08102026.08.10.2026.
Pristupačnost proizvoda i usluga: što nove izmjene donose poduzetnicima i privatnim internetskim stranicama
U Narodnim novinama broj 114/26 od 7. listopada 2026. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, koji će stupiti na snagu 15. listopada 2026. Izmjenama se dopunjuju pravila o EU izjavi o sukladnosti, inspekcijskom nadzoru i prekršajnoj odgovornosti te uređuju posebnosti postupaka javne nabave. Za internetske trgovce posebno su važna nova pravila o stručnim provjerama pristupačnosti i obvezi snošenja troškova ako se utvrdi da usluga ne ispunjava propisane zahtjeve.
Zakon o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga odnosi se i na privatni sektor. Njime se uređuju obveze proizvođača, ovlaštenih zastupnika, uvoznika, distributera i pružatelja usluga kako bi obuhvaćeni proizvodi i usluge bili dostupni osobama s invaliditetom. Među proizvodima su, primjerice, potrošačka računala i njihovi operativni sustavi, terminali za plaćanje, bankomati, uređaji za izdavanje karata i e-čitači. U području usluga obuhvaćene su elektroničke komunikacije, pristup audiovizualnim medijskim uslugama, određeni elementi putničkog prijevoza, potrošačke bankarske usluge, e-knjige i usluge e-trgovine.
Za vlasnike privatnih internetskih stranica ključno je pitanje koja se usluga putem stranice pruža i kome je namijenjena. Iz zakonskog područja primjene proizlazi da osobni blog, informativni portal ili stranica koja samo predstavlja poduzeće nisu obuhvaćeni samom činjenicom da postoje na internetu. Međutim, internetska trgovina ili stranica putem koje potrošači ugovaraju usluge, uključujući kupnju pretplate, može predstavljati uslugu e-trgovine. Zakon taj pojam veže uz uslugu koja se pruža na daljinu, elektroničkim putem i na pojedinačni zahtjev potrošača radi sklapanja potrošačkog ugovora. Kod usluge namijenjene isključivo poslovnim korisnicima taj potrošački element nije ispunjen.
Važno je i izuzeće za mikro subjekte malog gospodarstva koji pružaju usluge, na koje se ovaj Zakon ne primjenjuje. Za taj status potrebno je prosječno godišnje zapošljavati manje od deset radnika te, prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu, ostvarivati godišnji poslovni prihod do dva milijuna eura ili ispunjavati zakonski kriterij ukupne aktive odnosno dugotrajne imovine do dva milijuna eura. Izuzeće za pružanje usluga ne predstavlja opće oslobođenje mikro subjekata od obveza povezanih s proizvodima koje stavljaju na tržište.
Za obuhvaćene internetske usluge pristupačnost se odnosi na stvarnu mogućnost njihova korištenja osobama s invaliditetom, uključujući korištenje pomoćnih tehnologija. Obuhvaća informacije, navigaciju i funkcionalnosti stranice, a kod e-trgovine posebno identifikaciju, sigurnost i plaćanje. Pružatelj usluge mora pripremiti i javnosti učiniti dostupnima informacije o tome kako usluga ispunjava zahtjeve pristupačnosti. Obveza zato zahtijeva provjeru korisničkog postupka, a ne samo izgleda naslovnice.
Najnovijim izmjenama iz NN 114/26 posebno se razrađuje način provjere tih obveza. Nadležnim inspektorima izričito se omogućuje provođenje odgovarajućih pregleda i ispitivanja proizvoda, uključujući uzimanje uzoraka radi utvrđivanja sukladnosti sa zahtjevima za pristupačnost. Ako inspektor ne raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili opremom, pojedine radnje u okviru nadzora moći će povjeriti stručnoj instituciji ili drugoj stručnoj pravnoj osobi.
Troškovi će ovisiti o rezultatima provjere. Ako se utvrdi da uzorci proizvoda ispunjavaju propisane zahtjeve, troškove uzorka, pregleda ili ispitivanja snosit će Državni inspektorat. Ako se utvrdi nesukladnost, te će troškove snositi gospodarski subjekt.
Sličan mehanizam uvodi se i za nadzor usluga e-trgovine. Kada nema potrebna stručna znanja ili opremu, tržišni inspektor moći će pojedine radnje povjeriti stručnoj instituciji ili drugoj stručnoj pravnoj osobi. Ako se utvrdi da je usluga pristupačna u skladu sa Zakonom, troškove pregleda, ispitivanja ili stručne ocjene snosit će Državni inspektorat. Ako usluga nije usklađena, troškove će snositi gospodarski subjekt. Time nepristupačnost internetske trgovine može, uz ostale zakonske posljedice, dovesti i do obveze plaćanja stručne provjere.
Izmjenama se izričito uređuje i jezik dokumentacije o sukladnosti proizvoda. Za proizvod koji se stavlja na tržište ili na raspolaganje na tržištu u Republici Hrvatskoj obrazac EU izjave o sukladnosti morat će biti sastavljen na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik. Riječ je o dokumentu kojim se potvrđuje sukladnost proizvoda s primjenjivim zahtjevima; ova se odredba odnosi na proizvode, dok pružatelji usluga imaju zasebne obveze informiranja o pristupačnosti svoje usluge.
Dodatne obveze propisuju se i tijelima nadležnima za nadzor tržišta usluga. Ona će morati osigurati dostupnost informacija o svojem ustrojstvu, identitetu, nadležnostima i postupanju prema Zakonu te te informacije na zahtjev učiniti dostupnima u pristupačnom obliku. Time se olakšava pristup informacijama potrebnima za obraćanje nadležnom tijelu i ostvarivanje prava korisnika.
Proširuje se i popis prekršajno kažnjivih postupanja proizvođača, ovlaštenih zastupnika, uvoznika, distributera i pružatelja usluga. Dopune obuhvaćaju, među ostalim, propuste u dostavljanju i čuvanju podataka o subjektima u opskrbnom lancu te propuste povezane s procjenom temeljne promjene ili nerazmjernog opterećenja.
Takva procjena važna je kada gospodarski subjekt smatra da bi ispunjavanje određenog zahtjeva iz temelja promijenilo osnovnu prirodu proizvoda ili usluge ili mu nametnulo nerazmjerno opterećenje. Pozivanje na te razloge podliježe zakonskim uvjetima. Kod pružatelja usluga dopunama se posebno obuhvaćaju nedostavljanje procjene nadležnom inspektoru, propuštanje njezina ponovnog provođenja u propisanim slučajevima i neobavještavanje nadležnog tijela o primjeni iznimke.
Posebna pravila uvode se za postupke javne nabave na koje se primjenjuje zakon kojim se uređuje javna nabava. Novi članak 36.a propisuje da se na te postupke ne primjenjuju prekršajne odredbe iz članaka 32. do 36. ovoga Zakona. Isključuje se i primjena njegove opće odredbe o pravnom lijeku. To izuzeće odnosi se na navedene provedbene i prekršajne mehanizme te ne znači opće oslobođenje od zahtjeva pristupačnosti u javnoj nabavi.
Zakon se dopunjuje i četirima pojmovima povezanima s pristupačnom komunikacijom: uslugom cjelovitog razgovora, pristupnom točkom hitnog poziva, najprimjerenijim PSAP-om i tekstnom komunikacijom u stvarnom vremenu. Usluga cjelovitog razgovora omogućuje dvosmjeran prijenos videozapisa, teksta i govora u stvarnom vremenu. Tekstna komunikacija u stvarnom vremenu omogućuje slanje teksta znak po znak, tako da sugovornik prati njegov unos bez čekanja na slanje dovršene poruke.
Pristupna točka hitnog poziva, odnosno PSAP, fizička je lokacija na kojoj se prvotno zaprima komunikacija prema hitnim službama. Najprimjereniji PSAP unaprijed određuju nadležna tijela za određeno područje ili određenu vrstu komunikacije prema hitnim službama. Dopunama se precizira značenje funkcija posebno važnih osobama koje se u komunikaciji oslanjaju na tekst ili videozapis. Samim uvođenjem definicija ne uspostavlja se zasebna nova služba za zaprimanje hitnih poziva.
Izmjenama se osigurava potpunije prenošenje Direktive (EU) 2019/882 o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga. Osnovni Zakon na snazi je od 28. lipnja 2025., pa 15. listopada 2026. predstavlja početak primjene dopunjenih pravila, a ne prvi nastanak obveza pristupačnosti za obuhvaćene poduzetnike.
Pročišćeni tekst Zakona o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga
08.10.2026., Ante Borić, Zakon.hr