjenjuje za okvir za financijsko izvještavanje (FINREP) prema uputama iz dijela 1. tablice 1. Priloga V. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451.

148. Kreditna institucija dužna je izvijestiti o planiranim kretanjima u svojoj bilanci, posebice trogodišnjoj projekciji stanja imovine (P 01.01) i obveza (P 01.02) u bilanci.

149. U projekcijama bilance uzimaju se u obzir planovi restrukturiranja, tj. podaci navedeni odvojeno i u izvještajima P 02.07 i P 02.08.

III.1.1.2. Imovina (P 01.01)

150. Struktura izvještaja P 01.01 definirana je u poglavlju I.1. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

151. Pri popunjavanju izvještaja P 01.01 primjenjuju se sljedeće upute:

 

 

 

 

 

III.1.1.3. Obveze (P 01.02)

152. Struktura izvještaja P 01.02 definirana je u poglavlju I.2. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

153. Pri popunjavanju izvještaja P 01.02 primjenjuju se sljedeće upute:

 

 

 

 

III.1.2. Pokazatelji likvidnosti (P 01.03)

154. Struktura izvještaja P 01.03 definirana je u poglavlju I.3. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

155. Ovaj izvještaj obuhvaća projekciju:

1. koeficijenta likvidnosne pokrivenosti i njegovih glavnih elemenata u razdoblju od jedne godine i

2. omjera neto stabilnih izvora financiranja (u nastavku teksta: NSFR) i njegovih glavnih elemenata u razdoblju od tri godine.

156. Ako postoji manjak koeficijenta likvidnosne pokrivenosti ili omjera neto stabilnih izvora financiranja (NSFR), odgovarajuće vrijednosti iskazuju se kao negativni iznosi.

157. Pri popunjavanju izvještaja P 01.03 primjenjuju se sljedeće upute:

 

 

 

III.1.3. OSLANJANJE NA SPECIFIČNE IZVORE FINANCIRANJA

III.1.3.1. Osigurani i neosigurani depoziti i neosigurani financijski instrumenti slični depozitima (P 02.01)

158. Struktura izvještaja P 02.01 definirana je u poglavlju I.4. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

159. U izvještaju P 02.01 kreditna institucija dužna je izvijestiti o:

1. projekciji depozita obuhvaćenih sustavom osiguranja depozita na temelju Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavu osiguranja depozita (SL L 173, 12. 6. 2014.; u nastavku teksta: Direktiva 2014/49/EU) ili istovjetnim sustavom osiguranja depozita u trećoj zemlji i onih depozita koji nisu osigurani i

2. projekciji drugih financijskih instrumenata sličnih depozitima koji se prodaju fizičkim osobama.

160. Neosigurani financijski instrument sličan depozitu financijski je instrument koji može sličiti depozitu, ali koji podrazumijeva rizike različite od onih u slučaju depozita, s obzirom na to da taj financijski instrument nije pokriven sustavom osiguranja depozita.

161. Pri popunjavanju izvještaja P 02.01 primjenjuju se sljedeće upute:

 

 

 

II.1.3.2. Javni sektor i središnja banka kao izvori financiranja (P 02.02)

162. Struktura izvještaja P 02.02 definirana je u poglavlju I.5. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

163. U izvještaju P 02.02 kreditna institucija dužna je izvijestiti o projekciji izvora financiranja koje izravno ili neizravno osiguravaju javni sektor i središnje banke, što uključuje programe financiranja srednjoročnim i dugoročnim repo poslovima, programe financiranja kreditnim jamstvima i programe kreditnih jamstava / potpore realnoga gospodarstva.

164. Iskazani iznos jest knjigovodstvena vrijednost nepodmirenih izvora financiranja na kraju svake godine.

165. Pri popunjavanju izvještaja P 02.02 primjenjuju se sljedeće upute:

 

 

 

III.1.3.3. Inovativne strukture financiranja (P 02.03)

166. Struktura izvještaja P 02.03 definirana je u poglavlju I.6. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

167. U izvještaju P 02.03 kreditna institucija dužna je izvijestiti o projekciji inovativnih struktura financiranja u obliku duga ili sličnih dugu, uključujući inovativne instrumente slične depozitu.

168. Kako je navedeno u prilogu Preporuci ESRB-a o financiranju kreditnih institucija (ESRB/2012/2), inovativni instrumenti financiranja mogu uključivati, ali ne isključivo:

1. razmjene likvidnosti: vrste osiguranoga kreditiranja pri kojem zajmodavac pruža zajmoprimcu visokolikvidnu imovinu (npr. novac i državne obveznice) u zamjenu za založno pravo nad manje likvidnim kolateralom (npr. vrijednosni papiri pokriveni imovinom) te se u tom postupku provodi poboljšanje likvidnosti

2. strukturirane proizvode: proizvode s unaprijed određenom strukturom plaćanja ovisno o vrijednosti pri dospijeću ili o razvoju jednog ili više temeljnih čimbenika kao što su dionice, dionički indeksi, stope deviznog tečaja, inflacijski indeksi, dužnički vrijednosni papiri ili roba; oni mogu imati oblik strukturiranih vrijednosnih papira ili strukturiranih depozita i

3. fondove kojima se trguje na burzi.

169. Pri popunjavanju izvještaja P 02.03 primjenjuju se sljedeće upute:

 

 

 

 

 

 

III.1.4. ODREĐIVANJE CIJENE

III.1.4.1. Opće napomene

170. U skladu s posebnim tržišnim uvjetima, odnosno ako se na određeni instrument primjenjuje negativna kamatna stopa, u izvještajima određivanja cijena mogu se iskazati negativne vrijednosti.

III.1.4.2. Određivanje cijene: kreditna imovina (P 02.04)

171. Struktura izvještaja P 02.04 definirana je u poglavlju I.7. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

172. U izvještaju P 02.04 kreditna institucija dužna je izvijestiti o projekcijama prinosa na imovinu u razdoblju od jedne godine. Prijavljuju se svi primljeni prinosi, a ne raspon.

173. Za potrebe izvještavanja u vezi s prinosima na imovinu za svaki redak u izvještaju razina cijena jest ponderirani prosjek prinosa odgovarajućih operacija. Prinos je potrebno ponderirati s knjigovodstvenom vrijednosti odgovarajućih operacija na kraju svake godine.

174. Primjenjuju se definicije u redcima u izvještaju P 01.01.

III.1.4.3. Određivanje cijene: depoziti i ostale obveze (P 02.05)

175. Struktura izvještaja P 02.05 definirana je u poglavlju I.8. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

176. U izvještaju P 02.05 kreditna institucija dužna je izvijestiti o projekcijama troškova financiranja u razdoblju od jedne godine.

177. Za potrebe izvještavanja u vezi s troškovima financiranja za svaki redak u izvještaju razina cijena jest ponderirani prosjek troška odgovarajućih operacija. Trošak je potrebno ponderirati s knjigovodstvenom vrijednosti odgovarajućih operacija na kraju svake godine.

178. Primjenjuju se definicije u redcima u izvještaju P 01.02.

III.1.5. Dvije najveće značajne valute i izvještajna valuta (P 02.06)

179. Struktura izvještaja P 02.06 definirana je u poglavlju I.9. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

180. U izvještaju P 02.06 kreditna institucija dužna je izvijestiti o informacijama o imovini i obvezama u stranoj valuti za dvije najveće značajne valute i u izvještajnoj valuti.

181. Valuta se smatra značajnom ako čini više od 5% ukupnih obveza, kako je definirano u članku 415. stavku 2. točki (a) Uredbe (EU) br. 575/2013. Nema razlike u rangiranju valuta dok se iskazuju dvije najveće valute i izvještajna valuta. Valute se iskazuju kao os z za izvještaj P 02.06.

182. Kreditna institucija dužna je utvrditi značajne valute na temelju gornjeg praga. U izvještaju P 02.06 iskazuje se i izvještajna valuta.

183. Podaci se navode u valuti nominacije.

184. U izvještaju P 02.06 iskazuju se »bruto krediti i predujmovi te ostala financijska imovina – prije zaštite od rizika putem terminske kupoprodaje deviza, deviznih razmjena, međuvalutnih razmjena ili drugih instrumenata« te su isključeni obratni repo krediti. Za retke od 015 do 037 primjenjuju se definicije iz izvještaja P 01.01. Podaci za te retke iskazuju se ne uzimajući u obzir učinak zaštite od rizika putem terminske kupoprodaje deviza, deviznih razmjena, međuvalutnih razmjena ili drugih instrumenata.

185. »Ostala financijska imovina« sastoji se od financijske imovine koja nije uključena u retke od 015 do 037 i koja je također izražena u odgovarajućoj značajnoj ili izvještajnoj valuti, uključujući ulaganja u vlasničke instrumente u toj valuti. Podaci za ovaj redak iskazuju se ne uzimajući u obzir učinak zaštite od rizika putem terminske kupoprodaje deviza, deviznih razmjena, međuvalutnih razmjena ili drugih instrumenata.

186. U izvještaju P 02.06 iskazuju se i »bruto depoziti i ostale financijske obveze – prije zaštite od rizika putem terminske kupoprodaje deviza, deviznih razmjena, međuvalutnih razmjena ili drugih instrumenata« te su isključeni repo krediti. Za retke od 045 do 080 primjenjuju se definicije iz izvještaja P 01.02. Podaci za te retke iskazuju se ne uzimajući u obzir učinak zaštite od rizika putem terminske kupoprodaje deviza, deviznih razmjena, međuvalutnih razmjena ili drugih instrumenata.

187. »Ostale financijske obveze« uključuju financijske obveze koje nisu uključene u prethodno navedene retke od 045 do 080 i koje su nominirane u odgovarajućoj značajnoj ili izvještajnoj valuti. Podaci za ovaj redak iskazuju se ne uzimajući u obzir učinak zaštite od rizika putem terminske kupoprodaje deviza, deviznih razmjena, međuvalutnih razmjena ili drugih instrumenata.

III.1.6. Planovi restrukturiranja imovine i obveza (P 02.07 i P 02.08)

188. Kreditna institucija dužna je izvijestiti o:

1. projekciji imovine koju institucija namjerava steći/naplatiti i/ili je planira prodati (P 02.07) i

2. projekciji obveza koje namjerava steći ili ih planira prodati (P 02.08).

189. Struktura izvještaja P 02.07 definirana je u poglavlju I.10. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

190. Struktura izvještaja P 02.08 definirana je u poglavlju I.11. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

191. Naplata i prodaja imovine odnose se na imovinu koja se neće strateški obnoviti nakon dospijeća ili ako se druge ugovorne strane potiču da pronađu drugu banku za financiranje izravno ili putem strateške prodaje portfelja drugoj instituciji. Stjecanje imovine odnosi se na imovinu koja je strateški stečena kao kupnja portfelja postojeće imovine od druge institucije.

192. Stjecanje obveza odnosi se na obveze koje su strateški stečene ili prodane drugoj ugovornoj strani, na primjer kao rezultat spajanja ili stjecanja.

193. Stjecanje se iskazuje bez naplate i prodaje.

194. U izvještajima planova restrukturiranja imovine i obveza mogu se iskazati negativni iznosi ako su otplate i planovi prodaje veći od stjecanja.

195. Za potrebe ispunjavanja izvještaja projekcije imovine (P 02.07) negativna vrijednost može se navesti ako kreditna institucija namjerava prodati imovinu i/ili ako je utvrđeno da će se imovina držati do naplate.

196. Za potrebe ispunjavanja izvještaja projekcije obveza (P 02.08) negativna vrijednost može se navesti ako kreditna institucija namjerava prodati obvezu i/ili ako je utvrđeno da će se obveza priznavati do otplate.

197. Definicije u izvještajima P 01.01 i P 01.02 primjenjuju se na izvještaje P 02.07 i P 02.08.

III.1.7. Račun dobiti i gubitka (P 04.01 i P 04.02)

198. Struktura izvještaja P 04.01 definirana je u poglavlju I.12. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

199. Struktura izvještaja P 04.02 definirana je u poglavlju I.13. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

200. Za izvještaje računa dobiti i gubitka primjenjuje se pravilo o predznaku koje se primjenjuje za okvir za financijsko izvještavanje (FINREP) prema uputama iz Priloga V. dijela 1. tablice 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451.

201. Ti izvještaji sadržavaju odabrane informacije iz izvještaja F 02.00 (račun dobiti i gubitka) iz priloga III. i IV. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451. Upute za dostavu tih informacija definirane su u Prilogu V. dijelu 2. točkama od 31. do 56. te uredbe.

202. Pri popunjavanju izvještaja P 04.01 primjenjuju se sljedeće upute:

 

 

 

203. Pri popunjavanju izvještaja P 04.02 primjenjuju se sljedeće upute:

 

 

 

III.1.8. Planirana izdanja (P 05.00)

204. Struktura izvještaja P 05.00 definirana je u poglavlju I.14. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

205. Primjenjuju se upute za dužničke instrumente i raščlambe u izvještaju obveza (P 01.02).

206. Kreditna institucija dužna je u redcima »koji dospijevaju (bruto odljevi)« odgovarajućih vrsta instrumenata izvještavati o iznosu tih instrumenata čije je ugovorno dospijeće tijekom razdoblja od kraja prethodnog razdoblja do kraja relevantnog razdoblja. Ovdje se uključuju i instrumenti koje je kreditna institucija kupila i otkupila, kao i oni poništeni prije datuma ugovornog dospijeća.

207. U redcima »nezadržana izdanja (bruto priljevi)« u odgovarajućim vrstama instrumenata kreditna institucija izvještava o iznosima koje planira izdati, ali ne zadržati tijekom vremena od kraja prethodnog razdoblja do kraja relevantnog razdoblja. Ne uključuju se iznosi koji se zadržavaju kako je definirano u točki 209. ove Upute.

208. Otkupi u redcima »koji dospijevaju (bruto odljev)« iskazuju se kao pozitivni iznosi.

209. Kreditna institucija dužna je u »zadržana izdanja (bilješka)« navesti iznos tih izdanja koja se ne stavljaju na tržište, već ih kreditna institucija zadržava u svrhu, na primjer, refinanciranja poslova sa središnjim bankama putem repo ugovora.

210. U slučaju instrumenata koji se kreću iz jedne kategorije u drugu, uključujući postupno isključivanje instrumenata dodatnoga osnovnoga kapitala koji postaju prihvatljivi instrumenti dopunskoga kapitala, instrumenti se evidentiraju kao odljev u redcima »koji dospijevaju (bruto odljevi)« odgovarajuće izvorne kategorije instrumenata i kao priljev odgovarajućih redaka »nezadržanih izdanja (bruto priljevi)« odgovarajuće nove kategorije instrumenata.

III.2. Informatička rješenja za dostavu izvještaja kreditnih institucija u skladu s propisima Europske unije

211. Ovim poglavljem Upute uređuju se tehnički zahtjevi za dostavljanje izvještaja o planovima financiranja, izvještaja o financijskim informacijama, izvještaja iz članka 10. ove Odluke i izvještaja u skladu sa Smjernicama EBA/GL/2020/07.

212. Kreditna institucija dužna je pri izradi izvještaja, formiranju datoteke s izvještajima i dostavi datoteke Hrvatskoj narodnoj banci poštovati sve tehničke zahtjeve iz ovog poglavlja.

III.2.1 Standardna obilježja datoteke

213. Kreditna je institucija podatke dužna dostaviti u datotekama u formatu XML (prema shemi koju definira Hrvatska narodna banka, poštujući verziju tehničke definicije).

214. Hrvatska narodna banka može na svojoj internetskoj stranici objaviti neslužbene primjere datoteka XML kao prikaz tehničke logike, a ne ispravnih podataka koji vrijede za određeni izvještajni obuhvat ili tehničku definiciju.

215. Hrvatska narodna banka može na svojoj internetskoj stranici objaviti neslužbene dokumente koji povezuju format za dostavu podataka koji je odredila Hrvatska narodna banka i verziju tehničke definicije za određene izvještajne datume.

216. Kreditna institucija dužna je datoteku oblikovati u skladu s kodnom stranicom 8859 – 2 (CE).

217. Za elektroničku dostavu datoteka XML upotrebljava se naziv datoteke COFI_MBR_OZNAKAIZVJ_DATUMSTANJA.XML, gdje je:

1. MBR: matični broj kreditne institucije u duljini od osam znakova; ako je broj znakova manji od osam, znakovi se moraju nadopuniti vodećim nulama

3. OZNAKAIZVJ: oznaka izvještaja u datoteci (oznake »NP« ili »KP« ili »MN« ili »MK« ili »NR« ili »KR« ili »FN« ili »FK« ili »AN« ili »AK« ili »BN« ili »BK« ili »IN« ili »IK« ili »CN« ili »CK«)

4. DATUMSTANJA: referentni datum izvještaja u datoteci u obliku »GGGGMMDD«.

III.2.2. Sadržaj datoteke

218. Sadržaj datoteke u obliku XML popunjava se prema prilozima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451, prilozima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/2070, prilozima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/453, prilozima iz Smjernica EBA/GL/2020/07 i poglavljem I. Priloga II. ove Odluke.

219. Polja se popunjavaju u skladu sa sljedećom tablicom:

 

 

 

220. U dijelu datoteke XML koji se odnosi na izvještaje potrebno je slijedom navesti oznake izvještaja s vrijednostima, pozicijama (tagovima) i parametrima pojedinih polja u skladu s tablicom iz točke 219. ove Upute.

221. Kreditna institucija dužna je sadržaj datoteke XML prilagoditi izvještajima koji se sastavljaju za svaki referentni datum propisan člankom 7. ove Odluke, Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/451, Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 2016/2070, Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/453 te za svaki datum definiran Smjernicama EBA/GL/2020/07. Ako nije drugačije navedeno, kreditna institucija dužna je za određeni referentni datum dostaviti sve potrebne oznake izvještaja (u polju Izvjestaj) za određene oznake izvještaja (iz polja OznakaIzvjesca). Izvještaji čija obveza dostave nije propisana za određeni datum ne trebaju biti sastavni dio sadržaja datoteke XML koja se šalje za određene oznake izvještaja. Na primjer, izvještaji oznake C 15.00 i F 46.00 ne trebaju biti predmet sadržaja datoteke XML za tromjesečno izvještavanje (31. ožujka ili 30. rujna).

222. Konceptualno rješenje izvještajne forme karakterizira osnovni podatak koji je predmet izvještavanja: vrijednost, koja predstavlja svaku stavku definiranih izvještaja koji su predmet dostave ovog dijela Upute.

223. Za potrebe dostavljanja podataka iz izvještaja te prepoznavanja i formiranja kontrola u ovom dijelu Upute, svaka je vrijednost opisana jednoznačnim identifikatorom na razini svakog izvještaja, a dodatno, po potrebi, i oznakama parametara za koji se ti identifikatori (i/ili vrijednosti) dostavljaju.

224. Svako polje sloga datoteke ima ugrađenu kontrolu obvezne popunjenosti polja te kontrolu je li popunjeno vrijednošću s popisa dopuštenih vrijednosti u određenim kombinacijama koje se zasnivaju na tehničkoj definiciji.

225. Sivo označene pozicije iz izvještaja nemaju svoju jednoznačnu oznaku ili identifikator (tag) i ne dostavljaju se u datoteci XML.

226. Ako kreditna institucija nema nijedan podatak za izvještaj koji je dužna dostaviti ili ne ispunjava uvjete za slanje izvještaja koji je predmet dostave za referentni datum, dužna je dostaviti oznaku izvještaja u polju (Izvještaj) koji se ne popunjava, bez dostavljanja ostalih njegovih slogova. Na primjer, ako je izvještaj oznake C 08.01 prazan, u datoteci XML dostavlja se zapis <Podaci izvjestaj=«C 08.01«/>.

227. Ako kreditna institucija nema dio podataka za neki izvještaj koji je dužna dostaviti, dužna je dostaviti sve pozicije (tagove) po tom izvještaju, pri čemu se u polje (Vrijednost) upisuje numerički iznos nula (0).

228. Kreditna institucija dostavlja samo ona obilježja iz alfanumeričkih polja za koje ima podatke. Točnije, kreditna institucija ne dostavlja oznake parametara za koje nema nijedan podatak u izvještaju koji je dužna dostaviti.

III.2.3. Zaglavlje

229. Prvi slog u datoteci jest Zaglavlje, u koje se upisuju podaci o datoteci: matični broj kreditne institucije koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku, osobni identifikacijski broj kreditne institucije koji dodjeljuje Ministarstvo financija na temelju Zakona o osobnom identifikacijskom broju, posljednji dan izvještajnog razdoblja, oznaka izvještaja i ukupni broj slogova u datoteci. Osnovni podaci o odgovornoj osobi za kontakt (ime i prezime odgovorne osobe) unose se u polju (Ime osobe), o telefonu u polju (Telefon) i adresi elektroničke pošte u polju (Elektronička pošta). Polje (Napomena) neobavezno je polje u koje se može unijeti do 100 znakova proizvoljnog teksta.

230. U polju (Oznaka izvješća) navodi se jedna od sljedećih oznaka koja obuhvaća određeni izvještajni skup:

1. »NP« za nekonsolidirani privremeni izvještaj koji obuhvaća izvještaje iz članaka 5., 6., 8., 13., 14., 15., 17. i 19. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 i članaka 2. i 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/453 te izvještaje o financijskim informacijama iz ove Odluke na nekonsolidiranoj osnovi

2. »KP« za konsolidirani privremeni izvještaj koji obuhvaća izvještaje iz članaka 7., 8., 11., 13., 14., 15., 17. i 19. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 te članaka 2. i 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/453

3. »NR« za nekonsolidirani revidirani izvještaj u skladu s točkom 231. ove Upute

4. »KR« za konsolidirani revidirani izvještaj u skladu s točkom 231. ove Upute

5. »MN« za mjesečni nekonsolidirani privremeni izvještaj koji obuhvaća izvještaje iz članka 16. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451

6. »MK« za mjesečni konsolidirani privremeni izvještaj koji obuhvaća izvještaje iz članka 16. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451

7. »FN« za godišnji nekonsolidirani izvještaj – planovi financiranja koji obuhvaća nekonsolidirane izvještaje o planovima financiranja iz ove Odluke

8. »FK« za godišnji konsolidirani izvještaj – planovi financiranja koji obuhvaća konsolidirane izvještaje o planovima financiranja iz ove Odluke

9. »AN« za nekonsolidirani izvještaj – dodatni likvidnosni nadzorni parametri koji obuhvaća izvještaje iz članka 18. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451

10. »AK« za konsolidirani izvještaj – dodatni likvidnosni nadzorni parametri koji obuhvaća izvještaje iz članka 18. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451

11. »BN« za godišnji nekonsolidirani izvještaj – referentni portfelj koji obuhvaća izvještaje iz članka 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/2070

12. »BK« za godišnji konsolidirani izvještaj – referentni portfelj koji obuhvaća izvještaje iz članka 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/2070

13. »IN« za godišnji nekonsolidirani izvještaj – referentni portfelj IMV koji obuhvaća izvještaje iz članka 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/2070

14. »IK« za godišnji konsolidirani izvještaj – referentni portfelj IMV koji obuhvaća izvještaje iz članka 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/2070

15. »CN« za nekonsolidirani izvještaj – COVID-19 koji obuhvaća izvještaje iz Priloga I. Smjernica EBA/GL/2020/07 i

16. »CK« za konsolidirani izvještaj – COVID-19 koji obuhvaća izvještaje iz Priloga I. Smjernica EBA/GL/2020/07.

231. Za oznake izvještaja »NR« i »KR« u datotekama XML kreditne institucije dostavljaju sve izvještaje kao i u obuhvatu oznaka »NP« i »KP«, što obuhvaća i revidirane izvještaje u skladu s Odlukom o odbijanju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija i sadržaju revizije za potrebe Hrvatske narodne banke i preostale izvještaje koji se dostavljaju sa stanjem na dan 31. prosinca, ali nisu predmet revizije. Razlog uključivanja nerevidiranih izvještaja u skup revidiranih izvještaja jest usklađivanje podataka zbog zadovoljavanja pravila za validaciju međusobno povezanih izvještaja.

232. Za oznake izvještaja »NP« i »NR« u datotekama XML kreditne institucije dostavljaju oznake izvještaja F 40.01 i F 40.02, dok za oznaku »MN« dostavljaju oznaku izvještaja C 77.00 na način definiran točkom 226. ove Upute.

233. U ostalim slogovima datoteke unose se podaci o izvještaju, parametrima, pozicijama (tagovima) i vrijednostima polja prema Uputi.

III.2.4. Ostali slogovi datoteke

234. Osnovni identifikator oznake izvještaja temelji se na tehničkoj definiciji i navodi se u polju (Izvjestaj).

235. Jednoznačna oznaka ili identifikator vrijednosti duljine osam znamenaka naziva se tag i navodi se u polju (Tag).

236. Oznake za tag prate logiku označavanja redaka i stupaca koji su propisani formama izvještaja iz priloga navedenih u točki 218. ove Upute, na način da je tag = abcdefgh, gdje je:

1. »abcd« – broj mjesta oznake za redni broj retka i

2. »efgh« – maksimalan broj mjesta oznake za redni broj stupca.

237. Oznake za tag prate logiku označavanja redaka i stupaca koji su propisani validacijskim pravilima iz tehničke definicije i koja vrijede za određeni izvještajni datum.

238. Oznaka za redni broj retka u tagu »abcd« sadržava četiri mjesta zato što broj oznaka redaka u nekim izvještajima prelazi 1000. Za sve takve izvještaje, čiji broj oznaka redaka prelazi 1000, vrijedi da je »a« = 1, dok za ostale vrijedi da je »a« = 0. Oznaka za redni broj stupca u tagu »efgh« može sadržavati najviše četiri mjesta zato što broj oznaka stupaca u nekim izvještajima sadržava i četiri znamenke. Za sve takve izvještaje, čiji broj oznaka stupca sadržava četiri znamenke, vrijedi da je »e« = 0, dok za sve ostale izvještaje redni broj stupca u tagu sadržava tri znamenke »fgh«.

239. Osnovni identifikator vrijednosti iz izvještaja koji su predmet dostave u ovom dijelu Upute navodi se u polju (Vrijednost), u koje je moguće unijeti do 1024 znaka.

240. Vrijednosti pojedinih polja uvijek se dostavljaju uz pripadajući tag. Na taj način omogućena je kontrola popunjavanja polja u samoj datoteci XML postavljanjem dodatnih ograničenja i pravila u datoteci XSD.

241. Popis mogućih vrijednosti iz izvještaja, koji se temelji na tehničkoj definiciji, obuhvaća sljedeće tipove vrijednosti:

1. monetarni iznos (engl. Monetary)

2. cijeli broj (engl. Integer)

3. postotak (engl. Percentage)

4. Booleova vrijednost (engl. Boolean)

5. šifra (engl. Code)

6. niz znakova (engl. String)

7. datum (engl. Date)

8. ključ (engl. Key value)

9. broj (decimalno) (engl. Number (decimal)).

242. Hrvatska narodna banka može objaviti neslužbeni popis mogućih vrijednosti te mogućih kombinacija oznaka redaka i stupaca propisanih izvještaja i njihovih pripadajućih tagova za sve tipove vrijednosti iz izvještaja, pri čemu će se oni mijenjati u skladu s dopunom i/ili promjenom tehničke definicije.

243. Monetarni iznosi u novčanim jedinicama navode se u punom iznosu novčane jedinice u kojoj su izražene, uključujući decimalnu točku i dva decimalna mjesta. Na primjer: ako je vrijednost pozicije 100.000,60 kuna, u izvještaj se upisuje numerički iznos 100000.60, dakle, uključujući i iznos u lipama. Ako je vrijednost pozicije nula (0), u izvještaj se upisuje numerički iznos 0.

244. U slučaju izvještaja koji se ne iskazuju u originalnoj valuti nego u izvještajnoj valuti (kuni), svi monetarni iznosi izraženi u stranim valutama preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji vrijedi na izvještajni datum. Iznosi izraženi u stranim valutama koje nisu iskazane na tečajnici Hrvatske narodne banke preračunavaju se u eure ili američke dolare primjenom srednjih tečajeva referentnih tržišta te ih se potom preračunava u kune primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji vrijedi na izvještajni datum.

245. U dijelu izvještavanja prema prilozima XII. i XIII. te od XVIII. do XXV. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451 stavke u kunama s ugovorenom valutnom klauzulom prema određenoj valuti tretiraju se kao pozicije u kunama.

246. Cijeli brojevi navode se u punom iznosu jedinice u kojoj su izražene, ali bez decimalne točke i decimalnih mjesta. Na primjer, ako je vrijednost pozicije 100 jedinica, u izvještaj se upisuje numerički iznos 100. Ako je vrijednost pozicije nula (0), u izvještaj se upisuje numerički iznos 0.

247. Postotak se navodi u postotnom iznosu u kojem je izražen, uključujući decimalnu točku i četiri decimalna mjesta. Na primjer, ako je vrijednost pozicije 9.6%, u XML datoteci se upisuje iznos 0.0960. Ako je vrijednost pozicije nula (0), u izvještaj se upisuje numerički iznos 0.

248. Brojevi (decimalno) navode se u punom iznosu jedinice u kojoj su izraženi, uključujući decimalnu točku i dva decimalna mjesta. Ako je vrijednost pozicije nula (0), u izvještaj se upisuje numerički iznos 0.

249. Booleova vrijednost navodi se prema znakovima iz tehničke definicije, a za potrebe izvještavanja istinite ili lažne vrijednosti. Za istinito je potrebno navesti oznaku »True«, dok je za lažno potrebno navesti oznaku »False«.

250. Šifra se navodi prema znakovima iz tehničke definicije. Ako vrijednost pozicije nije poznata, u izvještaj se upisuje »Null« ili alfanumerička oznaka » – « (minus).

251. Niz znakova navodi se do najviše 1024 znaka prema tehničkoj definiciji (npr. pri upisu oznake identifikacije, naziva, rejtinga, komentara ili druge oznake). Ako se u polje upisuje identifikacijska oznaka za institucije i društva za osiguranje, prioritet pri navođenju ima unos identifikatora Legal Entity Identifier (u nastavku teksta: LEI), a ako on nije poznat, upotrebljavaju se nacionalne identifikacijske oznake pravnog subjekta. Pritom prioritet pri navođenju ima unos OIB-a, a ako on nije poznat, upotrebljavaju se ostale identifikacijske oznake (matični broj koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku (u nastavku teksta: DZS) ili interni evidencijski broj koji je dodijelila kreditna institucija). Ako vrijednost pozicije nije poznata, u izvještaj se upisuje »Null« ili alfanumerička oznaka » – « (minus).

252. Datum se navodi prema znakovima iz tehničke definicije, a za potrebe izvještavanja o mjesecima i godinama u formatu »dd/mm/gggg«.

253. Ključ se navodi pri upisivanju oznake do najviše 1024 znaka koja je jedinstveni identifikator za svaki redak varijabilnog izvještaja prema tehničkoj definiciji. Ako se u polje upisuje identifikacijska oznaka za institucije i društva za osiguranje, prioritet pri navođenju ima unos LEI-ja, a ako on nije poznat, upotrebljavaju se nacionalne identifikacijske oznake pravnog subjekta. Pritom prioritet pri navođenju ima unos OIB-a, a ako on nije poznat, upotrebljavaju se ostale identifikacijske oznake (matični broj koji dodjeljuje DZS ili interni evidencijski broj koji je dodijelila kreditna institucija).

254. Oznake parametara navode se prema vrijednosti znakova iz tehničke definicije u izvještajima koji se formom ponavljaju za različit sadržaj. Svaka oznaka parametra (predefinirana ili dio popisa otvorenih osi z) po kojemu se tip vrijednosti i tagovi iz izvještaja ponavljaju čini jedan list tog izvještaja.

III.2.5. Kontrole

255. Sadržaj kontrola izvještaja iz točke 211. ove Upute u skladu je s validacijskim pravilima iz tehničke definicije.

256. Za potrebe razumijevanja validacijskih pravila iz tehničke definicije opći zapis polja izvještaja definiran je kao: {izvještaj, redak, stupac, parametar}.

257. U dijelu zapisa »izvještaj« upisan je identifikator oznake izvještaja.

258. U dijelu zapisa »redak« upisana je oznaka »{rabcd}«, pri čemu je:

1. »r« – oznaka retka

2. »abcd« – oznaka za redni broj retka (pritom se za potrebe validacijskih pravila oznaka »a« upotrebljava samo pri označavanju rednog broja retka koji prelazi 1000).

259. U dijelu zapisa »stupac« upisana je oznaka »{cefgh}«, pri čemu je:

1. »c« – oznaka stupca

2. »efgh« – oznaka za redni broj stupca (pritom se za potrebe validacijskih pravila oznaka »e« upotrebljava samo pri označavanju rednog broja stupca koji prelazi četiri znamenke).

260. U dijelu zapisa »parametar« upisano je dodatno obilježje po kojem izvještaji variraju.

261. U slučaju provjere valjanosti unutar izvještaja, u kojoj se upotrebljavaju samo podaci iz tog izvještaja, zapisi validacijskih pravila ne navode oznaku izvještaja, već samo redak i stupac izvještaja: {rabcd, cefgh}. Ako izvještaj ima samo jedan stupac, u zapisu validacijskih pravila navode se samo oznaka i redci izvještaja {izvještaj; rabcd}.

III.2.6. Način dostave datoteka

262. Podaci se dostavljaju elektronički (SWIFT, internet), pri čemu načini dostavljanja podataka mogu biti utvrđeni posebnim uputama.

263. Datoteka može biti u izvornom formatu (XML) ili komprimirana (ZIP).

264. Za svaki datum stanja i oznaku izvještaja kreditna institucija šalje posebnu datoteku, što znači da jedna datoteka smije sadržavati samo jedan datum stanja i oznaku izvještaja.

IV. Izrada i dostava integralnih izvještaja koji ne proizlaze iz zajedničkoga izvještajnog okvira za kreditne institucije u EU-u

265. Struktura izvještaja propisana je poglavljem II. Priloga II. ove Odluke, a u ovom poglavlju Upute definirani su sadržaj tih izvještaja te upute za popunjavanje i dostavu.

IV.1. Upute za izradu izvještaja

IV.1.1. Knjiga trgovanja – dnevna stanja

266. Knjiga trgovanja – dnevna stanja (u nastavku teksta: izvještaj KT-DS) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

267. Struktura izvještaja KT-DS definirana je u poglavlju II.1. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

268. U izvještaju KT-DS kreditna institucija dužna je navesti dnevna stanja ukupnih poslova kreditne institucije, ukupnu nominalnu vrijednost stavaka u knjizi trgovanja, ukupnu tržišnu vrijednost stavaka u knjizi trgovanja i udio knjige trgovanja u ukupnim poslovima kreditne institucije.

269. U izvještaju KT-DS iskazuju se dnevna stanja knjige trgovanja za razdoblje od tri mjeseca. Tako se u izvještaju KT-DS koji će biti dostavljen sa stanjem na dan 31. 3. iskazuju dnevna stanja knjige trgovanja za razdoblje od 1. 1. do 31. 3., a ista analogija prati i ostala izvještajna razdoblja.

270. U stupac »Ukupni poslovi kreditne institucije« unosi se iznos ukupnih poslova koje kreditna institucija izračunava sa stanjem na posljednji dan u mjesecu. Taj iznos kreditna institucija upisuje u stupac »Ukupni poslovi kreditne institucije« za svaki radni dan u izvještaju KT-DS sljedećeg mjeseca. Radnim danom smatra se svaki kalendarski dan osim subote, nedjelje i blagdana. Ako kreditna institucija utvrdi da dnevne promjene ukupnih poslova kreditne institucije mogu utjecati na postotak udjela knjige trgovanja u ukupnim poslovima kreditne institucije, dužna je svakodnevno izračunavati ukupne poslove kreditne institucije i te dnevne iznose upisivati u izvještaju KT-DS.

271. U stupcu »Ukupna nominalna vrijednost stavki u knjizi trgovanja« navodi se ukupna nominalna vrijednost pozicija u knjizi trgovanja koja se izračunava tako da se zbroje apsolutni iznosi nominalnih vrijednosti pozicija u knjizi trgovanja.

272. U stupcu »Ukupna tržišna vrijednost stavki u knjizi trgovanja« navodi se ukupna tržišna vrijednost pozicija u knjizi trgovanja koja se izračunava tako da se zbroje apsolutni iznosi tržišnih vrijednosti pozicija u knjizi trgovanja.

273. U stupcu »Postotni udio knjige trgovanja u ukupnim poslovima kreditne institucije« navodi se postotni udio knjige trgovanja u ukupnim poslovima kreditne institucije koji se izračunava kao odnos ukupne tržišne vrijednosti pozicija u knjizi trgovanja i ukupnih poslova kreditne institucije na određeni dan i izražava se u postotnom iznosu.

274. Tržišnu vrijednost izvedenoga financijskog instrumenta čini tržišna vrijednost odnosnog instrumenta/varijable.

IV.1.2. Detaljna knjiga trgovanja

275. Detaljna knjiga trgovanja (u nastavku teksta: izvještaj DKT) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

276. Struktura izvještaja DKT definirana je u poglavlju II.2. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

277. U izvještaju DKT kreditna institucija dužna je prikazati pojedinačne financijske instrumente čija nominalna vrijednost čini više od 1% ukupne nominalne vrijednosti knjige trgovanja. Instrumente koji u knjizi trgovanja čine manje od 1% ukupne nominalne vrijednosti knjige trgovanja, kreditna institucija dužna je prikazati kao stavku »Ostalo« u kategoriji instrumenata kojoj pripada (npr. Ostale dionice i vlasnički udjeli u trgovačkim društvima, Ostali dužnički vrijednosni papiri itd.).

278. U redcima su navedene kategorije instrumenata koje čine najčešće stavke knjige trgovanja. Ako kreditna institucija rasporedi u knjigu trgovanja transakciju koja nije uključena ni u jednu kategoriju instrumenata navedenu u izvještaju, dužna ju je iskazati u okviru kategorije »Ostalo neraspoređeno«.

279. U stupcu »Naziv instrumenta« navodi se opisni naziv financijskog instrumenta (npr. redovna dionica Podravke d.d., obveznica Ministarstva financija, valutna budućnosnica, jednovalutni kamatni ugovori o razmjeni, kupljena opcija itd.).

280. U stupcu »Oznaka instrumenta/posla« navodi se oznaka međunarodnoga identifikacijskog broja vrijednosnice (ISIN) određena u skladu s odredbama Međunarodne organizacije za standarde (ISO) koja se upotrebljava u međunarodnom trgovanju vrijednosnim papirima ili druga jednoznačna oznaka posla (npr. HRPODRRA0004, HRRHMFO049A5, IRS 20/01/03-HSBC itd.).

281. U stupac »Oznaka valute« upisuje se valuta instrumenta/posla.

282. U stupcima »Nominalna vrijednost u valuti« i »Nominalna vrijednost u kunama« navode se stavke s vrijednostima u valuti/kunama kako slijedi:

– dužnički i vlasnički instrumenti, instrumenti tržišta novca te ostali prenosivi vrijednosni papiri iskazuju se po nominalnoj vrijednosti

– izvedeni financijski instrumenti iskazuju se po zamišljenoj vrijednosti odnosnog instrumenta, valute ili robe

– nenamirene transakcije/slobodne isporuke iskazuju se u iznosu u skladu s dijelom trećim, glavom V. Uredbe (EU) br. 575/2013

– izloženosti proizišle iz repo i obratnih repo ugovora te ugovora o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe iskazuju se u iznosu u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 6. Uredbe (EU) br. 575/2013

– financijski instrumenti ostvareni na temelju ugovora o pružanju usluge provedbe ponude, odnosno prodaje dužničkih ili vlasničkih instrumenata uz obvezu otkupa (engl. underwriting) iskazuju se po nominalnoj vrijednosti.

283. Vrijednosni papiri i roba na temelju kojih je kreditna institucija sklopila repo ugovor ili koje je pozajmila na temelju ugovora o pozajmljivanju drugoj ugovornoj strani navode se pod rednim brojevima 1., 2., 3., 4. ili 11. u izvještaju DKT, a ne pod rednim brojem 15. u tom izvještaju.

284. Nominalne vrijednosti u stranim valutama preračunavaju se u kune s pomoću srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji se primjenjuje na dan na koji se odnosi izvještaj.

285. U stupcima »Tržišna vrijednost u valuti« i »Tržišna vrijednost u kunama« navode se tržišne vrijednosti stavki u valuti/kunama. Tržišne vrijednosti u stranim valutama preračunavaju se u kune s pomoću srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji se primjenjuje na dan na koji se odnosi izvještaj. Pod tržišnom vrijednosti dužničkih instrumenata podrazumijeva se vrijednost bez obračunatih nedospjelih kamata (engl. clean price). Tržišnu vrijednost izvedenoga financijskog instrumenta čini tržišna vrijednost odnosnog instrumenta/varijable.

IV.1.3. Izvještaj o sastavu grupe kreditnih institucija u RH

286. Izvještaj o sastavu grupe kreditnih institucija u RH (u nastavku teksta: izvještaj S1) sastavlja se na temelju članka 97. stavka 1. točke 3. i članka 162. stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama.

287. Izvještaj S1 sastoji se od sheme grupe i obrasca iz poglavlja II.3. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

288. Obrazac iz poglavlja II.3. Priloga II. ove Odluke popunjava se ovisno o položaju subjekta u grupi: matična kreditna institucija u RH odnosno matični financijski holding u RH ili matični mješoviti financijski holding u RH, zatim subjekti koji čine grupu kreditnih institucija na temelju članka 17. Zakona o kreditnim institucijama, subjekti koji su isključeni iz grupe kreditnih institucija te, naposljetku, subjekti koji čine cijelu grupu i ne pripadaju grupi kreditnih institucija.

289. Shema grupe predočuje odnos između matične kreditne institucije, matičnoga financijskog holdinga ili matičnoga mješovitoga financijskog holdinga i svih subjekata koji čine grupu kreditnih institucija, cijelu grupu i subjekata koji su isključeni iz grupe kreditnih institucija. U shemi se prikazuju postotni udjeli matične kreditne institucije u RH, matičnoga financijskog holdinga u RH i matičnoga mješovitoga financijskog holdinga u RH u temeljnom kapitalu subjekata odnosno opis oblika povezanosti ako se ona ostvaruje na druge načine osim postotnog udjela u kapitalu te povezanosti iz članka 15. Zakona o kreditnim institucijama.

290. Izvještaj S1 dostavlja se elektronički u obliku dokumenta u Excelu na e-adresu [email protected].

IV.1.4. Izvještaj o neto kratkim pozicijama

291. Izvještaj o neto kratkim pozicijama (u nastavku teksta: izvještaj IKP) sastavlja se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama, a za potrebe prikupljanja obavijesti iz članaka 5., 7. i 8. Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza.

292. Izvještaj IKP sadržava informacije o neto kratkim pozicijama u dionicama, državnim dužničkim instrumentima i kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza.

293. Izvještaj IKP dostavlja se primjenom obrazaca koji su, ovisno o vrsti obavijesti, propisani člankom 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 826/2012 od 29. lipnja 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima u pogledu zahtjeva koji se odnose na obavješćivanje i objavu neto kratkih pozicija, pojedinosti o informacijama koje je potrebno dostaviti Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala u vezi s neto kratkim pozicijama i metode izračuna prometa s ciljem određivanja izuzetih dionica.

294. Izvještaj IKP dostavlja se u obliku dokumenta u Excelu na e-adresu [email protected].

295. Ako nije imala pozicije koje su predmet ovog izvještaja, kreditna institucija nije dužna Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti izvještaj IKP.

IV.1.5. Izvještaji o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi pozicija kojima se ne trguje

296. Pojedini pojmovi i definicije rizika navedeni u ovom poglavlju imaju identično značenje kao pojmovi i definicije rizika kako je definirano Odlukom o sustavu upravljanja (»Narodne novine«, br. 96/2018., 67/2019. i 145/2020.).

297. Svi izvještaji u ovom poglavlju prikupljaju se na temelju članka 101. stavka 2. točke 6. Zakona o kreditnim institucijama.

IV.1.5.1. Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije (izvještaji EVK UNT FKS, EVK UNT PKS, EVK OS FKS i EVK OS PKS)

298. Struktura izvještaja Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije – ugovoreni novčani tokovi – fiksne kamatne stope (u nastavku teksta: izvještaj EVK UNT FKS) definirana je u poglavlju II.4. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

299. Struktura izvještaja Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije – ugovoreni novčani tokovi – promjenjive kamatne stope (u nastavku teksta: izvještaj EVK UNT PKS) definirana je u poglavlju II.5. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

300. Struktura izvještaja Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije – osnovni scenarij – fiksne kamatne stope (u nastavku teksta: izvještaj EVK OS FKS) definirana je u poglavlju II.6. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

301. Struktura izvještaja Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije – osnovni scenarij – promjenjive kamatne stope (u nastavku teksta: izvještaj EVK OS PKS) definirana je u poglavlju II.7. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

302. U izvještaje EVK UNT FKS i EVK UNT PKS kreditne institucije unose originalne ugovorene novčane tokove pojedinoga kamatno osjetljivog instrumenta ovisno o tome jesu li ugovoreni s fiksnom ili promjenjivom kamatnom stopom.

303. U izvještaje EVK OS FKS i EVK OS PKS kreditne institucije unose novčane tokove prema osnovnom scenariju pojedinoga kamatno osjetljivog instrumenta ovisno o tome jesu li ugovoreni uz fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu.

304. Raščlamba pozicija u izvještajima EVK UNT FKS, EVK UNT PKS, EVK OS FKS i EVK OS PKS zasnovana je na raščlambi bilance koja je primijenjena u izvještajima o financijskim informacijama iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451. Pozivanja na izvještaje F 01.01, F 01.02, F 04.01, F 04.02.1, F 04.02.2, F 04.03.1 i F 04.04.1 odnose se na izvještaje iz te Provedbene uredbe.

305. Za potrebe ove Odluke za institucionalne sektore »Kućanstva« i »Nefinancijska društva« primjenjuju se definicije iz Priloga V. Dijela 1. poglavlja 6. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/451.

306. U slučaju određenih stavki, koje je potrebno i detaljnije raščlaniti, upotrebljava se klasifikacija financijskih instrumenata iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

307. U nastavku se navode upute za iskazivanje pozicija, pri čemu redni broj označuje broj retka u izvještajima EVK UNT FKS, EVK UNT PKS, EVK OS FKS i EVK OS PKS:

1. Novčani ekvivalenti – stavku čini zbroj iznosa na pozicijama 1.1. i 1.2.

1.1. Stanja kod središnjih banaka – obuhvat ove stavke jednak je obuhvatu stavke »Novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama« u izvještaju F 01.01.

1.2. Ostali depoziti po viđenju – obuhvat stavke jednak je obuhvatu stavke »Ostali depoziti po viđenju« u izvještaju F 01.01.

2. Krediti i predujmovi – obuhvat ove stavke jednak je obuhvatu stavki »Krediti i predujmovi« po svim portfeljima financijske imovine u izvještaju F 01.01.

2.1. Krediti i predujmovi kućanstvima – obuhvat ove stavke jednak je obuhvatu stavki »Krediti i predujmovi« za sektor kućanstva u izvještajima F 04.01, F 04.02.1, F 04.02.2, F 04.03.1 i F 04.04.1.

2.2. Krediti i predujmovi nefinancijskim društvima – obuhvat ove stavke jednak je obuhvatu stavki »Krediti i predujmovi« za sektor nefinancijskih društava u izvještajima F 04.01, F 04.02.1, F 04.02.2, F 04.03.1 i F 04.04.1.

2.3. Izdvojena obvezna pričuva – obuhvat ove stavke jednak je definiciji instrumenta »A0203« (Izdvojena obvezna pričuva) iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

2.4. Ostali krediti i predujmovi – ova stavka obuhvaća sve kredite i predujmove, opisane u poziciji 2., koji se ne mogu razvrstati po pozicijama 2.1., 2.2. ili 2.3.

3. Dužnički vrijednosni papiri – obuhvat ove stavke jednak je obuhvatu stavki »Dužnički vrijednosni papiri« po svim portfeljima financijske imovine u izvještaju F 01.01.

4. Ostala imovina – ova stavka obuhvaća sve stavke u imovini na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kamatnom riziku u knjizi banke, a koje se ne mogu razvrstati po pozicijama 1., 2. ili 3.

5. UKUPNO KAMATNO OSJETLJIVA IMOVINA – stavku čini zbroj iznosa na pozicijama od 1. do 4.

6. Depoziti – obuhvat ove stavke jednak je obuhvatu stavki »Depoziti« po svim portfeljima financijskih obveza u izvještaju F 01.02.

6.1. Depoziti po viđenju – obuhvat ove stavke jednak je obuhvatu stavki »Depoziti« po svim portfeljima financijskih obveza u izvještaju F 01.02 u dijelu u kojem stavka ispunjava definiciju instrumenta »P0201« (Transakcijski računi) ili »P0202« (Štedni depoziti) iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

6.1.1. od čega: Depoziti kućanstava raspoloživi po viđenju – obuhvat ove stavke jednak je definiciji pozicije 6.1. primijenjenoj na sektor kućanstava.

6.1.2. od čega: Depoziti nefinancijskih društava raspoloživi po viđenju – obuhvat ove stavke jednak je definiciji pozicije 6.1. primijenjenoj na sektor nefinancijskih društava.

6.1.3. od čega: Ostali depoziti raspoloživi po viđenju – ova stavka obuhvaća sve depozite po viđenju, opisane u poziciji 6.1., koji se ne mogu razvrstati na pozicije 6.1.1. ili 6.1.2.

6.2. Oročeni depoziti – obuhvat ove stavke jednak je obuhvatu stavki »Depoziti« po svim portfeljima financijskih obveza u izvještaju F 01.02 u dijelu u kojem stavka ispunjava definiciju instrumenta »P0203« (Oročeni depoziti) iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

6.2.1. od čega: Oročeni depoziti kućanstava – obuhvat ove stavke jednak je definiciji pozicije 6.2. primijenjenoj na sektor kućanstava.

6.2.2. od čega: Oročeni depoziti nefinancijskih društava – obuhvat ove stavke jednak je definiciji pozicije 6.2. primijenjenoj na sektor nefinancijskih društava.

6.2.3. od čega: Ostali oročeni depoziti – ova stavka obuhvaća sve oročene depozite, opisane u poziciji 6.2., koji se ne mogu razvrstati na pozicije 6.2.1. ili 6.2.2.

6.3. Primljeni krediti – obuhvat ove stavke jednak je obuhvatu stavki »Depoziti« po svim portfeljima financijskih obveza u izvještaju F 01.02 u dijelu u kojem stavka ispunjava definiciju instrumenta »P0207« (Krediti s osnove prekoračenja po transakcijskim računima), »P0208« (Primljeni prekonoćni krediti), »P0209« (Krediti na osnovi repo poslova), »P0211« (Primljeni sindicirani krediti) ili »P0212« (Ostali primljeni krediti) iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

6.4. Ostali depoziti – ova stavka obuhvaća sve depozite, opisane u poziciji 6., koji se ne mogu razvrstati po pozicijama 6.1., 6.2. ili 6.3.

7. Izdani dužnički vrijednosni papiri – obuhvat ove stavke jednak je obuhvatu stavki »Izdani dužnički vrijednosni papiri« po svim portfeljima financijskih obveza u izvještaju F 01.02.

8. Ostale financijske obveze – obuhvat ove stavke jednak je obuhvatu stavki »Ostale financijske obveze« po svim portfeljima financijskih obveza u izvještaju F 01.02.

9. Ostale obveze – ova stavka obuhvaća sve stavke u obvezama na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kamatnom riziku u knjizi banke, a koje se ne mogu razvrstati po pozicijama 6., 7. ili 8.

10. UKUPNO KAMATNO OSJETLJIVE OBVEZE – stavku čini zbroj iznosa na pozicijama od 6. do 9.

11. NETO KAMATNO OSJETLJIVA POZICIJA – stavku čini razlika iznosa na pozicijama 5. i 10.

12. Ugovori o razmjeni – obuhvat ove stavke jednak je definiciji instrumenata »A0502« (Ugovori o razmjeni) iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

13. Terminski ugovori – forvardi – obuhvat ove stavke jednak je definiciji instrumenata »A0503« (Terminski ugovori – forvardi (engl. forwards)) iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

14. Terminski ugovori – ročnice – obuhvat ove stavke jednak je definiciji instrumenata »A0504« (Terminski ugovori – ročnice (engl. futures)) iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

15. Opcije – obuhvat ove stavke jednak je definiciji instrumenata »A0501« (Opcije) iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

16. Ostali izvedeni financijski instrumenti – ova stavka obuhvaća sve izvedenice koje se ne mogu razvrstati po pozicijama 12., 13., 14. ili 15.

17. UKUPNO IZVEDENICE – AKTIVNA STRANA – stavku čini zbroj iznosa na pozicijama od 12. do 16.

18. Ugovori o razmjeni – obuhvat ove stavke jednak je definiciji instrumenata »P0702« (Ugovori o razmjeni) iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

19. Terminski ugovori – forvardi – obuhvat ove stavke jednak je definiciji instrumenata »P0703« (Terminski ugovori – forvardi (engl. forwards)) iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

20. Terminski ugovori – ročnice – obuhvat ove stavke jednak je definiciji instrumenata »P0704« (Terminski ugovori – ročnice (engl. futures)) iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

21. Opcije – obuhvat ove stavke jednak je definiciji instrumenata »P0701« (Opcije) iz Odluke o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

22. Ostali izvedeni financijski instrumenti – ova stavka obuhvaća sve izvedenice koje se ne mogu razvrstati po pozicijama 18., 19., 20. ili 21.

23. UKUPNO IZVEDENICE – PASIVNA STRANA – stavku čini zbroj iznosa na pozicijama od 18. do 22.

24. NETO POZICIJA NA OSNOVI IZVEDENICA – stavku čini razlika iznosa na pozicijama 17. i 23.

25. Ostale aktivne izvanbilančne stavke – ova stavka obuhvaća obveze za podmirenje na osnovi kojih će uslijediti ili može uslijediti odljev novčanih sredstava kreditne institucije, na temelju kojeg se zbog nemogućnosti povrata budućih odljeva sredstava kreditna institucija izlaže kreditnom riziku.

26. Ostale pasivne izvanbilančne stavke – ova stavka obuhvaća ugovore na osnovi kojih će uslijediti ili može uslijediti priljev novčanih sredstava kreditnoj instituciji (primljene obveze kreditiranja, primljena financijska jamstva i ostale primljene stavke).

27. NETO POZICIJA NA OSNOVI IZVANBILANČNIH STAVKI – stavku čini razlika iznosa na pozicijama 25. i 26.

28. UKUPNA NETO KAMATNO OSJETLJIVA POZICIJA – stavku čini zbroj iznosa na pozicijama 11., 24. i 27.

29. IZNOS INSTRUMENATA S ADMINISTRATIVNOM KAMATNOM STOPOM U UKUPNOJ KAMATNO OSJETLJIVOJ IMOVINI – ova stavka obuhvaća sve kamatno osjetljive instrumente u imovini kreditne institucije koji su ugovoreni s administrativno promjenjivim kamatnim stopama. Pojam administrativno promjenjive kamatne stope ima isto značenje kao i u Odluci o statističkom i nadzornom izvješćivanju.

30. IZNOS INSTRUMENATA S ADMINISTRATIVNOM KAMATNOM STOPOM U UKUPNIM KAMATNO OSJETLJIVIM OBVEZAMA – ova stavka obuhvaća sve kamatno osjetljive instrumente u obvezama kreditne institucije koji su ugovoreni s administrativno promjenjivim kamatnim stopama.

308. Raspored novčanih tokova u vremenske razrede utvrđuje se prema broju dana preostalom do dospijeća instrumenta ili do sljedeće promjene kamatne stope računajući od izvještajnog datuma. Novčani tokovi po instrumentima ugovorenima s fiksnom kamatnom stopom raspoređuju se u vremenske razrede prema roku preostalom do dospijeća. Novčani tokovi po instrumentima ugovorenima s promjenjivom kamatnom stopom raspoređuju se u vremenske razrede prema roku do sljedeće promjene kamatne stope (engl. repricing date).

309. Kreditna institucija dužna je u izvještajima obuhvatiti sve instrumente u knjizi pozicija kojima se ne trguje i koji su osjetljivi na promjenu kamatne stope.

310. Kreditne institucije koje ne izračunavaju kapitalne zahtjeve za tržišne rizike osim instrumenata iz prethodne točke u izvještaje uključuju i mali obujam poslova iz knjige trgovanja.

311. Instrumenti redovnoga osnovnoga kapitala i ostali instrumenti regulatornoga kapitala bez datuma opoziva ne uključuju se u izvještaje.

312. Neprihodujuće izloženosti (NPE) uključuju se nakon umanjenja vrijednosti, a novčani tokovi po NPE-ovima trebaju odražavati očekivane novčane tokove po iznosu i ročnosti.

313. Kreditna institucija sastavlja ove izvještaje za svaku važniju valutu posebno. U izvještajima EVK UNT FKS, EVK UNT PKS, EVK OS FKS i EVK OS PKS kreditna institucija u stupcu 3 unosi oznaku važnije valute te unosi novčane tokove u toj valuti u vremenske razrede.

314. Važnija je valuta svaka valuta u kojoj imovina ili obveze izražene u toj valuti iznose 5% ili više od ukupne financijske imovine ili obveza u knjizi pozicija kojima se ne trguje uvećane za, ako je primjenjivo, dodatno uključene stavke iz malog obujma poslova iz knjige trgovanja. Važnijim valutama smatraju se i valute koje čine manje od 5% ukupne financijske imovine ili obveza u knjizi pozicija kojima se ne trguje uvećane za, ako je primjenjivo, dodatno uključene stavke iz malog obujma poslova iz knjige trgovanja, tako da zbroj imovine ili obveza po svim valutama čini najmanje 90% ukupne financijske imovine ili obveza u knjizi pozicija kojima se ne trguje uvećane za, ako je primjenjivo, dodatno uključene stavke iz malog obujma poslova iz knjige trgovanja te isključujući stavke koje nisu kamatno osjetljive.

315. Iznosi izraženi u stranim valutama preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji vrijedi na izvještajni datum. Kod instrumenata ugovorenih s valutnom klauzulom kunska protuvrijednost izračunava se primjenom ugovorenog tečaja. Iznosi izraženi u stranim valutama koje nisu iskazane na tečajnici Hrvatske narodne banke, preračunavaju se u eure ili američke dolare primjenom srednjih tečajeva referentnih tržišta te ih se zatim preračunava u kune primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji vrijedi na izvještajni datum.

316. Instrumenti u kunama s ugovorenom valutnom klauzulom prema određenoj valuti tretiraju se kao pozicije u odnosnoj valuti.

317. Novčani tokovi koji proizlaze iz instrumenata koji su osjetljivi na kamatne stope trebaju uključivati svaku otplatu glavnice, svaku promjenu vrijednosti glavnice i svako plaćanje kamata.

318. Pri raspoređivanju novčanih tokova u vremenske razrede kreditna institucija primjenjuje bilancu s pretpostavkom isteka (engl. run-off balance sheet).

319. Komercijalne marže ne isključuju se iz novčanih tokova. Bez obzira na to je li riječ o instrumentu s ugovorenom fiksnom ili promjenjivom kamatnom stopom, novčani tokovi koji proizlaze iz komercijalne marže prikazuju se u vremenskim razredima prema ugovorenom dospijeću, osim ako i komercijalna marža nije ugovorena kao promjenjiva.

320. Pozicije kod kojih nije poznat ili se ne može sa sigurnošću utvrditi rok do dospijeća odnosno do promjene kamatne stope kreditna institucija dužna je rasporediti u vremenske razrede poštujući sva pravila iz poglavlja VI.A Odluke o sustavu upravljanja (»Narodne novine«, br. 96/2018., 67/2019. i 145/2020.).

321. Raspoređivanje novčanih tokova u izvještajima EVK OS FKS i EVK OS PKS treba odražavati bihevioralne opcije. Veće i složenije kreditne institucije, a posebno institucije iz SREP kategorija 1. i 2., moraju razmotriti prilagodbu ključnih pretpostavki bihevioralnog modela obilježjima različitih scenarija kamatnih stopa (uvjetovani novčani tokovi).

322. Pretpostavljeni bihevioralni datum sljedeće promjene kamatne stope (engl. repricing date) za depozite stanovništva i depozite velikih klijenata bez određenih datuma dospijeća ili promjene kamatne stope (depoziti bez ugovorenog roka dospijeća) u izvještajima EVK OS FKS i EVK OS PKS ograničen je na prosječno najviše pet godina. Gornja granica od prosječno pet godina primjenjuje se pojedinačno za svaku valutu. Depoziti financijskih institucija bez ugovorenog roka dospijeća nisu podložni bihevioralnom modeliranju.

323. Novčani tokovi pozicija s ugrađenim automatskim kamatnim opcijama raspoređuju se u vremenske razrede kao da ugrađenih automatskih kamatnih opcija u njima nema. Vrednovanje automatskih kamatnih opcija provodi se u skladu s točkom 337.4. ove Upute.

324. Kreditna institucija utvrđuje ukupnu neto kamatno osjetljivu poziciju za svaku važniju valutu pojedinačno na sljedeći način:

324.1. zbroj pozicija kamatno osjetljivih stavki imovine (redak 5.) po vremenskim razredima umanji se za zbroj pozicija kamatno osjetljivih stavki obveza (redak 10.) po vremenskim razredima kako bi se dobila neto pozicija u bilančnim kamatno osjetljivim instrumentima (redak 11. u izvještajima EVK UNT FKS, EVK UNT PKS, EVK OS FKS i EVK OS PKS) po pojedinim valutama

324.2. zbroj pozicija u izvedenicama – aktivne strane (redak 17.) umanji se za zbroj pozicija u izvedenicama – pasivne strane (redak 23.) po svakom vremenskom razredu kako bi se dobila neto pozicija na osnovi izvedenica (redak 24. u izvještajima EVK UNT FKS, EVK UNT PKS, EVK OS FKS i EVK OS PKS) po pojedinim valutama

324.3. pozicija Ostale aktivne izvanbilančne stavke (redak 25.) umanji se za poziciju Ostale pasivne izvanbilančne stavke (redak 26.) kako bi se dobila NETO POZICIJA NA OSNOVI IZVANBILANČNIH STAVKI (redak 27. u izvještajima EVK UNT FKS, EVK UNT PKS, EVK OS FKS i EVK OS PKS) po pojedinim valutama

324.4. ukupna neto kamatno osjetljiva pozicija (redak 28. u izvještajima EVK UNT FKS, EVK UNT PKS, EVK OS FKS i EVK OS PKS) jest zbroj neto pozicija u bilančnim kamatno osjetljivim instrumentima, neto pozicija na osnovi izvedenica te neto pozicije na osnovi izvanbilančnih stavki.

IV.1.5.2. Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije – neto diskontirane pozicije po scenarijima (izvještaj EVK NDPS)

325. Struktura izvještaja Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije – neto diskontirane pozicije po scenarijima (u nastavku teksta: izvještaj EVK NDPS) definirana je u poglavlju II.8. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

326. Kreditna institucija u izvještaju EVK NDPS prikazuje neto pozicije po vremenskim razredima diskontirane nerizičnom krivuljom prinosa u pojedinoj valuti odnosno šokiranim krivuljama prinosa po scenarijima kamatnih šokova. Nerizična krivulja prinosa jest krivulja prinosa koja ne sadržava marže kreditnih rizika specifičnih za instrument ili izdavatelja niti marže rizika likvidnosti.

327. Kreditna institucija dužna je primjenjivati šest scenarija kamatnih šokova kako bi obuhvatila paralelne i neparalelne rizike nerazmjera za ekonomsku vrijednost kapitala (EVE):

327.1. paralelni šok rasta

327.2. paralelni šok pada

327.3. šok nakošenja (engl. steepener)

327.4. šok izravnanja (engl. flattener)

327.5. šok rasta kratkoročnih kamatnih stopa i

327.6. šok pada kratkoročnih kamatnih stopa.

328. Scenariji iz prethodne točke primjenjuju se na izloženosti kamatnom riziku u knjizi pozicija kojima se ne trguje u svakoj važnijoj valuti zasebno.

329. U sljedećoj su tablici prikazane vrijednosti šokova izračunate za paralelne, kratke i duge kamatne šokove za odabrane valute:

 

 

 

330. Vrijednosti iz tablice u točki 329. ove Upute upotrebljavaju se za izračun šokova za različita dospijeća krivulje prinosa kako bi se kreirali scenariji kamatnih šokova. Kreditna institucija dužna je u tu svrhu primjenjivati metodologiju iz točke 331. ove Upute.

331. Ako je za svaku valutu c određena veličina paralelnih, kratkih i dugih trenutačnih šokova na »nerizičnu« kamatnu stopu, primjenjuju se sljedeće parametrizacije šest scenarija kamatnih šokova:

331.1. Paralelni šok za valutu c: konstantni paralelni šok rasta ili pada u svim vremenskim razredima:

pri čemu je:

ΔRparalel,c = paralelni šok za valutu c, promjena kamatne stope po paralelnom šoku za valutu c;

tk = srednja točka (u vremenu) k-tog vremenskog razreda;

= šokirana kamatna stopa, kamatna stopa uvećana ili umanjena za konstantni iznos baznih bodova (bb) po paralelnom šoku za valutu c.

331.2. Šok kratkoročnih kamatnih stopa za valutu c: šok rasta ili pada koji je najveći u srednjoj točki najkraćeg roka dospijeća. Taj se šok kroz faktor skaliranja

pri čemu je x = 4, smanjuje prema nuli u roku dospijeća najdulje točke krivulje prinosa. Pri čemu je tk srednja točka (u vremenu) k-tog razreda, a tK je srednja točka (u vremenu) posljednjeg razreda K):

331.3. Šok dugoročnih kamatnih stopa za valutu c: ovaj se šok primjenjuje samo na rotacijske šokove. Šok je najveći u srednjoj točki najduljeg roka dospijeća i povezan je s kratkim faktorom skaliranja kao Sdugi(tk) = 1 – Skratki(tk):

331.4. Rotacijski šokovi za valutu c: uključuju rotacije u krivulji prinosa (odnosno za šokove steepener i flattener) kamatnih stopa, pri čemu se dugoročne i kratkoročne stope mijenjaju, a pomak kamatnih stopa u svakoj središnjoj točki roka dospijeća dobiva se primjenom sljedećih formula na ove šokove:

332. Za svaku valutu primjenjuje se donja granica kamatne stope nakon šoka, ovisno o dospijeću, počevši od – 100 baznih bodova za trenutačna dospijeća. Ta se donja granica povećava za 5 baznih bodova godišnje i naposljetku treba doseći 0% za dospijeća od 20 godina i više. Ako su zabilježene stope niže od trenutačne donje referentne stope od – 100 baznih bodova, kreditne institucije dužne su primijeniti nižu zabilježenu stopu.

333. U izvještaj EVK NDPS kreditna institucija unosi sljedeće:

333.1. U redak 1. kreditna institucija unosi izabranu krivulju prinosa za relevantnu valutu na način da u odgovarajuće vremenske razrede unese postotni iznos na dvije decimale koji odgovara za tu ročnost. Ako se kreditna institucija koristi s više različitih krivulja prinosa za diskontiranje novčanih tokova za istu valutu, kreditna institucija u redak 1. izvještaja EVK NDPS unosi konstruiranu krivulju prinosa kao ponderirani prosjek krivulja kojima se koristi za tu valutu.

333.2. U redak 2.1. unose se vrijednosti neto kamatno osjetljive pozicije iz osnovnog scenarija (zbroj retka 28. u izvještaju EVK OS FKS i retka 28. u izvještaju EVK OS PKS) diskontirane s odabranom nerizičnom krivuljom prinosa po relevantnoj valuti.

333.3. U retke 2.2. i 2.3. unose se vrijednosti neto kamatno osjetljive pozicije iz scenarija paralelnog pomaka krivulje prinosa za +200 odnosno – 200 baznih bodova diskontirane s odabranom nerizičnom krivuljom prinosa po relevantnoj valuti koja je šokirana sa +200, odnosno – 200 baznih bodova.

333.4. U retke 3.1. – 3.6. unose se vrijednosti neto kamatno osjetljive pozicije iz šest dodatnih scenarija kamatnih šokova diskontirane s odabranom nerizičnom krivuljom prinosa po relevantnoj valuti koja je šokirana s izračunatim šokovima za različita dospijeća krivulje prinosa kako je opisano u točkama od 329. do 331. ove Upute.

334. Diskontiranje novčanih tokova u pojedinom vremenskom razredu provodi se prema stvarnom dospijeću pojedinoga novčanog toka ili prema srednjoj točki toga vremenskog razreda. Za srednju točku vremenskog razreda s najdužim dospijećem (>20 g.) uzima se 25 godina. Kreditne institucije iz SREP kategorija 1 i 2 diskontiranje provode prema stvarnom dospijeću pojedinoga novčanog toka.

IV.1.5.3. Agregirana promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije (izvještaj EVK ZBR)

335. Struktura izvještaja Agregirana promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije (u nastavku teksta: izvještaj EVK ZBR) definirana je u poglavlju II.9. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

336. U izvještaju EVK ZBR kreditna institucija prikazuje agregirane pozicije po valutama po scenarijima te izračunava ukupnu promjenu ekonomske vrijednosti kapitala institucije.

337. Izračun ukupne promjene EVE-a u izvještaju EVK ZBR provodi se na sljedeći način:

337.1. Za svaku važniju valutu kreditna institucija ispunjava dva retka: Promjena neto diskontirane pozicije (ΔNDP) i Rizik automatskih opcija (RAO).

337.2. Ukupna promjena vrijednosti neto diskontiranih pozicija (ΔNDP) u pojedinoj valuti po pojedinim scenarijima izračunava se tako da se od ukupne vrijednosti neto diskontiranih pozicija u pojedinoj valuti po pojedinim scenarijima (stupac 23 u obrascu EVK NDPS) oduzme ukupna vrijednost neto diskontiranih pozicija za tu valutu u osnovnom scenariju (redak 2.1. stupac 23 u obrascu EVK NDPS).

337.3. Promjeni ukupne vrijednosti neto diskontiranih pozicija (ΔNDP; prvi redak za svaku važniju valutu) u pojedinoj valuti po pojedinim scenarijima iz prethodne točke dodaje se mjera rizika automatskih kamatnih opcija (RAO; drugi redak za svaku važniju valutu) za tu valutu po pojedinim scenarijima te njihov zbroj (ΔNDP+RAO) predstavlja promjenu EVE-a za pojedinu valutu i pojedini scenarij.

337.4. Rizik automatskih opcija jest rizik koji proizlazi iz samostalnih instrumenata (poput opcijskih ugovora kojima se trguje na burzi i OTC opcijskih instrumenata) ili opcija izričito ugrađenih u ugovorne uvjete inače standardnoga financijskog instrumenta (npr. kredit s ograničenjem visine kamatne stope) i gdje će imatelj takve opcije gotovo sigurno iskoristiti opciju ako je to u njegovu financijskom interesu. RAO iz instrumenata u knjizi pozicija kojima se ne trguje izračunava se na sljedeći način:

i. Za svaku kupljenu i prodanu eksplicitnu automatsku opciju ili ugrađenu automatsku opciju u standardni financijski instrument u pojedinoj valuti izračuna se promjena njezine vrijednosti u pojedinom scenariju u odnosu na osnovni scenarij. Pri izračunu promjena vrijednosti kupljenih i prodanih opcija potrebno je koristiti se pretpostavkom porasta implicitne volatilnosti od 25%, neovisno o scenariju promjene kamatnih stopa.

ii. Potom se izračuna zbirna promjena vrijednosti automatskih opcija zasebno za sve kupljene i zasebno za sve prodane automatske opcije u pojedinoj valuti po pojedinim scenarijima.

iii. Od zbirne promjene vrijednosti svih kupljenih automatskih opcija u pojedinoj valuti i pojedinom scenariju oduzme se zbirna promjena svih prodanih automatskih opcija u toj valuti i tom scenariju.

337.5. Pri izračunavanju agregirane promjene EVE-a za svaki scenarij kamatnog šoka potrebno je zbrojiti sve promjene EVE-a (ΔNDP+RAO) u svim valutama, pri čemu se iznos u nekoj valuti koja daje pozitivnu promjenu EVE-a ponderira ponderom od 50%.

337.6. Promjena EVE-a po regulatornom šoku (redak 2., stupac 12) jest promjena koja ima veći negativan utjecaj na EVE između scenarija Regulatorni +200 bb i Regulatorni – 200 bb (redak 2., stupci 4 i 5).

337.7. Promjena EVE-a po šest dodatnih šokova (redak 2., stupac 13) jest promjena koja ima najveći negativan utjecaj na EVE po nekom od šest dodatnih scenarija kamatnih šokova (redak 2., stupci od 6 do 11).

337.8. U redcima 4. i 6. izračunava se pokazatelj apsolutne promjene EVE-a iz točaka 337.6. i 337.7. ove Upute u odnosu na regulatorni odnosno osnovni kapital primjenom sljedećih formula:

i.

ii.

338. Ako je pad EVE-a veći od 20% regulatornoga kapitala institucije izračunato prema formuli iz točke 337.8.i. ove Upute, kreditna institucija dužna je odmah o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

339. Ako je pad EVE-a veći od 15% osnovnoga kapitala kreditne institucije po bilo kojem od šest scenarija (izračunato prema formuli iz točke 337.8.ii. ove Upute), kreditna institucija dužna je odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

IV.1.5.4. Utjecaj kamatnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje na neto kamatni prihod (izvještaj NKP)

340. Struktura izvještaja Utjecaj kamatnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje na neto kamatni prihod (u nastavku teksta: izvještaj NKP) definirana je u poglavlju II.10. Priloga II. ove Odluke, a njegov je sadržaj definiran ovim poglavljem Upute.

341. U izvještaju NKP iskazuje se iznos utjecaja promjena kamatnih stopa na neto kamatni prihod kreditne institucije.

342. Utjecaj kamatnog rizika u knjizi banke na neto kamatni prihod izračunava se s pretpostavkom nepromjenjive bilance (engl. constant balance sheet).

343. Izvještaj NKP popunjava se na sljedeći način:

343.1. U retku pod brojem 1. iskazuje se iznos utjecaja promjene kamatnih stopa na neto kamatni prihod izračunat na temelju interne metodologije mjerenja koju primjenjuje kreditna institucija za potrebe upravljanja kamatnim rizikom, a koja se primjenjuje za procjenu adekvatnosti njezina internoga kapitala.

343.2. U retku pod brojem 2. iskazuje se razdoblje promatranja utjecaja kamatnih stopa na neto kamatni prihod na temelju primijenjene interne metodologije mjerenja. Razdoblje promatranja izražava se u mjesecima.

343.3. U retku pod brojem 3. iskazuje se iznos trenutačno izdvojenoga internoga kapitala zbog utjecaja kamatnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje na neto kamatni prihod.

343.4. U retku pod brojem 4. iskazuje se datum otkad je izdvojen potreban interni kapital. Datum je formata ggggmmdd.

IV.2. Tehnički zahtjevi za dostavu izvještaja

344. Ovim poglavljem Upute uređuju se tehnički zahtjevi za dostavljanje izvještaja iz članka 4. stavka 1. točaka 15., 16. i točaka od 19. do 25. ove Odluke te izvještaja propisanog Odlukom o izvješćivanju o izloženosti kreditnih institucija valutnom riziku.

345. Kreditna institucija dužna je pri izradi izvještaja, formiranju datoteke s izvještajima i dostavi datoteke Hrvatskoj narodnoj banci poštovati sve tehničke zahtjeve iz ovog poglavlja.

IV.2.1. Standardna obilježja datoteke

346. Kreditna je institucija podatke dužna dostaviti u datotekama u formatu XML (prema shemi koju definira Hrvatska narodna banka).

347. Hrvatska narodna banka može na svojoj internetskoj stranici objaviti neslužbene primjere datoteka XML kao prikaz tehničke logike, a ne ispravnih podataka koji vrijede za određeni izvještajni obuhvat ili tehničku definiciju.

348. Kreditna institucija dužna je datoteku oblikovati u skladu s kodnom stranicom 8859 – 2 (CE).

349. Naziv datoteke jest KOKI_MBR.XML (KOKI_matični broj kreditne institucije + nastavak XML).

IV.2.2. Sadržaj datoteke

350. Prvi slog u datoteci jest Zaglavlje, u koje se upisuju podaci o datoteci: matični broj kreditne institucije koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku, osobni identifikacijski broj kreditne institucije koji dodjeljuje Ministarstvo financija na temelju Zakona o osobnom identifikacijskom broju, posljednji dan izvještajnog razdoblja, oznaka izvještaja i ukupni broj slogova u datoteci. Osnovni podaci o odgovornoj osobi za kontakt (ime i prezime odgovorne osobe) unose se u polju (Ime osobe), o telefonu u polju (Telefon) i adresi elektroničke pošte u polju (Elektronička pošta). Polje (Napomena) neobvezatno je polje u kojem je moguće unijeti do 100 znakova proizvoljnog teksta.

351. Sljedeći su slogovi Stavke, koje čine po jedan redak nekog od obrazaca iz točke 344. ove Upute.

352. Polja se popunjavaju u skladu sa sljedećom tablicom:

 

 

 

 

353. Svako polje osnovnoga izvještajnog sloga ima ugrađenu kontrolu obvezne popunjenosti polja te kontrolu je li popunjeno vrijednošću s popisa dopuštenih vrijednosti u određenim kombinacijama instrumenata i protustranaka.

354. S obzirom na točno određen sadržaj svakog obrasca izvještajnog sustava, jedan slog datoteke prikaz je jednog retka izvještaja (osim redaka naslova i međunaslova, tj. samo retka s podacima/iznosima).

355. Minimalni obujam dostavljenih izvještaja za svaku oznaku obrasca i oznaku izvještaja definiran je u poglavlju IV.2.4.6. ove Upute.

356. Svaki redak/slog ima svoj redni broj unutar obrasca, bez obzira na stranicu obrasca, što znači da se taj brojač pokreće iznova tek za novi obrazac. Numeracija pojedinih redaka na obrascu dio je naziva tog retka, a ne njegov redni broj.

357. Svaki iznos ima svoju oznaku (tag), pa slogovi imaju varijabilan broj popunjenih polja Iznos, ovisno o broju stupaca pojedinog obrasca. Oznake (tagovi) obvezno se unose u skladu s definiranom strukturom obrasca jer one su jedina indikacija značenja pripadnog iznosa odnosno njegove pozicije na obrascu. Broj stranice upisuje se u slogu (default = »1«).

358. Kad broj redaka u obrascu varijabilne duljine poraste iznad 999, podaci se nastavljaju na sljedeću stranicu, a tagovi idu ispočetka.

359. Obrasci varijabilne duljine moraju sadržavati oznaku razine grupiranja radi provjere međuzbrojeva. Oznaka razine grupiranja mora biti jedna od sljedećih:

– »0« za samostalne retke (koji nisu sadržani ni u jednom drugom retku niti sadržavaju neki drugi redak), kao i za redak UKUPNO cijelog obrasca (u pravilu tagovi »abZZZZ«, gdje je »ab« oznaka za redni broj stupca)

– »1« za analitičke retke koji su sadržani u nekom grupnom retku

– »2« za grupni redak koji sadržava neke analitičke, pa mora imati naveden redni broj prvog i zadnjeg u grupi

– »3« za grupni redak koji sadrži podgrupe s njihovim analitikama, pa također mora imati naveden redni broj prvog i zadnjeg u grupi.

360. Ako oznaka razine grupiranja ima sadržaj »2« ili »3«, obvezatan je i podatak o rednom broju prvog i zadnjeg u grupi. Primjenjuje se sljedeće pravilo provjere zbrajanja iznosa u stupcu: iznos u retku s oznakom razine grupe »2« ili »3« mora odgovarati zbroju pripadnih (grupa od – do rednih brojeva) s oznakom »1«, dok se kod zadnjeg retka UKUPNO (tagovi »abZZZZ«) zbrajaju svi analitički iz tog stupca, tj. iznosi iz redaka s oznakom grupe »0« ili »1«. Taj redak ima oznaku razine grupe »0« pa ne treba navoditi prvi i zadnji u grupi (prepoznaje se po tagu »abZZZZ« i uključuje analitike iz cijeloga pripadnog obrasca).

361. Naziv stavke popunjava se samo za retke koji nemaju propisani sadržaj u formama obrazaca, pa tako nazive zbirnih redaka i međusuma u varijabilnim izvještajima (npr. kod obrasca DKT) ne treba popunjavati.

362. Kad kreditna institucija nema podataka za neki izvještaj koji je dužna dostaviti, dovoljno je poslati jedan redak takvog izvještaja s popunjenim osnovnim poljima: (Obrazac) = oznaka obrasca, (Strana) = »1«, (Redni broj retka) = »1«, nule u Iznosu (Tag = »000000«, Vrijednost = »0«) i (Naziv) = »Prazan obrazac«.

363. Za potrebe prepoznavanja i formiranja kontrola u ovom dijelu Upute svaki iznos ima svoju oznaku (tag u duljini od šest znamenaka). Polja iz obrazaca navedenih u točki 344. ove Upute označena su kao Pabcdef, gdje je:

1. »ab« – oznaka za redni broj stupca

2. »cdef« – oznaka za redni broj retka

3. »f« – oznaka za dodatno mjesto koje označuje izmijenjeni redak obrasca.

IV.2.3. Kontrole

364. Radi provjere ispravnosti izvještaja u ovom se dijelu Upute definiraju kontrole sadržaja, koje je kreditna institucija dužna zadovoljiti kako bi se izvještaj smatrao ispravno dostavljenim.

IV.2.3.1. Knjiga trgovanja – dnevna stanja

365. U izvještaju KT-DS za analitiku svakoga radnog dana obvezno je upisati redni broj retka u polje (Redni broj retka) i datum u polje (Datum1).

366. Shema formalnih i logičkih kontrola za izvještaj KT-DS dana je u sljedećoj tablici:

 

 

 

IV.2.3.2. Detaljna knjiga trgovanja

367. U izvještaju DKT pri navođenju analitičkog retka u grupi instrumenata stavlja se oznaka razine grupiranja »1« u polje (Razina grupiranja), uz obvezatnu oznaku naziva u polju (Naziv) kako je prikazano u poglavlju IV.2.4.4. ove Upute, obvezatnu oznaku vrijednosnog papira/posla u polju (Oznaka 5) kako je prikazano u poglavlju IV.2.4.2. ove Upute i obvezatnu oznaku grupe instrumenata od 1. do 20. u polju (Oznaka 1) kako je prikazano u poglavlju IV.2.4.1. ove Upute.

368. Valuta nominalne i tržišne vrijednosti upisuje se u polje (Valuta) kao troslovna oznaka u skladu s HNB-ovim popisom valuta.

369. U zbirni redak za pojedinu grupu ne upisuju se oznake posla ni oznake valuta, dok se obvezno upisuje oznaka naziva »Ukupno naziv grupe instrumenta« u polje (Naziv), grupa instrumenta u polje (Oznaka 1) kao i oznaka razine grupiranja »2« u polje (Razina grupiranja). Broj retka prvog u grupi unosi se u polje (Prvi u grupi), broj retka zadnjeg u grupi u polje (Zadnji u grupi), a za iznose međuzbrojeva vrijede pravila kao i za redak UKUPNO (zbrojevi adekvatnih iznosa pripadnih instrumenata).

370. Obvezatan je unos svih navedenih grupa instrumenata s pripadnom oznakom u polju (Oznaka 1), a ako nema analitike za neku grupu, navodi se samo jedan redak za nju uz oznaku razine grupiranja »0« i sa svim iznosima koji su jednaki 0.

371. Kod grupe instrumenata »Roba – fizički proizvodi« nominalna vrijednost instrumenta u valuti i nominalna vrijednost instrumenta u kunama iznosi 0.

372. Kreditna institucija dužna je prijaviti sve grupe instrumenata 1 – 20 (slogovi s oznakom razine grupe »2« ili »0«).

373. Shema formalnih i logičkih kontrola za izvještaj DKT dana je u sljedećoj tablici:

 

 

 

IV.2.3.3. Otvorene devizne pozicije u pojedinim valutama

374. U izvještaju Otvorene devizne pozicije u pojedinim valutama (u nastavku teksta: izvještaj VR) pri navođenju analitike pojedinačnih valuta obvezno je ispuniti redni broj retka u polju (Redni broj retka) i troslovnu oznaku valute u polju (Valuta) onako kako je prikazano u poglavlju IV.2.4.3. ove Upute. Pri navođenju pozicija u pretpostavljenim udjelima investicijskih fondova u terminu »zasebne valute«, u polju (Valuta) upisuje se jedinstvena oznaka »INF«.

375. Kod zbirnog retka izvještaja VR ne unosi se troslovna oznaka valute.

376. Shema formalnih i logičkih kontrola za izvještaj VR dana je u sljedećoj tablici:

 

 

 

IV.2.3.4. Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije (izvještaji EVK UNT FKS, EVK UNT PKS, EVK OS FKS i EVK OS PKS)

377. Izvještaji EVK UNT FKS i EVK OS FKS imaju definirana 44 retka za svaku valutu. Izvještaji EVK UNT PKS i EVK OS PKS imaju definiranih 46 redaka za svaku valutu.

378. Za svaki redak upisuje se oznaka valute na toj poziciji, onako kako je prikazano u poglavlju IV.2.4.3. ove Upute.

379. Obrazac s identičnim brojem redaka i stupaca ponavlja se za svaku oznaku valute. Za svaku valutu prijavljuju se 44 retka (odnosno 46 redaka) iste strukture/oznake iznosa, samo raste redni broj retka u obrascu, tj. ima n × 44 retka (odnosno n × 46 redaka) ovisno o broju valuta (n). Svi redci unutar jedne grupe moraju imati istu oznaku valute.

380. Shema formalnih i logičkih kontrola za izvještaje EVK UNT FKS, EVK UNT PKS, EVK OS FKS i EVK OS PKS dana je u sljedećoj tablici:

 

 

 

 

IV.2.3.5. Promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije – neto diskontirane pozicije po scenarijima

381. Izvještaj EVK NDPS ima definiranih deset redaka za svaku valutu.

382. Za svaki redak upisuje se oznaka valute na toj poziciji, onako kako je prikazano u poglavlju IV.2.4.3. ove Upute.

383. Obrazac se identičnim brojem redaka i stupaca ponavlja za svaku oznaku valute. Za svaku valutu prijavljuje se deset redaka iste strukture/oznake iznosa, samo raste redni broj retka u obrascu, tj. ima n × 10 redaka ovisno o broju valuta (n). Svi redci unutar jedne grupe moraju imati istu oznaku valute.

384. U retku 1. navodi se postotak u postotnom iznosu u kojemu je izražen, uključujući decimalni zarez i dva decimalna mjesta. Na primjer, ako je vrijednost pozicije 9,6%, u datoteci XML upisuje se iznos od 9,60. Ako je vrijednost pozicije nula (0), u obrazac se upisuje numerički iznos 0.

385. Shema formalnih i logičkih kontrola za izvještaj EVK NDPS dana je u sljedećoj tablici:

 

 

 

IV.2.3.6. Agregirana promjena ekonomske vrijednosti kapitala kreditne institucije

386. Izvještaj EVK ZBR ima varijabilan broj redaka. Redak promjene neto diskontirane pozicije (DNDP) i redak rizika automatskih opcija (RAO) ispunjavaju se za svaku valutu.

387. Pri navođenju valute obvezno je upisati redni broj retka u polje (Redni broj retka) i oznaku valute u polje (Valuta) onako kako je prikazano u poglavlju IV.2.4.3. ove Upute.

388. Shema formalnih i logičkih kontrola za izvještaj EVK ZBR dana je u sljedećoj tablici:

 

 

 

 

IV.2.3.7. Utjecaj kamatnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje na neto kamatni prihod

389. Izvještaj NKP ima definirana četiri retka.

390. Za navođenje vremena potrebnog za izdvajanje kapitala potrebno je u datoteci upotrijebiti redak 3, u kojem se obvezno upisuje datum u polje (Datum1). Iako se redak vremena potrebnog za izdvajanje kapitala odnosi na kalendarsku godinu i mjesec, za potrebe tehničke dostave u polje datuma upisuje se kalendarska godina, mjesec i posljednji dan u mjesecu. Primjerice, za prosinac 2016. u polje Datum1 upisuju se znamenke 20161231 (ggggmmdd).

391. U prva dva retka datoteke polje Datum1 dostavlja se prazno (»Null«). Na isti se način to polje dostavlja i u retku 3. ako kreditna institucija nije izdvojila kapital na osnovi utjecaja kamatnog rizika u knjizi banke na neto kamatni prihod.

IV.2.4. Tehnički parametri

392. Pri popunjavaju datoteke s izvještajima kreditna je institucija dužna primijeniti tehničke parametre iz ovog poglavlja kako bi se izvještaj smatrao ispravno dostavljenim.

393. Kreditna institucija dužna je u potpunosti se pridržavati pravila iz ovog priloga u razdoblju njegove primjene.

IV.2.4.1. Oznake grupe instrumenata

394. Kreditna institucija dužna je za potrebe popunjavanja polja ulaznog sloga u izvještajnoj datoteci upotrijebiti oznake grupe instrumenata iz sljedeće tablice:

 

 

 

 

IV.2.4.2. Oznake posla

395. Kreditna institucija dužna je za potrebe popunjavanja polja ulaznog sloga u izvještajnoj datoteci upotrijebiti oznake posla iz sljedeće tablice:

 

 

 

IV.2.4.3. Oznake valuta

396. Popis oznaka valuta zasniva se na HNB-ovu popisu valuta. Za potrebe izvještavanja popis oznaka valuta proširen je tako da se u navođenju pozicija u pretpostavljenim udjelima investicijskih fondova u terminu »zasebne valute« doda jedinstvena troslovna oznaka »INF«.

397. Kreditna institucija dužna je za potrebe popunjavanja polja ulaznog sloga u izvještajnoj datoteci upotrijebiti oznake valute iz sljedeće tablice:

 

 

 

IV.2.4.4. Oznake naziva

398. Kreditna institucija dužna je za potrebe popunjavanja polja ulaznog sloga u izvještajnoj datoteci upotrijebiti oznake naziva klijenata/instrumenata iz sljedeće tablice:

 

 

 

IV.2.4.5. Izvještaji i polja ulaznog sloga

399. Kreditna institucija dužna je u izvještajnoj datoteci za svaki izvještaj popuniti polja ulaznog sloga iz sljedeće tablice:

 

 

 

 

400. Izvještaji su navedeni u stupcima. Polja obilježja navedena su u redcima. Ako je određeno obilježje potrebno popunjavati u određenom izvještaju, na presjeku retka i stupca navedeno je » • «.

IV.2.4.6. Izvještaji i oznake

401. Kreditna institucija dužna je pri formiranju datoteke u formatu XML obuhvatiti izvještaje u skladu sa shemom iz sljedeće tablice:

 

 

 

402. Izvještaji su navedeni u redcima. Polja oznake izvještaja navedena su u stupcima. Ako je određeni izvještaj potrebno dostavljati u određenoj datoteci oznake izvještaja, na presjeku retka i stupca navedeno je » • «.

IV.2.5. Način dostave datoteka

403. Podaci se dostavljaju elektronički (SWIFT, internet), pri čemu načini dostavljanja podataka mogu biti definirani posebnim uputama.

404. Datoteka može biti u izvornom formatu (XML) ili komprimirana (ZIP).

405. Za svaki datum stanja i oznaku izvještaja kreditna institucija šalje posebnu datoteku, što znači da jedna datoteka smije sadržavati samo jedan datum stanja i oznaku izvještaja.

PRILOG I.

STRUKTURA I SADRŽAJ SASTAVLJENIH IZVJEŠTAJA

PRILOG II.

STRUKTURA INTEGRALNIH IZVJEŠTAJA