Baza je ažurirana 01.12.2024. 

zaključno sa NN 120/24

EU 2024/2679

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA

Na temelju članka 88. stavka 2. Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 93/14) ministar rada i mirovinskoga sustava donosi

 

PRAVILNIK O RADNOM VREMENU, ODMORIMA I DOPUSTIMA RADNIKA NA POMORSKIM RIBARSKIM PLOVILIMA

Pročišćeni tekst

NN 03/16109/19

Predmet Pravilnika

Članak 1. (NN 109/19)

(1) Ovim se Pravilnikom propisuje radno vrijeme te vrijeme odmora i dopusta radnika na pomorskim ribarskim plovilima pod zastavom Republike Hrvatske, upisanima u Registar ribarske flote Republike Hrvatske u skladu s posebnim propisom o morskom ribarstvu.

(2) Radnik na pomorskim ribarskim plovilima u smislu stavka 1. ovoga članka, je fizička osoba koja u radnom odnosu, za poslodavca obavlja posao na pomorskom ribarskom plovilu koje sudjeluje u komercijalnom ribolovu, osim peljara u lukama i osoba na kopnu koje obavljaju posao na pomorskom ribarskom plovilu u pristaništu.

(3) Ovaj se Pravilnik ne primjenjuje na radnika koji je s pomorskom knjižicom ukrcan na pomorsko ribarsko plovilo koje se u smislu Pomorskog zakonika, odnosno posebnog propisa kojim se uređuje morsko ribarstvo, smatra ribarskim brodom, a na kojega se kao na člana posade broda, odnosno pomorca, primjenjuju posebni propisi.

(4) Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća (EU) 2017/159 od 19. prosinca 2016. o provedbi Sporazuma o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada sklopljenog 21. svibnja 2012. između Općeg udruženja poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji (COGECA), Europskog saveza transportnih radnika (ETF) i Udruženja nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća u Europskoj uniji (Europêche) (Tekst značajan za EGP.) (SL L 25, 31. 1. 2017.).

(5) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Radno vrijeme

Članak 2.

(1) Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.

(3) Vrijeme pripravnosti i visina naknade za istu, uređuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.

(4) Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Puno radno vrijeme

Članak 3.

(1) Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno.

(2) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme četrdeset sati tjedno.

(3) Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dao pisanu suglasnost.

Nepuno radno vrijeme

Članak 4.

(1) Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

(2) Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.

(3) Radnik iz stavka 2. ovoga članka, a čije je ukupno radno vrijeme četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

(4) Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.

(5) Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.

(6) Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

(7) Poslodavac je dužan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoji mogućnost za takvu vrstu rada.

Raspored radnog vremena

Članak 5. (NN 109/19)

(1) Puno ili nepuno radno vrijeme koje je utvrđeno propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, ne mora kod poslodavca biti raspoređeno jednako po danima, tjednima, odnosno mjesecima.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka protekom razdoblja od dvanaest uzastopnih mjeseci, radno vrijeme radnika mora odgovarati radnikovom punom ili nepunom radnom vremenu.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, radnik u razdoblju od dvanaest neprekidnih mjeseci ne može raditi duže od prosječnih četrdeset osam sati tjedno.

(4) U razdoblju u kojem radno vrijeme traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, ukupno radno vrijeme ne smije biti duže od četrnaest sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata, niti duže od sedamdeset dva sata tijekom sedmodnevnog razdoblja, osim ako duže trajanje ukupnog radnog vremena nije propisano zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, a radnicima je osiguran zamjenski odmor.

(5) Ako je protekom razdoblja iz stavka 2. ovoga članka, prosječno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena, rad duži od punog, odnosno nepunog radnog vremena smatra se prekovremenim radom.

(6) Zabranjen je rad maloljetnika u raspodijeljenom radnom vremenu, koji bi trajao duže od osam sati dnevno.

(7) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti te radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi u raspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu iz stavka 4. ovoga članka, samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(8) Nadležni inspektor zabranit će rad u nejednakom rasporedu radnog vremena, koji je protivan odredbama ovoga Pravilnika.

Prekovremeni rad

Članak 6.

(1) U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

(2) Ako radnik radi prekovremeno, ukupno radno vrijeme ne smije biti duže od četrnaest sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata, niti duže od sedamdeset dva sata tijekom sedmodnevnog razdoblja.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u slučaju opasnosti za sigurnost ljudi, broda ili tereta ili potrebe za pružanjem pomoći drugom brodu ili osobama na moru koje su u opasnosti, zapovjednik odnosno kapetan ribarskog broda može zatražiti od radnika na brodu onoliko sati rada koliko je potrebno da se opasnost otkloni.

(4) Nakon prestanka okolnosti iz stavka 3. ovoga članka, poslodavac je dužan radniku odmah omogućiti odgovarajući zamjenski odmor, ako je radio u vrijeme koje mu je bilo utvrđeno kao vrijeme odmora.

(5) Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.

(6) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

(7) Nadležni inspektor zabranit će prekovremeni rad koji je protivan odredbama ovoga Pravilnika.

Rad u smjenama

Članak 7.

(1) Rad u smjenama je organizacija rada kod koje dolazi do izmjene radnika na istim poslovima i istom mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut.

(2) Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.

(3) Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.

Noćni rad

Članak 8.

(1) Noćni rad je rad radnika kojeg, neovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana.

(2) Za maloljetnike se rad u vremenu između dvadeset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana smatra noćnim radom.

(3) Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban, a punoljetni radnici nisu dostupni, u kojem slučaju isti ne može, u razdoblju od dvadeset četiri sata, trajati duže od osam sati, niti maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro.

(4) U slučaju noćnog rada iz stavka 3. ovoga članka, poslodavac je dužan osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe, a nakon prestanka toga rada dužan mu je odmah osigurati zamjenski odmor, jednak propuštenim satima odmora.

(5) Noćni radnik je radnik, koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jednog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnoga rada.

(6) Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu, raditi duže od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata.

(7) Ako je temeljem procjene opasnosti izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu, noćni radnik na radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, poslodavac je takvom radniku dužan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.

(8) Nadležni inspektor zabranit će noćni rad koji je protivan odredbama ovoga Pravilnika.

Zaštita radnika koji radi u smjenama ili noću

Članak 9.

(1) Poslodavac je pri organizaciji rada u smjeni ili noćnog rada dužan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku, te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja u smjeni ili noću.

(2) Poslodavac je dužan smjenskim i noćnim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su u svako doba.

(3) Radniku koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik, prije započinjanja toga rada, kao i u pravilnim vremenskim razmacima, a najmanje jednom u dvije godine, poslodavac je dužan omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova i brodova unutarnje plovidbe.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, noćni radnik koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima zaštite na radu, zdravstveni pregled obavlja u skladu s tim propisima.

(5) Troškove zdravstvenog pregleda iz stavka 3. i 4. ovoga članka snosi poslodavac.

(6) Ako se zdravstvenim pregledom iz stavka 3. i 4. ovoga članka utvrdi da noćni radnik zbog noćnog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je dužan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada.

(7) Ako poslodavac radniku iz stavka 6. ovoga članka ne može osigurati obavljanje poslova izvan noćnoga rada, dužan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada za koje je sposoban, a koji što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Stanka

Članak 10.

(1) Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na dnevnu stanku (odmor) od najmanje trideset minuta.

(2) Maloljetnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.

(3) Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i može se koristiti na moru.

(4) Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenja ovoga odmora.

Dnevni odmor

Članak 11. (NN 109/19)

(1) Radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje deset sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, kojeg može koristiti i na moru i na kopnu.

(2) Sati dnevnog odmora iz stavka 1. ovoga članka mogu se podijeliti u najviše dva dijela, od kojih jedan mora trajati najmanje šest sati neprekidno, a vrijeme između uzastopnih razdoblja odmora ne smije prelaziti četrnaest sati.

(3) Maloljetnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata.

(4) Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz stavka 1. i 3. ovoga članka, mora mu se omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora, odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, a zbog kojeg dnevni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

Tjedni odmor

Članak 12.

(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata neprekidno, a u svakom sedmodnevnom razdoblju ima pravo na odmor koji ne smije biti kraći od sedamdeset sedam sati, koji sati odmora se koriste i na moru i na kopnu.

(2) Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati.

(3) Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.

Evidencija o radnom vremenu i odmorima

Članak 13.

(1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju o dnevnom radnom vremenu i satima odmora radnika (u daljnjem tekstu: mjesečna evidencija), na moru i na kopnu, koja mora biti dostupna radnicima i nadležnim inspekcijskim tijelima.

(2) Podatke o dnevnom radnom vremenu i satima odmora, poslodavac je dužan unijeti u mjesečnu evidenciju o radnom vremenu i satima odmora, najkasnije u roku od četrdeset osam sati nakon pristanka i iskrcaja.

(3) Obrazac mjesečne evidencije s dnevnim podacima o radnom vremenu i satima odmora nalazi se u Prilogu 1. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, a može se voditi i u elektroničkom obliku.

Obavješćivanje radnika

Članak 14.

(1) Poslodavac je dužan radniku dati na uvid mjesečnu evidenciju najkasnije do kraja pojedinog obračunskog razdoblja za isplatu plaće.

(2) Poslodavac je dužan pravodobno obavijestiti radnike onih pomorskih ribarskih plovila, koja tijekom kalendarske godine u određenom razdoblju ne smiju obavljati djelatnost prema posebnim propisima ili ne mogu obavljati djelatnost zbog vremenskih ili drugih objektivnih uvjeta, ako će im unutar toga razdoblja omogućiti korištenje godišnjeg odmora.

Inspekcijski nadzor

Članak 15.

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora, nadležni inspektor će, usmenim rješenjem u zapisniku, izreći zabrane iz članka 5., 6. i 8. ovoga Pravilnika.

(2) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, ne odgađa njegovo izvršenje.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 16.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na pomorskim ribarskim plovilima (»Narodne novine«, broj 82/10).

(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/15-01/152

Urbroj: 524-03-01-01/2-15-15

Zagreb, 28. prosinca 2015.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 109/19

Članak 4.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/19-01/14

Urbroj: 524-03-01-01/2-19-16

Zagreb, 7. studenoga 2019.

 

 

PRILOG 1

Obrazac mjesečne evidencije o dnevnom radnom vremenu i satima odmora radnika na pomorskom ribarskom plovilu

Ime ribarskog plovila: _______________________________

CFR broj plovila: __________________________________

Poslodavac: ______________________________________

Radnik:

Razdoblje evidencije: _______________________________

Datum

Dnevni sati na moru

Dnevni sati na obali

Napomene

Ukupan broj sati odmora dnevno

Radno vrijeme

Sati odmora

Radno vrijeme

Sati odmora

Na moru

Na obali

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Mjesečna evidencija mora biti dostupna radnicima i nadležnim inspekcijskim tijelima

Potpis poslodavca ili ovlaštene osobe poslodavaca

______________________________________

 (podaci o osobi i potpis)

 

 

Copyright © Ante Borić