Baza je ažurirana 24.05.2017. zaključno sa NN 48/17

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju temeljna načela službene statistike, organizacija, položaj, poslovi i koordinacija sustava službene statistike, Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske, Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske, prikupljanje, obrada i čuvanje statističkog gradiva, statistički registri, diseminacija i korištenje statističkih podataka, povjerljivost i zaštita statističkih podataka, međunarodna statistička suradnja i ostala pitanja od značaja za službenu statistiku.

Članak 2.

Ovaj se Zakon odnosi na sve statističke aktivnosti službene statistike koje provode tijela koja su ovim Zakonom određena kao nositelji službene statistike.

Ovaj se Zakon ne odnosi na pripremu, prikupljanje, proizvodnju, korištenje i čuvanje podataka u administrativne svrhe, kao ni na prikupljanje podataka metodom promatranja i praćenja u nestatističke svrhe, odnosno za druge potrebe koje nisu službena statistika.

Ovaj se Zakon odnosi i na podatke iz stavka 2. ovoga članka od trenutka kada podaci budu dostavljeni nositeljima službene statistike određenima ovim Zakonom.

Članak 3.

Svrha službene statistike je razvoj statistike te proizvodnja i diseminacija statis­tičkih podataka u skladu s temeljnim načelima službene statistike.

Službena statistika pruža, na nepristranoj osnovi, državi, gospodarstvu i javnosti pouzdane statističke podatke o gospodarskom, demografskom, socijalnom, zdravstvenom i ekološkom stanju, djelatnostima ili događajima koji se mogu mjeriti statis­tičkim metodama te osigurava ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske koje se odnose na proizvodnju i diseminaciju službene statistike.

Članak 4.

U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

1. »Aktivnost službene statistike« je svaka aktivnost koja se temelji na ovom Zakonu ili propisima navedenima u članku 34. i 35. ovoga Zakona, uz primjenu znanstvenih i stručnih metoda i standarda u cilju proizvodnje, obrade i diseminacije rezultata službene statistike.

2. »Nositelji službene statistike« su Državni zavod za statistiku, upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike,

Hrvatska narodna banka i druga ovlaštena tijela određena Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske.

3. »Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvat­ske« je akt kojim se utvrđuje razvojna orijentacija službene statistike Republike Hrvatske, uz navođenje bitnih ciljeva koji se nastoje postići u budućem višegodišnjem razdoblju.

4. »Program statističkih aktivnosti Republike Hrvatske« (u daljnjem tekstu: Program) je akt kojim se utvrđuju statističke aktivnosti za višegodišnje razdoblje u skladu s ovim Zakonom.

5. »Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Godišnji provedbeni plan)« je akt koji se, u cilju izvrša­vanja Programa, donosi za svaku godinu na koju se odnosi Program.

6. »Statističko istraživanje« je metoda sustavnog prikupljanja podataka kojom nositelji službene statistike prikupljaju podatke izravno od izvještajne jedinice za statističke svrhe.

7. »Statistički obrazac« je svaki papirnati ili elektronički zapis dokumenta kojim se prikupljaju podaci od izvještajnih jedinica.

8. »Prikupljanje podataka« je aktivnost koja se odnosi na provedbu statističkih istraživanja, korištenje administrativnih izvora podataka i metoda promatranja i praćenja, kojom nositelji službene statistike u skladu s odredbama ovoga Zakona prikupljaju i obrađuju podatke o statističkim jedinicama.

9. »Izvještajne jedinice« su pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe, obrtnici, slobodne profesije, kućanstva, državna tijela te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i sve druge osobe na području Republike Hrvatske koje daju podatke isključivo u statističke svrhe, u sadržaju i rokovima određenim Godišnjim provedbenim planom.

10. »Statistička jedinica« jest osnovna jedinica promatranja na koju se podaci odnose (fizička osoba, pravna osoba i njezin dio, obrtnik, slobodna profesija, kućanstvo, državno tijelo, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge osnovne jedinice promatranja na koje se podaci odnose).

11. »Identifikator« je svako jednoznačno određeno obilježje iz kojeg se može izravno ili neizravno prepoznati individualna izvještajna jedinica.

12. »Rezultat službene statistike« je svaki statistički podatak koji sadržajno osigurava svrhu službene statistike na način određen u članku 3. ovoga Zakona, a proizvodi se, obrađuje i diseminira u skladu s odredbama ovoga Zakona.

13. »Službeni statistički podatak« (u daljnjem tekstu: statistički podatak) je svaki podatak koji se proizvede i diseminira potpuno u skladu s odredbama ovoga Zakona ili u skladu s propisima navedenima u članku 34. i 35. ovoga Zakona te koje je takvima proglasio ovlašteni nositelj službene statistike.

14. »Diseminacija« su sve aktivnosti službene statistike koje uključuju predstavljanje rezultata službene statistike te načine i oblike osiguravanja pristupa rezultatima i metodološkim osnovama.

15. »Korisnik podataka« je svaka pravna i fizička osoba, državna tijela, kao i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a posebice znanstvene ustanove i međunarodne organizacije koje se koriste statističkim podacima.

16. »Statistički registri« su nominalne liste izvještajnih jedinica koje se kontinuirano ažuriraju i koriste isključivo u statističke svrhe.

17. »Statističko gradivo« je skup akata koji sadrže: meto­dološke osnove, statističke obrasce, statistička izvješća, prikaze, studije i analize, sumarne preglede i rezultate, publikacije i ostale akte koji nastaju u obavljanju poslova službene statistike.

18. »Administrativni izvori podataka« su zbirke podataka ustrojene na temelju posebnih zakona, a koriste se za utvrđivanje prava i obveza pravnih i fizičkih osoba.

19. »Službena statistika« podrazumijeva kvantitativne i kvalitativne, agregirane i reprezentativne informacije koje opisuju masovnu pojavu u promatranoj populaciji u skladu s pozitivnim propisima koji reguliraju službenu statistiku u Republici Hrvatskoj.

20. »Razvoj« podrazumijeva aktivnosti za utvrđivanje, jačanje i poboljšanje statističkih metoda, standarda i postupaka koji se koriste za proizvodnju i diseminaciju statističkih podataka te oblikovanje novih statistika i pokazatelja.

21. »Proizvodnja statističkih podataka« podrazumijeva sve aktivnosti koje se odnose na prikupljanje, pohranu, obradu i analizu, koje su potrebne za kompiliranje statistike.

22. »Korištenje podataka za statističke svrhe« podrazumijeva korištenje prikupljenih podataka isključivo za razvoj i proizvodnju statističkih rezultata i analiza.

23. »Povjerljivi podaci« jesu podaci koji omogućuju izravnu ili neizravnu identifikaciju statističkih jedinica, pri čemu se otkrivaju pojedinačne informacije. Kako bi se utvrdilo je li moguća identifikacija statističke jedinice, u obzir se uzimaju sva relevantna sredstva kojima bi se treća strana mogla razumno koristiti za identifikaciju statističke jedinice.

24. »Izravna identifikacija« jest identifikacija statističke jedinice na temelju njezina naziva/imena i prezimena, adrese ili javno dostupnoga identifikacijskog broja.

25. »Neizravna identifikacija« jest identifikacija statističke jedinice na temelju svakoga drugog načina osim izravne identifikacije.

26. »Komisija (Eurostat)« jest Statistički ured Europske unije.

27. »Metapodaci« su podaci koji definiraju i opisuju druge podatke koji su potrebni za uporabu i interpretiranje statistike.

28. »Podaci prikupljeni metodom promatranja i praćenja« su svi podaci koji su prikupljeni na izravan ili neizravan način od izvještajnih jedinica u znanstveno-istraživačke i druge posebne svrhe.

29. »Posjednici podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja« su pravne osobe koje su provele istraživanja metodom promatranja i praćenja.

30. »Kodeks prakse europske statistike« jest dokument Komisije (Eurostata) namijenjen osiguravanju povjerenja javnosti u službenu statistiku tako što utvrđuje kako treba razvijati, proizvoditi i diseminirati službenu statistiku u skladu sa statističkim načelima i kriterijima kvalitete te najboljom međunarodnom statističkom praksom.

 

II. TEMELJNA NAČELA SLUŽBENE STATISTIKE

Članak 5.

Službena statistika temelji se na načelima stručne neovisnosti, nepristranosti, objektivnosti, pouzdanosti, statističke povjerljivosti i isplativosti.

Ovaj Zakon se odnosi samo na statističku povjerljivost i ne utječe na odredbe posebnih zakona kojima se čuva povjerljivost osim statističke.

Članak 6.

Načela iz članka 5. ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Stručna neovisnost znači da nositelji službene statistike moraju razvijati, proizvoditi i diseminirati službenu statistiku neovisno, odnosno bez ikakvih političkih ili drugih utjecaja, posebno u vezi s odabirom tehnika, definicija, metodologija i izvora koji će se koristiti te rasporeda i sadržaja svih oblika diseminacije.

2. Nepristranost znači da se službena statistika mora razvijati, proizvoditi i diseminirati neutralno i da se prema svim korisnicima mora jednako postupati.

3. Objektivnost znači da se službena statistika mora razvijati, proizvoditi i diseminirati sustavno, pouzdano i nepristrano primjenjujući stručne i etičke standarde, a primijenjene politike i prakse transparentne su za korisnike.

4. Pouzdanost znači da službena statistika mora što vjernije, što točnije i što dosljednije odražavati promatrane pojave, pri čemu se za odabir izvora, metoda i postupaka koriste znanstveni kriteriji.

5. Statistička povjerljivost podrazumijeva zaštitu povjerljivih podataka koji se odnose na individualnu statističku jedinicu, koji su prikupljeni izravno za statističke svrhe ili neizravno iz administrativnih ili drugih izvora i uključuje zabranu korištenja prikupljenih statističkih podataka za nestatističke svrhe te njihovo nezakonito otkrivanje.

6. Isplativost znači da troškovi proizvodnje službene statistike moraju biti razmjerni važnosti ciljanog rezultata i koristi, da se resursi moraju optimalno iskoristiti i da se opterećenost izvještajnih jedinica mora svesti na najmanju moguću mjeru.

 

II. A. KVALITETA SLUŽBENE STATISTIKE

Članak 6.a

Kako bi se jamčila kvaliteta rezultata, službena statistika razvija se, proizvodi i diseminira na temelju jednakih standarda i usklađenih metoda. U tom smislu primjenjuju se sljedeći kriteriji:

1. Relevantnost – odnosi se na stupanj do kojeg statistike udovoljavaju trenutačnim i potencijalnim potrebama korisnika.

2. Točnost – odnosi se na približnost procjena nepoznatim stvarnim vrijednostima.

3. Pravodobnost – odnosi se na razdoblje između raspoloživosti informacija i događaja ili pojave koju ona opisuje.

4. Vremenska određenost – odnosi se na razdoblje između datuma objavljivanja podataka i ciljanog datuma.

5. Dostupnost i jasnoća – odnose se na uvjete i načine na temelju kojih korisnici mogu dobiti podatke, koristiti se njima i tumačiti ih.

6. Usporedivost – odnosi se na mjere učinka razlika u primijenjenim statističkim konceptima, alatima mjerenja i postupcima kada se statistički podaci uspoređuju među geografskim područjima, sektorskim područjima ili tijekom vremena.

7. Smislenost – odnosi se na prikladnost podataka za njihovo pouzdano povezivanje na različite načine i za različite namjene.

Članak 6.b

Nositelji službene statistike pri razvoju, proizvodnji i diseminaciji službene statistike u skladu s načelima službene statistike i kriterijima kvalitete službene statistike polaze od načela Kodeksa prakse europske statistike.

 

III. ORGANIZACIJA, POLOŽAJ, POSLOVI I KOORDINACIJA SUSTAVA SLUŽBENE STATISTIKE

Članak 7.

Poslove službene statistike obavljaju sljedeći nositelji služ­bene statistike:

1. Državni zavod za statistiku kao središnje tijelo,

2. upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike,

3. Hrvatska narodna banka,

4. druga ovlaštena tijela službene statistike određena Programom (u daljnjem tekstu: ovlaštena tijela).

Do stjecanja statusa ovlaštenog tijela iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ravnatelj Državnog zavoda za statistiku osniva radne grupe u kojima sudjeluju sva tijela koja mogu biti nositelji službene statistike, sa svim pravima i obvezama nositelja službene statistike u izradi prijedloga Strategije razvitka službene statistike Republike Hrvatske i prijedloga Programa.

Državni zavod za statistiku

Članak 8.

Državni zavod za statistiku je glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske i glavni predstavnik nacionalnoga statističkog sustava pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnim za statistiku.

Državni zavod za statistiku je državna upravna organizacija koja samostalno obavlja svoje poslove sukladno zakonu.

Državni zavod za statistiku ima područne jedinice. Broj, sjedište područnih jedinica i ostala pitanja od značaja za rad područnih jedinica uredit će se Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za statistiku.

Članak 9.

U nadležnosti Državnog zavoda za statistiku su sljedeći poslovi iz područja statistike:

– izrada prijedloga Strategije razvitka službene statistike Republike Hrvatske,

– razvoj sustava službene statistike,

– koordinacija, izrada i izvršenje Programa i Godišnjega provedbenog plana te Izvještaja o izvršenju Programa i Godišnjega provedbenog plana,

– praćenje provedbe načela navedenih u članku 6. ovoga Zakona,

– određivanje, ažuriranje i održavanje metodoloških osnova, njihove međunarodne usklađenosti u suradnji s nositeljima služ­bene statistike, praćenje primjene istih i davanje uputa ostalim nositeljima službene statistike o primjeni metodologije,

– priprema i provedba statističkih aktivnosti, ispunjavanje među­narodnih obveza službene statistike iz djelokruga rada utvrđenog Programom,

– proizvodnja osnovnih pokazatelja i agregata službene statistike iz djelokruga rada utvrđenog Programom, korištenje svih dostupnih izvora podataka, korištenje administrativnih izvora podataka i podataka dobivenih metodom promatranja i praćenja koje su prikupili svi nositelji službene statistike,

– praćenje i provođenje kontrole kvalitete statističkih rezultata,

– analize i službena tumačenja statističkih rezultata iz djelokruga Državnog zavoda za statistiku,

– ustroj i vođenje statističkih registara i statističke baze podataka,

– organiziranje razmjene rezultata i metodoloških osnova službene statistike s drugim zemljama i međunarodnim organizacijama, osim ako u pojedinim slučajevima za to ne ovlasti drugog nositelja službene statistike, odnosno ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,

– nadzor nad provođenjem odredaba ovoga Zakona,

– obavljanje i drugih poslova koji su mu stavljeni u nadležnost.

Članak 10.

Državni zavod za statistiku mora biti pravodobno upoznat sa svim zakonodavnim i drugim relevantnim aktivnostima koje se odnose na službenu statistiku.

Članak 11.

Ravnatelju Državnog zavoda za statistiku nitko ne može davati upute koje se odnose na stručno-metodološka pitanja službene statistike, a posebno na:

– sadržaj i metodologiju statističkih aktivnosti,

– obuhvat i vrstu podataka koji se prikupljaju, obrađuju i diseminiraju na temelju Godišnjega provedbenog plana.

Pravo je ravnatelja Državnog zavoda za statistiku spriječiti prikupljanje, obradu, diseminaciju i analizu statističkih podataka koji bi mogli dovesti do neobjektivne prezentacije.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku ima pravo javnog očitovanja u slučaju pogrešnog tumačenja ili zlouporabe statis­tičkih podataka.

Članak 12.

Radi obavljanja poslova službene statistike Državnom zavodu za statistiku sredstva su osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Državni zavod za statistiku može obavljati poslove vlastite djelatnosti prema kojoj ostvaruje prihode, pod uvjetom da ne štete obavljanju poslova za koje je ustrojen.

Troškove dodatnih aktivnosti prikupljanja, obrade i diseminacije podataka snosi korisnik.

Sredstva koja Državni zavod za statistiku dobije od među­narodnih donatora koriste se za financiranje aktivnosti službene statistike.

Prihodi iz stavka 2. i 4. ovoga članka prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.

Upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike

Članak 13.

Upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike, na temelju, u sadržaju i rokovima određenim Programom i Godišnjim provedbenim planom, odgovorno je za prikupljanje, proizvodnju, obradu i diseminaciju statističkih podataka te za obradu administrativnih podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja za područje Grada Zagreba u skladu s odredbama ovog Zakona.

Hrvatska narodna banka

Članak 14.

Hrvatska narodna banka obavlja poslove službene statistike u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima u sadržaju i rokovima određenima Programom i Godišnjim provedbenim planom.

Ovlaštena tijela službene statistike određena Programom

Članak 15.

Ovlaštena tijela, na temelju, u sadržaju i rokovima određe­nim Programom i Godišnjim provedbenim planom, odgovorna su za:

– prikupljanje, proizvodnju, obradu i diseminaciju statis­tičkih podataka te za obradu administrativnih podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Statistički savjet

Članak 16.

Na temelju ovoga Zakona pri Državnom zavodu za statistiku osniva se Statistički savjet Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Savjet).

Savjet je savjetodavno i stručno tijelo za strategijska pitanja službene statistike, a osniva se u cilju osiguranja utjecaja koris­nika, znanosti i šire javnosti na Program.

Članak 17.

Zadaci Savjeta su davanje stručnih mišljenja i prijedloga o:

– prijedlogu Strategije razvitka službene statistike Republike Hrvatske,

– prijedlogu Programa i njegovim izmjenama i dopunama, Godišnjem provedbenom planu, prijedlogu Izvješća o izvršenju Programa i Godišnjega provedbenog plana,

– potrebi provođenja popisa, uvođenju, revidiranju ili ukidanju opsežnih statističkih istraživanja, infrastrukturnim projektima i financijskim sredstvima potrebnima za njihovo provođenje,

– stajalištima i smjernicama za primjenu temeljnih načela službene statistike,

– prijedlogu zakona i drugih pravnih akata koji se odnose na aktivnosti ili nositelje službene statistike,

– slučajevima nedavanja podataka od strane tijela koja vode administrativne izvore podataka, a podaci iz tih izvora koriste se za potrebe službene statistike,

– slučajevima kada nositelji službene statistike ne postupaju u skladu s odredbama ovoga Zakona,

– razvoju i promidžbi sustava službene statistike i među­narodnoj suradnji,

– drugim pitanjima od značaja za rad službene statistike.

Članak 18.

Savjet ima 19 članova.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku je član Savjeta po službenoj dužnosti.

Ostali članovi Savjeta su predstavnici:

– Hrvatske narodne banke – jedan član,

– Ministarstva financija – jedan član,

– Hrvatskoga sabora – jedan član,

– tijela državne uprave – jedan član,

– tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – jedan član,

– Hrvatske gospodarske komore – jedan član,

– znanstveno-stručnih institucija – dva člana,

– udruge poslodavaca – jedan član,

– sindikata – jedan član,

– nevladinih organizacija (udruga) – jedan član,

– organizacija civilnog društva – jedan član,

– Hrvatske obrtničke komore – jedan član,

– Ministarstva gospodarstva – jedan član,

– Ministarstva poduzetništva i obrta – jedan član,

– Ministarstva rada i mirovinskog sustava – jedan član,

– Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije – jedan član,

– Državnog ureda za trgovinsku politiku – jedan član.

Članak 19.

Članove Savjeta predlažu institucije i tijela iz članka 18. stav­ka 3. ovoga Zakona, a imenuje ih Vlada Republike Hrvatske.

Savjet ima predsjednika kojeg biraju članovi Savjeta iz svojih redova.

Članak 20.

Članovi Savjeta imenuju se na razdoblje od pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja.

Članak 21.

Stručna mišljenja i prijedlozi koje donosi Savjet, u skladu s odredbama ovoga Zakona, objavljuju se u službenom glasilu Državnog zavoda za statistiku.

Članak 22.

Stručne i administrativne poslove za Savjet obavlja stručna služba Državnog zavoda za statistiku.

Članak 23.

Savjet donosi poslovnik o svom radu.

Sredstva za rad Savjeta osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske.

 

IV. STRATEGIJA RAZVITKA I AKTI PLANIRANJA SLUŽBENE STATISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 24.

Nacrt prijedloga Strategije razvitka službene statistike Republike Hrvatske izrađuje Državni zavod za statistiku u suradnji s drugim nositeljima službene statistike i uz mišljenje Savjeta.

Članak 25.

Strategiju razvitka službene statistike Republike Hrvatske donosi Hrvatski sabor, a objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 26.

Nacrt prijedloga Programa izrađuje Državni zavod za statistiku u suradnji s drugim nositeljima službene statistike i uz mišljenje Savjeta.

Državni zavod za statistiku izrađuje nacrt prijedloga Programa za razdoblja koja su istovjetna razdobljima utvrđenima u Europskom statističkom programu Europske unije.

Polazna osnova za izradu nacrta prijedloga Programa iz stavka 1. ovoga članka je Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske.

Članak 27.

Program donosi Hrvatski sabor za višegodišnje razdoblje.

Program se objavljuje u »Narodnim novinama«.

Članak 28.

Državni zavod za statistiku izrađuje nacrt prijedloga Programa do 31. svibnja tekuće godine koja prethodi razdoblju na koje se Program odnosi.

Članak 29.

Program sadrži:

1. pregled razvojnih ciljeva službene statistike prema Strategiji razvitka službene statistike Republike Hrvatske,

2. pregled glavnih rezultata službene statistike koje treba proizvesti i diseminirati u svakom području, usklađenih s među­narodnim obvezama i standardima,

3. naziv odgovornih nositelja službene statistike,

4. naziv posjednika administrativnih izvora podataka ili podataka dobivenih metodom promatranja i praćenja,

5. pregled najvažnijih infrastrukturnih i razvojnih aktivnosti, kao što su popisi i istraživanja s velikim obuhvatom, koje će se provesti ili će biti započete u razdoblju na koje se odnosi Program.

Članak 30.

Radi izvršavanja Programa donosi se Godišnji provedbeni plan za svaku godinu na koju se odnosi Program.

Nacrt prijedloga Godišnjega provedbenog plana izrađuje Državni zavod za statistiku u suradnji s drugim nositeljima službene statistike i uz mišljenje Savjeta.

Članak 31.

Državni zavod za statistiku izrađuje nacrt prijedloga Godišnjega provedbenog plana do 31. svibnja tekuće godine za iduću godinu.

Godišnji provedbeni plan donosi Hrvatski sabor.

Godišnji provedbeni plan objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 32.

Godišnjim provedbenim planom određuje se:

1. za statistička istraživanja neposrednim prikupljanjem podataka:

a) nositelj službene statistike,

b) naziv statističkog istraživanja,

c) periodičnost istraživanja,

d) kratak opis sadržaja,

e) izvještajne jedinice,

f) načini prikupljanja podataka,

g) rokovi prikupljanja podataka,

h) veza s rezultatima ili aktivnostima u Programu,

i) rokovi objavljivanja rezultata,

j) razina objavljivanja rezultata,

k) relevantni nacionalni standardi,

l) relevantni međunarodni standardi,

2. za statistička istraživanja čiji se podaci dobivaju iz administrativnih izvora ili metodom promatranja i praćenja:

a) nositelj službene statistike,

b) posjednik administrativnih izvora podataka ili podataka dobivenih metodom promatranja i praćenja,

c) naziv skupa ili niza administrativnih izvora podataka ili podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja,

d) periodičnost,

e) rokovi za prijenos podataka,

f) format (papir, elektronički medij, on-line pristup),

g) klasifikacije/definicije kojih se treba pridržavati posjednik kada su podaci pripravljeni za prijenos do nositelja službene statistike,

h) veza s rezultatima ili aktivnostima u Programu,

i) rokovi objavljivanja rezultata,

j) razina objavljivanja rezultata,

k) relevantni nacionalni standardi,

l) relevantni međunarodni standardi,

3. za razvoj i infrastrukturne aktivnosti, popise i druga opsežnija statistička istraživanja:

a) nositelj službene statistike,

b) naziv aktivnosti,

c) kratak opis sadržaja aktivnosti,

d) ciljevi koje treba ostvariti tijekom godine,

e) relevantni nacionalni standardi,

f) relevantni međunarodni standardi.

Članak 33.

U cilju izrade   izvješća o izvršenju Godišnjega provedbenog plana nositelji službene statistike podnose svoje izvješće Državnom zavodu za statistiku do 28. veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

Nacrt prijedloga izvješća o izvršenju Godišnjega provedbenog plana, uz mišljenje Savjeta, izrađuje Državni zavod za statistiku do 31. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Odluku o izvješću o izvršenju Godišnjega provedbenog plana donosi Hrvatski sabor.

Članak 34.

Popis stanovništva i druga opsežna statistička istraživanja uređuju se posebnim zakonom i sastavni su dio Programa i Godišnjega provedbenog plana.

Članak 35.

Na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske provest će se statističke aktivnosti koje nisu utvrđene Godišnjim provedbenim planom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Podaci dobiveni provođenjem statističkih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka su službeni statistički podaci.

Sredstva za provođenje statističkih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske.


 

V. PRIKUPLJANJE PODATAKA

Članak 36.

Nositelji službene statistike iz članka 7. ovoga Zakona imaju pravo prikupljati podatke iz svih raspoloživih izvora.

Nositelji službene statistike iz stavka 1. ovoga članka odlučuju o odabiru izvora s obzirom na kvalitetu, pravodobnost, racionalnost i opterećenje izvještajnih jedinica od kojih se podaci prikupljaju.

Članak 37.

Izvještajne jedinice moraju biti obaviještene, najkasnije do trenutka prikupljanja podataka, o:

– pravnoj osnovi provedbe istraživanja,

– svrsi istraživanja,

– obveznoj ili neobveznoj osnovi davanja podataka,

– odgovornom nositelju aktivnosti službene statistike,

– isključivom korištenju podataka u statističke svrhe,

– zaštiti podataka.

Članak 38.

U slučaju obvezne osnove davanja podataka, izvještajne jedinice dužne su o statističkim jedinicama za potrebe statističkog istraživanja davati točne, potpune i ažurne podatke bez naknade, u sadržaju i obliku koje određuje nositelj službene statistike i u rokovima određenima Godišnjim provedbenim planom ili odlu­kom Vlade Republike Hrvatske iz članka 35. ovoga Zakona.

Izvještajne jedinice dužne su o statističkim jedinicama za potrebe statističkog istraživanja Intrastat Ministarstvu financija, Carinskoj upravi dostavljati točne, potpune i ažurne podatke o robnoj razmjeni unutar Europske unije, bez naknade, u sadržaju i obliku koje određuje nositelj službene statistike i u rokovima određenima Godišnjim provedbenim planom ili odlukom Vlade Republike Hrvatske iz članka 35. ovoga Zakona.

U slučaju kada izvještajne jedinice sudjeluju u provođenju statističkog istraživanja na neobveznoj osnovi, dužne su davati točne, potpune i ažurne podatke bez naknade za potrebe statis­tičkog istraživanja, u sadržaju i obliku koje određuje nositelj službene statistike i u rokovima određenima Godišnjim provedbenim planom ili odlukom Vlade Republike Hrvatske iz članka 35. ovoga Zakona.

Nitko nije dužan davati podatke ako statističko istraživanje nije utvrđeno Godišnjim provedbenim planom, Programom ili odlukom Vlade Republike Hrvatske iz članka 35. ovoga Zakona, odnosno ako obveza davanja podataka ne proizlazi iz ovoga ili posebnog zakona.

Članak 39.

Ako iskazani podaci izvještajnih jedinica nisu točni, potpuni i ažurni, izvještajne jedinice dužne su ih ispraviti, odnosno dopuniti u skladu s uputama i u danim rokovima.

Članak 40.

Državni zavod za statistiku, u skladu s odredbama ovoga Zakona, ima pravo pristupa povjerljivim podacima prikupljenima statističkim istraživanjima koja provede drugi nositelji službene statistike, pod uvjetom da je to potrebno za učinkovit razvoj, proizvodnju, diseminaciju ili za povećanje kvalitete službene statistike i da je dostava takvih podataka opravdana, u skladu s pravilnikom, odnosno odgovarajućim aktom iz stavka 7. ovoga članka.

U obavljanju poslova službene statistike u skladu s odredbama ovoga Zakona, a radi smanjenja opterećenja izvještajnih jedinica i osiguranja usklađenosti potrebne za proizvodnju službene statistike ili za procjenu kvalitete rezultata, ostali nositelji službene statistike imaju pravo pristupa povjerljivim podacima prikupljenima statističkim istraživanjima koja provode drugi nositelji službene statistike, pod uvjetom da je to potrebno za učinkovit razvoj, proizvodnju, diseminaciju ili za povećanje kvalitete službene statistike iz njihova djelokruga i da je dostava takvih podataka opravdana, u skladu s pravilnikom, odnosno odgovarajućim aktom iz stavka 7. ovoga članka.

Svaki pristup, odnosno prijenos povjerljivih podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka mora se evidentirati uz navođenje nositelja službene statistike kojem su dostavljeni i svrsi za koju su dani.

Na sve povjerljive podatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se sve odredbe o povjerljivosti i zaštiti statističkih podataka određene ovim Zakonom.

Povjerljivi podaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se koristiti isključivo za statističke svrhe i biti dostupni samo osobama ovlaštenima za prikupljanje i obradu statističkih podataka unutar njihovih posebnih područja rada.

Nositelji službene statistike dužni su u okviru svojih odgovornosti poduzeti sve potrebne regulatorne, administrativne, tehničke i organizacijske mjere s ciljem osiguranja fizičke i logičke zaštite povjerljivih podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Način davanja podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka i način provođenja mjera zaštite u smislu stavka 6. ovoga članka određuje pravilnikom ravnatelj Državnog zavoda za statistiku odnosno odgovarajućim aktom ovlaštena osoba drugih nositelja službene statistike.

Povjerljivi podaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne mogu se dalje dostavljati bez izričitog odobrenja nositelja službene statistike koji je predmetne podatke ustupio.

Osobe koje imaju pristup povjerljivim podacima iz članka 1. i 2. ovoga Zakona moraju postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na povjerljivost i zaštitu statističkih podataka i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja poslova službene statistike na temelju kojih su mogli imati pristup povjerljivim podacima.

Članak 41.

Radi obavljanja poslova službene statistike Državni zavod za statistiku ima pravo korištenja svih administrativnih izvora podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja bez naknade.

Ostali nositelji službene statistike imaju pravo iz stavka 1. ovoga članka ukoliko je to predviđeno Godišnjim provedbenim planom.

Posjednici administrativnih izvora podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja dužni su dati na korištenje podatke u skladu sa zahtjevom nositelja službene statistike bez naknade.

Članak 41.a

Posjednici administrativnih izvora podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja dužni su, radi učinkovitog pristupa podacima, Državnom zavodu za statistiku na njegov poseban zahtjev omogućiti procjenu sadržaja i potencijalnih mogućnosti navedenih izvora podataka.

Državni zavod za statistiku može posjednicima administrativnih izvora podataka predložiti prikladan razvoj metoda i sustava vođenja administrativnih izvora podataka radi potreba službene statistike, prema raspoloživim sredstvima.

Uvjeti i način provođenja aktivnosti za postizanje učinkovitog pristupa podacima, po potrebi, uređuju se posebnim pisanim sporazumom između Državnog zavoda za statistiku i posjednika administrativnih izvora podataka.

Članak 41.b

Posjednici administrativnih izvora podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja dužni su pravodobno upoznati Državni zavod za statistiku s namjerom prikupljanja administrativnih podataka te ga obavještavati o svim provedenim promjenama sadržaja podataka u postojećim administrativnim izvorima podataka i dostavljati metapodatke za administrativne podatke koji se koriste za statističke svrhe.

Posjednici administrativnih izvora podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja dužni su prije uvođenja, izmjene ili proširenja administrativnih izvora podataka o tome pisanim putem obavijestiti Državni zavod za statistiku.

Članak 42.

Državni zavod za statistiku nije obvezan uspostaviti i voditi evidenciju o zbirkama osobnih podataka koje prikuplja u svrhu službene statistike niti osigurati prava izvještajnih jedinica u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Članak 43.

Državni zavod za statistiku u suradnji s nositeljima službene statistike određuje metodološke osnove za provođenje svih statističkih istraživanja.

Metodološke osnove iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju određivanje statističkih jedinica, određivanje sadržaja i obilježja statističkih istraživanja, definicije, nomenklature, klasifikacije i standarde koji se koriste u provođenju statističkog istraživanja te određivanje izvještajnih jedinica koje obuhvaća pojedino statis­tičko istraživanje.

Članak 44.

U slučajevima kada je potrebno izvršiti procjenu metodologije ili kvalitetu izvora podataka koji se namjeravaju prikupljati statističkim istraživanjima, Državni zavod za statistiku i ostali nositelji službene statistike, uz ovlaštenje ravnatelja Državnog zavoda za statistiku, mogu provoditi pilot-istraživanja i u sluča­jevima kada istraživanja nisu predviđena Godišnjim provedbenim planom ili posebnim zakonom.

Podaci prikupljeni provođenjem statističkih istraživanja iz stavka 1. ovoga članka nisu službeni statistički podaci i na njih se ne odnose odredbe ovoga Zakona o javnosti i diseminaciji podataka.

Članak 45.

Nositelji službene statistike mogu izvršenje pojedinih poslova u vezi s aktivnostima službene statistike putem ugovora povjeriti drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi.

Nositelji službene statistike imaju pravo i obvezu provođenja kontrole i odgovorni su za kvalitetu dobivenih rezultata iz stavka 1. ovoga članka.

Fizičke ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju prilikom izvršavanja poslova iz stavka 1. ovoga članka postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona, a posebno u skladu s odred­bama o statističkoj povjerljivosti.

 

VI. OBRADA I ČUVANJE STATISTIČKOG GRADIVA

Članak 46.

Nositelji službene statistike dužni su nakon izvršenog unosa, uređenja i kodiranja prikupljenih podataka ili podataka preuzetih iz administrativnih izvora te nakon korištenja istih za ažuriranje statističkih registara, odvojiti identifikatore od varijabli sadržaja.

Članak 47.

Statističke obrasce u papirnatom obliku koji sadrže podatke prikupljene u statističkim istraživanjima nositelji službene statistike dužni su uništiti nakon što je faza unosa, uređivanja, kodiranja i obrade podataka završena.

Članak 48.

Statističko gradivo dokumentiraju i pohranjuju nositelji služ­bene statistike.

Članak 49.

Statističko gradivo čuva se na način kojim se sprječava njegovo uništavanje, zlouporaba, krivotvorenje, otuđivanje i neovlaš­teno otkrivanje.

Članak 50.

Način čuvanja, vrijeme, tehnika i organizacija čuvanja statis­tičkoga gradiva uređuje se pravilnikom koji donosi ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, odnosno ovlaštena osoba drugog nositelja službene statistike.

 

VII. STATISTIČKI REGISTRI

Članak 51.

Za potrebe službene statistike Državni zavod za statistiku vodi statističke registre.

Ustroj, vođenje i korištenje podataka iz statističkih registara iz stavka 1. ovoga članka uređuju se pravilnikom koji donosi ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

Članak 52.

Državni zavod za statistiku koristi podatke iz administrativnih izvora podataka, popisa, statističkih istraživanja i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja radi ustroja i vođe­nja statističkih registara.

Državni zavod za statistiku ima pravo prilagoditi podatke dobivene iz administrativnih izvora podataka kako bi ih uskladio s definicijama i klasifikacijama koje se koriste za statističke registre koje vodi.

Državni zavod za statistiku dodjeljuje numeričku šifru kao jedinstveni identifikator za svaku jedinicu u statističkom registru, neovisno o šifri koju koriste druga tijela za svoje administrativne podatke.

Članak 53.

Podaci iz statističkog registra koriste se isključivo u statis­tičke svrhe, odnosno radi pripremanja zbirnih (agregiranih) podataka.

Podaci iz statističkih registara ne smiju se davati korisnicima u obliku i na način koji omogućuje prepoznavanje jedinice na koju se podaci odnose.

 

VIII. DISEMINACIJA I KORIŠTENJE STATISTIČKIH PODATAKA

Članak 54.

Podaci prikupljeni u skladu s Programom i Godišnjim pro­ved­benim planom smiju se koristiti isključivo u statističke svrhe.

Članak 55.

Statističke podatke diseminiraju nositelji službene statistike u zbirnom (agregiranom) obliku u rokovima određenima Godiš­njim provedbenim planom.

Službeni statistički podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti na jednak način i u isto vrijeme dostupni svim korisnicima.

Za svaki objavljeni statistički podatak mora se navesti odgovorni nositelj službene statistike.

Teškom povredom službene dužnosti smatrat će se davanje službenih statističkih podataka od strane osobe ovlaštene za obavljanje poslova službene statistike prije njihove službene diseminacije.

Statistički podaci moraju imati objašnjenje kako bi se olak­šalo tumačenje i pružila stručna pomoć korisnicima u njihovu tumačenju i procjeni.

Korisnici statističkih podataka moraju pri njihovu korištenju navesti izvor podataka.

Članak 56.

Statistički podaci iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona mogu se iznimno diseminirati i pojedinačno:

– ukoliko se izvještajna jedinica pisano suglasi s takvim načinom diseminacije podataka,

– ukoliko su prikupljeni iz javnih (općedostupnih) zbirki podataka,

– ukoliko se diseminiraju u obliku i na način koji ne omogu­ćuje identifikaciju jedinice na koju se podaci odnose.

Članak 57.

Nositelji službene statistike dužni su izraditi Kalendar objavljivanja podataka statističkih istraživanja koji su obuhvaćeni Godišnjim provedbenim planom, a koji sadrži datume objavljivanja statističkih podataka najmanje tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi Godišnji provedbeni plan.

Svako odstupanje od rokova navedenih u Kalendaru iz stavka 1. ovoga članka mora biti najavljeno najmanje 3 dana prije dana objavljivanja utvrđenoga Kalendarom.

Članak 58.

Nositelji službene statistike mogu na zahtjev korisnika davati podatke dobivene posebnim obradama.

Troškove posebnih obrada iz stavka 1. ovoga članka snose korisnici koji su tražili takvu obradu.

Uvjete i način davanja podataka iz stavka 1. ovoga članka, kao i visinu troškova posebnih obrada određuje ravnatelj Državnog zavoda za statistiku odnosno ovlaštena osoba drugih nositelja službene statistike posebnim aktom.

 

IX. POVJERLJIVOST I ZAŠTITA STATISTIČKIH PODATAKA

Članak 59.

U smislu ovoga Zakona statistički podaci o fizičkim ili pravnim osobama, ukoliko se oni izravno ili neizravno mogu dovesti u vezu s fizičkom ili pravnom osobom, statistički su povjerljivi i predstavljaju službenu tajnu.

Članak 60.

Odredba članka 59. ovoga Zakona primjenjuje se od trenutka kada ih izvještajna jedinica stavi na raspolaganje nositeljima službene statistike.

Podaci koji se prikupljaju iz drugih izvora, a koriste se za potrebe službene statistike podliježu odredbama članka 59. ovoga Zakona od trenutka dostave nositeljima službene statistike.

Članak 61.

Povjerljivi statistički podaci prikupljeni za potrebe službene statistike mogu se koristiti isključivo u statističke svrhe i iskazuju se u zbirnom (agregiranom) obliku.

Povjerljivi statistički podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti isključivo u skladu s odredbama ovoga Zakona i ne mogu biti podloga za utvrđivanje bilo kakvih prava i obveza izvještajnih jedinica, kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe, ili za provjeru izvještajnih jedinica

Članak 62.

Osoba ovlaštena za prikupljanje i obradu statističkih podataka dužna je postupati u skladu s odredbom članka 59. ovoga Zakona.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju povjerljive statističke podatke za koje saznaju u obavljanju poslova službene statistike koristiti za vlastite potrebe ili za obavljanje poslova za drugoga.

Obveza iz stavka 1. ovoga članka traje i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 63.

Osobe koje na temelju ovlasti povremeno obavljaju poslove službene statistike (anketari, popisivači i sl.) moraju postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na povjerljivost i zaštitu statističkih podataka.

Članak 64.

Zaštita statističkih podataka prikupljenih u skladu s Programom i Godišnjim provedbenim planom obuhvaća postupke teh­ničke i organizacijske prirode, kao i druge odgovarajuće logično­tehničke postupke kojima se osiguravaju prostorije i informatička oprema, diseminacija statističkih podataka te naknadno utvrđi­vanje načina, vremena i svrhe obrade.

Način zaštite statističkih podataka iz stavka 1. ovoga članka određuje ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, odnosno ovlaš­tena osoba drugih nositelja službene statistike.

Članak 65.

Nositelji službene statistike u okviru svojih odgovornosti mogu, na temelju pisanog zahtjeva, znanstvenicima i znanstvenim organizacijama koje provode statističke analize za znanstvene svrhe omogućiti pristup povjerljivim podacima koji omogućuju samo neizravnu identifikaciju statističkih jedinica.

U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka mora biti naznačena svrha korištenja statističkih podataka.

O korištenju statističkih podataka iz stavka 1. ovoga članka sklapa se poseban ugovor na temelju kojeg se korisnik obvezuje, pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, da će statističke podatke koristiti samo u svrhu koja je navedena u zahtjevu, da ih neće dati na uvid i korištenje neovlaštenim osobama te da će ih nakon uporabe uništiti.

Uvjete i način davanja podataka iz stavka 1. ovoga članka za znanstvene svrhe utvrđuje pravilnikom ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, odnosno odgovarajućim aktom ovlaštena osoba drugih nositelja službene statistike.

Članak 66.

Nositelji službene statistike vode evidenciju o korisnicima iz članka 65. ovoga Zakona i svrsi za koju su statistički podaci dani na korištenje.

 

X. MEĐUNARODNA STATISTIČKA SURADNJA

Članak 67.

U izvršavanju međunarodnih obveza nositelji službene statistike moraju ostvariti usporedivost s ostalim europskim zemljama, poštivati i primjenjivati međunarodne standarde i Kodeks prakse europske statistike te aktivno sudjelovati u razvoju službene statistike na međunarodnoj razini.

Članak 68.

Državni zavod za statistiku organizira razmjenu rezultata i metodoloških osnova službene statistike s drugim zemljama i međunarodnim organizacijama, osim ako u pojedinim slučajevima za to ne ovlasti drugog nositelja službene statistike, odnosno ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Državni zavod za statistiku i drugi nositelji službene statistike mogu prenositi povjerljive statističke podatke Komisiji (Eurostatu), statističkim uredima i drugim nacionalnim tijelima drugih zemalja koja su odgovorna za razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike, ako navedeni korisnici osiguravaju statističku povjerljivost i pod uvjetom da je prijenos takvih podataka potreban za učinkovit razvoj, proizvodnju, diseminaciju i povećanje kvalitete službene statistike na europskoj razini te da je dostava takvih podataka opravdana.

Povjerljivi podaci koji se prenose u skladu sa stavkom 2. ovoga članka mogu se koristiti isključivo za statističke svrhe i biti dostupni samo osoblju koje radi u području statističkih djelatnosti unutar njihovih posebnih područja rada.

Nositelj službene statistike koji je dao podatke odlučuje o davanju odobrenja Komisiji (Eurostatu) da znanstvenicima znanstvenih institucija i međunarodnih organizacija koji provode statističke analize za znanstvene svrhe, dade pristup prenesenim povjerljivim podacima koji omogućuju samo neizravnu identifikaciju statističke jedinice, u skladu s propisima Europske unije koji utvrđuju mogućnost pristupa povjerljivim podacima za znanstvene svrhe.

Svaki prijenos, odnosno omogućivanje pristupa statističkim podacima iz stavka 2. i 4. ovoga članka mora se evidentirati uz navođenje statističkog ureda ili drugoga nacionalnog tijela druge zemlje kojem su podaci dostavljeni, odnosno znanstvenika znanstvene institucije ili međunarodne organizacije kojem je omogućen pristup podacima.

Statistički ured ili drugo nacionalno tijelo druge zemlje na koju se prenose podaci mora dati pisanu izjavu u kojoj potvrđuje da će se na prenesene statističke podatke primijeniti odredbe o statističkoj povjerljivosti i da će ih koristiti isključivo za statističke svrhe.

 

XI. KAZNENE ODREDBE

Članak 69.

Novčanom kaznom od 2.000,00 kuna do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne dostavi točne, potpune i ažurne podatke u sadržaju i obliku koji određuje nositelj službene statistike i u rokovima određenima Godišnjim provedbenim planom ili Odlukom Vlade Republike Hrvatske iz članka 35. ovoga Zakona,

2. ne dopusti pristup svim administrativnim izvorima podataka i podataka prikupljenih metodom promatranja i praćenja, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,

3. dobivene statističke podatke koristi protivno odredbama ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna do 7.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svog obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Prekršajni postupak za prekršaje iz članka 69. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koji se odnose na statističko istraživanje Intrastat vodi Ministarstvo financija, Carinska uprava, kojoj je povjereno obavljanje poslova prikupljanja podataka, kontrole i unosa podataka za navedeno istraživanje.

Članak 70.

Za prekršaj iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 kuna.

Za prekršaj iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona kaznit će se odgovorna osoba u državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna.

Članak 71.

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj službena osoba i svaka druga fizička osoba nositelja službene statistike ako postupi suprotno odredbama ovoga Zakona o povjerljivosti i zaštiti statističkih podataka.

 

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 72.

Prvi Program iz članka 26. ovoga Zakona Državni zavod za statistiku dužan je izraditi do 31. prosinca tekuće godine koja prethodi razdoblju na koje se Program odnosi.

Prvi Godišnji provedbeni plan za Program iz stavka 1. ovoga članka Državni zavod za statistiku dužan je izraditi do 31. prosinca tekuće godine za iduću godinu.

Članak 73.

Do kraja razdoblja na koje se odnosi prvi Program iz članka 26. ovoga Zakona Državni zavod za statistiku će osigurati pro­ved­bu članka 46. ovoga Zakona.

Do kraja razdoblja na koje se odnosi prvi Program iz članka 26. ovoga Zakona Državni zavod za statistiku će ustrojiti statističke registre iz članka 51. ovoga Zakona.

Članak 74.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, odnosno ovlaštena osoba drugog nositelja službene statistike u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će provedbene akte iz članka 50. i 64. ovoga Zakona.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku donijet će do kraja razdoblja na koje se odnosi prvi Program iz članka 26. ovoga Zakona provedbeni akt iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 75.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o državnoj statistici (»Narodne novine«, br. 52/94.).

Članak 76.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 950-01/03-01/01
Zagreb, 13. lipnja 2003.

 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 75/09

 

Članak 8.

Državni zavod za statistiku 1. siječnja 2010. preuzima poslove službene statistike od ureda državne uprave u županijama.

Državni zavod za statistiku 1. siječnja 2010. preuzima od ureda državne uprave u županijama opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju koja se odnosi na poslove službene statistike koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona obavljali uredi državne uprave u županijama, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze razmjerno preuzetim poslovima, kao i državne službenike i namještenike zatečene na preuzetim poslovima.

Državni službenici i namještenici ureda državne uprave u županijama koji su u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova službene statistike nastavljaju s radom na poslovima na kojima su zatečeni i zadržavaju plaće prema dotadašnjim rješenjima i ugovorima o radu do donošenja rješenja o rasporedu na radno mjesto, odnosno ugovora o radu prema Pravilniku o unutarnjem redu Državnog zavoda za statistiku.

Državni službenici i namještenici koji ne budu raspoređeni u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka imaju prava propisana Zakonom o državnim službenicima i Zakonom o radu.

Državni zavod za statistiku preuzima na korištenje poslovne prostorije kojima su se do 1. siječnja 2010. koristili službenici i namještenici zatečeni na obavljanju poslova službene statistike u uredima državne uprave u županijama.

Vlada Republike Hrvatske uskladit će Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za statistiku u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 9.

Vlada Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovat će članove Statističkog savjeta Republike Hrvatske iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 10.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredaba članaka 1., 2., 3., 4. i 8. koje stupaju na snagu 1. siječnja 2010.

Klasa: 950-01/09-01/01

Zagreb, 19. lipnja 2009.


 

Prijelazne i završne odredbe iz NN 59/12


 

Članak 30.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, odnosno ovlaštena osoba drugog nositelja službene statistike donijet će:

– Pravilnik, odnosno odgovarajući akt iz članka 18. ovoga Zakona najkasnije do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji,

– Pravilnik, odnosno odgovarajući akt iz članka 25. ovoga Zakona u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 31.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i objavi pročišćeni tekst Zakona o službenoj statistici.

Članak 32.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 18. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na izmijenjenu odredbu članka 40. stavka 2. i odredbe članka 28. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na izmijenjenu odredbu članka 69. stavka 4., a koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 950-01/12-01/01

Zagreb, 18. svibnja 2012.

 

Copyright © Ante Borić