Europski Akt o uvrštenju (Listing Act): Nova era uvrštavanja i transparentnosti na tržištima kapitala EU-a
01.11.2026.
Europski Akt o uvrštenju (Listing Act): Nova era uvrštavanja i transparentnosti na tržištima kapitala EU-a
Usvajanje zakonodavnog paketa poznatog pod nazivom Akt o uvrštenju (Listing Act) predstavlja jednu od najopsežnijih reformi europskog prava društava i tržišta kapitala u posljednjem desetljeću. Nakon višegodišnjih priprema i međuinstitucionalnih pregovora, Europski parlament i Vijeće postigli su konačni dogovor, a temeljni akti iz ovog paketa – Direktiva (EU) 2024/2811 (izmjena Direktive MiFID II) i Uredba (EU) 2024/2809 (izmjene Uredbe o prospektu, Uredbe o zlouporabi tržišta i Uredbe MiFIR) – objavljeni su u Službenom listu Europske unije 14. studenoga 2024. godine.
Stupanjem na snagu ovog paketa u studenome 2024. godine te istekom roka za transpoziciju u nacionalna zakonodavstva Država članica (uključujući i hrvatsko usklađenje provedeno u listopadu 2026. godine), zaokružen je okvir čiji je primarni cilj smanjiti administrativna opterećenja za izdavatelje, jačati Uniju tržišta kapitala (CMU) i povećati konkurentnost europskih burzi u odnosu na globalna financijska središta.
Ključni zakonodavni ciljevi i stručni kontekst
Primarni motiv europskog zakonodavca bio je rješavanje višegodišnjeg problema nedovoljne dubine europskih javnih tržišta kapitala i prevelike ovisnosti gospodarstva o bankarskom kreditiranju. Male i srednje tvrtke (SME) te brzorastući subjekti često su izbjegavali izlazak na burzu zbog visokih troškova pripreme prospekta, strogih i dugotrajnih postupaka odobrenja te prekomjernih obveza kontinuiranog izvještavanja.
Akt o uvrštenju to rješava na tri razine:
Smanjenjem troškova izdanja: Uvođenjem kraćih i standardiziranih formata prospekta.
Pravnom fleksibilnošću za osnivače: Standardizacijom struktura dionica s višestrukim glasačkim pravima prije uvrštenja na SME tržišta rasta.
Proporcionalnošću nadzora: Smanjenjem birokratskog pritiska kod objave povlaštenih informacija i transakcija rukovoditelja.
Pregled ključnih izmjena po EU uredbama i direktivama
Sustavni pregled najvažnijih zakonodavnih zahvata koje donosi Akt o uvrštenju po pojedinim temeljnim aktima Europske unije obuhvaća sljedeće cjeline:
1. Izmjene Uredbe o prospektu (Uredba (EU) 2017/1129)
Dosadašnji okvir: Zahtijevana je obvezna priprema opsežnog prospekta i za sekundarne ponude, uz niske pragove izuzeća i kompleksne izračune kod dokapitalizacija.
Novi okvir i učinak: Uveden je standardizirani EU Prospekt za uvrštenje (ograničen na maksimalno 50 stranica). Prag izuzeća za sekundarne ponude dionica uvrštenih na uređeno tržište povećan je na 30% postojećih dionica (uz izradu znatno kraćeg dokumenta). Time je osigurano znatno jeftinije i brže prikupljanje dodatnog kapitala za tvrtke koje su već prisutne na burzi.
2. Izmjene Uredbe o zlouporabi tržišta - MAR (Uredba (EU) 596/2014)
Dosadašnji okvir: Postojala je obveza trenutnog objavljivanja povlaštenih informacija u svim međukoracima dugotrajnih (višefaznih) procesa, uz nizak prag za prijavu transakcija rukovoditelja od 5.000 eura.
Novi okvir i učinak: Precizirano je da se međukoraci u višefaznim procesima ne moraju nužno odmah objavljivati ako nisu dostigli konačnu fazu. Osnovni prag za prijavu transakcija rukovoditelja povećan je s 5.000 na 20.000 eura (uz mogućnost da nacionalna tijela taj prag podignu do 50.000 eura). Time se eliminira "šum" u informiranju javnosti, smanjuje pravni rizik od nehotičnog kršenja MAR-a i drastično reducira administracija za rukovoditelje.
3. Izmjene Direktive MiFID II (Direktiva 2014/65/EU)
Dosadašnji okvir: Na snazi su bila stroga pravila o razdvajanju troškova analitičkih istraživanja od izvršenja naloga (unbundling), što je uzrokovalo slabiji obujam analiza za manja poduzeća.
Novi okvir i učinak: Liberalizirana su pravila spajanja naknada za analize i izvršenje naloga te je uveden standardizirani okvir za istraživanja koja financira izdavatelj (issuer-sponsored research) uz obvezni Kodeks ponašanja. Cilj je povećati vidljivost manjih izdavatelja pred institucionalnim investitorima uz očuvanje neovisnosti analiza.
4. Nova Direktiva o dionicama s višestrukim glasačkim pravima (Direktiva (EU) 2024/2811)
Dosadašnji okvir: Područje je bilo regulirano različitim i rascjepkanim nacionalnim propisima država članica glede osnivačkih i višestrukih glasačkih struktura.
Novi okvir i učinak: Provedena je minimalna harmonizacija koja dopušta trgovačkim društvima uspostavu struktura dionica s više glasova po dionici uoči prvog uvrštenja na SME tržišta rasta. Na taj način osnivači i osnivački poduzetnički timovi zadržavaju upravljačku kontrolu nad tvrtkom i nakon javne ponude dionica.
Primjena u hrvatskom pravnom sustavu i odgođena primjena članka 87.
Republika Hrvatska pravodobno je integrirala ove europske reforme u svoj pravni sustav. Zakonodavni proces usklađivanja formalno je okrunjen u listopadu 2026. godine, kada je Hrvatski sabor donio izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala (objavljene u NN 123/26 od 28. listopada 2026. godine), koje stupaju na snagu 5. studenoga 2026. godine.
Domaći je zakonodavac u potpunosti prihvatio fleksibilnosti koje pruža EU okvir – od podizanja praga za prijavu rukovoditeljskih transakcija na 20.000 eura, do ukidanja obveze prethodnog odobrenja burzovnih pravila od strane Hanfe u cilju ubrzanja rada domaćeg tržišta.
Specifičnost i razlozi odgođene primjene članka 87. ZTK
Jedinu iznimku od općeg stupanja na snagu predstavlja članak 87. novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, kojim se u hrvatski pravni sustav prenosi novi okvir za istraživanja koja financira izdavatelj (issuer-sponsored research).
Njegova je primjena odgođena te će stupiti na snagu tek od dana početka primjene relevantnih europskih regulatornih tehničkih standarda (RTS). Razlog ove odgode leži u samoj strukturi europskog prava: Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) zaduženo je za izradu nachta tehničkih standarda kojima se uspostavlja jedinstveni EU kodeks ponašanja za pružatelje takvih istraživanja. Kako bi se osiguralo da domaći izdavatelji i investicijska društva ne moraju dva puta prilagođavati svoje interne procese i ugovore, zakonodavac je odgodio primjenu ove odredbe do trenutka kada Kodeks i prateća tehnička pravila postanu izravno primjenjivi na razini cijele Europske unije.
Više o svim ostalim operativnim izmjenama u ovlastima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) te popis podzakonskih akata koji su stavljeni izvan snage možete pročitati ovdje: Novosti na tržištu kapitala: Usklađivanje s EU Aktom o uvrštenju donosi manje administracije za izdavatelje i lakši pristup financiranju
Poveznice na cjelovite tekstove zakona potražite u nastavku:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (NN 123/26)
Zakon o tržištu kapitala – važeći pročišćeni tekst
01.11.2026., Ante Borić, Zakon.hr