Povezani zakoni

Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima

NN 22/14, 29/18115/18

na snazi od 01.01.2019.

Uživajte...

Baza je ažurirana 26.06.2019. zaključno sa NN 61/19

GLAVA I.   OPĆE ODREDBE

Članak 1. (NN 115/18)

Ovim se Zakonom uređuju:

– osnivanje, poslovanje i prestanak mirovinskih osiguravajućih društava koja isplaćuju mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje te isplate mirovina na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo i prekogranično poslovanje

– mirovinski programi obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, mirovinski programi na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo

– mirovine i njihova isplata.

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2. (NN 29/18, 115/18)

Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeće direktive Europske unije:

– Direktiva Vijeća 88/361/EEC od 24. lipnja 1988. za provedbu članka 67. Ugovora (SL L 178, 8. 7. 1988.)

– Direktiva Vijeća 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. o zaštiti prava na dopunsku mirovinu zaposlenih i samozaposlenih osoba koje se kreću unutar Zajednice (SL L 209, 25. 7. 1998.)

– Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinačena) (SL L 204, 26. 7. 2006.)

– Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7. 2010.)

‒ Direktiva 2014/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu (SL L 128, 30. 4. 2014.)

– Direktiva 2016/2341/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23. 12. 2016.).

Pojmovi

Članak 3. (NN 29/18, 115/18)

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. mirovinsko osiguravajuće društvo je dioničko društvo koje ima sjedište u Republici Hrvatskoj i posluje na temelju odobrenja Agencije, a nudi mirovinske programe i isplaćuje mirovine:

a) korisnicima mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana u okviru obveznog mirovinskog osiguranja

b) korisnicima mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

c) korisnicima dopunskih mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda pri čemu nastupa kao institucija za strukovno mirovinsko osiguranje pri obavljanju poslova isplate mirovina

d) korisnicima mirovina koje se isplaćuju na temelju izravnih jednokratnih uplata

i obavlja druge poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona

2. institucija za strukovno mirovinsko osiguranje je institucija, bez obzira na njezin pravni oblik, koja posluje na temelju kapitalizacije i koja je osnovana odvojeno od pokrovitelja ili strukovnog udruženja u svrhu osiguravanja mirovina u kontekstu strukovne djelatnosti na temelju sporazuma ili ugovora sklopljenoga:

a) pojedinačno ili kolektivno između jednog ili više poslodavaca i jednog ili više zaposlenika ili njihovih predstavnika ili

b) pojedinačno ili kolektivno sa samozaposlenim osobama, u skladu s pravom matične države članice i države članice domaćina i koja obavlja djelatnosti koje iz njega izravno proizlaze

3. obvezno mirovinsko osiguranje je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

4. dobrovoljno mirovinsko osiguranje je dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo

5. mirovinski program je program isplate mirovina, uključujući ugovor, sporazum, punomoć ili cjelokupnost pravila, propisa ili izjava kojima se reguliraju međusobna prava i obveze između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika mirovine u vezi s isplatom mirovine, a koji mora sadržavati postupak za određivanje mirovine, učestalost i trajnost isplata te ostale informacije o mirovinskom programu koje su važne za donošenje odluke pojedinca o izboru mirovinskog programa

6. korisnik mirovine je osoba koja prima mirovinu u skladu s ovim Zakonom

7. mirovinsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja posluje odvojeno od pokrovitelja, koja na temelju odobrenja Agencije obavlja djelatnost upravljanja mirovinskim fondom

8. obvezno mirovinsko društvo je mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima osnovano prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova

9. dobrovoljno mirovinsko društvo je mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima osnovano prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova

10. mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova odnosno fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova; mirovinski fond može biti obvezni mirovinski fond ili dobrovoljni mirovinski fond

11. obvezni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

12. dobrovoljni mirovinski fond je zasebna imovina bez pravne osobnosti koju na temelju odobrenja Agencije osniva i kojom upravlja mirovinsko društvo, društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ili društvo za upravljanje UCITS fondovima, u svoje ime i za zajednički račun članova fonda, a čija su prava i obveze uređena mirovinskim programom mirovinskog društva. Dobrovoljni mirovinski fond može biti otvoreni i zatvoreni

13. otvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima mogu učlaniti sve fizičke osobe

14. zatvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima zakonom, mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe

15. pokrovitelj je pravna ili fizička osoba, uključujući i sindikate, udruge samostalnih djelatnosti te druge subjekte, koja u svojstvu poslodavca ili samozaposlene osobe ili na drugi odgovarajući način sudjeluje u osnivanju zatvorenog fonda i uplaćuje doprinose u zatvoreni fond u ime i za račun članova fonda

16. član mirovinskog fonda je osoba koja je prijavljena obveznom mirovinskom fondu odnosno osoba koja je pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu na temelju sklopljenog ugovora i koja temeljem članstva u fondu ostvaruje ili će ostvariti pravo na mirovinu

17. član obveznog mirovinskog fonda je osoba koja je prijavljena obveznom mirovinskom fondu

18. član otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda je osoba koja je pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu na temelju sklopljenog ugovora

19. član zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda je osoba koja je pristupila dobrovoljnom mirovinskom fondu na temelju sklopljenog ugovora i čija strukovna djelatnost je ovlašćuje ili će je ovlastiti na pravo na mirovinu

20. pravo na mirovinu je pravo na isplatu mirovine na temelju propisa kojima se uređuje obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosno ovoga Zakona

21. ostvareno pravo na mirovinu je svako pravo na isplatu koje je ostvareno nakon ispunjenja uvjeta na temelju propisa kojima se uređuje obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosno na temelju ovoga Zakona

22. mirovina je doživotna odnosno privremena mjesečna isplata u novcu koju mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini nakon ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom

23. dopunska mirovina je mirovina predviđena pravilima sustava dopunskih mirovina

24. sustav dopunskih mirovina je sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u zatvorenim mirovinskim fondovima

25. ugovor o mirovini je ugovor između korisnika mirovine i mirovinskog osiguravajućeg društva o isplati mirovine

26. doznaka je uplata iznosa s osobnog računa člana mirovinskog fonda na račun mirovinskoga osiguravajućeg društva

27. imenovani korisnik je osoba koja ima pravo na primanje zajamčenih isplata prema ugovoru o mirovini u slučaju smrti korisnika mirovine u zajamčenom razdoblju

28. zajamčena isplata je isplata mirovine u zajamčenom razdoblju koju mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje korisniku mirovine ili imenovanom korisniku na temelju ugovora o mirovini

29. zajamčeno razdoblje je razdoblje koje započinje s datumom umirovljenja i traje tijekom razdoblja ugovorenog između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika mirovine, a koje je utvrđeno u ugovoru o mirovini, s tim da to razdoblje ne može biti kraće od pet godina

30. biometrijski rizici su rizici povezani sa smrću, invalidnosti i dugovječnosti

31. kvalificirani udjel je svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom osiguravajućem društvu koji predstavlja 10 % ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom. Pri izračunu postotka glasačkih prava na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala

32. povezana osoba je u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovom Zakonu:

a) osoba koja ima više od 10 % izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju odnosno vlasničkih udjela u nekoj drugoj osobi – subjektu ili koja, iako ima manji postotak od ovoga, može utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi druga osoba – subjekt, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, poslovnih udjela odnosno prava u odlučivanju

b) osoba u kojoj neka druga osoba – subjekt iz podtočke a) ove točke ima, izravno ili neizravno, više od 10 % izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela ili koja, iako posjeduje manji postotak od ovoga, može utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi takva osoba, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica ili poslovnih udjela odnosno prava u odlučivanju

c) svaka druga osoba – subjekt u kojem dioničar ili imatelj udjela izravno ili neizravno posjeduje više od 10 % dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju odnosno vlasničkih udjela ako u isto vrijeme isti dioničar ili imatelj udjela ima, također izravno ili neizravno, više od 10 % dionica ili poslovnih udjela te prava u odlučivanju odnosno vlasničkih udjela u prvom subjektu, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, vlasničkih udjela odnosno prava u odlučivanju

d) svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke druge osobe – subjekta

e) svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela druge osobe – subjekta koje donosi odluke ili provodi nadzor

f) u odnosu na svaku gore navedenu osobu bračni drug, izvan­bračni drug, životni partner ili srodnik do uključujući drugog stupnja u ravnoj lozi

33. stvarni vlasnik nad pravnim subjektom je stvarni vlasnik stranke sukladno zakonu kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

34. suradnik namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu član uprave ili nadzornog odbora

c) svaka fizička osoba koja s namjeravanim stjecateljem kvalificiranog udjela u mirovinskom osiguravajućem društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

35. suradnik osobe za koju je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog osiguravajućeg društva je:

a) svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog osiguravajućeg društva, član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog osiguravajućeg društva, član uprave ili nadzornog odbora

c) svaka fizička osoba koja s osobom za koju je podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave u mirovinskom osiguravajućem društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

36. relevantna osoba je u odnosu na mirovinsko osiguravajuće društvo:

a) osoba na rukovodećoj poziciji u mirovinskom osiguravajućem društvu ili osoba koja je član mirovinskog osiguravajućeg društva, član nadzornog odbora ili prokurist mirovinskog osiguravajućeg društva

b) osoba na rukovodećoj poziciji ili osoba koja je član društva u svakoj pravnoj osobi ovlaštenoj za ponudu mirovinskih programa

c) zaposlenik mirovinskog osiguravajućeg društva, zaposlenik pravne osobe na koju je mirovinsko osiguravajuće društvo delegiralo svoje poslove ili zaposlenik pravne osobe ovlaštene za ponudu mirovinskih programa, a koja je uključena u poslove koje mirovinsko osiguravajuće društvo obavlja

d) svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su mirovinskog osiguravajućeg društva, a koja je uključena u poslove koje mirovinsko osiguravajuće društvo obavlja

37. osoba s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi je:

a) bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom

b) uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe

38. uska povezanost je povezanost dviju ili više fizičkih ili pravnih osoba, odnosno subjekata na jedan od sljedećih načina:

a) odnosom sudjelovanja

b) odnosom kontrole

39. sudjelovanje je sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20 % udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20 %, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje

40. kontrola je odnos između matičnog društva i društva kćeri ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva

U smislu ove točke:

a) društvo kći društva kćeri također se smatra društvom kćeri matičnog društva koje je na čelu tih društava

b) situaciju u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba

41. prenosivi vrijednosni papiri su vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala; mogu biti prenosivi vlasnički vrijednosni papiri, prenosivi dužnički vrijednosni papiri i svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina. Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke

42. prenosivi vlasnički vrijednosni papiri su dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama

43. prenosivi dužnički vrijednosni papiri su obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima

44. instrumenti tržišta novca su financijski instrumenti, osim instrumenata plaćanja, kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, bankovni akcepti, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku

45. UCITS fond (engl. Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

46. alternativni investicijski fond je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

47. država članica je država članica Europske unije odnosno država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

48. treća država je država koja nije država članica u smislu točke 47. ovoga članka

49. matična država članica je država članica u kojoj je mirovinsko osiguravajuće društvo ili institucija za strukovno mirovinsko osiguranje registrirana ili ima odobrenje za rad i u kojoj se nalazi njezina središnja uprava

50. država članica domaćin je država članica čije se socijalno i radno pravo mjerodavno za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na odnos između pokrovitelja i članova ili korisnika

51. uređeno tržište je uređeno tržište kako je definirano u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i/ili državi članici

52. multilateralna trgovinska platforma ili »MTP« je multilateralna trgovinska platforma ili MTP kako je definirana u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i/ili državi članici

53. organizirana trgovinska platforma ili »OTP« je organizirana trgovinska platforma ili OTP kako je definirana u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i/ili državi članici

54. trajni medij je svako sredstvo koje omogućava članu ili korisniku pohranjivanje informacija naslovljenih na njega osobno tako da mu budu dostupne za buduću uporabu i tijekom razdoblja koje odgovara namjeni tih informacija te koje mu omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih informacija

55. ključna funkcija unutar sustava upravljanja je unutarnja sposobnost za obavljanje praktičnih zadaća koje obuhvaćaju funkciju upravljanja rizicima, funkciju unutarnje revizije, funkciju praćenja usklađenosti i aktuarsku funkciju

56. prekogranična djelatnost je ponuda mirovinskih programa i isplata mirovina, pri čemu je odnos između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika uređen socijalnim i radnim pravom mjerodavnim za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja države članice koja nije matična država članica

57. institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice je institucija bez obzira na njezin pravni oblik, koja ima odobrenje za rad od nadležnog tijela te države članice za obavljanje poslova isplate mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

58. Središnji registar osiguranika je ustanova čiji su nadležnost i djelokrug propisani posebnim zakonom

59. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga čiji su nadležnost i djelokrug propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (»Narodne novine«, br. 140/05., 154/11. i 12/12.) i ovim Zakonom

60. subjekt nadzora je pravna i fizička osoba koju nadzire Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona

61. nadležno tijelo države članice je tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje

62. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (engl. European Insurance and Occupational Pensions Authority – u daljnjem tekstu: EIOPA) je Europsko nadzorno tijelo osnovano Uredbom Komisije (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.)

63. ESMA je Europsko nadzorno tijelo – Europska agencija za nadzor vrijednosnih papira i tržišta kapitala, osnovana Uredbom (EZ) 1095/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

64. EBA je Europsko nadzorno tijelo – Europska agencija za nadzor banaka osnovana Uredbom (EZ) 1093/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

65. ESRB je Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EZ) 1092/2010 Europskoga parlamenta i Vijeća

66. Društvo prenositelj je mirovinsko osiguravajuće društvo ili institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice koje prenosi sve ili dio ugovora iz mirovinskih programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti na drugo mirovinsko osiguravajuće društvo ili drugu instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice

67. Društvo primatelj je mirovinsko osiguravajuće društvo ili institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice koja prima sav ili dio obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti od strane mirovinskog osiguravajućeg društva ili druge institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice.

Primjena drugih propisa

Članak 4.

(1) U pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom, na mirovinsko osiguravajuće društvo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

(2) U pitanjima koja se odnose na mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(3) U pitanjima koja se odnose na ugovor o mirovini, a nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona koji uređuje obvezne odnose.

Osiguranje provedbe uredbi Europske unije, regulatornih i provedbenih tehničkih standarda te smjernica europskih nadzornih tijela i ovlasti Agencije

Članak 4.a (NN 115/18)

(1) Agencija je nadležna i odgovorna za provedbu i nadzor primjene uredbi Europske unije koje se odnose na isplate mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda.

(2) Agencija će na svojoj internetskoj stranici objaviti tekstove smjernica kojih će se Agencija i/ili subjekti nadzora u cijelosti ili djelomično pridržavati ili s kojima se do određenog roka namjeravaju uskladiti, zajedno s obavijesti koja će sadržavati:

a) na koje se subjekte nadzora smjernica odnosi

b) primjenjuje li se smjernica u cijelosti ili djelomično i

c) datum početka primjene smjernice, s relevantnim prijelaznim razdobljima, ako je primjenjivo.

(3) Smjernice koje europska nadzorna tijela donose u skladu sa svojim ovlastima obvezujuće su za Agenciju i osobe čije su obveze definirane odredbama ovoga Zakona i relevantnih propisa koji se odnose na isplate mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) da se, sukladno proceduri propisanoj uredbama kojima se osnivaju europska nadzorna tijela, Agencija očitovala da se obvezuje u cijelosti ili djelomično pridržavati odredbi pojedine smjernice ili da se do određenog roka namjerava uskladiti s pojedinom smjernicom

b) da je Agencija na svojoj stranici objavila obavijest o očitovanju iz točke a) ovoga stavka pri čemu je stupanje na snagu i početak primjene određen pojedinom smjernicom.

(4) Agencija i subjekti nadzora dužni su poduzeti sve potrebne aktivnosti radi usklađenja sa smjernicama iz stavka 2. ovoga članka.

(5) O zadaćama i odgovornostima koje su joj dodijeljene ovim Zakonom Agencija obavještava Europsku komisiju, EIOPA-u i nadležna tijela država članica.

Transparentnost i odgovornost

Članak 4.b (NN 115/18)

Agencija će na svojoj internetskoj stranici objaviti:

a) tekstove zakona i drugih propisa koji se primjenjuju na poslovanje subjekata nadzora

b) informaciju o primjeni Direktive 2016/2341

c) informaciju o postupku nadzornog pregleda

d) skupne statističke podatke o ključnim aspektima provedbe nadzornog pregleda

e) informaciju o glavnim nadzornim ciljevima, nadzornim funkcijama i glavnim područjima kontinuiranih i planiranih nadzornih aktivnosti

f) informacije o mjerama koje se primjenjuju u slučaju kršenja ovog Zakona.

 

GLAVA II.   MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO

Oblik Društva

Članak 5. (NN 115/18)

(1) Mirovinsko osiguravajuće društvo se osniva i posluje kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava (u daljnjem tekstu: Društvo) i ovoga Zakona.

(2) Društvo ne smije izdavati povlaštene dionice.

(3) Društvo se mora odnositi jednako prema svim dioničarima i ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice određenim dioničarima, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne obveze.

Tvrtka Društva

Članak 6.

(1) Tvrtka Društva mora sadržavati riječi: »mirovinsko osiguravajuće društvo«.

(2) Samo Društvo osnovano u postupku propisanim ovim Zakonom ima pravo koristiti u svojoj tvrtki riječi navedene u stavku 1. ovoga članka.

(3) U slučaju ukidanja rješenja o odobrenju za rad Društvo mora promijeniti svoju tvrtku tako da iz nje briše riječi iz stavka 1. ovoga članka.

Temeljni kapital Društva

Članak 7. (NN 115/18)

(1) Temeljni kapital Društva ne smije biti manji od 23.100.000 kuna.

(2) Temeljni kapital Društva mora biti u cijelosti uplaćen isključivo u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala.

(3) Sredstva za uplatu temeljnog kapitala Društva ne smiju potjecati iz zajmova ili kredita, niti smiju biti opterećena na drugi način.

Ograničenja za imatelje udjela

Članak 8.

(1) Ista pravna ili fizička osoba može imati kvalificirani udjel samo u jednom Društvu.

(2) Povezane osobe mogu biti imatelji kvalificiranog udjela samo u jednom Društvu.

(3) U slučaju spajanja ili pripajanja dviju ili više pravnih osoba, gdje je prije spajanja ili pripajanja svaka pravna osoba dioničar zasebnog Društva i gdje osobe koje su bile dioničari zasebnih Društava postaju povezane osobe, Agencija može odlučiti da ne primjenjuje ograničenja navedena u stavcima 1. ili 2. ovoga članka tijekom razdoblja od najviše šest mjeseci, a u svrhu omogućavanja pravnoj osobi nastaloj kao rezultat spajanja ili pripajanja, ili osobama koje su postale povezane osobe, da svoje aktivnosti prilagode odredbama ovoga Zakona.

Predmet poslovanja

Članak 9. (NN 115/18)

(1) Predmet poslovanja Društva može biti:

1. isplata mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima Društva na temelju individualne kapitalizirane štednje člana obveznog mirovinskog fonda

2. isplata mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima Društva na temelju individualne kapitalizirane štednje člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

3. isplata mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima Društva na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

4. isplata mirovina na temelju izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo

5. obavljanje i drugih poslova vezano za poslove mirovinskog osiguranja uz prethodno odobrenje ili suglasnost Agencije.

(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka u Republici Hrvatskoj može obavljati samo:

1. Društvo koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije

2. institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koja ima pravo, u skladu s odredbama ovoga Zakona, izravno ili putem podružnice u Republici Hrvatskoj obavljati poslove iz stavka 1. točke 3. ovoga članka

3. druga pravna osoba koja je na temelju zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova dobila odobrenje Agencije za obavljanje poslova iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka

4. društvo za životno osiguranje koje ima dozvolu ili odobrenje za rad Agencije može obavljati poslove iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje društava za životno osiguranje.

(3) Na poslove iz stavka 1. točke 4. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na poslove iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(4) Ako Agencija, prema podacima kojima raspolaže, utvrdi da fizička ili pravna osoba obavlja poslove iz stavka 1. ovoga članka bez odobrenja Agencije za obavljanje navedenih poslova, Agencija će toj osobi naložiti da prestane s obavljanjem navedenih poslova.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka Agencija može prethodno pregledati poslovne knjige i drugu dokumentaciju osobe iz stavka 4. ovoga članka i prikupiti dokaze kako bi utvrdila obavlja li osoba poslove iz stavka 1. ovoga članka.

Prošireni predmet poslovanja

Članak 10.

(1) Osim poslova iz članka 9. ovoga Zakona Društvo može obavljati i poslove koji su u izravnoj ili neizravnoj vezi s poslovima iz članka 9. ovoga Zakona, a to su poslovi:

1. pružanja usluge pokroviteljima u okviru provedbe dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona (informativni izračun mirovina, izrada nacrta mirovinskih programa, izrada nacrta izvješća, izrada financijskih planova i projekcija uz uporabu aktuarske računice i dr.)

2. drugi poslovi koji se obavljaju na temelju ugovora s mirovinskim društvima i drugim osobama u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Društvo koje ispunjava uvjete za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka može ih upisati u statut i sudski registar bez odobrenja Agencije.

Prekogranična djelatnost za isplate mirovina povezane s dobrovoljnim zatvorenim mirovinskim fondovima

Članak 11. (NN 115/18)

(1) Društvo može putem podružnice ili izravno obavljati poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u drugoj državi članici pri čemu se mora pridržavati odredbi zakonodavstva kojim se uređuje područje rada i socijalne skrbi države članice domaćina.

(2) Društvo koje namjerava poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona obavljati u drugoj državi članici dužno je o tome prethodno obavijestiti Agenciju.

(3) Obavijest iz stavka 2. ovoga članka sadržava sljedeće podatke:

1. ime države članice domaćina, a ako je to primjenjivo ime države članice domaćina koju određuje pokrovitelj

2. ime i sjedište pokrovitelja

3. glavna obilježja mirovinskog programa koje će nuditi.

(4) Ako Agencija nema razloga sumnjati da sustav upravljanja, financijski položaj Društva ili zahtjevi u vezi s primjerenosti, odnosno dobrim poslovnim ugledom, stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje vode Društvo nisu usklađeni s predloženim prekograničnim djelovanjem, u roku od tri mjeseca od primitka svih informacija iz stavka 3. ovoga članka dostavit će podatke i dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka nadležnom nadzornom tijelu države članice u kojoj Društvo namjerava prekogranično obavljati poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona te o tome obavijestiti i Društvo.

(5) Ako Agencija ima razloga sumnjati da sustav upravljanja, financijski položaj Društva ili zahtjevi u vezi s primjerenosti, odnosno dobrim poslovnim ugledom, stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje vode Društvo nisu usklađeni s predloženim prekograničnim djelovanjem, donijet će rješenje kojim će odbiti zahtjev Društva za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka s uputom o pravnom lijeku, u roku od tri mjeseca od dana zaprimanja informacija iz stavka 3. ovoga članka i za dostavljanje informacija nadležnom nadzornom tijelu države članice.

(6) Društvo koje obavlja prekograničnu djelatnost dužno je priopćiti informacije koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovine, a koje je propisala država članica domaćin.

(7) Nadležno tijelo države članice domaćina obavijestit će u roku od 42 dana od primitka informacija iz stavka 3. ovoga članka Agenciju o zahtjevima države članice domaćina u vezi s priopćavanjem informacija potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina, a Agencija će te informacije proslijediti Društvu.

(8) Društvo može početi obavljati prekograničnu djelatnost u drugoj državi članici od dana kada je Agencija primila informacije od nadležnog tijela države članice domaćina iz stavka 7. ovoga članka ili u slučaju da ih Agencija ne zaprimi, protekom 42 dana od dana kada je nadležno nadzorno tijelo države članice domaćina zaprimilo od Agencije informacije iz stavka 3. ovoga članka.

(9) Nadležno tijelo države članice domaćina obavijestit će Agenciju o svim značajnijim promjenama zahtjeva socijalnog i radnog prava države članice domaćina mjerodavnog za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja, koje mogu utjecati na obilježja mirovinskog programa u onoj mjeri u kojoj se tiču prekogranične djelatnosti i o svim značajnim promjenama u vezi s priopćavanjem informacija kako je navedeno u stavku 7. ovoga članka, a Agencija će te informacije proslijediti Društvu.

(10) Kada institucija za strukovno mirovinsko osiguranje namjerava obavljati prekograničnu djelatnosti na području Republike Hrvatske, odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način.

Institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koja nije usklađena s propisima

Članak 11.a (NN 115/18)

(1) Agencija provodi kontinuirani nadzor nad usklađenosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u obavljanju djelatnosti na području Republike Hrvatske sa zahtjevima u vezi s priopćavanjem informacija kako je navedeno u članku 11. stavku 7. ovoga Zakona.

(2) Kada Agencija u nadzoru iz stavka 1. ovoga članka utvrdi nepravilnosti, odmah o tome obavješćuje nadležno tijelo matične države članice.

(3) Nadležno tijelo matične članice u suradnji s Agencijom poduzima potrebne mjere kako bi se osiguralo da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje otkloni takvu nepravilnost.

(4) Ako unatoč mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice ili zbog toga što nema primjerenih mjera u matičnoj državi članici, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nastavi s kršenjem važećih odredaba u pogledu zahtjeva socijalnog i radnog prava koje mogu utjecati na obilježja mirovinskog programa u onoj mjeri u kojoj se tiču prekogranične djelatnosti ili zahtjeva u vezi s priopćavanjem informacija kako je navedeno u članku 11. stavku 7. ovoga Zakona, Agencija može, nakon što o tome obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti primjerene mjere za sprječavanje ili sankcioniranje daljnjih nepravilnosti, a to može biti izricanje opomene, donošenje rješenja kojim se nalaže otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti ili, uključujući u mjeri u kojoj je to iznimno nužno, donošenje rješenja kojim se nalaže prestanak poslovanja odnosno zabraniti poslovanje instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj.

Prekogranični prijenosi

Članak 11.b (NN 115/18)

(1) Društvo prenositelj može prenijeti sav ili dio portfelja obveza mirovinskog programa iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona odnosno ugovora o isplati mirovina, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava, kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti na Društvo primatelja u drugoj državi članici.

(2) Troškove prijenosa iz stavka 1. ovoga članka ne snose preostali korisnici Društva prenositelja ni postojeći korisnici Društva prenositelja niti Društva primatelja.

(3) Prijenos iz stavka 1. ovoga članka podliježe odobrenju nadležnog tijela matične države članice Društva primatelja nakon dobivanja prethodne suglasnosti nadležnog tijela matične države članice Društva prenositelja koja daje ili odbija dati odobrenje i priopćava svoju odluku Društvu primatelju u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Zahtjev za odobrenje prijenosa podnosi Društvo primatelj, a zahtjev treba sadržavati sljedeće informacije:

1. pisani sporazum između Društva prenositelja i Društva primatelja u kojem se utvrđuju uvjeti prijenosa

2. opis glavnih obilježja mirovinskog programa

3. opis obveza i tehničkih pričuva koje treba prenijeti te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti

4. nazive i sjedište Društva prenositelja i Društva primatelja te imena država članica u kojima su ta Društva registrirana ili imaju odobrenje za rad

5. sjedište i naziv pokrovitelja, kad je primjenjivo

6. popis ugovora koji se prenose

7. imena država članica čije se socijalno i radno pravo mjerodavno za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na mirovinski program, ako je to primjenjivo.

(5) Nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja dostavlja zahtjev iz stavka 4. ovoga članka nadležnom tijelu Društva prenositelja bez odgode nakon primitka tog zahtjeva.

(6) Nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja procjenjuje sljedeće:

1. je li Društvo primatelj pružilo sve informacije iz stavka 4. ovoga članka

2. jesu li sustav upravljanja, financijski položaj Društva primatelja ili zahtjevi u vezi s primjerenosti odnosno stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje upravljaju Društvom primateljem usklađeni s predloženim prijenosom

3. jesu li dugoročni interesi korisnika mirovina Društva primatelja te preneseni dio mirovinskog programa zaštićeni na odgovarajući način tijekom i nakon prijenosa

4. je li na dan prijenosa u potpunosti osigurano pokriće tehničkih pričuva Društva primatelja i

5. je li imovina koju treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s važećim pravilima u matičnoj državi članici Društva primatelja.

(7) Nadležno tijelo Društva prenositelja nakon dostavljenog zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka procjenjuje sljedeće:

1. jesu li, u slučaju djelomičnog prijenosa obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti, dugoročni interesi preostalih korisnika portfelja ugovora zaštićeni na odgovarajući način

2. jesu li pojedinačna prava korisnika barem jednaka nakon prijenosa i

3. je li imovina mirovinskog programa koji treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s važećim pravilima u matičnoj državi Društva prenositelja.

(8) Nadležno tijelo matične države članice Društva prenositelja priopćuje rezultate procjene iz stavka 7. ovoga članka, u roku od 56 dana od primitka zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, nadležnom tijelu matične države članice Društva primatelja, kako bi mu omogućilo da donese odluku u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(9) Ako nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja odluči odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja, donijet će, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja urednog zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, obrazloženu odluku s uputom o pravnom lijeku kojom se odbija zahtjev ili u slučaju izostanka djelovanja nadležnog tijela matične države članice Društva primatelja, Društvo primatelj može podnijeti tužbu sudu u matičnoj državi članici.

(10) Nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja obavješćuje nadležno tijelo Društva prenositelja o odluci iz stavka 3. ovoga članka u roku od 14 dana od donošenja te odluke.

(11) Nadležno tijelo Društva prenositelja će u roku od 30 dana od isteka roka iz stavka 10. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo Društva primatelja o zahtjevima države članice domaćina u vezi s priopćavanjem informacija korisnicima mirovina kada se obavlja prekogranična djelatnost.

(12) Nakon primitka informacija iz stavka 11. ovoga članka nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja će, u roku od sedam dana od primitka informacija, te informacije proslijediti Društvu primatelju.

(13) Društvo primatelj može započeti s isplatom mirovina nakon primitka odluke o davanju odobrenja iz stavka 3. ovoga članka ili ako nadležno tijelo matične države članice Društva primatelja nije primilo informacije o odluci, po isteku roka od sedam dana iz stavka 12. ovoga članka.

(14) EIOPA može provesti neobvezujuće posredovanje u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1094/2010 na zahtjev jednog od nadležnih tijela ili na vlastitu inicijativu u slučaju neslaganja oko postupka ili sadržaja činjenja ili nečinjenja, uključujući odluku o odobrenju ili odbijanju prekograničnog prijenosa.

(15) Kada Društvo primatelj obavlja prekograničnu djelatnost, primjenjuje se članak 11. stavak 9. i članak 11.a ovoga Zakona.

(16) Za prijenos i preuzimanje ugovora o mirovini nije potrebna suglasnost korisnika mirovine, ali je Društvo preuzimatelj dužno, nakon preuzetog portfelja, bez odgađanja, o prijenosu portfelja obavijestiti svakog korisnika mirovine čiji je ugovor o mirovini preuzet, na način kako je to ugovoreno ugovorom o preuzimanju te objavom informacije o prijenosu portfelja u »Narodnim novinama« i dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj.

Zabrana davanja povlastica

Članak 12.

(1) Društvo ne smije ponuditi dodatne isplate, odnosno povlastice nekoj osobi u svrhu utjecanja na tu osobu da sklopi ugovor o mirovini.

(2) Društvo ne smije ponuditi dodatne isplate poslodavcu ili povezanoj osobi tog poslodavca u vidu poticanja ili nagrađivanja tog poslodavca s ciljem da ovaj utječe na svog radnika na sklapanje ugovora o mirovini s Društvom.

(3) Društvo ne smije ponuditi dodatne isplate sindikatu ili drugoj pravnoj osobi ili povezanoj osobi tog sindikata ili pravne osobe u svrhu poticanja ili nagrađivanja tog subjekta da utječe ili zahtijeva od svojih članova da sklope ugovor o mirovini s Društvom.

(4) Povlastice, odnosno dodatne isplate su isplate poput dodatnih naknada, plaćanja naknade radi raskida s drugim Društvom ili davanje drugih materijalnih ili nematerijalnih dobara, osim isplata koje proizlaze iz statusa korisnika mirovine.

Registar Društava

Članak 13. (NN 115/18)

(1) Društva kojima je Agencija izdala rješenje o odobrenju za rad upisuju se u registar Društava koji vodi Agencija.

(2) U registar Društava upisuju se Društva te svi podaci određeni ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka, kao i promjene tih podataka.

(3) Podatke iz registra Društava Agencija će objaviti na svojoj internetskoj stranici.

(4) U registru Društava, uz podatke određene ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka, mora biti naznačeno u kojim državama članicama Društvo obavlja poslove.

(5) Podatke iz stavka 4. Agencija mora dostavljati EIOPA-i.

(6) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka, kao i podatke koji se u skladu sa stavkom 3. ovoga članka objavljuju na internetskoj stranici Agencije.

(7) U slučaju ukidanja rješenja o odobrenju za rad Društva Agencija će Društvo brisati iz registra Društava.

(8) U slučaju obavljanja prekograničnih djelatnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona u registru se navode i države članice u kojima društvo posluje.

Objava popisa društava iz država članica Europske unije

Članak 14. (NN 115/18)

Agencija će na svojoj internetskoj stranici objaviti popis svih institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i njihovih podružnica koje pružaju svoje usluge ili obavljaju poslove na području Republike Hrvatske.

 

GLAVA III.   ODOBRENJE ZA RAD

Opće odredbe

Članak 15. (NN 115/18)

(1) Prije upisa Društva u sudski registar članovi Društva moraju ishoditi rješenje o odobrenju za rad od Agencije.

(2) Prijava za upis Društva u sudski registar i odobrenje za rad moraju se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primitka rješenja o odobrenju za rad, u suprotnom nastupaju posljedice propisane člankom 23. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona.

(3) Nakon upisa u sudski registar Društvo može obavljati poslove sukladno odobrenju za rad i odredbama ovoga Zakona.

(4) Rješenje o odobrenju za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.

(5) Društvu se ne može izdati rješenje o odobrenju za rad koje sadrži odobrenje za obavljanje isključivo pomoćnih poslova iz članka 10. ovoga Zakona.

(6) Rješenje o odobrenju za rad može zatražiti i već osnovano dioničko društvo, pri čemu zahtjev za izdavanje rješenja podnosi uprava tog društva.

(7) Društvo iz stavka 6. ovoga članka mora ishoditi rješenje o odobrenju za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Društva

Članak 16. (NN 29/18, 115/18)

(1) Uz zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za rad potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1. statut Društva s ispravom na temelju koje je statut usvojen (izjava članova)

2. popis članova koji su dioničari Društva s informacijom o tome jesu li oni povezane osobe i o prirodi njihove povezanosti, te dokumente koji potvrđuju pravni status i porijeklo financijskih sredstava namijenjenih za uplatu temeljnoga kapitala Društva

3. popis kandidata za obavljanje funkcije članova uprave i nadzornog odbora Društva s njihovim izjavama da pristaju obavljati ove dužnosti i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbama zakona kojima se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, odredbama ovoga Zakona i odredbama akta o osnivanju društva, za obavljanje tih funkcija

4. isprave koje iskazuju financijski položaj svih članova koji su stjecatelji kvalificiranog udjela Društva za posljednje dvije godine prije dana podnošenja zahtjeva, uključujući isprave koje potvrđuju da nema zaostalih poreznih obveza i neplaćenih doprinosa

5. organizacijsku strukturu i poslovni plan Društva za sljedećih pet poslovnih godina

6. opis sustava upravljanja rizicima, a koji uključuju i upravljanje rizikom pranja novca i financiranja terorizma

7. potvrdu kandidata za nositelja aktuarske funkcije odnosno ovlaštenog aktuara o tome je li Društvo sposobno osigurati adekvatnost kapitala s obzirom na vrstu i opseg poslova koje će obavljati.

(2) Poslovni plan iz stavka 1. točke 5. ovoga članka mora sadržavati:

1. temeljne poslovne politike

2. opis mirovinskih programa koje Društvo nudi u okviru svog poslovanja

3. projekcije izvještaja o financijskom položaju i izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti

4. izračun iznosa kapitala iz članka 75. i jamstvenog kapitala iz članka 81. ovoga Zakona i stavki koje ga čine

5. izračun potrebnih granica solventnosti iz članka 79. ovoga Zakona

6. predviđenu visinu troškova osnivanja, organizacijskih troškova i troškova poslovanja te izvore financiranja ovih troškova

7. ocjenu predviđenog stanja likvidnosti i financijska sredstva koja će biti na raspolaganju za pokriće obveza i osiguravanja adekvatnosti kapitala

8. elaborat o očekivanim poslovnim rezultatima, osobito o očekivanim prihodima, očekivanim isplatama i drugim troškovima te očekivanom oblikovanju tehničkih pričuva

9. računske osnovice te načela i formule za obračun mirovine, kao što su tablice vjerojatnosti i kamatne stope s mišljenjem ovlaštenog aktuara.

(3) Agencija će ocijeniti primjerenost, prikladnost i financijsku stabilnost osoba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

1. poslovni ugled članova Društva

2. financijsku stabilnost članova Društva

3. mogućnost kontinuiranog ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, od strane Društva, a posebno postojanje strukture koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, učinkovitu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogućnost razgraničenja nadležnosti između više nadležnih tijela

4. postojanje osnovane sumnje o počinjenju ili pokušaju počinjenja kaznenog djela pranja novca ili financiranja terorizma, prema propisima koji to uređuju, od strane Društva.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati i drugu dokumentaciju i informacije koje se moraju priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Društva.

Poslovi za koje se izdaje odobrenje za rad

Članak 17.

(1) Agencija rješenjem odlučuje o izdavanju odobrenja Društvu za obavljanje poslova iz članka 9. ovoga Zakona.

(2) Ovisno o podnesenom zahtjevu Agencija može izdati rješenje o odobrenju za rad Društvu za obavljanje svih poslova iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona ili pojedinačnih poslova iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Agencija će u rješenju o odobrenju za rad navesti poslove na koje se odobrenje odnosi.

Proširenje predmeta poslovanja

Članak 18. (NN 115/18)

(1) Ako Društvo ima rješenje o odobrenju za rad Agencije za obavljanje pojedinih poslova iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, a namjerava proširiti predmet poslovanja i na ostale poslove iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, dužno je prethodno ishoditi odobrenje za rad Agencije, za obavljanje tih poslova.

(2) Na ishođenje rješenja o odobrenju za rad za proširenje predmeta poslovanja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 15. do 23. ovoga Zakona.

(3) Društvo je ovlašteno obavljati samo poslove za koje ima odobrenje za rad i poslove iz članka 10. ovoga Zakona.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 19.

(1) Agencija će rješenjem odobriti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako utvrdi da su na temelju zaprimljene dokumentacije i prikupljenih informacija zadovoljeni sljedeći uvjeti:

1. uvjet vezan za uplatu temeljnog kapitala Društva

2. uvjet financijske stabilnosti, primjerenosti i prikladnosti za obavljanje poslova od strane članova Društva, članova uprave i nadzornog odbora, kao i svih povezanih osoba o kojima Agencija ima saznanja

3. uvjeti za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave Društva, za sve članove uprave

4. da je utvrđen ili barem učinjen vjerojatnim uvjet da članovi Društva ispunjavaju ili da će prije početka obavljanja poslova ispunjavati organizacijske zahtjeve u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

5. da su osigurani uvjeti za poslovanje Društva u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, odnosno u skladu s drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje Društva te propisima donesenim na temelju tih zakona

6. da je osnivački akt Društva u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) O zahtjevu za izdavanje rješenja Agencija će odlučiti rješenjem u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 20.

Agencija pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za rad Društvu može istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima:

1. zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu

2. zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva.

Suradnja s drugim tijelima

Članak 21. (NN 115/18)

Agencija može, ako to smatra potrebnim, preispitati činjenice na kojima se temelji zahtjev za izdavanje odobrenja za rad. Prigodom toga ona može:

– surađivati s drugim tijelima

– prikupljati isprave i informacije iz drugih izvora.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad

Članak 22.

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Društvu ako:

1. nisu ispunjeni uvjeti propisani u članku 19. ovoga Zakona

2. na temelju prikupljenih informacija i priložene dokumentacije procijeni da se poslovanje Društva neće voditi pažnjom dobrog stručnjaka i dobrom poslovnom praksom.

Prestanak važenja odobrenja za rad

Članak 23. (NN 115/18)

(1) Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o odobrenju za rad Društva:

1. ako je nad Društvom otvoren stečajni postupak, predstečajni postupak ili postupak likvidacije

2. ako Društvo prestane postojati

3. ako Društvo ne započne obavljati djelatnost u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad

4. ako se odobrenje za rad Društva ne upiše u sudski registar u roku od šest mjeseci od dana donošenja tog odobrenja.

(2) O prestanku važenja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će obavijestiti i nadležni trgovački sud.

Uvjeti za imatelja kvalificiranog udjela u Društvu

Članak 24.

(1) Imatelj kvalificiranog udjela u Društvu može biti osoba:

1. koja u razdoblju od tri godine prije stjecanja članstva u Društvu nije imala više od 10 % udjela u temeljnom kapitalu Društva, investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji, mirovinskom društvu, društvu za upravljanje investicijskim fondovima, društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad

2. koja je potpuno poslovno sposobna i primjerena

3. trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak ili pokrenut predstečajni postupak

4. koja nije bila na rukovodećim položajima u trgovačkom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak, pokrenut predstečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija utvrdi da ta osoba nije svojim postupanjem ili nepostupanjem pridonijela ovim okolnostima

5. koja ne obnaša dužnost u državnoj službi, odnosno koja ne obnaša dužnost u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koja nije službenik državne ili lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijela odgovornih zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi

6. kojoj zbog nepoštivanja odgovarajućih propisa nije oduzeto odobrenje za obavljanje poslova prema zakonima koji su u nadležnosti Agencije ili Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država

7. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koje predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država, odnosno koja nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo:

a) propisano zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika te za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.) i to:

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

– glava X. – kaznena djela protiv života i tijela

– članak 125. – kazneno djelo povrede ravnopravnosti

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

– glava XVI. – kaznena djela protiv spolne slobode

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

– članak 190. – kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama

– članak 191. – kazneno djelo omogućavanja trošenja droga

– članak 270. – kazneno djelo računalnog krivotvorenja

– članak 271. – kazneno djelo računalne prijevare

– članak 273. – teška kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXXIII. – kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije

– odnosno za kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.), i to:

– glava X. – kaznena djela protiv života i tijela

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

– glava XIV. – kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada iz članka 114. i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu iz članka 115. i

b) koja nije pravomoćno osuđena za kaznena djela iz zakona drugih država članica i trećih država koja po svom opisu odgovaraju kaznenim djelima iz ove točke

8. koja nije suradnik osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela iz točke 7. ovoga stavka.

(2) Imatelj kvalificiranog udjela u Društvu dužan je bez odgađanja pisano obavijestiti Agenciju i Društvo ako je prestao ispunjavati uvjete iz ovoga članka.

Ispunjavanje uvjeta za stjecatelja kvalificiranog udjela

Članak 25. (NN 115/18)

(1) Stjecatelj kvalificiranog udjela dužan je dokazati ispunjavanje uvjeta iz članka 24. ovoga Zakona, a Agencija može provjeriti ispunjavanje tih uvjeta s drugim nadzornim tijelima i tijelima javne vlasti u skladu s odredbama ovoga Zakona o razmjeni informacija.

(2) Isprave kojima namjeravani stjecatelj dokazuje ispunjenje uvjeta propisanih ovim Zakonom za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu ne smiju biti starije od tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu.

(3) Pod dokazom iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona podrazumijeva se uvjerenje nadležnog tijela da kandidat nije pravomoćno osuđen za navedena kaznena djela ili prekršaje, kad je primjenjivo, ili javnobilježnički ovjerena izjava osobe na koju se podatak odnosi.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu

Članak 26. (NN 115/18)

(1) Svaka pravna ili fizička osoba, ili više njih, djelujući zajednički (namjeravani stjecatelj), koje namjeravaju izravno ili neizravno steći ili povećati udjel u Društvu što bi rezultiralo time da visina udjela u temeljnom kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili da Društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), dužne su prethodno podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu u pisanom obliku i dobiti odobrenje Agencije za to stjecanje.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

– podatak o visini udjela koji namjerava steći, na koji način namjerava steći taj udjel odnosno stječe li taj udjel izravno ili neizravno i

– dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta iz stavka 3. ovoga članka i članka 24. ovoga Zakona.

(3) Agencija može tijekom postupka procjene zatražiti od podnositelja zahtjeva da u određenom roku dostavi i drugu dokumentaciju koju ocijeni potrebnom, u svrhu utvrđivanja uvjeta za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela i postoje li opravdani razlozi za sumnju da se u vezi s namjeravanim stjecanjem provelo, provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma ili da namjeravano stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca i financiranja terorizma.

(4) Kao dokaz o tome da osoba u prošlosti nije bila u stečaju prihvaća se podnošenje izvatka iz sudskog registra druge države članice ili ako takav sudski registar ne postoji u drugoj državi članici, istovrijedne isprave kojom se dokazuje da je taj zahtjev ispunjen, koju je izdalo nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi članici u kojoj je osoba državljanin ili u matičnoj državi članici ili javnobilježnički ovjerena izjava osobe na koju se podatak odnosi.

(5) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela i suradnika namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u društvu za osiguranje, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti od ministarstva nadležnog za pravosuđe i iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(6) Agencija je ovlaštena zatražiti od nadležnih državnih tijela i nadzornih tijela država članica, kad je primjenjivo, podatke o namjeravanom stjecatelju kvalificiranog udjela, odnosno imatelju kvalificiranog udjela u Društvu.

(7) Društvo je dužno provjeravati ispunjava li imatelj kvalificiranog udjela propisane uvjete za stjecanje tog udjela i o izvršenoj provjeri obavještavati Agenciju u skladu s odredbama pravilnika Agencije iz članka 102. ovoga Zakona.

(8) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje:

1. sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

2. dokumentaciju koju je potrebno dostaviti uz zahtjev, a kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

3. kriterije na temelju kojih se procjenjuje primjerenost i financijsko stanje namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela i

4. sadržaj obavijesti o promjenama kvalificiranih udjela i njihovih imatelja.

Osobe koje djeluju zajednički

Članak 27.

(1) Osobe koje djeluju zajednički jesu fizičke ili pravne osobe koje namjeravaju steći ili povećati kvalificirani udio, u skladu s izričitim ili implicitnim, usmenim ili pisanim sporazumom postignutim između njih i dužne su podnijeti zahtjev iz članka 26. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako Agencija smatra da postoje okolnosti koje upućuju da osobe djeluju zajednički kod stjecanja kvalificiranog udjela u Društvu, a između kojih ne postoji sporazum iz stavka 1. ovoga članka, pozvat će ih uz obrazloženje da podnesu zahtjev iz članka 26. ovoga Zakona.

Smanjenje i povećanje kvalificiranog udjela

Članak 28. (NN 115/18)

(1) Imatelj kvalificiranog udjela dužan je za svako daljnje stjecanje udjela u glasačkim pravima ili kapitalu Društva na osnovi kojih stječe ili prelazi 20 %, 30 % ili 50 % udjela u glasačkim pravima ili kapitalu Društva odnosno ako bi Društvo postalo njegovo društvo kćer, prethodno dobiti odobrenje Agencije za stjecanje kvalificiranog udjela.

(2) Osoba koja je dobila prethodno odobrenje Agencije za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu i donijela odluku da proda ili na drugi način otuđi te svoje dionice, tako da će se zbog toga njezin udio u Društvu smanjiti ispod visine za koju je dobila prethodno odobrenje, dužna je o tome prethodno pisano obavijestiti Agenciju, a u slučaju da nakon toga želi povećati svoj kvalificirani udjel, dužna je ponovno podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje tog udjela u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Agencija će ukinuti odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela ako namjeravani stjecatelj u roku od šest mjeseci od izvršnosti rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela ne stekne udjel na koji se odobrenje odnosi, osim ako Agencija nije u rješenju kojim odobrava namjeravano stjecanje odredila krajnji rok do kojeg se namjeravano stjecanje mora provesti.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka i članka 30. ovoga Zakona, ako osoba koja je dobila prethodno odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu neće dovršiti stjecanje kvalificiranog udjela u roku iz stavka 3. ovoga članka, može najkasnije 15 dana prije isteka toga roka Agenciji podnijeti obrazloženi zahtjev za produljenje toga roka koji se može produljiti za najviše šest mjeseci.

(5) Ako se udjel imatelja kvalificiranog udjela poveća zbog djelovanja Društva tako da bude jednak ili prelazi 20 %, 30 %, odnosno 50 %, kvalificirani imatelj dužan je podnijeti zahtjev Agenciji za daljnje stjecanje udjela u kapitalu ili glasačkim pravima u roku od 30 dana od dana kada je saznao ili morao saznati da se njegov udjel povećao, a ako to ne učini i ne ishodi odobrenje Agencije za stjecanje tog udjela na dio udjela koji je na taj način stekao, primjenjuje se članak 34. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, kada je stjecatelj kvalificiranog udjela u Društvu Republika Hrvatska, nadležno tijelo ovlašteno da je zastupa dužno je u roku od osam dana od dana stjecanja, ili povećanja, ili smanjenja kvalificiranog udjela o tome pisano obavijestiti Agenciju.

Značajan utjecaj ili kontrola nad poslovanjem Društva

Članak 29. (NN 115/18)

Ako se radi o stjecanju kvalificiranog udjela koji omogućava značajan utjecaj ili kontrolu nad poslovanjem Društva, namjeravani stjecatelj dužan je uz zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela priložiti i:

1. poslovni plan i strategiju Društva u kojem stječe kvalificirani udjel koji uključuje projekcije izvještaja o financijskom položaju i izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti za prve tri poslovne godine

2. planirane promjene u upravljačkoj, organizacijskoj i kadrovskoj strukturi Društva

3. planirane promjene u vezi s postojećim mirovinskim programima Društva, odnosno planirano uvođenje novih mirovinskih programa, kao i plan aktivnosti za izradu novih ili izmjenu postojećih internih akata Društva

4. plan aktivnosti na području informacijske tehnologije, ako su promjene planirane.

Rok za provođenje stjecanja kvalificiranog udjela

Članak 30.

(1) Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.

(2) Osoba koja je dobila rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela, dužna je provesti stjecanje u odnosu na koje je odobrenje izdano, u roku od šest mjeseci od dana primitka rješenja o izdavanju odobrenja za to stjecanje.

(3) Ako osoba u roku iz stavka 2. ovoga članka ne stekne kvalificirani udjel za koji je dobila odobrenje Agencije, Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 31. (NN 115/18)

(1) Pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela Agencija procjenjuje primjerenost i financijsko stanje namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela prema sljedećim kriterijima:

1. ugledu namjeravanog stjecatelja, a osobito:

a) provodi li se protiv namjeravanog stjecatelja istraga, kazneni progon, kazneni postupak ili prekršajni postupak, je li donesena presuda odnosno rješenje u tim postupcima te vrsta presude odnosno rješenja, stupanj u kojemu se postupak nalazi, izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, postojeće okolnosti, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu

b) je li namjeravani stjecatelj počinio veći broj prekršajnih ili kaznenih djela koja pojedinačno ne narušavaju, ali zajedno mogu narušiti dobar ugled

c) je li, prema podacima kojima Agencija raspolaže, ponašanje namjeravanog stjecatelja u dosadašnjem profesionalnom radu bilo nekorektno, poput netransparentnog postupanja, nesuradnje s nadležnim tijelima ili nepoštivanja izrečenih mjera Agencije ili drugoga nadležnog tijela

2. ugledu, iskustvu i odgovarajućim sposobnostima osoba koje će nakon stjecanja voditi ili nadzirati poslovanje Društva

3. financijskom stanju namjeravanog stjecatelja

4. mogućnostima Društva da se kontinuirano pridržava odredbi ovoga Zakona i drugih zakona i propisa primjenjivih na poslovanje Društva

5. postojanju opravdanih razloga za sumnju, u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se predmetnim stjecanjem kvalificiranog udjela provodi ili pokušava provesti pranje novca, ili financiranje terorizma, ili postojanju opravdanih razloga za sumnju da predmetno stjecanje kvalificiranog udjela može povećati rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.

(2) Stjecatelj kvalificiranog udjela u Društvu ne može biti osoba koja je suradnik osobe pravomoćno osuđene za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

(3) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u Društvu i suradnika namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u Društvu za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti iz kaznene evidencije ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(4) Agencija je ovlaštena zatražiti od nadležnih državnih tijela podatke u postupku izdavanja odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela u Društvu.

(5) Smatra se da nema dobar ugled osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona ili je evidentirana kao suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 32. (NN 115/18)

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela ako:

1. ocijeni da primjerenost ili financijsko stanje namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela ne zadovoljava kriterije iz članka 31. ovoga Zakona

2. iz pravnog, odnosno financijskog položaja namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela ili zbog djelatnosti, odnosno poslova koje obavlja namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela ili s njime povezane osobe ili zbog postupaka koje su namjeravani stjecatelji kvalificiranog udjela činili, proizlazi da bi moglo biti ugroženo poslovanje Društva

3. bi zbog djelatnosti ili poslova koje obavlja budući stjecatelj kvalificiranog udjela moglo biti onemogućeno ili znatno otežano obavljanje nadzora nad poslovanjem Društva

4. je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela dostavio netočne ili nepotpune podatke ili podatke koji dovode u zabludu, a ti su podaci bili značajni za donošenje rješenja o izdavanju odobrenja.

Dodatna dokumentacija za odlučivanje o zahtjevu

Članak 33. (NN 115/18)

(1) Agencija može zatražiti i druge podatke, odnosno dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje rješenja o odobrenju, uključujući informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici toga zakona.

(2) Agencija će pri odlučivanju o izdavanju rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela ispitati primjerenost izvora sredstava kojima stjecatelj namjerava steći kvalificirani udjel u Društvu.

(3) Agencija može, radi pribavljanja informacija potrebnih za odlučivanje o izdavanju rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela, obaviti provjeru podataka koje je dostavio namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela.

Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 34. (NN 115/18)

(1) Osoba koja stekne ili posjeduje dionice protivno odredbama ovoga Zakona nema pravo glasa, odnosno sudjelovanja u upravljanju Društvom na temelju dionica stečenih bez odobrenja Agencije, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine Društva računaju se u odnosu na temeljni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija može naložiti prodaju tako stečenih dionica.

(3) Agencija može ukinuti rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela u slučaju:

1. ako nakon provedene obnove postupka utvrdi da je imatelj kvalificiranog udjela dobio odobrenje davanjem neistinitih, netočnih podataka, podataka koji dovode u zabludu ili na drugi nepropisan način

2. ako ne ispunjava kriterije iz članka 30. ovoga Zakona

3. ako imatelj kvalificiranog udjela postupa protivno interesima Društva ili ne postupi u skladu s rješenjem Agencije.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka osoba kojoj je ukinuto rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela nema pravo glasa temeljem stečenih dionica za koje joj je ukinuto rješenje o odobrenju stjecanja te će Agencija naložiti prodaju stečenih dionica za koje je imatelju kvalificiranog udjela ukinuto rješenje o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela.

(5) Troškove prodaje dionica iz stavka 4. ovoga članka podmiruje imatelj kvalificiranog udjela.

Odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela u drugoj pravnoj osobi

Članak 35.

(1) Društvo je, prije stjecanja udjela u drugoj pravnoj osobi na temelju kojeg izravno stječe ili povećava udjel u drugoj pravnoj osobi što bi rezultiralo time da visina udjela u temeljnom kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili da ta pravna osoba postane ovisno društvo Društva, dužno podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju i dobiti rješenje Agencije za to stjecanje.

(2) Dokumentacija potrebna za procjenu pravne osobe u kojoj Društvo stječe ili povećava kvalificirani udjel i učinaka namjeravanog stjecanja na poslovanje Društva koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela mora biti prilagođena i primjerena pravnoj osobi u kojoj Društvo stječe ili povećava kvalificirani udjel i namjeravanom stjecanju.

(3) Agencija će pravilnikom propisati dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka i kriterije na temelju kojih procjenjuje primjerenost i financijsko stanje pravne osobe u kojoj Društvo stječe ili povećava kvalificirani udjel.

(4) Ako Društvo namjerava prodati ili na drugi način otpustiti udjel u drugoj pravnoj osobi tako da bi se na taj način smanjio njegov udjel ispod praga navedenog u stavku 1. ovoga članka, o svojoj namjeri dužno je, pisanim putem, obavijestiti Agenciju.

(5) Na postupak donošenja rješenja o odobrenju Društvu za stjecanje kvalificiranog udjela u drugoj pravnoj osobi na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 31. do 34. ovoga Zakona.

Statusne promjene

Članak 35.a (NN 115/18)

(1) Ako je Društvo uključeno u pripajanje, spajanje ili podjelu Društva, mora za to pripajanje, spajanje ili podjelu dobiti rješenje o odobrenju Agencije.

(2) Za odlučivanje o izdavanju rješenja o odobrenju za statusne promjene iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona za izdavanje rješenja o odobrenju za rad Društva.

(3) Ako zbog statusne promjene Društva nastane novo Društvo, to Društvo mora prije upisa statusne promjene u sudski registar od Agencije dobiti rješenje o odobrenju za rad.

(4) Društvo može biti uključeno i u druge statusne promjene na koje se, na odgovarajući način, primjenjuju odredbe ovoga članka.

 

GLAVA IV.   TIJELA DRUŠTVA

Članak 36.

(1) Tijela Društva su uprava, nadzorni odbor i glavna skupština.

(2) Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na upravu odnosno na nadzorni odbor Društva primjenjuju se na odgovarajući način i na upravni odbor i izvršne direktore Društva.

(3) O održanim sastancima ili sjednicama tijela Društva vode se zapisnici.

Uprava Društva

Članak 37. (NN 115/18)

(1) Uprava Društva mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zajedno zastupaju Društvo.

(2) Ako osnivačkim aktom Društva nije drugačije određeno, a Društvo ima više članova uprave, članovi uprave zajedno vode poslove i zastupaju Društvo.

(3) Članovi uprave Društva dužni su voditi poslove društva s područja Republike Hrvatske.

(4) Članovi uprave Društva moraju voditi poslovanje Društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s Društvom.

(5) Najmanje jedan član uprave Društva mora znati hrvatski jezik.

(6) Članovi uprave Društva moraju zajedno imati stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo koje im omogućuju osiguravanje dobrog i razboritog upravljanja Društvom.

(7) Uprava društva može ovlastiti prokurista za zastupanje Društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun Društva koje proizlaze iz poslovanja Društva.

(8) Prokurist može zastupati Društvo samo zajedno s najmanje dva člana uprave.

Uvjeti za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 38. (NN 29/18, 115/18)

(1) Član uprave Društva može biti osoba:

1. koja ispunjava zahtjev stručnosti odnosno ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo potrebno za vođenje poslova Društva

2. koja ispunjava zahtjev primjerenosti odnosno ima dobar ugled i integritet

3. nad čijom imovinom kao dužnika pojedinca (trgovac pojedinac ili obrtnik) nije otvoren, ne vodi se, niti je proveden stečajni postupak, odnosno nije pokrenut i ne vodi se predstečajni postupak, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, odnosno pokretanje predstečajnog postupka

4. koja nije bila član nadzornog odbora, član uprave ili osoba na drugom rukovodećem položaju u Društvu, odnosno trgovačkom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak ili predstečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, pokretanja predstečajnog postupka, prisilne likvidacije ili oduzimanje odobrenja za rad

5. kojoj Agencija, Hrvatska narodna banka ili srodno nadzorno tijelo iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država nije odbilo izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave, ili ako je proteklo najmanje godinu dana od dana izvršnosti rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave

6. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave Društva

7. koja ispunjava uvjete za člana uprave iz zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

8. koja nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

9. koja nije suradnik osobe pravomoćno osuđene za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

10. koja nije u sukobu interesa u odnosu na Društvo, dioničare, članove nadzornog odbora nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo Društva

11. koja ima položen stručni ispit za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom ili neki drugi stručni ispit iz područja upravljanja investicijama koji Agencija smatra prihvatljivim.

(2) Agencija organizira provođenje ispita za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom te može organizirati obrazovni program za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom.

(3) Smatra se da osobe koje imaju položen ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva, u skladu sa Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.), i osobe čija se licencija, u skladu s odredbama tog Zakona, smatra položenim ispitom za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva, ispunjavaju uvjet iz članka 38. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona.

(4) Pod iskustvom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim poslovima u Društvu, mirovinskom društvu, društvu za upravljanje investicijskim fondovima, društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje, odnosno pet godina iskustva u rukovođenju poslovima koji se mogu usporediti s poslovima Društva ili poslovima za koje Agencija ocijeni da je obavljajući takve poslove osoba mogla steći iskustvo za obavljanje funkcije člana uprave Društva.

(5) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti kandidata za člana uprave Društva i suradnika kandidata za člana uprave Društva, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj, pribaviti iz kaznene evidencije ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(6) Agencija je ovlaštena zatražiti od nadležnih državnih tijela podatke u postupku izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave Društva.

(7) Ispunjenje uvjeta da osoba u prošlosti nije bila u stečaju dokazuje se na način propisan člankom 26. stavkom 5. ovoga Zakona, a ispunjenje uvjeta da osoba nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj iz stavka 1. točke 8. ovoga članka dokazuje se na način propisan člankom 26. stavcima 6. i 8. ovoga Zakona.

(8) Smatra se da nema dobar ugled osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona ili je suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

(9) Agencija će o tijelima nadležnim za izdavanje i predaju isprava iz stavka 7. i u vezi s obavljanjem prekograničnih djelatnosti u skladu s ovim Zakonom obavijestiti druge države članice i Europsku komisiju.

(10) Agencija pravilnikom propisuje sadržaj ispita i uvjete za pristup ispitu iz stavka 2. ovoga članka.

(11) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje uvjete iz ovoga članka, za obavljanje funkcije člana uprave Društva, odnosno za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.

Sukob interesa

Članak 39.

(1) Član uprave Društva ne može biti član uprave ili prokurist u drugom trgovačkom društvu.

(2) Član uprave ili prokurist Društva ne može biti član uprave, nadzornog odbora ili prokurist:

1. drugog Društva

2. investicijskog društva

3. društva za upravljanje investicijskim fondovima

4. kreditne institucije

5. mirovinskog društva

6. društva za osiguranje

7. društva za reosiguranje

8. drugih pravnih osoba koje posluju na temelju odobrenja Agencije.

(3) Članovi uprave, prokuristi i zaposlenici Društva ne smiju obavljati nikakve poslove niti pružati usluge kojima konkuriraju poslovanju Društva ili obavljanjem kojih bi mogli biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje Društva.

Odgovornost članova uprave

Članak 40.

Članovi uprave Društva solidarno odgovaraju Društvu za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 41. (NN 115/18)

(1) Članom uprave Društva može biti imenovana osoba koja je dobila rješenje Agencije o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva.

(2) Zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva Agenciji podnosi nadzorni odbor Društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina.

(3) Za svaki mandat člana uprave potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Agencije.

(4) Agencija može izdati odobrenje i za kraći mandat nego što je zatraženo kada to ocijeni primjerenim.

(5) Iznimno, ako člana uprave Društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 38. ovoga Zakona, osim uvjeta iz stavka 8. istoga članka.

(6) Nadzorni odbor Društva dužan je osigurati da zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva i program vođenja poslova Društva za mandatno razdoblje budu podneseni Agenciji najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(7) Nadzorni odbor Društva dužan je da novi zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i program vođenja poslova Društva budu podneseni Agenciji u roku od 45 dana od dana izvršnosti rješenja kojim se ukida rješenje o odobrenju za rad ili rješenje o odbijanju izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave Društva, u situaciji kada Društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(8) Podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka dužan je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 38. ovoga Zakona i pravilnika iz stavka 10. ovoga članka.

(9) U postupku odlučivanja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave Društva predstavi program vođenja poslova Društva za mandatno razdoblje.

(10) Za osobu kojoj je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave Društva, nadzorni odbor istog ili drugog Društva dužan je, prije nego što bude imenovana na istu funkciju za novi mandat odnosno na istu funkciju u drugom Društvu, ponovno ishoditi odobrenje Agencije.

(11) Agencija pravilnikom propisuje sadržaj zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka i dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta iz članka 38. ovoga Zakona, sadržaj programa vođenja poslova Društva te kriterije za ocjenjivanje programa i kandidata koji predstavlja program.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 42. (NN 115/18)

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave ako:

1. predloženi kandidat za člana uprave ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 38. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 41. stavka 10. ovoga Zakona

2. Agencija raspolaže objektivnim i opravdanim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se predloženi kandidat za člana uprave bavi ili se bavio predstavljali prijetnju upravljanju Društvom, u skladu s pravilima o organizacijskim zahtjevima iz glave V. ovoga Zakona

3. su u zahtjevu za izdavanje odobrenja navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu, ili su prešućeni podaci koji su bitni za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja

4. program iz članka 41. stavka 8. ovoga Zakona i njegovo predstavljanje ocijeni nezadovoljavajućim.

Ukidanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave

Članak 43. (NN 115/18)

(1) Agencija će rješenjem ukinuti Rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave Društva u slučaju:

1. ako osoba u roku od šest mjeseci od izdavanja odobrenja ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi, istekom navedenog roka

2. ako osobi prestane članstvo u upravi, s danom prestanka članstva

3. ako osobi prestane radni odnos u Društvu, s danom prestanka radnog odnosa

4. ako član uprave ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano

5. ako nakon provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje izdano zbog prešućivanja bitnih činjenica ili na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

6. ako je član uprave prekršio odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na temelju povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona kojim se uređuje tržište kapitala

7. ako su Društvo i/ili član uprave teže ili sustavno kršili odredbe ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili ostalih zakonskih propisa vezanih uz poslovanje Društva, a osobito ako su zbog toga ugroženi interesi korisnika mirovina, likvidnost ili održavanje kapitala Društva ili se radi o jednakom kršenju propisa koje se ponavlja dva puta u tri godine.

(2) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave u sljedećim slučajevima:

1. ako zbog nepostupanja ili nemara člana uprave Društvo nije provelo nadzorne mjere koje je naložila Agencija

2. ako član uprave nije osigurao odgovarajuće organizacijske uvjete iz glave V. ovoga Zakona

3. ako utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ili je opravdano za pretpostaviti da ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti s pažnjom dobrog stručnjaka

4. ako član uprave redovito ili s dužnom pažnjom ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost Društva s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera, s ciljem ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju Društva.

Postupanje nadzornog odbora

Članak 44.

Ako Agencija donese rješenje kojim ukida rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave, nadzorni odbor Društva obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana uprave.

Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45. (NN 115/18)

(1) Član nadzornog odbora Društva može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava uvjete stručnosti, odnosno posjeduje odgovarajuće stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti, kao i uvjete primjerenosti, odnosno ima dobar ugled i integritet i nije u sukobu interesa u odnosu na Društvo, dioničare, druge članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo Društva.

(2) Smatra se da je uvjet potrebnog iskustva iz stavka 1. ovoga članka ispunjen ako osoba ima najmanje pet godina iskustva u vođenju ili nadzoru nad vođenjem poslova društva usporedive veličine i predmeta poslovanja kao i Društvo.

(3) Smatra se da nema dobar ugled osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona ili je evidentirana kao suradnik osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

(4) Agencija može naložiti Društvu sazivanje glavne skupštine i predlaganje opoziva člana nadzornog odbora Društva ako:

1. član nadzornog odbora krši svoje dužnosti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na temelju tih zakona

2. Društvo nema dovoljan broj članova nadzornog odbora u skladu s odredbama zakona koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

3. član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete za člana nadzornog odbora Društva.

(5) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora Društva.

Dužnosti članova nadzornog odbora

Članak 46. (NN 115/18)

(1) Osim ovlasti koje nadzorni odbor ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, nadzorni odbor Društva obvezan je odlučiti o davanju suglasnosti upravi:

1. za određivanje poslovne politike Društva

2. na poslovni plan Društva

3. na organizaciju sustava unutarnjih kontrola Društva i sustava upravljanja rizicima

4. na ulaganja iz članka 93. stavka 5. ovoga Zakona

5. za odlučivanje o drugim pitanjima određenima ovim Zakonom.

(2) Nadzorni odbor odgovoran je za praćenje primjene internih akata Društva.

Aktivnosti nadzornog odbora

Članak 47.

(1) Nadzorni odbor Društva:

1. nadzire primjerenost postupanja i učinkovitost rada interne revizije

2. nadzire postupanje Društva u skladu s nalozima i rješenjima Agencije te utvrđenjima iz postupaka nadzora

3. podnosi izvješće glavnoj skupštini o nalozima Agencije te postupcima iz prethodne točke ovoga stavka

4. odlučuje o davanju suglasnosti na financijske izvještaje Društva te o njima pisanim putem izvještava glavnu skupštinu Društva

5. obrazlaže glavnoj skupštini Društva svoje mišljenje o godišnjem izvješću interne revizije i o godišnjem izvješću uprave.

(2) Članovi nadzornog odbora Društva solidarno odgovaraju Društvu za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih obveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obveza i dužnosti postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Načela poslovanja

Članak 48.

(1) Društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i zaposlenici dužni su:

1. u obavljanju svoje djelatnosti, odnosno svojih dužnosti, postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke i najboljim interesima korisnika mirovina, kao i štititi integritet tržišta kapitala

2. u izvršavanju svojih obveza postupati s pažnjom dobrog stručnjaka

3. pribaviti i učinkovito koristiti sredstva i procedure potrebne za uredno obavljanje djelatnosti Društva

4. poduzeti sve razumne mjere kako bi se izbjegli sukobi interesa, a kada se isti ne mogu izbjeći, utvrditi ih, istima upravljati te ih objaviti, kada je to primjenjivo, kako bi se spriječio negativan utjecaj na interese korisnika mirovina i osiguralo da se prema njima postupa pošteno

5. pridržavati se odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona na način koji promovira najbolje interese korisnika mirovina i integritet tržišta kapitala.

(2) Društvu, članovima uprave i nadzornog odbora, prokuristima i zaposlenicima Društva interesi korisnika mirovina moraju uvijek biti prioritet i ne smiju svoje interese ili interese povezanih osoba stavljati ispred interesa korisnika mirovina te integriteta tržišta kapitala.

 

GLAVA V.   SUSTAV UPRAVLJANJA

DIO I.   ZAHTJEVI SUSTAVA UPRAVLJANJA

Opći zahtjevi za sustav upravljanja

Članak 49. (NN 115/18)

(1) Uprava Društva dužna je uspostaviti djelotvoran sustav upravljanja kojim se osigurava dobro i razborito upravljanje njegovim poslovima.

(2) Uprava Društva dužna je, uzimajući u obzir veličinu, vrstu, opseg i složenost poslovanja u pisanom obliku donijeti politike u vezi s upravljanjem rizicima, unutarnjom revizijom, praćenjem usklađenosti s relevantnim propisima i poslovima aktuarske funkcije i izdvojenim poslovima i osigurati primjenu politika koje uključuju:

1. mehanizme za uspostavu djelotvornog sustava upravljanja koji osigurava razborito vođenje poslova Društva, a uključuje odgovarajuću i transparentnu organizacijsku strukturu s jasnom dodjelom i odgovarajućom raspodjelom linija odgovornosti, ključne funkcije i djelotvoran sustav kojim se osigurava prijenos informacija

2. mehanizme za razmatranje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika povezanih s investicijskom imovinom pri donošenju odluka o ulaganju i podliježe redovitom unutarnjem preispitivanju, ako je primjenjivo

3. mjere i postupke kojima će osiguravati da su relevantne osobe Društva svjesne postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

4. mehanizme unutarnje kontrole, namijenjene osiguranju usklađenosti s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim razinama Društva

5. interno izvješćivanje i dostavu informacija na svim relevantnim razinama Društva, kao i učinkovite protoke informacija sa svim uključenim trećim osobama

6. evidenciju svoga poslovanja i unutarnje organizacije

7. evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena

8. politike i procedure kontinuiranog stručnog osposobljavanja zaposlenika, primjerenog opisu poslova koje zaposlenik obavlja

9. administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Društva u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima

10. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka

11. mjere i postupke za očuvanje sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti informacija

12. pisane politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja u vezi s upravljanjem rizicima, unutarnjom revizijom, praćenjem usklađenosti s relevantnim propisima i poslovima aktuarske funkcije te izdvojenim poslovima, prethodno odobrene od nadzornog odbora uz preispitivanje najmanje svake tri godine i prilagođavanje znatnim izmjenama pojedinog sustava

13. razumne mjere u svrhu kontinuiranog i redovitog obavljanja svojih poslova, uključujući razvoj planova za slučaj nepredviđenih okolnosti s primjerenim i razmjernim sustavima, resursima i postupcima.

(3) Uprava Društva dužna je u okviru mehanizma unutarnje kontrole, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost svog poslovanja ustrojiti ključne funkcije, koji uključuje administrativne i računovodstvene postupke, okvir za unutarnju kontrolu te odgovarajuće izvještajne mehanizme na svim razinama Društva.

(4) Uprava Društva dužna je dio prihoda Društva svake godine izdvajati na aktivnosti kojima se podržava osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske.

Ključne funkcije

Članak 49.a (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno uspostaviti sljedeće ključne funkcije:

1. funkciju upravljanja rizicima

2. funkciju unutarnje revizije

3. funkciju praćenja usklađenosti i

4. aktuarsku funkciju.

(2) Društvo je dužno imenovati nositelje ključnih funkcija iz stavka 1. ovoga članka i omogućiti nositeljima ključnih funkcija da stvarno obavljaju svoje dužnosti na objektivan, pošten i neovisan način.

(3) Društvo može jednoj osobi ili organizacijskoj jedinici dopustiti obavljanje više od jedne ključne funkcije kada se povjereni poslovi ne preklapaju i kada postoji jasna raspodjela odgovornosti, a nema sukoba interesa, osim ključne funkcije unutarnje revizije.

(4) Nositelji ključnih funkcija dužni su, bez odgađanja, pisano obavijestiti upravu Društva o svim značajnim nalazima i preporukama u području za koje su odgovorni, a uprava Društva dužna je po zaprimljenoj obavijesti poduzeti potrebne mjere u skladu s pisanim procedurama Društva.

(5) Nositelj ključne funkcije dužan je bez odgađanja obavijestiti Agenciju ako uprava ili nadzorni odbor Društva ne poduzme odgovarajuće i pravodobno korektivno djelovanje u sljedećim slučajevima:

– ako je osoba ili organizacijska jedinica koja obavlja ključnu funkciju utvrdila znatan rizik neusklađenosti Društva s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona i to prijavila upravi ili nadzornom odboru Društva i ako bi to moglo imati znatan utjecaj na interese korisnika mirovine, ili

– ako je osoba ili organizacijska jedinica koja obavlja ključnu funkciju utvrdila mogućnost značajnog kršenja zakona ili drugih propisa koji se primjenjuju na Društvo i njegovo poslovanje u opsegu poslova ključne funkcije, osobe ili organizacijske jedinice i to prijavila upravi ili nadzornom odboru Društva.

(6) Nositelj ključne funkcije nije dužan postupiti u skladu s odredbom stavka 5. ovoga članka ako je vjerojatno da bi time inkriminirao samog sebe.

(7) Prilikom dostavljanja obavijesti iz stavka 5. ovoga članka Agencija će osigurati odgovarajuću zaštitu nositelja ključne funkcije koji je dostavio predmetnu obavijest, u svrhu njegove zaštite od moguće diskriminacije ili drugih oblika dovođenja u nepovoljniji položaj, odnosno pozivanja na odgovornost zbog otkrivanja navedenih podataka.

Uvjeti za obavljanje ključnih funkcija

Članak 49.b (NN 115/18)

(1) Osoba koje obavlja ključnu funkciju i nositelj ključne funkcije iz članka 49.a stavka 1. ovoga Zakona može biti samo osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. znanje hrvatskog jezika

2. stručnosti, odnosno posjeduje odgovarajuće stručne kvalifikacije, znanje i iskustvo potrebno za primjereno obavljanje povjerenih poslova ključne funkcije

3. primjerenosti, odnosno ima dobar ugled i integritet

4. koja nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona niti je suradnik osobe koja je osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

5. ne obnaša funkciju člana uprave ili prokurista te člana nadzornog odbora Društva, odnosno koja posredno ili neposredno nema udjel u društvu za osiguranje veći od 1 ‰.

(2) Pod iskustvom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje radno iskustvo u Društvu ili u obavljanju odgovarajućih poslova u drugoj pravnoj osobi.

(3) Pod dokazom iz stavka 1. točke 4. ovoga članka podrazumijeva se uvjerenje nadležnog tijela da kandidat nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, kad je primjenjivo, ili javnobilježnički ovjerena izjava kandidata.

(4) Isprave i potvrde iz ovoga članka ne smiju biti starije od tri mjeseca od dana njihova izdavanja.

(5) Društvo je dužno utvrditi postojanje uvjeta propisanih ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 11. ovoga članka, a Agencija može izvršiti provjeru podataka izvatkom iz odgovarajućih evidencija u Republici Hrvatskoj, kao i evidencija drugih država članica ili trećih država.

(6) Društvo je dužno pisanim putem obavijestiti Agenciju u roku od osam dana o imenovanju osoba koje su nositelji ključnih funkcija u Društvu te o svim značajnim informacijama koje utječu na njihov poslovni ugled i iskustvo te o prestanku i razlozima prestanka obavljanja ključne funkcije.

(7) Ako Agencija utvrdi da osoba koja je nositelj ključne funkcije ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, ili učestalo krši odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa kojima se uređuje poslovanje Društva, naložit će Društvu da tog nositelja ključne funkcije bez odgađanja razriješi dužnosti i imenuje novog nositelja ključne funkcije, uključujući i mjeru učinkovitije kontrole imenovanja i praćenja poslovanja nositelja ključne funkcije.

(8) Uprava Društva dužna je nositeljima ključnih funkcija omogućiti pristup svim informacijama Društva koje su im potrebne za obavljanje te funkcije.

(9) Uprava Društva dužna je uzeti u obzir izvještaje, mišljenja i preporuke nositelja ključnih funkcija i po potrebi donijeti odgovarajuće mjere radi osiguranja njihove provedbe.

(10) Agencija će o tijelima nadležnim za izdavanje i predaju isprava iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona u vezi s obavljanjem prekograničnih djelatnosti, u skladu s ovim Zakonom, obavijestiti druge države članice i Europsku komisiju.

(11) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje uvjete i dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta za imenovanje i obavljanje poslova nositelja ključne funkcije.

Funkcija upravljanja rizicima

Članak 49.c (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno na način razmjeran svojoj veličini i unutarnjem ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti svog poslovanja uspostaviti djelotvornu funkciju upravljanja rizicima.

(2) Funkcija upravljanja rizicima Društva mora biti strukturirana na način koji olakšava funkcioniranje sustava upravljanja rizicima, za koji Društvo donosi strategije, procedure i postupke izvješćivanja potrebne za utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika, upravljanje rizicima i redovito izvješćivanje o njima uprave i nadzornog odbora Društva na pojedinačnoj i skupnoj razini, kojima su Društvo i mirovinski programi koje nude izloženi ili bi mogli biti izloženi te o međuovisnostima tih rizika.

Sustav upravljanja rizicima

Članak 50. (NN 29/18, 115/18)

(1) Sustav upravljanja rizicima mora biti djelotvoran i dobro integriran u organizacijsku strukturu i procedure donošenja odluka Društva, a uključuje i sustav upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

(2) U skladu s veličinom i unutarnjim ustrojstvom Društva, vrstom, opsegom i složenosti djelatnosti, sustavom upravljanja rizicima obuhvaćeni su rizici koji mogu nastati u Društvu ili poduzećima kojima su izdvojene funkcije ili poslovi, ako je to primjenjivo, najmanje u sljedećim područjima:

1. preuzimanje rizika i oblikovanje pričuva

2. upravljanje imovinom i obvezama

3. ulaganja, posebno izvedenice, sekuritizacije i slične obveze

4. upravljanje rizicima likvidnosti i koncentracijskim rizicima

5. upravljanje operativnim rizicima

6. osiguranje i ostale tehnike smanjenja rizika

7. okolišni, socijalni i upravljački rizici povezani s portfeljem ulaganja i upravljanjem njime.

(3) Ako u skladu s uvjetima mirovinskog programa rizik snose korisnici mirovine, sustavom upravljanja rizicima uzimaju se u obzir ti rizici u odnosu na korisnike mirovine.

(4) Društvo je dužno u procesu upravljanja rizicima odrediti sklonost prema riziku i profil rizičnosti Društva.

(5) Društvo je dužno u okviru procesa upravljanja rizicima, a u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje namjerava ulagati ili ulaže svoju imovinu.

(6) Društvo je dužno na osnovi usvojenih strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika donijeti učinkovite postupke i mjere upravljanja rizicima te tehnike mjerenja rizika.

(7) Društvo je dužno nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste relevantnih osoba.

(8) Usvojenu strategiju i politike upravljanja rizicima Društvo je dužno na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.

(9) Uprava Društva odgovorna je za proces upravljanja rizicima, a u provođenju istog moraju sudjelovati svi zaposlenici Društva.

(10) Društvo je dužno redovito obavještavati Agenciju o vrstama izvedenih financijskih instrumenata, rizicima temeljne imovine, kvantitativnim ograničenjima ulaganja i odabranim metodama za procjenu rizika povezanih s transakcijama s izvedenim financijskim instrumentima.

Funkcija unutarnje revizije

Članak 51. (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno razmjerno svojoj veličini i unutarnjem ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti ustrojiti funkciju unutarnje revizije koja neovisno i objektivno procjenjuje sustav unutarnjih kontrola, daje neovisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unapređenje poslovanja s ciljem poboljšanja poslovanja Društva, a obuhvaća evaluaciju primjerenosti i djelotvornosti sustava unutarnje revizije i ostalih elemenata sustava upravljanja, uključujući, ako je to primjenjivo, izdvojene poslove.

(2) Nositelj funkcije unutarnje revizije mora imati zvanje ovlaštenog revizora ili ovlaštenog unutarnjeg revizora stečenog u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija, odnosno stečenog u skladu s pravilima i programom kompetentne strukovne organizacije za stručno obrazovanje unutarnjih revizora.

(3) Društvo može obavljanje unutarnje revizije povjeriti revizorskom društvu, odnosno jednoj ili više osoba koje nisu u radnom odnosu s Društvom, pod uvjetom da najmanje jedna od tih osoba ispunjava uvjet iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Osoba koja obavlja poslove unutarnje revizije ne smije obavljati druge poslove u Društvu, a nositelj funkcije unutarnje revizije ne smije obavljati druge poslove različite od poslova unutarnje revizije i zadatke u istom Društvu ili u društvu s kojim je to Društvo u odnosu uske povezanosti.

(5) Poslove unutarnje revizije ne smiju obavljati članovi nadzornog odbora Društva.

(6) Nositelj funkcije unutarnje revizije dužan je izvijestiti upravu i nadzorni odbor Društva o svim nalazima utvrđenim u postupku unutarnje revizije i danim preporukama koje se moraju poduzeti s obzirom na svaki nalaz i preporuku unutarnje revizije te pratiti provedbu tih aktivnosti.

(7) Unutarnja revizija može se obaviti i po nalogu člana uprave ili nadzornog odbora Društva i na zahtjev Agencije.

Izvješće unutarnje revizije

Članak 51.a (NN 115/18)

(1) Nositelj funkcije unutarnje revizije sastavlja izvješće o radu unutarnje revizije najmanje jednom godišnje.

(2) Izvješće unutarnje revizije sadržava:

1. popis svih obavljenih revizija

2. ocjenu primjerenosti i učinkovitosti djelovanja sustava unutarnjih kontrola te preporuke za njihovo poboljšanje

3. nezakonitosti i nepravilnosti ako su utvrđene tijekom obavljanja revizije te preporuke i prijedloge mjera za njihovo otklanjanje

4. poduzete aktivnosti u vezi s danim preporukama.

(3) Nositelj funkcije unutarnje revizije mora svoja izvješća o radu unutarnje revizije dostavljati upravi i nadzornom odboru Društva.

(4) Uprava i nadzorni odbor Društva dužni su, kada je to potrebno, poduzeti potrebne aktivnosti u skladu s nalazima i preporukama unutarnje revizije.

Praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

Članak 52.

(1) Društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke čiji je cilj otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima, kao i povezanih rizika, te uspostaviti primjerene mjere i postupke radi smanjivanja takvih rizika.

(2) Društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati politike i postupke kako bi osiguralo da posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, kao i s drugim relevantnim propisima, te osigurati da članovi uprave i druge relevantne osobe postupaju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, te internim aktima Društva.

Vlastita procjena rizika

Članak 52.a (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno na način primjeren svojoj veličini i unutarnjem organizacijskom ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti svog poslovanja provoditi i dokumentirati vlastitu procjenu rizika.

(2) Procjena rizika iz stavka 1. ovoga članka provodi se najmanje jednom u tri godine te bez odgode nakon svake značajne promjene profila rizičnosti Društva ili mirovinskih programa koje Društvo nudi.

(3) U slučaju značajne promjene profila rizičnosti pojedinog mirovinskog programa procjena rizika iz stavka 1. ovoga članka može se ograničiti na taj mirovinski program.

(4) Društvo provodi procjenu rizika iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir veličinu i unutarnje ustrojstvo Društva te veličinu, vrstu, opseg i složenost poslovanja, a ista mora obuhvaćati sljedeće:

1. opis načina na koji je vlastita procjena rizika integrirana u proces upravljanja i u postupak donošenja odluka Društva

2. procjenu učinkovitosti sustava upravljanja rizicima

3. procjenu vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva i visine traženog pokrića, kao i procjenu kapitalnih zahtjeva Društva uključujući opis plana oporavka, ako je to primjenjivo

4. procjenu rizika za korisnike mirovine u vezi s isplatom njihovih mirovina te djelotvornost svih korektivnih mjera, pri čemu se, ako je to primjenjivo, uzimaju u obzir:

a) indikacijski mehanizmi

b) mehanizmi smanjenja primanja, uključujući mjeru u kojoj je stečena mirovinska primanja moguće smanjiti i pod kojim uvjetima te tko ih može smanjiti

5. kvalitativnu procjenu mehanizama za zaštitu mirovina, uključujući eventualne garancije

6. kvalitativnu procjenu operativnih rizika

7. kada se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uzimaju u obzir pri odlukama o ulaganju, procjenu novih rizika ili rizika u nastajanju, uključujući rizike povezane s klimatskim promjenama, korištenjem resursa i okolišem, socijalne rizike i rizike povezane sa smanjenjem vrijednosti imovine zbog regulatornih promjena

8. opis metoda utvrđivanja i procjene rizika kojima Društvo jest ili bi moglo biti kratkoročno ili dugoročno izloženo, a koji bi mogli utjecati na sposobnost Društva da ispunjava svoje obveze.

(5) Za potrebe stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno unutar vlastite procjene rizika uspostaviti metode utvrđivanja i procjene rizika kojima jest ili bi moglo biti kratkoročno ili dugoročno izloženo, a koji bi mogli imati utjecaj na sposobnost Društva da ispunjava svoje obveze.

(6) Metode iz stavka 5. trebaju biti razmjerne veličini, vrsti, opsegu i složenosti rizika povezanih s njegovim poslovanjem.

(7) Društvo je dužno vlastitu procjenu rizika uzeti u obzir pri donošenju strateških odluka.

(8) Vlastitu procjenu rizika, iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Društvo je dužno dostaviti Agenciji u roku od 14 dana od provođenja i dokumentiranja iste.

Aktuarska funkcija

Članak 53. (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno uspostaviti stalnu i djelotvornu aktuarsku funkciju koja je neovisna o ostalim aktivnostima Društva te imenovati nositelja aktuarske funkcije koji je imenovani ovlašteni aktuar.

(2) Poslovi vezani uz aktuarsku funkciju uključuju najmanje:

1. koordinaciju i nadzor izračuna tehničkih pričuva

2. osiguravanje primjerenosti metodologija i odnosnih modela kao i pretpostavki na kojima se temelji izračun tehničkih pričuva

3. procjenjivanje dostatnosti i kvalitete podataka koji se upotrebljavaju u izračunu tehničkih pričuva

4. uspoređivanje pretpostavki na kojima se temelji izračun tehničkih pričuva

5. obavještavanje uprave i nadzornog odbora Društva i Agencije o pouzdanosti i primjerenosti izračuna tehničkih pričuva

6. nadzor izračuna tehničkih pričuva u slučajevima kada nema dovoljno podataka za primjenu pouzdane aktuarske metode

7. davanje mišljenja o cjelokupnoj politici preuzimanja rizika, primjerenosti mehanizma osiguranja i pridonošenje djelotvornoj provedbi sustava upravljanja rizicima.

Imenovanje i razrješenje ovlaštenog aktuara

Članak 54.

(1) Društvo je dužno imenovati ovlaštenog aktuara i omogućiti mu obavljanje poslova iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Imenovani ovlašteni aktuar ne može biti osoba koja u Društvu obnaša funkciju člana uprave Društva, člana nadzornog odbora ili prokurista, odnosno koja ima izravni ili neizravni udjel u Društvu veći od jednog promila.

(3) Društvo je dužno o imenovanju odnosno razrješenju ovlaštenog aktuara u roku od osam dana od imenovanja odnosno razrješenja obavijestiti Agenciju.

(4) Ako Agencija donese rješenje o ukidanju rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara, Društvo je dužno imenovati drugog ovlaštenog aktuara.

(5) Ako Društvo u roku od dva mjeseca ne imenuje ovlaštenog aktuara ili ako za obavljanje poslova imenovanoga ovlaštenog aktuara odredi osobu koja nije ovlašteni aktuar, Agencija će donijeti rješenje kojim će Društvu naložiti otklanjanje utvrđene nezakonitosti i imenovanje ovlaštenog aktuara u određenom roku. Ako Društvo ne postupi po rješenju Agencije, ovlaštenog aktuara Društva rješenjem će imenovati Agencija.

Uvjeti za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

Članak 55. (NN 115/18)

(1) Ovlašteni aktuar je osoba koja ima rješenje Agencije o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

(2) Agencija izdaje rješenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. znanje hrvatskog jezika

2. da je uspješno obavila provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara sukladno programu izobrazbe međunarodnih odnosno europskih aktuarskih udruga

3. da nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo iz članka 24. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

4. da joj do izdavanja ovlaštenja nije bilo ukinuto rješenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

(3) Nadzor nad ovlaštenim aktuarima obavlja Agencija. Na provedbu nadzora nad ovlaštenim aktuarima na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje uređuju nadzor nad poslovanjem koji provodi Agencija.

(4) Agencija će pravilnikom propisati uvjete za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.

Odgovornosti imenovanog ovlaštenog aktuara

Članak 56. (NN 115/18)

(1) Imenovani ovlašteni aktuar odgovoran je za provođenje poslova iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Imenovani ovlašteni aktuar odgovoran je i za oblikovanje mirovina te mirovinskih programa sukladno aktuarskoj struci i važećim propisima tako da omogućuju trajno ispunjavanje svih obveza Društva.

(3) Imenovani ovlašteni aktuar mora nadzornom odboru i upravi Društva istodobno s izvješćem aktuarske funkcije s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara iz članka 99. ovoga Zakona uz godišnje izvješće predočiti izvješće o kontroli ispravnosti obračuna pričuva i oblikovanju mirovina te mirovinskih programa u poslovnoj godini za koju je izrađeno godišnje izvješće.

(4) Izvješće imenovanog ovlaštenog aktuara mora obuhvaćati prije svega razloge za dano pozitivno mišljenje, mišljenje uz ograde, odnosno negativno mišljenje uz godišnje izvješće.

(5) Ako imenovani ovlašteni aktuar u obavljanju poslova za koje je ovlašten temeljem ovoga Zakona i propisa donesenih temeljem ovoga Zakona utvrdi nepravilnosti, mora o tome neodgodivo izvijestiti upravu Društva.

(6) Uprava Društva dužna je poduzeti mjere radi usklađivanja poslovanja sukladno izvješću imenovanoga ovlaštenog aktuara.

(7) Ako uprava Društva ne poduzme mjere sukladno izvješću iz stavka 3. ovoga članka, imenovani ovlašteni aktuar dužan je o tome neodgodivo obavijestiti nadzorni odbor Društva i Agenciju.

(8) Ako imenovani ovlašteni aktuar prestane obavljati tu funkciju u Društvu, dužan je o tome obavijestiti Agenciju u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja te funkcije.

Ukidanje rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

Članak 57. (NN 115/18)

(1) Agencija će ukinuti rješenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara u slučaju:

1. ako nakon provedene obnove postupka utvrdi da je ovlaštenje dobiveno navođenjem neistinitih podataka

2. ako ovlašteni aktuar teže krši pravila aktuarske struke

3. ako ovlašteni aktuar više ne ispunjava uvjete iz članka 55. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.

(2) O ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će obavijestiti Društvo u kojem osoba kojoj je ukinuto rješenje o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara obavlja poslove imenovanog ovlaštenog aktuara.

(3) Ovlaštenom aktuaru koji teže krši pravila aktuarske struke Agencija će privremeno zabraniti obavljanje poslova ovlaštenog aktuara na vrijeme od godinu dana do tri godine.

Prijenos portfelja

Članak 58. (NN 115/18)

(1) Društvo može ugovorom prenijeti na drugo Društvo (u daljnjem tekstu: Društvo preuzimatelj) sav ili dio portfelja ugovora o mirovini istodobno s prijenosom imovine za pokriće tehničkih pričuva u vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva te drugih obveza i prava, kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti oblikovane za portfelj ugovora koji je predmet prijenosa ako Društvo preuzimatelj za to ishodi prethodno odobrenje Agencije.

(2) Za prijenos i preuzimanje ugovora o mirovini nije potrebna suglasnost korisnika mirovine, ali je Društvo preuzimatelj dužno, bez odgađanja, nakon preuzetog portfelja, o prijenosu portfelja obavijestiti svakog korisnika mirovine čiji je ugovor preuzet, na način kako je to ugovoreno preuzetim ugovorom te objavom informacije o prijenosu portfelja u »Narodnim novinama« i dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj.

(3) Društvo je dužno portfelj iz stavka 1. ovoga članka prenijeti na Društvo preuzimatelja u roku od tri mjeseca od dana izvršnosti rješenja o odobrenju za prijenos portfelja od Agencije.

(4) Agencija će ukinuti rješenje o odobrenju za prijenos port­felja ako Društvo ne postupi u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(5) Društvo je dužno u roku od 30 dana od dana prijenosa portfelja ugovora Agenciji podnijeti dokaze o prijenosu portfelja na Društvo preuzimatelja te o izvršenju obveze iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Ako Društvo ne postupi sukladno stavku 5. ovoga članka, odnosno ako iz podnesenih dokaza nije vidljivo da je izvršen prijenos portfelja, Agencija će ukinuti rješenje o odobrenju za prijenos portfelja.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora

Članak 59. (NN 115/18)

Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora Društva Agenciji podnosi Društvo preuzimatelj, a taj zahtjev mora sadržavati:

1. popis ugovora o mirovini koji su predmet prijenosa te podatke o mirovinskom programu ugovora koji se prenose, kao i izračune pričuva za taj portfelj ugovora

2. popis imovine za pokriće tehničkih pričuva, uz navođenje vrijednosti te podatke na temelju kojih je moguće provjeriti izračun te vrijednosti

3. izmjenu poslovnog plana Društva preuzimatelja koja je nužna radi preuzimanja portfelja ugovora

4. ugovor o prijenosu portfelja ugovora.

Odlučivanje o zahtjevu za odobrenje za preuzimanje portfelja ugovora

Članak 60.

Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora u slučaju:

1. ako je vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva manja od visine pričuva koje se moraju oblikovati za portfelj ugovora koji je predmet prijenosa, odnosno ako postoje drugi razlozi zbog kojih bi bili ugroženi interesi korisnika mirovina

2. ako Društvo preuzimatelj nema odobrenje za rad za obavljanje poslova koji su predmet prijenosa, odnosno ako bi zbog preuzimanja portfelja ugovora bilo ugroženo poslovanje Društva preuzimatelja sukladno pravilima o upravljanju rizicima.

Sukob interesa

Članak 61. (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, organizirati poslovanje na način da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru.

(2) Društvo je dužno poduzeti sve razumne korake kako ne bi tijekom poslovanja u pitanje došli interesi korisnika mirovina.

(3) Društvo je dužno poduzeti sve razumne korake kako bi utvrdilo, otkrilo te spriječilo ili riješilo sukob interesa te uspostavilo odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrste sukoba interesa čije bi postojanje moglo naštetiti interesima korisnika mirovina.

(4) Društvo je dužno, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati i nadzirati učinkovite politike upravljanja sukobima interesa.

(5) Društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u rodbinskoj vezi, s financijskim instrumentima u koje ulaže Društvo, s ciljem sprječavanja sukoba interesa.

(6) Relevantne osobe Društva nemaju pravo na nagradu ili naknadu s osnova članstva u nadzornom odboru nekog društva temeljem vlasništva Društva nad dionicama ili udjelima tog društva, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

Mjere za neprekidno poslovanje

Članak 62.

(1) Društvo je dužno poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo njegovo neprekidno i redovito poslovanje.

(2) Za postizanje svrhe iz stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno koristiti odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su razmjerni vrsti, opsegu i složenosti njegova poslovanja.

Izdvajanje poslova ili funkcija

Članak 63. (NN 115/18)

(1) Izdvajanje poslova ili funkcija ugovorni je prijenos obavljanja poslova vezanih za djelatnost Društva, odnosno ugovorni prijenos ključnih, odnosno važnih poslovnih funkcija Društva, u cijelosti ili djelomično, koje inače Društvo samo obavlja u okviru svoje registrirane djelatnosti, na pružatelje usluga, u skladu s kojim pružatelj usluga izravno ili neizravno obavlja poslove ili funkcije Društva.

(2) Društvo odgovara u potpunosti za izdvojene poslove ili funkcije.

(3) Izdvajanje poslova ili funkcija provodi se iz objektivnih razloga i isključivo s ciljem povećanja učinkovitosti obavljanja tih poslova, vodeći računa o veličini Društva.

(4) Izdvajanje ključnih funkcija ili poslova nije moguće ako bi dovelo do:

1. narušavanja kvalitete sustava upravljanja Društva

2. neopravdanog povećanja operativnog rizika

3. narušavanja ovlasti Agencije ili drugog nadležnog tijela za praćenje ispunjavanja obveza Društva

4. ugrožavanja trajnog i zadovoljavajućeg pružanja usluga korisnicima mirovine.

(5) Društvo je dužno osigurati pravilno funkcioniranje izdvojenih poslova putem procesa odabira pružatelja usluga i neprekidnim praćenjem poslova tog pružatelja usluga.

(6) Društvo je dužno sklopiti pisani ugovor s pružateljem usluga koji sadržava prava i obveze Društva i pružatelja usluga.

(7) Društvo je dužno obavijestiti Agenciju o prestanku i svakoj promjeni ugovora, dostavljanjem preslike tog ugovora odnosno dodatka ugovora, u roku od osam dana od dana njegova sklapanja.

(8) Osobe ili subjekti na koje je Društvo izdvojilo obavljanje ključne funkcije u skladu s ovim člankom moraju ispunjavati uvjete stručnosti i primjerenosti iz članka 49.b ovoga Zakona.

(9) Agencija može zatražiti informacije i dokumentaciju u bilo kojem trenutku o izdvojenim ključnim funkcijama ili poslovima od Društva i pružatelja usluga.

Izdavanje i ukidanje rješenja o odobrenju za izdvajanje poslova ili funkcija

Članak 64. (NN 115/18)

(1) Agencija će donijeti rješenje o odobrenju za svako početno i naknadno izdvajanje poslova ili funkcija na zahtjev Društva ako ocijeni da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da izdvajanjem poslova ili funkcija nisu ugroženi interesi korisnika mirovina

2. da izdvajanjem poslova ili funkcija neće biti onemogućeno odnosno bitno otežano kvalitetno provođenje sustava unutarnjih kontrola ili obavljanje nadzora nad poslovanjem Društva u skladu s ovim Zakonom

3. ako izdvajanje ne bi dovelo do ispunjenja uvjeta iz članka 63. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Agencija može izdavanje, odnosno važenje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka vezati uz određene uvjete ako je to nužno radi zaštite interesa korisnika mirovina.

(3) Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja za izdvajanje poslova i funkcija ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Agencija će rješenjem ukinuti rješenje o odobrenju za izdvajanje poslova ili funkcija ako:

1. Društvo prestane ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka

2. Društvo ne ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka

3. Društvo u roku od šest mjeseci od izdavanja odobrenja ne izdvoji posao na pružatelja usluge

4. dođe do prestanka ugovora iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za izdvajanje poslova ili funkcija i izvještavanje Agencije o izdvojenim poslovima ili funkcijama.

Nadzor nad izdvojenim poslovima

Članak 65.

(1) Odredbe ovoga Zakona o nadzoru na odgovarajući način se primjenjuju i na nadzor nad pružateljem usluge.

(2) Društvo je dužno na zahtjev Agencije predočiti sve podatke o pravnom i financijskom stanju, te o poslovanju pružatelja usluge.

Politike primitaka

Članak 66. (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno utvrditi i primjenjivati razumnu politiku primitaka za članove uprave, osobe koje obavljaju ključne funkcije i druge zaposlenike ili osobe koje obavljaju poslove za Društvo čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti Društva na način razmjeran njegovoj veličini i unutarnjem ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti njegovih djelatnosti.

(2) Politika primitaka utvrđuje se, provodi i održava u skladu s djelatnostima, profilom rizičnosti, ciljevima, i dugoročnim interesom, financijskom stabilnosti i rezultatima Društva kao cjeline te se njome podupire dobro, razborito i djelotvorno upravljanje Društvom.

(3) Pri utvrđivanju i primjeni politike primitaka iz stavka 1. ovoga članka Društvo poštuje sljedeća načela:

1. politika primitaka utvrđuje se, provodi i održava u skladu s poslovanjem, profilom rizičnosti, ciljevima i dugoročnim interesom, financijskom stabilnosti i rezultatima Društva kao cjeline te se njome podupire dobro, razborito i djelotvorno upravljanje Društvom

2. politika primitaka u skladu je s dugoročnim interesima Društva i korisnika mirovina

3. politika primitaka uključuje mjere za izbjegavanje sukoba interesa

4. politika primitaka sukladna je dobrom i djelotvornom upravljanju rizicima i ne potiče preuzimanje rizika koje nije u skladu s profilima rizičnosti i pravilima Društva, a promiče razborito i učinkovito upravljanje Društvom

5. politika primitaka primjenjuje se na Društvo i pružatelje usluga na koje su izdvojeni poslovi ili funkcije, a ne primjenjuje se kada su izdvojeni poslovi ili funkcije u vezi s obavljanjem djelatnosti iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ako su ti pružatelji usluga društva za osiguranje, društva za reosiguranje, društva za upravljanje UCITS fondovima, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, kreditne institucije ili investicijska društva

6. Društvo utvrđuje opća načela politike primitaka, preispituje ju i ažurira najmanje svake tri godine te je odgovorno za njezinu provedbu

7. jasno, transparentno i djelotvorno upravljanje u pogledu primitaka i nadzora.

(4) Ako su primici povezani s uspješnošću, ukupni iznos primitaka mora se temeljiti na uspješnosti pojedinca i relevantne poslovne jedinice te na ukupnim rezultatima Društva, pri čemu se prilikom ocjenjivanja uspješnosti pojedinca uzimaju u obzir financijski i nefinancijski kriteriji.

(5) U godišnjim financijskim izvještajima Društva potrebno je objaviti, osim ako je drugačije predviđeno Uredbom (EU) br. 2016/679:

1. ukupni iznos bonusa i nagrada, odijeljenih na fiksne i varijabilne iznose, koji su od strane Društva isplaćeni zaposlenicima Društva, kao i broj korisnika takvih bonusa i nagrada

2. ukupni iznos bonusa i nagrada, odijeljenih na iznose koje su primili članovi uprave, nadzornog odbora, prokurist ili pak zaposlenici Društva čiji rad može imati materijalni utjecaj na profil rizičnosti Društva.

Procedure postupanja, evidencije i poslovna dokumentacija Društva

Članak 67.

(1) Društvo mora imati jasne i transparentne procedure postupanja s dokumentacijom koja se odnosi na poslovanje Društva.

(2) Društvo je dužno voditi i čuvati evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim aktivnostima, kao i o transakcijama koje je izvršilo, na način koji omogućuje nadzor nad poslovanjem u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a posebice nad ispunjavanjem obveza prema korisnicima mirovine i potencijalnim korisnicima mirovine.

(3) Društvo je dužno organizirati poslovanje i ažurno voditi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla koji je izvršilo.

(4) Svu poslovnu dokumentaciju Društvo mora zaštititi od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu te čuvati na trajnom mediju.

Poslovna tajna i razmjena informacija

Članak 68. (NN 115/18)

(1) Poslovnom tajnom u smislu ovoga Zakona smatra se bilo koji podatak čije bi otkrivanje štetilo interesima Društva ili interesima korisnika mirovine.

(2) Članovi uprave ili nadzornog odbora Društva, dioničari Društva, zaposlenici Društva, pravne ili fizičke osobe koje rade za Društvo na temelju ugovora i njihovi zaposlenici ne smiju te podatke priopćavati trećim osobama, iskoristiti ih protiv interesa Društva ili interesa korisnika mirovine ili omogućiti da ih koriste treće osobe.

(3) Podaci iz stavka 1. ovoga članka ne predstavljaju poslovnu tajnu kada ih u izvršavanju svojih nadzornih i drugih javnih ovlasti u skladu s ovim ili drugim zakonom zahtijevaju Agencija, pravosudna i upravna tijela ili kada za njihovo objavljivanje Društvo ima privolu korisnika mirovine.

(4) Osobe zaposlene u Agenciji, revizori ili osobe angažirane od strane Agencije ne smiju drugim osobama ili tijelima odavati povjerljive informacije koje su pribavile u okviru obavljanja svojih dužnosti.

(5) Obveza iz stavka 4. ovoga članka traje i nakon prestanka radnog odnosa u Agenciji, odnosno nakon prestanka angažmana od strane Agencije.

(6) Stavci 4. i 5. ovoga članka ne odnose se na objavljivanje podataka u sažetom obliku ili zbirnom obliku, kod kojih se ne mogu razaznati pojedina Društva.

(7) Iznimno od stavaka 4. do 6. ovoga članka, povjerljive informacije mogu se otkriti u građanskim i trgovačkim postupcima ako je u tijeku likvidacija Društva.

Upotreba povjerljivih informacija

Članak 68.a (NN 115/18)

Kada Agencija primi povjerljive informacije, na temelju ovoga Zakona, te informacije upotrebljava samo tijekom obavljanja svojih dužnosti i u sljedeće svrhe:

1. radi provjere je li Društvo prije početka obavljanja svojih djelatnosti ispunilo uvjete za početak obavljanja poslova

2. radi olakšavanja praćenja djelatnosti Društva, uključujući praćenje tehničkih pričuva, solventnosti, sustava upravljanja te informacija pruženih korisnicima

3. radi određivanja korektivnih mjera, uključujući izricanja mjera

4. radi objavljivanja ključnih pokazatelja uspješnosti za svako pojedinačno Društvo, koji mogu pomoći potencijalnim korisnicima u donošenju financijskih odluka u vezi sa svojom mirovinom u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2016/679

5. u okviru tužbi protiv rješenja Agencije donesenih u skladu s odredbama ovoga Zakona

6. u sudskim postupcima povezanima s odredbama ovoga Zakona.

Pravo Europskog parlamenta na istragu

Članak 68.b (NN 115/18)

Iznimno od članaka 68. i 68.a ovoga Zakona, Europski parlament ima pravo na provođenje istrage na temelju članka 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Obrada osobnih podataka

Članak 68.c (NN 115/18)

Obradu osobnih podataka u okviru ovoga Zakona Društva i nadležna tijela obavljaju u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, a u vezi s obradom osobnih podataka koju provodi EIOPA u okviru Direktive (EU) 2016/2341, EIOPA poštuje Uredbu (EZ) br. 45/2001.

 

DIO II.   PROMIDŽBA I ODNOS S KORISNICIMA

Promidžbene aktivnosti Društva

Članak 69. (NN 115/18)

(1) Promidžbene aktivnosti i informacije o Društvu i mirovinskim programima koje nude na tržištu moraju sadržavati jasne, istinite i potpune informacije koje se temelje na vjerodostojnim podacima.

(2) U promidžbene informacije spadaju sve informacije priopćene korisnicima odnosno potencijalnim korisnicima mirovina putem oglasa u tisku, radiju, televiziji, putem osobnih posjeta, telefonskih poziva i elektronskih medija, te na bilo koji drugi način iz kojeg proizlazi namjera promidžbe.

(3) Društvo i osobe ovlaštene od Društva za ponudu mirovinskih programa ne smiju provoditi promidžbene aktivnosti i davati informacije koje mogu dovesti u zabludu korisnike odnosno potencijalne korisnike mirovina.

(4) Društvo je odgovorno za potpunost i točnost informacija objavljenih u svrhu svoje promidžbe.

Internetska stranica Društva

Članak 70. (NN 115/18)

Društvo mora imati, redovito ažurirati i održavati svoju internetsku stranicu koja sadrži najmanje sljedeće podatke i informacije:

1. opće podatke o Društvu (tvrtka, pravni oblik, sjedište i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište, broj odobrenja za rad izdanog od Agencije, kao i datum osnivanja i upisa u sudski registar, iznos temeljnog kapitala, članovi)

2. osnovne podatke o članovima uprave, nadzornog odbora i prokuristima Društva (osobna imena, kratke životopise)

3. polugodišnje i revidirane godišnje financijske izvještaje Društva

4. izjavu o načelima ulaganja

5. popis izdvojenih poslova s naznakom trećih osoba kojima su ti poslovi izdvojeni

6. sve obavijesti vezane za Društvo te druge podatke za javnu objavu predviđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

7. informacije o mogućnosti podnošenja pritužbi te izvansudskom rješavanju sporova između Društva i korisnika mirovine.

Informacije koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina

Članak 71. (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno informirati potencijalne korisnike mirovina o relevantnim značajkama mirovinskih programa koje Društvo nudi i mogućnostima koje im se pružaju sklapanjem ugovora o isplati mirovina s Društvom i obavijestiti ih o pravima i obvezama korisnika mirovina.

(2) Društvo je dužno informacije iz stavka 1. ovoga članka:

1. redovito ažurirati

2. sastaviti na jasnom, jezgrovitom i razumljivom jeziku, izbjegavati žargon i tehničke termine, ako je moguće koristiti jednostavne riječi

3. sastaviti tako da ne dovode u zabludu i da je osigurana usklađenost terminologije i sadržaja

4. prikazati na lako čitljiv način

5. učiniti dostupnima na službenom jeziku države članice čije se socijalno i radno pravo koje je mjerodavno za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na taj mirovinski program

6. staviti na raspolaganje potencijalnim korisnicima mirovina besplatno, elektroničkim putem, na trajnom mediju, preko internetskih stranica ili u papirnatom obliku.

(3) Društvo je dužno na zahtjev i na način definiran ugovorom sklopljenim s korisnikom mirovine, dostaviti mu:

1. revidirane godišnje financijske izvještaje Društva

2. pisanu izjavu o načelima ulaganja iz članka 91. ovoga Zakona

3. obračun mjesečne isplate mirovine i informacije o promjenama iznosa mirovine koja mu se isplaćuje zbog usklađivanja ili na temelju dodatnih doznaka.

Rješavanje pritužbi korisnika mirovine

Članak 72.

Društvo je dužno:

1. uspostaviti i ostvarivati primjerene postupke koji osiguravaju da se pritužbe korisnika mirovine rješavaju na adekvatan način te da nema ograničenja za ostvarivanje prava korisnika mirovine na podnošenje pritužbi

2. omogućiti korisnicima mirovine, podnošenje pritužbi na službenom jeziku države u kojoj se nudi mirovinski program dobrovoljnog mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

3. uspostaviti i ostvarivati primjerene postupke koji osiguravaju da su informacije u vezi s postupkom rješavanja pritužbi korisnika mirovine dostupne korisnicima i Agenciji

4. voditi evidenciju i čuvati dokumentaciju o svim pritužbama korisnika mirovine i mjerama koje su temeljem njih poduzete najmanje pet godina od dana rješavanja pritužbe.

Rješavanje sporova između Društva i korisnika mirovine

Članak 73.

(1) Društvo je dužno uspostaviti postupak izvansudskog rješavanja sporova između Društva i korisnika mirovine.

(2) U odredbama ugovora o mirovini Društvo je dužno propisati postupak izvansudskog rješavanja sporova iz stavka 1. ovoga članka.

Donošenje pravilnika

Članak 74. (NN 115/18)

(1) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati organizacijske zahtjeve s obzirom na:

1. opće organizacijske uvjete

2. sustav upravljanja rizicima

3. internu reviziju

4. praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

5. aktuarsku funkciju

6. sukob interesa

7. mjere za neprekidno poslovanje

8. izdvajanje poslova

9. politike primitaka

10. vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije Društva

11. primjereno upravljanje informacijskim sustavom.

(2) Agencija će pravilnikom propisati pravila promidžbenih aktivnosti Društva te dodatne podatke i informacije koje mora sadržavati internetska stranica Društva.

 

GLAVA VI.   ADEKVATNOST KAPITALA

Izračun kapitala

Članak 75.

(1) Pri izračunu kapitala Društva uzimaju se u obzir stavke osnovnog kapitala iz članka 76. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 77. ovoga Zakona te stavke odbitka iz članka 78. ovoga Zakona.

(2) Agencija će pravilnikom propisati obilježja kategorija kapitala iz stavka 1. ovoga članka i obilježja stavki koji ga čine.

Osnovni kapital

Članak 76. (NN 115/18)

(1) Pri izračunu osnovnog kapitala Društava uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. temeljni kapital Društava, uplaćen na temelju redovitih dionica

2. rezerve kapitala koje se ne odnose na obveze iz ugovora o mirovinama

3. interventne pričuve

4. prenesena dobit nakon odbitka dividendi koje se isplaćuju

5. rezerve iz dobiti iskazane u bilanci koje se mogu koristiti za pokriće gubitaka, ako već nisu raspoređene za raspodjelu korisnicima mirovina.

(2) Pri izračunu osnovnog kapitala Društava kao stavke odbitka uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. otkupljene vlastite dionice

2. nematerijalna imovina

3. preneseni gubitak iz prethodnih razdoblja i gubitak iz tekućeg obračunskog razdoblja.

Dopunski kapital

Članak 77. (NN 115/18)

(1) Pri izračunu dopunskog kapitala Društava uzimaju se u obzir sljedeće stavke:

1. podređeni financijski instrumenti pod uvjetom da postoje obvezujući sporazumi prema kojima su u slučaju stečaja ili likvidacije Društva ovi podređeni financijski instrumenti rangirani iza potraživanja svih ostalih vjerovnika te se ne isplaćuju sve dok se ne podmire sve ostale nepodmirene obveze u tom trenutku

2. druge stavke.

(2) Ukupni iznos iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ne smije prelaziti 50 % iznosa osnovnog kapitala, odnosno potrebne granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži, pri čemu podređeni financijski instrumenti s određenim rokom dospijeća ne smiju prelaziti 25 % iznosa osnovnog kapitala odnosno potrebne granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži.

(3) Druge stavke iz stavka 1. točke 2. ovoga članka su:

1. vrijednosti tehničke pričuve koja u izračunu ne uzima u obzir stvarni trošak odnosno dio stvarnog troška pribave osiguranja umanjena za vrijednost tehničke pričuve koja u izračunu uzima u obzir stvarni trošak pribave osiguranja. Stvarni troškovi pribave osiguranja u izračunu tehničke pričuve ne smiju prelaziti 3,5 % od doznake odnosno jednokratne uplate

2. rezerve s naslova vrednovanja imovine koje nisu izvanrednog karaktera.

(4) Druge stavke iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mogu se uključiti kao stavke dopunskog kapitala samo na temelju prethodne suglasnosti Agencije.

Stavke odbitka pri izračunu kapitala

Članak 78.

Pri izračunu kapitala Društva zbroj osnovnog i dopunskog kapitala umanjuje se za sljedeće stavke:

1. udjele u drugim Društvima, društvima za osiguranje, kreditnim institucijama, investicijskim društvima, društvima za upravljanje i drugim financijskim institucijama u skladu s člankom 3. točkom 43. ovoga Zakona, te ako adekvatnost kapitala izračunavaju na temelju sličnih propisa

2. ulaganja u podređene dužničke instrumente i druga ulaganja u osobe iz točke 1. ovoga stavka koja se radi poštivanja adekvatnosti kapitala tih osoba, uzimaju u obzir pri izračunu njihova kapitala i u kojima je udjel Društva u skladu s člankom 3. točkom 43. ovoga Zakona

3. nelikvidnu imovinu.

Potrebna granica solventnosti

Članak 79. (NN 115/18)

(1) Potrebna granica solventnosti Društva posebno se računa za mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo, i posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.

(2) Granica solventnosti Društva jednaka je zbroju prvog i drugog rezultata.

1. Prvi rezultat izračunava se na sljedeći način:

– iznos tehničke pričuve obračunate na zadnji dan prethodne poslovne godine množi se sa 0,04.

2. Drugi rezultat izračunava se samo za mirovine kod kojih rizični kapital nije negativan, i to na sljedeći način:

– iznos rizičnog kapitala na zadnji dan prethodne godine, uključujući rizični kapital za mirovine, množi se sa 0,003.

3. Iznimno od odredbe točke 2. ovoga stavka, ukupni iznos rizičnog kapitala za mirovine, koji pokrivaju slučaj smrti s određenim trajanjem množi se sa 0,001 ako je osiguranje sklopljeno na najviše tri godine, odnosno sa 0,0015 ako je osiguranje sklopljeno na više od tri i manje od pet godina.

(3) Rizični kapital iz stavka 2. točke 2. ovoga članka razlika je između iznosa koji se isplaćuje u slučaju smrti i obračunate tehničke pričuve.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati način izračuna potrebne granice solventnosti te način i rokove izvještavanja o adekvatnosti kapitala.

Kapital

Članak 80.

Kapital Društva mora biti najmanje jednak potrebnoj granici solventnosti koja se računa na način određen člankom 79. ovoga Zakona.

Jamstveni kapital

Članak 81. (NN 115/18)

(1) Jamstveni kapital predstavljaju stavke osnovnog kapitala iz članka 76. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 77. ovoga Zakona.

(2) Jamstveni kapital ne smije biti manji od jedne trećine potrebne granice solventnosti iz članka 79. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jamstveni kapital ne smije biti manji od iznosa temeljnog kapitala Društva iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Brisan.

Interventne pričuve

Članak 81.a (NN 115/18)

(1) Imenovani ovlašteni aktuar godišnje utvrđuje iznos viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, višak sredstava za pokriće isplate mirovina i višak sredstava za pokriće budućih troškova isplate mirovina u Mišljenju imenovanog ovlaštenog aktuara o višku sredstava.

(2) Interventne pričuve stvaraju se prilikom raspodjele viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva u skladu s člankom 88. ovoga Zakona.

(3) Agencija pravilnikom propisuje obilježja interventnih pričuva i strukturu, sadržaj, način i rokove dostave izvještaja koje je mirovinsko osiguravajuće društvo obvezno sastavljati za potrebe Agencije.

Mjere uprave u svrhu osiguravanja potrebne granice solventnosti

Članak 82.

(1) Ako kapital Društva zbog povećane potrebne granice solventnosti ili drugih razloga nije dostatan, uprava Društva dužna je neodgodivo poduzeti mjere radi dostizanja potrebne visine kapitala za koje je nadležna, odnosno dužna je izraditi prijedlog mjera za koje su nadležna druga tijela Društva.

(2) O mjerama odnosno prijedlozima mjera iz stavka 1. ovoga članka uprava je dužna izvijestiti Agenciju u roku od osam dana od njihova donošenja.

GLAVA VII.   TEHNIČKE PRIČUVE I ULAGANJA IMOVINE ZA POKRIĆE TEHNIČKIH PRIČUVA

DIO I.   TEHNIČKE PRIČUVE

Članak 83. (NN 115/18)

Društvo oblikuje tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u društvo te dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz zatvorenih mirovinskih fondova te utvrđuje interventne pričuve u skladu s propisima Agencije.

Sredstva tehničkih pričuva

Članak 84. (NN 115/18)

(1) Tehničke pričuve se oblikuju od doznaka i jednokratnih uplata osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo.

(2) Tehničke pričuve vode se odvojeno za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u društvo te dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.

(3) Tehničke pričuve moraju biti dovoljne da omoguće trajno ispunjavanje svih obveza koje proizlaze iz ugovora o mirovinama, uključujući buduće troškove poslovanja mirovinskog osiguravajućeg društva.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Društvo ima pravo na naknadu za upravljanje imovinom za pokriće tehničkih pričuva u iznosu do najviše 0,6 % godišnje ukupne imovine umanjene za financijske obveze imovine za pokriće tehničkih pričuva u 2019., 2020., i 2021. godini, a za svaku daljnju godinu najveća stopa naknade umanjuje se za 10 % u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, sve dok takvim smanjenjem najveća stopa naknade ne dosegne 0,3%, dok će osnovicu za izračun i način naplate ove naknade Agencija propisati pravilnikom.

(6) Brisan.

(7) Brisan.

Oblikovanje tehničkih pričuva

Članak 85.

(1) Društvo mora u vezi sa svim poslovima koje obavlja oblikovati odgovarajuće tehničke pričuve namijenjene pokriću tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini, koje je Društvo sklopilo, te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova koje obavlja.

(2) Agencija će pravilnikom propisati vrste tehničkih pričuva te mjerila i način obračuna tehničkih pričuva.

Imovina za pokriće tehničkih pričuva

Članak 85.a (NN 115/18)

(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva je imovina mirovinskog osiguravajućeg društva namijenjena pokriću obveza iz ugovora o mirovinama.

(2) Vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića.

(3) Vrijednost imovine iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u skladu s pravilnikom kojim je definirano vrednovanje imovine mirovinskog osiguravajućeg društva.

Potvrda imenovanog ovlaštenog aktuara o imovini za pokriće tehničkih pričuva

Članak 86.

Potvrda imenovanog ovlaštenog aktuara Društva da je imovina za pokriće tehničkih pričuva niža od iznosa tehničkih pričuva smatra se manjkom imovine.

Manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 87. (NN 115/18)

(1) Ako postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva, Društvo je dužno o tome bez odgađanja obavijestiti Agenciju i u roku od 15 dana od utvrđenja postojanja manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva donijeti plan za pokrivanje manjka korištenjem sredstava interventnih pričuva i vlastitih sredstava Društva i bez odgađanja provesti mjere predviđene tim planom u cilju zaštite korisnika mirovine.

(2) U slučaju iz članka 11. ovoga Zakona, Društvo je dužno postupiti kao u slučaju iz stavka 1. ovoga članka.

Raspoređivanje viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 88. (NN 115/18)

(1) Ako imenovani ovlašteni aktuar Društva potvrdi u godišnjem financijskom izvještaju da vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva u obveznom mirovinskom osiguranju prelazi 110 % vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je Društvo sklopilo, iznos koji prelazi tu vrijednost Društvo može raspodijeliti u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka.

(2) Ako imovina za pokriće tehničke pričuve u obveznom mirovinskom osiguranju prelazi 115 % vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je Društvo sklopilo iznos koji prelazi tu vrijednost, Društvo je obvezno raspodijeliti višak vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva u mirovinskom osiguranju koji prelazi 110% vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini koje je Društvo sklopilo, u skladu sa stavcima 3. i 4. ovoga članka.

(3) Društvo će raspodijeliti višak sredstava utvrđenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka tako da za jednu četvrtinu tog viška poveća interventne pričuve, a ostatak raspodijeli korisnicima mirovina u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(4) Dio iznosa viška koji se namjerava raspodijeliti korisnicima mirovine pripisat će se razmjerno iznosu mirovine, trajanju isplate mirovine, obliku mirovine odnosno mirovinskom programu te potrebnom iznosu sredstava tehničke pričuve za pojedini ugovor o mirovini.

(5) Društvo pripisuje korisnicima mirovina višak iz stavka 4. ovoga članka u roku od 60 dana od dana prihvaćanja godišnjega financijskog izvješća od strane glavne skupštine.

(6) Višak iz stavka 4. ovoga članka osnova je za uvećanje iznosa ugovorene mirovine koji postaje zajamčeni iznos mirovine.

(7) Društvo može pripisati dio godišnjeg viška sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ako se taj višak može raspodijeliti u skladu sa stavcima 1. ili 2. ovoga članka.

Članak 89. (NN 115/18)

Brisan.

 

DIO II.   ULAGANJA IMOVINE ZA POKRIĆE TEHNIČKIH PRIČUVA

Načela ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 90. (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno imovinu za pokriće tehničkih pričuva ulagati u najboljem interesu korisnika mirovine, u skladu s vrstom i trajanjem očekivanih budućih mirovina, uvažavajući načela sigurnosti, kvalitete, likvidnosti i profitabilnosti ulaganja te smanjenja rizika diversifikacijom i disperzijom ulaganja.

(2) U skladu s pažnjom dobrog stručnjaka i s načelom razboritosti, Društvu je dozvoljeno uzeti u obzir mogući dugoročan utjecaj odluka o ulaganju na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike.

Izjava o načelima ulaganja

Članak 91. (NN 115/18)

(1) Društvo je dužno sastaviti izjavu o načelima ulaganja koja mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. stratešku alokaciju imovine za pokriće tehničkih pričuva s obzirom na prirodu i trajanje obveza iz ugovora o mirovinama

2. metode/tehnike mjerenja rizika ulaganja

3. toleranciju rizika

4. implementirane strategije, procedure, postupke i mjere upravljanja rizicima

5. informaciju o tome jesu li prilikom određivanja strategije ulaganja i donošenja investicijskih odluka uzeti u obzir okolišni, socijalni i upravljački čimbenici i ako jesu, kako su oni uključeni u sustav upravljanja rizicima.

(2) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno revidirati nakon svake značajne promjene u politici ulaganja, a najmanje svake tri godine.

(3) Izjavu iz stavka 1. ovoga članka Društvo mora učiniti dostupnom svim korisnicima mirovine te Agenciji.

Dozvoljena ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva

Članak 92. (NN 115/18)

(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva može se sastojati isključivo od:

1. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a

2. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a

3. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

6. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

7. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni onima propisanim zakonom koje uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

8. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni onima propisanima zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija

9. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:

a) izvedeni financijski instrumenti pridonose smanjenju rizika ulaganja ili olakšavaju učinkovito upravljanje portfeljem

b) temeljna imovina izvedenih financijskih instrumenata sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 5. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje Društvo može ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

c) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje može dodatno propisati Agencija, i

d) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i povjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev Društva

10. vlasništva nekretnine i drugih stvarnih prava na nekretnini (pravo građenja i pravo služnosti) pod sljedećim uvjetima:

– vlasništvo ili drugo stvarno pravo na nekretnini upisano je u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

– od njih se ostvaruje prinos

– kupovna cijena bila je određena procjenom ovlaštenog sudskog vještaka

– oslobođene su svih tereta

11. novca na poslovnom računu Društva kod kreditnih institucija iz točke 8. ovoga stavka

12. drugih vrsta imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 11. ovoga stavka.

(2) Izdavatelj odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka mora imati kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti najmanje jednak rejtingu koji ima Republika Hrvatska prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate agencije za kreditni rejting.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, prenosivi dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka te prenosivi vlasnički vrijednosni papiri iz stavka 1. točke 5. ovoga članka ne moraju biti uvršteni na uređeno tržište u trenutku njihova stjecanja ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

a) uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište

b) uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja.

U protivnom će se navedeni prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca smatrati neuvrštenima.

(4) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, imovina za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje može se ulagati u:

a) prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koji nisu uvršteni na uređeno tržište

b) u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP)

c) u instrumente koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala.

(5) Agencija će pravilnikom propisati dodatne uvjete koje mora ispunjavati imovina iz ovoga članka.

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve

Članak 93. (NN 115/18)

(1) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 70 % imovine za pokriće tehničkih pričuva mora biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

3. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

4. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

5. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

6. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

9. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 7. i 9. ovoga Zakona

10. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti na poslovnim računima iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. iznimno od odredbi točke 10. ovoga stavka na poslovnim računima može biti više od 5% ali manje od 10% imovine za pokriće tehničkih pričuva, ali na rok ne duži od 14 dana.

(2) Ulaganje imovine za pokriće tehničke pričuve za dobrovoljno mirovinsko osiguranje, podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

2. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

3. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

4. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

5. najviše 30 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

6. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

7. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

8. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točaka 7. i 9. ovoga Zakona

9. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti na poslovnim računima iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

10. iznimno od odredbi točke 10. ovoga stavka, na poslovnim računima može biti više od 10% ali manje od 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ali na rok ne duži od 14 dana

11. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koji nisu uvršteni na uređeno tržište.

(3) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva podliježe i sljedećim ograničenjima:

1. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele ili dionice investicijskih fondova jednog izdavatelja, a najviše 10% u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele ili dionice investicijskih fondova više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe

2. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozit kod jedne kreditne institucije, a najviše 10% u depozit kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe

3. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u jednu nekretninu, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane

4. izloženost imovine za pokriće tehničkih pričuva riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, odnosno 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe.

(4) Ograničenja iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se na prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(5) Ulaganje imovine u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona i u prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona dopušteno je isključivo za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje i u tom slučaju ne primjenjuju se ograničenja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, ali moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) ti vrijednosni papiri služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske i

b) ti vrijednosni papiri imaju dugoročne, stabilne i predvidljive novčane tokove, kako bi odgovarali ročnosti obveza Društva uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza i

c) Vlada Republike Hrvatske je na temelju prijedloga koji joj je prethodno uputilo Društvo klasificirala izdavatelja tih vrijednosnih papira kao namjenskog izdavatelja u financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske.

(6) Agencija će pravilnikom propisati dodatna ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva i način izračuna izloženosti.

Valutna usklađenost

Članak 94. (NN 115/18)

Imovina za pokriće tehničkih pričuva mora se ulagati na način da bude valutno usklađena s obvezama, odnosno najmanje:

– 90 % imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja

– 70 % imovine za pokriće tehničkih pričuva dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se ugovaraju mirovine.

Pozajmljivanje i ograničenje ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva u odnosu na dioničare Društva

Članak 95. (NN 115/18)

(1) Društvo može pozajmiti novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, samo u svrhu likvidnosti na rok ne duži od tri mjeseca.

(2) Najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, a najviše do 50 % svakog pojedinog ulaganja dozvoljeno je pozajmiti trećim osobama.

(3) Imovina za pokriće tehničkih pričuva može se pozajmljivati isključivo temeljem pisanog ugovora ili u sklopu organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za prijeboj i namiru.«.

(4) Pozajmljivanje je dozvoljeno samo na isključivu korist imovine za pokriće tehničkih pričuva radi povećanja prinosa, bez neprimjerenog povećanja rizika; pozajmljeni vrijednosni papiri moraju biti primjereno osigurani kolateralom.

(5) Ugovori o zajmu moraju sadržavati odredbu kojom se omogućava povlačenje pozajmljenih vrijednosnih papira na poziv u roku od 15 radnih dana.

(6) Imovina za pokriće tehničkih pričuva ne smije biti uložena u vrijednosne papire bilo kojeg dioničara Društva ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s dioničarom Društva. Navedeno ograničenje se ne primjenjuje na vrijednosne papire iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(7) U slučaju ugovaranja transakcija s dioničarima Društva ili s bilo kojom osobom koja je povezana s dioničarima Društva, Društvo je dužno o tome voditi evidenciju i na zahtjev je bez odgode dostaviti Agenciji. Agencija može, kada to smatra potrebnim, a posebno radi zaštite imovinskih interesa korisnika mirovina zabraniti Društvu sklapanje transakcija sa ili uz posredovanje povezane osobe, na određeno vrijeme ili trajno.

Postupanje u slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja

Članak 96.

(1) Ograničenja ulaganja iz članaka 93. do 95. ovoga Zakona Društvo može prekoračiti kada ostvaruje prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca koji čine dio njegove imovine.

(2) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 93. do 95. ovoga Zakona posljedica:

a) okolnosti na koje Društvo nije moglo utjecati

b) ostvarivanja prava upisa iz stavka 1. ovoga članka ili

c) stjecanja imovine iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona,

Društvo je dužno, osim u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad kreditnom institucijom ili izdavateljem financijskih instrumenata, uskladiti ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva u razumnom roku ne duljem od šest mjeseci i transakcije poduzimati ponajprije u svrhu usklađenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, nastojeći pritom eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru.

(3) Iznimno, na zahtjev Društva, Agencija može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za dodatnih šest mjeseci, ako je to u interesu korisnika mirovina.

(4) Ograničenja ulaganja iz članaka 93. do 95. ovoga Zakona mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od osnivanja Društva, uz dužno poštivanje načela razdiobe rizika i zaštite interesa korisnika mirovina.

Vrednovanje imovine

Članak 97.

(1) Društvo je dužno usvojiti računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja imovine koje su u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i statutom Društva.

(2) Društvo je dužno vrednovati imovinu barem jednom mjesečno. Društvo je odgovorno za točnost izračuna.

(3) Agencija će pravilnikom propisati način vrednovanja imovine.

 

GLAVA VIII.   POSLOVNE KNJIGE I IZVJEŠTAVANJE AGENCIJE

Financijski izvještaji

Članak 98. (NN 115/18)

(1) Na financijsko izvještavanje Društva primjenjuju se propisi kojima se uređuje računovodstvo i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, osim ako Agencija ne propiše drugačije.

(2) Godišnji financijski izvještaji obuhvaćaju i izvješće aktuarske funkcije s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje koje u Republici Hrvatskoj obavlja poslove putem podružnice.

(4) Agencija će pravilnikom propisati sljedeće:

1. strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja Društva te objavljivanje, način i rokove njihove dostave

2. strukturu, sadržaj, način i rokove dostave drugih izvještaja Društva koje je Društvo obvezno sastavljati za potrebe Agencije

3. kontni plan Društva

4. minimalne standarde izrade izvješća aktuarske funkcije s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara o oblikovanju mirovina i tehničkih pričuva.

Izvješće aktuarske funkcije s mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara

Članak 99. (NN 115/18)

Društvo je dužno u roku od 14 dana od dana podnošenja godišnjeg izvješća priložiti Agenciji izvješće aktuarske funkcije koje sadržava mišljenje imenovanog ovlaštenog aktuara o oblikovanju mirovina i tehničkih pričuva sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa.

Vanjska revizija

Članak 100. (NN 115/18)

(1) Godišnji financijski izvještaji i konsolidirani godišnji financijski izvještaji Društva podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.

(2) Zakonska revizija iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske i pravom Europske unije, a kojima se uređuju računovodstvo i revizija ako ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona nije drukčije određeno.

(3) Društvo je dužno Agenciji dostaviti revidirane godišnje financijske izvještaje iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.

(4) Agencija pravilnikom propisuje opseg i sadržaj te način i rokove dostave revizije koju obavlja revizorsko društvo iz članka 100.a ovoga Zakona.

Imenovanje revizorskog društva

Članak 100.a (NN 115/18)

(1) Glavna skupština Društva imenuje revizorsko društvo koje će obaviti zakonsku reviziju za poslovnu godinu na koju se revizija odnosi najkasnije do 30. rujna te poslovne godine.

(2) Odluku o imenovanju revizorskog društva uprava Društva dužna je dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana donošenja odluke.

(3) Revizorsko društvo dužno je za Društvo koje mu je povjerilo obavljanje revizije do 31. listopada tekuće godine dostaviti Agenciji plan obavljanja zakonske revizije za tu poslovnu godinu, iz kojeg se vide područja poslovanja koja će biti predmet zakonske revizije, opis sadržaja planirane zakonske revizije po pojedinim područjima i predviđeno trajanje zakonske revizije.

(4) Društvo može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorskim društvom koje ispunjava uvjet iz članka 100.b ovoga Zakona.

Ograničenje obavljanja revizije

Članak 100.b (NN 115/18)

(1) Isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju Društva najviše za sedam uzastopnih godina.

(2) Nakon proteka razdoblja iz stavka 1. ovoga članka isto revizorsko društvo ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju Društva.

(3) Zakonsku reviziju Društva može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje tri ovlaštena revizora koji su zaposlenici revizorskog društva zaposleni u punom radnom vremenu.

Zaštita neovisnosti revizora

Članak 100.c (NN 115/18)

(1) U slučaju raskida ugovora o obavljanju zakonske revizije Društvo je dužno, u primjerenom roku, Agenciji pisano obrazložiti razloge za raskid.

(2) Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo koji obavljaju zakonsku reviziju Društva i svi članovi mreže kojoj ovlašteni revizor ili revizorsko društvo pripadaju, ne smiju pružati, izravno ili neizravno, Društvu koje je predmet revizije bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (SL L 158, 27. 5. 2014) tijekom:

1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i

2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanja i provedbe tehnoloških sustava za financijske informacije.

Obveze revizorskog društva

Članak 100.d (NN 115/18)

(1) Revizorsko društvo dužno je nakon obavljene zakonske revizije sastaviti pismo preporuka upravi i dostaviti ga upravi Društva i Agenciji.

(2) Revizorsko društvo dužno je pisano i bez odgađanja obavijestiti Agenciju o svim činjenicama, odnosno odlukama koje je utvrdilo pri obavljaju zakonske revizije, a koje bi mogle dovesti do:

1. težeg kršenja zakona, propisa ili odredbi na temelju kojih je izdano odobrenje za obavljanje poslova Društvu

2. ugrožavanja daljnjeg poslovanja Društva

3. izdavanja revizorskog mišljenja s rezervom, negativnog mišljenja ili suzdržavanja od izražavanja mišljenja na financijske izvještaje.

(3) Otkrivanje u dobroj vjeri bilo koje činjenice u smislu stavka 2. ovoga članka od strane revizorskog društva ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora sklopljenog između revizorskog društva i Društva koje se odnose na ograničenja davanja podataka, niti kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora sklopljenog između revizorskog društva i Društva.

(4) Revizorsko društvo je tijekom obavljanja zakonske revizije dužno revidirati primjenu metodologije utvrđivanja vrijednosti imovine Društva sadržane u ovom Zakonu, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona i drugim važećim propisima, kako bi se utvrdilo jesu li na temelju primjene naznačenih načela utvrđene vrijednosti točne te da naknade predviđene ovim Zakonom ne prelaze dozvoljene iznose.

(5) Agencija od revizorskog društva može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim financijskim izvještajima, odnosno drugim revidiranim izvještajima Društva.

Odbacivanje i odbijanje godišnjih financijskih izvještaja

Članak 100.e (NN 115/18)

(1) Ako revizorsko društvo obavi zakonsku reviziju Društva suprotno članku 100.b ili članku 100.c stavku 2. ovoga Zakona, Agencija će donijeti rješenje kojim će odbaciti godišnje financijske izvještaje Društva odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje za tu godinu.

(2) Ako Agencija utvrdi da su godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni suprotno propisima ili da oni ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja Društva o kojem je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, donijet će rješenje kojim će odbiti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(3) U slučaju iz stavaka 1., 2. i 5. ovoga članka, Društvo je dužno ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija, a novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizorsko društvo koje je izdalo mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima odnosno godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.

(4) O odbacivanju iz stavka 1. ovoga članka odnosno odbijanju iz stavka 2. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.

(5) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojima se uređuje revizija i iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje Društva za koje je ta osoba obavila zakonsku reviziju.

(6) Društvo ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni.

(7) Ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već javno objavljeni, Društvo je dužno bez odgađanja osigurati da se ti izvještaji povuku iz javne objave te na svojim internetskim stranicama bez odgađanja izvijestiti o navedenom.

Konsolidirani financijski izvještaji

Članak 101.

(1) Agencija može za potrebe nadzora naložiti Društvu sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja ako:

1. se jedno ili više trgovačkih društava smatra pridruženim društvom Društvu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja

2. su Društvo i drugo trgovačko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ovisna društva istog vladajućeg društva koje ima sjedište izvan Republike Hrvatske

3. je Društvo s drugim trgovačkim društvom sklopilo ugovor na osnovi kojeg se zajednički upravlja tim društvima

4. uprava ili nadzorni odbor Društva i jednog ili više trgovačkih društava s kojima Društvo nije kapitalno povezano imaju većinu istih članova u razdoblju za koje sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, Agencija svojim rješenjem određuje opseg konsolidacije, a osobito trgovačka društva koja će biti obuhvaćena konsolidacijom te način i učestalost sastavljanja konsolidiranih financijskih i nadzornih izvještaja.

Redovno izvještavanje i izvještavanje na zahtjev Agencije

Članak 102.

(1) Društvo je dužno izvještavati Agenciju posebno o sljedećim činjenicama i okolnostima:

1. upisu i promjenama podataka koji se upisuju u sudski registar

2. sazivu glavne skupštine i svim odlukama prihvaćenim na glavnoj skupštini

3. imateljima dionica Društva te stjecanju, odnosno izmjeni kvalificiranih udjela

4. planiranom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili privremenom prestanku podružnice ili predstavništva, odnosno drugim organizacijskim promjenama

5. ulaganjima na temelju kojih je Društvo neizravno ili izravno steklo kvalificirani udjel u drugoj pravnoj osobi, kao i o svakom daljnjem ulaganju u tu pravnu osobu

6. promjenama u strukturi kapitala

7. prestanku obavljanja pojedinih poslova Društva.

(2) Društvo je dužno na zahtjev Agencije dostaviti izvješća i informacije o svim poslovima bitnim za obavljanje nadzora, odnosno obavljanje drugih poslova Agencije.

(3) Agencija će detaljnije propisati podrobniji sadržaj izvješća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kao i način i rokove izvještavanja.

 

GLAVA IX.   MIROVINSKI PROGRAMI, MIROVINE TE NJIHOVA ISPLATA

DIO I.   OPĆE ODREDBE

Članak 103. (NN 115/18)

Mirovina koja se isplaćuje na temelju odredaba ovoga Zakona određuje se i isplaćuje na temelju ugovora o mirovini, a prema ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana obveznog fonda ostvarenim u obveznom mirovinskom fondu, odnosno ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana otvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, odnosno ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana zatvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, do ostvarivanja prava na mirovinu člana fonda, ili na temelju izravnih jednokratnih uplata iz članka 9. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

Isplata mirovina u državama članicama i trećim državama

Članak 104.

(1) Društvo isplaćuje bez ograničenja mirovine u smislu ovoga Zakona, korisnicima mirovina u državama članicama, a korisnicima mirovina u trećim državama – pod uvjetima iz ugovora s odnosnim državama, odnosno na temelju uzajamnosti.

(2) Troškove isplate mirovina ostvarenih prema ovome Zakonu snosi Društvo.

Rodna jednakost

Članak 105.

(1) Pri izračunu mirovine koja se isplaćuje sukladno odredbama ovoga Zakona ne može se uspostavljati odnosno provoditi, izravno ili neizravno, nejednakost u pravu ili isključenje iz prava zasnovano na rodnoj razlici.

(2) Nejednakost u pravu ili isključenje iz prava, prema stavku 1. ovoga članka, osobito se odnosi na:

– različite uvjete računanja razdoblja osiguranja za ostvarivanje prava

– različite uvjete starosne dobi za stjecanje prava, osim ako isto nije propisano drugim zakonom

– određivanje različitih svota mirovine zbog različitih uvjeta primjenjivih samo na korisnike mirovine istoga spola, pri određivanju mirovina.

Jedinični iznosi mirovina

Članak 106.

(1) Društvo je dužno Agenciji dostaviti podatke o predloženim jediničnim iznosima mirovina i zajamčenim isplatama imenovanim korisnicima najkasnije 60 dana prije nego što su uvedene. Navedeni podaci moraju biti detaljno obrazloženi uzimajući u obzir gospodarske i aktuarske parametre na kojima se temelje predloženi jedinični iznosi, s mišljenjem ovlaštenog aktuara.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na bilo kakvu promjenu jediničnih iznosa mirovina ili zajamčenih isplata.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka, kao i način i rokove izvještavanja Agencije.

Članak 107.

Jedinični iznosi mirovina i zajamčenih isplata mogu se razlikovati samo ovisno o vrsti i obliku mirovine, o načinu usklađivanja, o dobnoj skupini kojoj korisnik mirovine pripada i o trajanju zajamčenog razdoblja. Jedinični iznosi jednako se primjenjuju prema svim osobama koje žele sklopiti ugovor o mirovini.

Članak 108.

(1) Društvo može izmijeniti jedinične iznose mirovina i zajamčenih isplata, pod uvjetom da takva izmjena utječe na isti način na sve osobe koje žele sklopiti ugovor o mirovini.

(2) Osobi koja želi sklopiti ugovor o mirovini, dostavljena obavijest o predloženim jediničnim iznosima mirovina i zajamčenih isplata ne može se izmijeniti u roku od osam dana od dana dostavljene obavijesti.

Dužnost obavještavanja Društva

Članak 109. (NN 115/18)

(1) Korisnik mirovine, dužan je u roku od 15 dana prijaviti Društvu svaku promjenu nastalu u stvarnim ili osobnim okolnostima koje utječu na isplatu mirovine (promjena adrese, promjena tekućeg računa, promjena opunomoćenika i dr.).

(2) Neisplaćeni iznosi koji proizlaze iz ugovora o mirovini zastarijevaju u roku od pet godina.

(3) Zastara potraživanja neisplaćenih iznosa koji proizlaze iz ugovora o mirovini počinje teći prvi dan nakon proteka kalendarske godine u kojoj prestaje obveza iz ugovora o mirovini.

(4) Iznosi za koje je nastupila zastara ostaju u imovini za pokriće tehničkih pričuva Društva.

Ovrhe nad mirovinama

Članak 110. (NN 115/18)

Mirovina koja se isplaćuje u skladu s ovim Zakonom može biti predmet ovrhe na način kako je to propisano zakonom kojim se uređuju ovrhe.

DIO II.   MIROVINSKI PROGRAMI OBVEZNOG I DOBROVOLJNOG MIROVINSKOG OSIGURANJA

Opća odredba

Članak 111. (NN 115/18)

Iznos mirovine koja će se isplaćivati korisnicima mirovine po ovom Zakonu, određuje se na temelju ukupnog iznosa kapitaliziranih uplata doprinosa člana fonda odnosno iznosa izravne jednokratne uplate, s obzirom na godine života korisnika mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu, vrstu i oblik mirovine koja će se isplaćivati i druge elemente aktuarskih izračuna.

Vrste mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 112.

(1) Društvo koje isplaćuje mirovine korisniku mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja obvezno je ponuditi sljedeće vrste mirovina:

1. doživotnu mjesečnu starosnu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu

2. doživotnu mjesečnu invalidsku mirovinu

3. obiteljsku mjesečnu mirovinu.

(2) Društvo je korisniku mirovine obvezno ponuditi mirovine iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka kada je to u obvezi sukladno odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova.

(3) Obiteljska mirovina iz stavka 1. točke 3. ovoga članka određuje se kao jedinstvena mirovina za članove obitelji, te se na nju primjenjuju odredbe zakona koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(4) Za potrebe izračuna obiteljske mirovine iz stavka 1. točke 3. ovoga članka članovi obitelji korisnika mirovine utvrđeni su zakonom koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, uz ograničenje isplate mirovine za djecu do navršenih 26 godina života.

(5) Mirovine iz stavka 1. ovoga članka mogu se isplaćivati nakon ostvarivanja prava na mirovinu prema zakonu koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(6) Djelomična jednokratna isplata je isplata u novcu koju Društvo u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o mirovini isplaćuje korisniku starosne i prijevremene starosne osnovne mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.), u visini od 15 % od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu Društvu.

(7) Isplata iz stavka 6. ovoga članka može se ugovoriti samo ako je osnovna starosna, odnosno osnovna prijevremena starosna mirovina iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti veća za 15 % od najniže mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

(8) Agencija pravilnikom propisuje postupak koji se odnosi na djelomičnu jednokratnu isplatu iz stavaka 6. i 7. ovoga članka.

Oblici mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 113. (NN 115/18)

(1) Društvo isplaćuje mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja u jednom od sljedećih oblika:

1. pojedinačna mirovina

2. zajednička mirovina koja se isplaćuje korisniku mirovine, odnosno koja se isplaćuje doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika

3. pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem, koja se isplaćuje korisniku mirovine, s time da se u slučaju smrti korisnika mirovine prije isteka zajamčenog razdoblja isplata nastavi imenovanom korisniku do isteka zajamčenog razdoblja

4. zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem koja se isplaćuje korisniku mirovine, odnosno koja se isplaćuje doživotno bračnom drugu koji nadživi korisnika, a ako oboje umru unutar zajamčenog razdoblja, imenovanom korisniku do isteka zajamčenog razdoblja. Imenovanje korisnika je valjano samo uz suglasnost bračnih drugova.

(2) Ako u vrijeme zaključivanja ugovora o mirovini osoba odluči primati mirovinu u obliku iz stavka 1. točaka 3. ili 4. ovoga članka, Društvo će uputiti tu osobu da pisano imenuje korisnika ili korisnike.

(3) U slučajevima isplate zajedničke mirovine iz stavka 1. točaka 2. ili 4. ovoga članka iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi korisnika mirovine ne može biti manji od 60 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine.

(4) U slučajevima isplate mirovine imenovanom korisniku iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka iznos mirovine koja se isplaćuje do kraja zajamčenog razdoblja ne može biti manji od 50 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine.

(5) U slučajevima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka Društvo koje je isplaćivalo mirovinu korisniku mirovine, na zahtjev bračnog druga, odnosno imenovanog korisnika, nastavlja isplatu mirovine na bankovni račun istih.

(6) Mirovine korisnicima mirovina isplaćuju se mjesečno i unaprijed, ne kasnije od dana utvrđenog u ugovoru o mirovini. Ako je iznos mjesečne isplate manji od 10 % prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, isplata se može obavljati tromjesečno. Društvo može prijeći s mjesečnog na tromjesečni način isplate samo uz prethodnu suglasnost korisnika mirovine.

(7) Korisniku mirovine pripada mirovina i za mjesec u kojem je korisnik mirovine umro, a zajamčena isplata imenovanom korisniku pripada za posljednji mjesec zajamčenog razdoblja.

Ograničenja iz obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 114.

(1) Korisnik mirovine mora odabrati isplatu mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja u obliku iz članka 113. stavka 1. točaka 1. ili 3. ovoga Zakona ako u vrijeme umirovljenja nema bračnog druga.

(2) Ako na dan sklapanja ugovora o mirovini bračni drug korisnika mirovine ima manje od 50 godina života, ne može se ugovoriti isplata mirovine prema članku 113. stavku 1. točkama 2. i 4. ovoga Zakona.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, korisnik mirovine dužan je izabrati pojedinačnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem iz članka 113. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, pri čemu za imenovanog korisnika mora imenovati svog bračnog druga, ako je bračni drug korisnika mirovine nezaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode. Ako je bračni drug zaposlen ili ostvaruje druge redovite prihode, korisnik mirovine može odabrati isplatu mirovine u obliku iz članka 113. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona samo uz suglasnost bračnog druga.

(4) Korisnik mirovine mora odabrati isplatu mirovine u obliku iz članka 113. stavka 1. točaka 2. ili 4. ovoga Zakona ako u vrijeme umirovljenja ima bračnog druga koji je stariji od 50 godina, koji nije zaposlen i ne ostvaruje druge redovite prihode. Ako je bračni drug zaposlen ili ostvaruje druge redovite prihode, korisnik mirovine može odabrati isplatu mirovine u obliku iz članka 113. stavka 1. točaka 1. ili 3. ovoga Zakona samo uz suglasnost bračnog druga.

Vrste mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

Članak 115. (NN 115/18)

(1) Društvo koje isplaćuje mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja dužno je ponuditi doživotnu mirovinu, a može nuditi i privremenu mirovinu, promjenjivu mirovinu, djelomične jednokratne isplate i druge vrste mirovina prema svom mirovinskom programu.

(2) Privremena mirovina prema mirovinskom programu iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti najranije s navršenih 55 godina života, a doživotna mirovina prema mirovinskom programu iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti najranije s navršenih 60 godina života.

(3) Privremena starosna mirovina je obročna isplata u novcu, koju Društvo u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini, a koja ne može biti ugovorena na razdoblje kraće od pet godina.

(4) Promjenjiva mirovina je doživotna odnosno privremena mjesečna isplata u novcu koju Društvo isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini, a koja se mijenja sukladno kretanju vrijednosti sredstava tehničkih pričuva namijenjenih isplati ovih mirovina.

(5) Djelomična jednokratna isplata je isplata u novcu koju Društvo u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini, u visini od najviše 30 % od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu Društvu, pod uvjetom da korisniku nije isplaćena jednokratna isplata prema članku 127. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14. i 29/18.).

Usklađivanje mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 116. (NN 115/18)

(1) Društvo koje isplaćuje mirovine u sklopu obveznoga mirovinskog osiguranja dužno je usklađivati visinu mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište. Indeks potrošačkih cijena utvrđuje se prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

(2) Mogućnost dodatnog povećanja mirovina iz stavaka 1. ovoga članka s osnova raspoređivanja viška propisana je člankom 88. ovog Zakona.

Određivanje i opoziv imenovanih korisnika

Članak 117.

(1) Korisnik mirovine može u bilo koje vrijeme pisanim putem opozvati imenovanje ili imenovati drugog korisnika. Kod mirovina iz članka 113. stavka 1. točaka 2. i 4. ovoga Zakona to se može učiniti samo uz suglasnost bračnog druga.

(2) Ako korisnik mirovine u trenutku sklapanja ugovora ima maloljetnu djecu (djeca rođena u braku ili izvan braka ili posvojena te pastorčad uzeta na uzdržavanje), dužan ih je imenovati za korisnike do njihove 18. godine života.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na mirovine ostvarene u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(4) Ako imenovani korisnik koji prima zajamčenu isplatu umre prije isteka zajamčenog razdoblja, sav novčani iznos koji pripada tom korisniku bit će uključen u njegovu ostavinu.

(5) Ako korisnik mirovine nije imenovao korisnika sukladno odredbama ovoga Zakona, zajamčena isplata na koju bi imao pravo korisnik mirovine isplaćuje se sukladno odredbama zakona kojim je uređeno nasljeđivanje.

(6) Ako je korisnik mirovine izabrao isplatu mirovine u obliku navedenom u članku 113. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona te nakon toga umro, nadživjeli bračni drug može opozvati bilo koje imenovanje korisnika, osim ako su imenovani korisnici djeca umrlog korisnika mirovine mlađa od 18 godina života.

Pribavljanje podataka

Članak 118. (NN 115/18)

(1) Središnji registar osiguranika, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Porezna uprava, matični uredi i druge nadležne institucije dostavljaju Društvu podatke o korisnicima mirovine, članovima njihovih obitelji i imenovanim korisnicima koji su vezani za ostvarivanje ili prestanak prava na mirovinu iz ovoga Zakona.

(2) Nadležne institucije iz stavka 1. ovoga članka na obrazloženi zahtjev dostavljaju Društvu tražene podatke u roku od 15 dana od dana traženja.

(3) Kada je Društvo dužno isplatiti mirovinu ili zajamčene isplate, a osoba koja ima pravo na primitak tih isplata se ne može pronaći na adresi kojom raspolaže Društvo ili Društvo nema podatke o njezinu bankovnom računu, Društvo te podatke pribavlja od pravnih osoba, odnosno drugih tijela koja vode odgovarajuće registre.

Središnji registar osiguranika

Članak 119.

(1) U slučajevima primjene odredbi članka 112. stavka 2. na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnji registar osiguranika dužan je od Društva pribaviti podatke o mirovini koja bi se ostvarila iz obveznog mirovinskog osiguranja. Društvo je dužno dostaviti te podatke Središnjem registru osiguranika u roku od osam dana od dana traženja.

(2) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je u roku od osam dana od dana donošenja rješenja o ostvarenom pravu na osnovnu mirovinu člana obveznoga mirovinskog fonda, odnosno člana njegove obitelji izvijestiti Središnji registar osiguranika.

DIO III.   PONUDA MIROVINSKIH PROGRAMA

Osobe ovlaštene za ponudu mirovinskih programa

Članak 120. (NN 115/18)

(1) Ponudu mirovinskih programa, osim Društva, mogu obavljati i druge osobe u Republici Hrvatskoj, na temelju ugovora o poslovnoj suradnji, kada im je to dopušteno odredbama ovoga Zakona ili drugog zakona.

(2) Odredbe ovoga dijela Zakona na odgovarajući način primjenjuju se i na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice kada u skladu s odredbama ovoga Zakona nude mirovinski program u Republici Hrvatskoj.

Status osoba ovlaštenih za ponudu mirovinskih programa

Članak 121.

(1) U ponudi mirovinskih programa osobe iz članka 120. ovoga Zakona nastupaju kao prodajni zastupnici Društva na temelju pisanog ugovora sklopljenog s Društvom.

(2) Društvo je dužno obavijestiti Agenciju o svakom sklopljenom ugovoru iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Agencija će pravilnikom propisati način i rokove dostavljanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.

Zabrana ponude mirovinskih programa

Članak 122.

(1) Osobe iz članka 120. ovoga Zakona ne smiju nuditi mirovinske programe u vremenu u kojem im je Agencija, Hrvatska narodna banka, odnosno drugo nadležno tijelo oduzelo odobrenje za rad, u skladu s posebnim propisima.

(2) O ukidanju rješenja o odobrenju za rad mora se bez odgode obavijestiti Društvo s kojim je sklopljen ugovor o obavljanju poslova ponude mirovinskih programa.

(3) Agencija će pravilnikom propisati uvjete koje moraju ispunjavati osobe iz članka 120. ovoga Zakona, kao i fizičke osobe koje u tim pravnim osobama nude mirovinske programe, uvjete vezane uz način njihova poslovanja te uvjete vezane uz izvještavanje o ponudi mirovinskih programa.

Dužnosti osoba ovlaštenih za ponudu mirovinskih programa

Članak 123. (NN 115/18)

Osobe iz članka 120. ovoga Zakona ovlaštene za ponudu mirovinskih programa dužne su:

1. osigurati potencijalnim korisnicima mirovine dostupnost svih relevantnih dokumenata i podataka

2. pravodobno prosljeđivati Društvu prikupljene zahtjeve za sklapanje ugovora o mirovinama

3. u oglašavanju Društva koristiti se isključivo promidžbenim sadržajem koji odobri Društvo

4. ne davati lažne podatke ili podatke koji korisnike mirovine mogu dovesti u zabludu o stanju Društva, ne prešućivati bitne činjenice niti davati netočne navode o Društvu, njegovim ciljevima ulaganja, povezanim rizicima, prinosima ili bilo kojem drugom pitanju ili sadržaju vezanom uz Društvo, niti davati druge navode koji nisu u skladu s financijskim izvještajima Društva

5. odgovarati Društvu za greške ili propuste svojih zaposlenika te svako nepridržavanje ovoga Zakona i drugih propisa

6. upoznati potencijalnog korisnika mirovine o isplaćenom iznosu naknade koju mu Društvo isplaćuje te o naknadama koje korisnici mirovina plaćaju Društvu na temelju ugovora o mirovinama

7. upoznati potencijalnog korisnika mirovine da nudi mirovinske programe isplate mirovina samo za naznačeno Društvo ili da nudi mirovinske programe za više Društava

8. u svako doba postupati u skladu s ovim Zakonom i mjerodavnim propisima.

Naknada za rad osobama ovlaštenim za ponudu mirovinskih programa

Članak 124.

Osobe iz članka 120. ovoga Zakona primaju naknadu za rad isključivo od Društva.

 

GLAVA X.   UGOVOR O MIROVINI

Standardni obrazac

Članak 125.

Društvo mora imati standardni obrazac ugovora o mirovini za svaku vrstu mirovine koju isplaćuje.

Obveza sklapanja ugovora

Članak 126.

(1) Društvo koje isplaćuje mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja dužno je sklopiti ugovor o mirovini sa svakim članom obveznog mirovinskog fonda koji izabere to Društvo, kao i s članom obitelji preminulog člana obveznog mirovinskog fonda koji ima pravo na obiteljsku mirovinu na temelju odredbi zakona koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Društvo koje isplaćuje mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja obvezno je sklopiti ugovor o mirovini sa svakim članom dobrovoljnog mirovinskog fonda koji izabere to Društvo.

(2) Član obveznog fonda može sklopiti ugovor o mirovini samo s jednim Društvom.

(3) Članovi obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti korisnika mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, mogu sklopiti ugovor o mirovini pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.

Oblik i sadržaj ugovora o mirovini

Članak 127. (NN 115/18)

(1) Ugovor o mirovini mora biti sastavljen u pisanom obliku i sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1. tvrtku i sjedište Društva te ime i prezime osoba koje zastupaju Društvo

2. ime, prezime, adresu i osobni identifikacijski broj (OIB) korisnika mirovine i datum rođenja i spol

3. ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj (OIB) i datum rođenja i spol bračnog druga i imenovanog korisnika, kada je to potrebno sukladno odredbama ovoga Zakona

4. ime i prezime te adresu staratelja za korisnika obiteljske mirovine iz članka 112. stavka 3. ovoga Zakona, kada je primjenjivo

5. iznos mirovine i zajamčenih isplata, trajanje zajamčenog razdoblja, kao i kada je to potrebno sukladno odredbama ovoga Zakona, iznos koji se isplaćuje bračnom drugu ili imenovanom korisniku u slučaju smrti korisnika mirovine

6. način usklađivanja mirovine, kada je to potrebno sukladno odredbama ovoga Zakona

7. broj bankovnog računa korisnika mirovine

8. način isplate mirovine

9. visinu naknade Društvu iz članka 135. ovoga Zakona

10. postupak izvansudskog rješavanja sporova

11. druge podatke značajne za isplatu mirovine.

(2) Ugovor o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja mora sadržavati odredbu kojom je kao valuta ugovorne obveze Društva utvrđena valuta u službenoj uporabi u Republici Hrvatskoj.

(3) Sastavni dio ugovora o mirovini su pisana pravila Društva koja se odnose na navedene ugovore.

(4) U ugovoru o mirovini mora stajati odredba da je korisnik mirovine primio pisana pravila Društva koja se odnose na navedeni ugovor.

(5) Osoba koja sklopi ugovor o mirovini ne može raskinuti takav ugovor, niti sklopiti ugovor o mirovini s drugim Društvom, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.

(6) Osoba koja je sklopila ugovor o mirovini u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, uz pristanak Društva, može odabrati drugi oblik isplate sklapanjem s Društvom izmjene ugovora o mirovini.«.

(7) Osoba koja je sklopila ugovor o mirovini u okviru obveznog mirovinskog osiguranja može odabrati drugi oblik isplate mirovine sklapanjem s Društvom izmjene ugovora o mirovini.

Prethodna provjera obrasca ugovora

Članak 128.

(1) Društvo dostavlja Agenciji primjerak standardnog obrasca ugovora o mirovini, zajedno s pisanim pravilima Društva koja se odnose na taj ugovor, najmanje 60 dana prije nego što započne koristiti taj obrazac ugovora.

(2) Najkasnije 30 dana po primitku standardnog obrasca ugovora o mirovini, Agencija može iznijeti pisane primjedbe Društvu ako taj obrazac ugovora dovodi potencijalne korisnike mirovina u zabludu ili ako ne ispunjava uvjete iz ovoga Zakona i pisana pravila Društva koja se odnose na navedene ugovore.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka Agencija će pisanim putem zatražiti od Društva da obrazac izmijeni ili dopuni.

(4) Društvo ne smije koristiti obrazac ugovora o mirovini na koji je Agencija iznijela primjedbe. Društvo je dužno postupiti po primjedbama Agencije.

(5) Ako Društvo postupi protivno stavku 4. ovoga članka, ugovor je ništetan.

(6) Ako Agencija u roku iz stavka 2. ovoga članka ne iznese primjedbe na obrazac ugovora o mirovini, Društvo može koristiti taj obrazac ugovora.

Obavijest o promjenama standardnog obrasca ugovora

Članak 129. (NN 115/18)

Društvo je dužno izvijestiti Agenciju o svakoj promjeni standardnog obrasca ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja. Ako Agencija ne iznese primjedbe na te promjene u roku od 30 dana nakon njihova primitka, Društvo može izdati navedene ugovore na izmijenjenom obrascu.

Postupak izbora Društva u okviru obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 130. (NN 115/18)

(1) U okviru obveznog mirovinskog osiguranja izbor Društva obavlja se prijavom Središnjem registru osiguranika nakon ostvarenog prava na osnovnu mirovinu.

(2) Promjena izbora Društva može se obaviti prijavom iz stavka 1. ovoga članka u roku od 15 dana od dana prve prijave.

(3) Istekom roka iz stavka 2. ovoga članka izbor Društva ne može se promijeniti, niti opozvati te se smatra konačnim.

(4) Izabrano Društvo sa članom obveznog fonda, odnosno potencijalnim korisnikom mirovine zaključuje ugovor o mirovini nakon primitka podatka iz Središnjeg registra osiguranika o prijavi i o ukupnom iznosu kapitaliziranih sredstava na osobnom računu na dan zatvaranja osobnog računa.

(5) Općim aktom Središnjeg registra osiguranika, uz suglasnost Agencije, pobliže se uređuje:

– oblik i sadržaj prijave o izboru Društva

– postupak i rokovi izvještavanja izabranog Društva.

Postupak zatvaranja osobnog računa člana obveznog fonda

Članak 131. (NN 115/18)

(1) Postupak zatvaranja osobnog računa člana obveznog mirovinskog fonda Središnji registar osiguranika pokreće prvi radni dan nakon isteka roka iz članka 130. stavka 2. ovoga Zakona izdavanjem naloga odgovarajućem obveznom mirovinskom društvu da izvrši doznaku izabranom Društvu.

(2) Obvezno mirovinsko društvo doznakom putem Središnjeg registra osiguranika izvršava plaćanje izabranom Društvu najkasnije peti radni dan nakon što primi nalog od Središnjeg registra osiguranika.

(3) Doznaka obveznog mirovinskog društva obuhvaća sva sredstva koja su prikupljena na osobnom računu člana mirovinskog fonda i na nju se ne odnose nikakva potraživanja fonda, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova.

(4) Ako član obveznog mirovinskog fonda ne odabere Društvo u roku od šest mjeseci od ostvarivanja prava na mirovinu, član se raspoređuje u Društvo rasporedom Središnjeg registra osiguranika tako da sve članove u jednom mjesecu koji nisu odabrali Društvo rasporedi jednako u sva Društva na način kako je to propisano pravilnikom Agencije.

(5) Središnji registar osiguranika, uz suglasnost Agencije, donosi pravilnik kojim pobliže uređuje postupak zatvaranja osobnog računa, sadržaj naloga koji izdaje Središnji registar osiguranika obveznom mirovinskom društvu i doznake sredstava izabranom Društvu.

(6) Ako obvezno mirovinsko društvo ne izvrši doznaku u roku iz stavka 2. ovoga članka, iznosu doznake pridodaju se zatezne kamate prema stopi utvrđenoj posebnim zakonom.

45. Pravilnik o rasporedu člana obveznog mirovinskog fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo

Postupanje po uplati nakon sklapanja ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja

Članak 132. (NN 115/18)

(1) Ako dospjeli doprinosi na osobni račun člana obveznog fonda nisu pravodobno bili uplaćeni, odnosno ako je nakon sklapanja ugovora o mirovini korisniku mirovine naknadno uplaćen doprinos, obveznik plaćanja tog doprinosa svoju obvezu, s eventualno pripadajućom kamatom, izvršava uplatom Središnjem registru osiguranika koji ta sredstva prosljeđuje Društvu s kojim je korisnik mirovine sklopio ugovor o mirovini.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Društvo će sklopiti aneks ugovora o mirovini s korisnikom mirovine kojim će utvrditi novu svotu mirovine prema jediničnim iznosima početnih mirovina na dan sklapanja aneksa ugovora i uz odgovarajuću primjenu članka 135. ovoga Zakona.

Zabrana sklapanja ugovora o mirovini

Članak 133.

(1) Društvo ne smije sklopiti ugovor o mirovini kada financijsko stanje Društva pokazuje manjak u sredstvima tehničkih pričuva ili kada imenovani ovlašteni aktuar Društva obavijesti upravu Društva da će se takav manjak vjerojatno pojaviti te kada se steknu zakonski uvjeti za prestanak poslovanja tog Društva.

(2) Ako je ugovor o mirovini sklopljen unatoč postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, ugovor je ništetan.

Porezna davanja

Članak 134. (NN 115/18)

Plaćanje poreza ili drugih pristojbi na sredstva koja se doznačuju Društvu i koja su temelj za određivanje mirovine po ovome Zakonu, prigodom njihova prijenosa odnosno uplate u Društvo, uređeni su drugim propisima kojima se regulira plaćanje poreza i drugih pristojbi na sredstva koja se doznačuju Društvu u svrhu ostvarivanja prava na mirovinu.

Naknade Društvu

Članak 135. (NN 115/18)

(1) Društvo ima pravo na naknadu troškova koje naplaćuje od primljene doznake iz obveznog mirovinskog fonda i to:

– najviše do 1,5 % primljene doznake jednokratno i

– najviše do 0,17 % primljene doznake godišnje za vrijeme trajanja isplate mirovine.

(2) Odluku o visini naknada iz stavka 1. ovoga članka donosi Agencija za svaku godinu.

(3) Za jednokratnu isplatu iz članka 115. stavka 5. ovoga Zakona Društvo ne naplaćuje naknadu.

(4) Društvo koristi doznaku i jednokratnu uplatu za stvaranje sredstava tehničkih pričuva i za isplate utvrđene ugovorom o mirovini.

(5) Društvo ne može korisnicima mirovine ili imenovanim korisnicima iz obveznog mirovinskog osiguranja naplatiti druge naknade, osim naknada iz ovoga članka.

(6) Iznimno od odredbi ovoga članka Društvo ima pravo na naknadu iz članka 84. stavka 5. ovoga Zakona za upravljanje imovinom za pokriće tehničkih pričuva, u slučaju kada imovina za pokriće tehničkih pričuva prelazi 100 % vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je Društvo sklopilo.

 

GLAVA XI.   NADZOR NAD POSLOVANJEM

DIO I.   OPĆE ODREDBE

Nadzor

Članak 136. (NN 115/18)

(1) U smislu ovoga Zakona, nadzor je provjera posluje li subjekt nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, u skladu s drugim propisima, s propisima o upravljanju rizicima, kao i u skladu s vlastitim pravilima i standardima, pravilima struke te općenito na način koji omogućuje uredno funkcioniranje subjekta nadzora te provođenje mjera i aktivnosti radi otklanjanja utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.

(2) Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti te procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja subjekta nadzora, a radi zaštite interesa i prava korisnika mirovina i javnog interesa te doprinošenja stabilnosti financijskog sustava te promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.

(3) Nadzor se temelji na pristupu koji je prospektivan (okrenut mogućim budućim događajima) i zasnovan na rizicima.

(4) Temeljem odredaba ovoga Zakona Agencija provodi nadzor po službenoj dužnosti.

Predmet nadzora

Članak 137. (NN 115/18)

(1) Pri obavljanju nadzora Agencija posebice:

1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike i postupke te procjenjuje kvalitativne zahtjeve vezane za sustav upravljanja, koje je subjekt nadzora uspostavio radi usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

2. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju te procjenjuje sposobnost subjekta nadzora da identificira i upravlja rizicima.

(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen, ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.

(3) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, Agencija nadzire primjerenost procesa procjene kreditne sposobnosti koje je uspostavio subjekt nadzora u skladu s člankom 50. stavkom 5. ovoga Zakona, procjenjuje korištenje upućivanja na kreditne rejtinge, koje su dodijelile agencije za kreditni rejting kako je određeno u članku 3. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17. 11. 2009.), u politikama upravljanja rizicima koje se odnose na ulaganja subjekta nadzora i, prema potrebi, potiče ublažavanje učinka takvih upućivanja radi smanjenja isključivog i automatskog oslanjanja na takve kreditne rejtinge.

(4) Agencija će na temelju nadzora, provjera i procjena iz stavka 1. ovoga članka utvrditi posluje li subjekt nadzora u skladu sa zakonskim propisima, ima li subjekt nadzora uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj te stabilan sustav upravljanja u Društvu, kao i kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokrića rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju te upravlja li navedenim rizicima na primjeren način.

(5) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja nadzora za pojedini subjekt nadzora rukovodi veličinom i značajem subjekta nadzora, kao i opsegom, složenošću te pokazateljima njihova poslovanja.

Subjekti nadzora

Članak 138. (NN 115/18)

(1) Agencija provodi nadzor nad subjektima nadzora u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje Agencije, ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima i propisima donesenima na temelju istih.

(2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija primjenjuju se odredbe iz ovoga dijela Zakona, ako nije drugačije propisano.

(3) Na postupke iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. U postupcima koje vodi Agencija u pravilu odlučuje bez usmene rasprave.

(4) Agencija za potrebe nadzora ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u subjektima nadzora.

(5) Subjekti nadzora Agencije prema odredbama ovoga Zakona su:

1. Društva i njihove podružnice izvan Republike Hrvatske

2. podružnice institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz drugih država članica koje obavljaju poslove u Republici Hrvatskoj, u skladu s odredbama ovoga Zakona

3. institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice u dijelu u kojem obavljaju poslove izravno na području Republike Hrvatske, u skladu s odredbama ovoga Zakona

4. osobe koje nude mirovinske programe u ime i za račun Društava.

Naknada za nadzor

Članak 138.a (NN 115/18)

Za obavljanje nadzora subjekti nadzora iz članka 138. ovoga Zakona, osim subjekata nadzora iz članka 138. stavka 5. točke 4. ovoga Zakona te osoba iz članka 55. stavka 3. ovoga Zakona, plaćaju Agenciji naknadu za nadzor, čiju visinu, način izračuna i način plaćanja Agencija detaljnije propisuje pravilnikom.

DIO II.   POSTUPAK OBAVLJANJA NADZORA

Način obavljanja nadzora

Članak 139. (NN 115/18)

(1) Agencija provodi nadzor po službenoj dužnosti:

1. neposrednim nadzorom, u prostorijama subjekta nadzora ili pravne osobe s kojom je nadzirana osoba izravno ili neizravno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezana, pružatelja usluga na koje je subjekt nadzora izdvojio svoje poslove ili funkcije pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, provođenjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama te u prostorijama Agencije

2. posrednim nadzorom u prostorijama Agencije, na temelju analize izvještaja koje su subjekti nadzora dužni u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i prikupljanjem i provjerom podataka i saznanja iz drugih izvora te provjerom i procjenom poslovanja na temelju dostavljenih izvještaja i prikupljenih informacija, provođenjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama.

(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može biti redovni ili izvanredni.

(3) Nadzor obuhvaća odgovarajuću kombinaciju posrednih i neposrednih nadzora.

Osobe ovlaštene za nadzor

Članak 140.

(1) Nadzor obavljaju zaposlenici Agencije (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe Agencije).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje zadataka u vezi s nadzorom Agencija može zatražiti stručno sudjelovanje revizora, revizorskog društva ili druge stručno osposobljene osobe.

(3) Na osobe iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način propisi o izuzeću službene osobe i o tajnosti podataka koji se primjenjuju na zaposlenike Agencije.

Dostavljanje podataka na zahtjev Agencije

Članak 141. (NN 115/18)

(1) Na zahtjev Agencije, subjekt nadzora je dužan dostaviti ili učiniti dostupnom dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima potrebnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera koje Agencija ima na temelju ovoga Zakona i zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje Agencije te propisa donesenih na temelju tih zakona.

(2) Dokumentaciju, izvještaje i podatke iz stavka 1. ovoga članka Agenciji su dužni dostaviti članovi uprave, nadzornog odbora, prokuristi i druge relevantne osobe subjekta nadzora.

(3) Agencija je od osoba iz stavka 2. ovoga članka ovlaštena zatražiti pisano očitovanje o okolnostima iz stavka 1. ovoga članka ili ih pozvati da daju usmeno očitovanje.

(4) Ovlaštena osoba Agencije može provoditi razgovore s osobama iz stavka 2. ovoga članka radi dobivanja informacija potrebnih za obavljanje nadzora i ispunjavanje ciljeva nadzora.

Obavijest o neposrednom nadzoru

Članak 142.

(1) Prije početka obavljanja neposrednog nadzora subjektu nadzora dostavlja se pisana obavijest o neposrednom nadzoru koja sadrži najmanje:

1. predmet nadzora

2. podatke o osobama ovlaštenima za nadzor

3. naznaku lokacije na kojoj će se nadzor obavljati

4. datum početka obavljanja nadzora

5. vremensko razdoblje koje se nadzire.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i podatke koje je subjekt nadzora dužan pripremiti ovlaštenim osobama Agencije za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.

(3) Agencija može tijekom nadzora dopuniti obavijest o neposrednom nadzoru. Na dopunu obavijesti o neposrednom nadzoru se na odgovarajući način odnose odredbe stavka 1. ovoga članka.

(4) Obavijest o neposrednom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ovlaštena osoba Agencije može dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru i na dan početka provođenja nadzora ako je potrebno hitno provođenje nadzora ili nije moguće na drugi način postići svrhu nadzora.

Neposredni nadzor poslovanja

Članak 143.

(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, nakon zaprimanja obavijesti o neposrednom nadzoru, omogućiti obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovu ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima Agencija obavlja nadzor.

(2) Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora.

(3) Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor uručiti svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise s telefaks uređaja, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba. Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.

(4) Dokumentaciju, ispise, zapise i snimke iz stavka 3. ovoga članka, financijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku, ovlaštene osobe Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti subjektu nadzora, ali samo do pokretanja tih postupaka, kada ih predaju tijelu nadležnom za vođenje postupka.

(5) Relevantne osobe subjekta nadzora dužne su surađivati s ovlaštenom osobom Agencije, na njezin zahtjev provesti s njome razgovor te joj dati sve informacije bitne za obavljanje nadzora i ispunjavanje ciljeva nadzora.

Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora

Članak 144.

(1) Subjekt nadzora je dužan ovlaštenoj osobi Agencije osigurati prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja.

(2) Na zahtjev ovlaštene osobe Agencije, subjekt nadzora je dužan osigurati stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora.

(3) Nadzor poslovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba Agencije tijekom radnog vremena subjekta nadzora. Ako je zbog opsega ili prirode posla nužno, subjekt nadzora je dužan omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena.

Kontrola informacijskog sustava

Članak 145.

(1) Subjekt nadzora koji u svom poslovanju koristi informacijski sustav, dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije osigurati uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način.

(2) Subjekt nadzora je dužan na zahtjev ovlaštene osobe Agencije predati dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava. Iz dokumentacije moraju biti razvidne komponente informacijskog sustava. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenoj osobi uvid u:

1. programska rješenja

2. postupke obrade podataka korištenjem informacijske tehnologije

3. kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i

4. kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka.

Okončanje postupka neposrednog nadzora

Članak 146. (NN 115/18)

(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru koji se dostavlja subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica. Uprava subjekta nadzora dužna je bez odgode zapisnik o obavljenom nadzoru dostaviti nadzornom odboru ili drugom odgovarajućem nadzornom tijelu subjekta nadzora.

(2) Na dostavljeni zapisnik subjekt nadzora ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od 15 dana od dana primitka istog.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Agencija može odrediti rok kraći od petnaest dana kad je to potrebno u svrhu sprječavanja mogućih značajnih štetnih posljedica za subjekt nadzora, korisnike mirovina ili treće osobe.

(4) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, ili su iste utvrđene, ali su otklonjene do izrade zapisnika, to će se unijeti u zapisnik.

(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka Agencija će, po isteku roka za prigovor, donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora okončan.

Dopuna zapisnika

Članak 147. (NN 115/18)

Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, djelomično ili u potpunosti otklonjene nakon izrade i dostave zapisnika subjektu nadzora, a prije donošenja rješenja kojim se izriče odgovarajuća nadzorna mjera, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika i dostaviti je subjektu nadzora te ako su otklonjene sve utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, po isteku roka za prigovor donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti ili nepravilnosti utvrđene u zapisniku i dopuni zapisnika otklonjene i postupak nadzora okončan.

Prigovor na zapisnik i dopuna zapisnika

Članak 148. (NN 115/18)

(1) Prigovor na zapisnik mora sadržavati navode o okolnostima iz kojih proizlazi da je zapisnikom pogrešno utvrđeno postojanje određenih nedostataka, nezakonitosti ili nepravilnosti.

(2) Prigovoru na zapisnik moraju biti priloženi odgovarajući dokazi ako subjekt nadzora njima raspolaže.

(3) Ako Agencija ocijeni osnovanim pojedine ili sve navode iz prigovora na zapisnik, izradit će dopunu zapisnika i dostaviti je subjektu nadzora.

(4) Na prigovor na dopunu zapisnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavka 1. – 3. ovoga članka i članka 146. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Ako Agencija utvrdi da je prigovor subjekta nadzora na zapisnik, odnosno na dopunu zapisnika neosnovan, donijet će rješenje kojim će odlučiti o upravnoj stvari..

Posredni nadzor poslovanja

Članak 149. (NN 115/18)

(1) Ovlaštena osoba Agencije tijekom posrednog nadzora:

1. utvrđuje jesu li propisani izvještaji i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi

2. utvrđuje jesu li podaci u izvještajima ili drugoj traženoj dokumentaciji istiniti, točni i ispravni

3. utvrđuje posluje li subjekt nadzora u skladu s propisima o upravljanju rizicima, u skladu s drugim propisima određenim ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje subjekta nadzora i donesenim propisima na temelju istih

4. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju

5. putem odgovarajućih alata utvrđuje pogoršanje financijskih uvjeta Društva i prati otklanjanje navedenog pogoršanja.

(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen, ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.

Okončanje postupka posrednog nadzora

Članak 150. (NN 115/18)

(1) U slučaju utvrđenih nedostataka, nezakonitosti ili nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora, utvrđenih u postupku posrednog nadzora, ovlaštena osoba Agencije sastavlja zapisnik.

(2) Zapisnik o obavljenom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica odnosno opisom nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora utvrđenih u postupku nadzora.

(3) Na okončanje postupka posrednog nadzora na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 146. do 148. ovoga Zakona.

(4) Na temelju nalaza iz zapisnika iz ovoga članka Agencija je ovlaštena poduzeti sve nadzorne mjere kao i u slučaju neposrednog nadzora.

Nadzorne mjere

Članak 151.

(1) Na temelju provedenog postupka neposrednog ili posrednog nadzora Agencija može subjektu nadzora izreći nadzorne mjere propisane ovim Zakonom.

(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim zakonima i podzakonskim aktima te međunarodnim aktima i propisima.

(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim poslovnim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke, ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi s organizacijskim zahtjevima i upravljanjem rizicima.

(4) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu ili prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu, ako to u konkretnom slučaju smatra opravdanim i svrhovitim.

Neprimjereni utjecaj člana Društva

Članak 152.

(1) Ako je neprimjerenim utjecajem člana Društva upravljanje Društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Agencija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju, uz odgovarajuće nadzorne mjere, i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u vezi sa stjecanjem glasačkih prava vezanih za dionice članova Društva iz stavka 1. ovoga članka.

Vrste nadzornih mjera

Članak 153. (NN 115/18)

Agencija Društvu, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:

1. opomenu

2. otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti

3. posebne nadzorne mjere

4. ukidanje rješenja o odobrenju za rad za sve ili za pojedine poslove

5. ukidanje rješenja o odobrenju za stjecanje kvalificiranog udjela

6. ukidanje rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave

7. ukidanje rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

8. reorganizaciju Društva i imenovanje posebne uprave

9. likvidaciju Društva

10. podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

Preporuke upravi Društva

Članak 154.

(1) Kada Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja Društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je Društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje Društva i propisa donesenih na temelju istih ili ako Agencija smatra potrebnim da Društvo poduzme radnje i aktivnosti radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija će izreći preporuke upravi Društva.

(2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je Društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja propisa ovoga Zakona, te smjernice upravi Društva radi otklanjanja istih, te radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je Društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju.

(3) Uprava Društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije.

(4) Kako bi utvrdila poboljšanje poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je Društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija može provesti ponovni nadzor nad Društvom.

Opomena

Članak 155.

(1) Kada Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti, a priroda i opseg utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti nemaju značajan utjecaj i posljedice na poslovanje Društva, na tržište ili korisnike mirovina, Agencija može izreći opomenu Društvu.

(2) Agencija može opomenu javno objaviti.

(3) Opomena Agencije može sadržavati i nalog da Društvo ispravi utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti te rokove u kojima je Društvo dužno to učiniti i dinamiku obavještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima.

(4) Ako u roku iz stavka 3. ovoga članka Društvo ne postupi po nalogu Agencije iz stavka 3. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.

(5) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad Društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo je li Društvo postupilo po nalogu Agencije iz stavka 3. ovoga članka te jesu li utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti

Članak 156.

(1) Kada Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti, rješenjem će Društvu naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje subjekata nadzora i propisa na temelju istih.

(2) Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovoga članka navesti i rokove u kojima je Društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti.

Izvješće Društva s mišljenjem ovlaštenog revizora

Članak 157.

Ako pri obavljanju nadzora Agencija utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije koju je Društvo dužno voditi prema odredbama ovoga Zakona, na temelju njega donesenih propisa ili drugih zakona kojima se uređuje poslovanje Društva i propisa donesenih na temelju istih, odnosno ako utvrdi druge značajnije nezakonitosti, može naložiti Društvu da podnese izvješće o otklanjanju nezakonitosti ili nepravilnosti, kojemu je dužno priložiti mišljenje revizora iz kojeg je vidljivo jesu li nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene.

Izvješće o otklanjanju nezakonitosti ili nepravilnosti

Članak 158.

(1) Društvo je dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvješće o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.

(2) Izvješću iz stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene.

(3) Kada izvješće iz stavka 1. ovoga članka nije potpuno ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvješća i rok u kojemu se izvješće mora nadopuniti.

(4) Ako Agencija ne naloži nadopunu izvješća iz stavka 3. ovoga članka u roku od 60 dana od podnošenja izvješća, smatrat će se da su nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene.

Rješenje o otklanjanju nezakonitosti ili nepravilnosti

Članak 159.

(1) Ako Agencija iz izvještaja iz članka 158. ovoga Zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija može provesti ponovni nadzor nad Društvom odnosno subjektom nadzora u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Posebne nadzorne mjere

Članak 160. (NN 115/18)

(1) Agencija je ovlaštena Društvu izreći posebne nadzorne mjere iz stavka 2. ovoga članka u sljedećim slučajevima:

1. ako Društvo nije postupilo u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti iz članka 156. ovoga Zakona

2. ako Društvo nije uspostavilo, ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane odredbama glave V. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju

3. ako je kapital Društva ispod propisanog minimuma iz članka 80. ili članka 81. ovoga Zakona

4. ako Društvo ne poštuje odredbe ovoga Zakona koje se odnose na financijsko upravljanje Društvom i upravljanje rizicima

5. ako Društvo nije osiguralo dostatne tehničke pričuve s obzirom na cjelokupno poslovanje ili ne raspolaže dostatnom imovinom za pokriće tehničkih pričuva

6. u drugim slučajevima kada Agencija utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona i/ili relevantnih propisa, a takva mjera je potrebna kako bi se takvo kršenje obustavilo i/ili uspostavilo zakonito postupanje i/ili osiguralo poštivanje ovoga Zakona i/ili drugih relevantnih propisa.

(2) Ako nastupe okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može izreći sljedeće posebne nadzorne mjere:

1. naložiti Društvu da poveća kapital na razinu predviđenu člankom 80. ili člankom 81. ovoga Zakona

2. naložiti nadzornom odboru Društva, odnosno drugom nadzornom tijelu mirovinskog osiguravajućeg društva, da razriješi člana uprave i/ili da imenuje novog člana uprave

3. naložiti Društvu da sazove glavnu skupštinu i predloži odgovarajuća rješenja, kao što su povećanje kapitala, opoziv člana nadzornog odbora i/ili izbor novog člana nadzornog odbora

4. privremeno zabraniti Društvu sklapanje poslova s pojedinim svojim dioničarima, članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i društvima koji su s Društvom u odnosu uske povezanosti

5. naložiti Društvu da uspostavi, provodi ili poboljša organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje Društva propisane odredbama glave V. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju

6. naložiti Društvu poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima

7. naložiti Društvu da u daljnjem poslovanju smanjuje rizike koji su povezani s poslovanjem Društva

8. naložiti Društvu smanjenje troškova poslovanja, uključujući ograničenje plaća i drugih primanja članova uprave, nadzornog odbora, prokurista i zaposlenika Društva

9. naložiti nadzornom odboru Društva da imenuje odgovarajuće odbore za pojedina područja poslovanja koja su u nadležnosti nadzornog odbora

10. naložiti Društvu da promijeni, smanji ili prestane obavljati određenu aktivnost za koju Agencija utvrdi da je prouzročila značajne gubitke ili da predstavlja veliki rizik za Društvo

11. zabraniti Društvu isplatu akontacije dobiti ili dividende, dobiti ili dividende ili obavljanje isplata određenim osobama pri čemu će Agencija uzeti u obzir svu zadržanu dobit Društva kao i dobit ili dividendu koja nije isplaćena do dana donošenja te mjere

12. zabraniti Društvu sklapanje poslova s pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, prokuristima, društvima i osobama koje su usko povezane s Društvom ili su s njim povezane osobe u smislu Zakona o trgovačkim društvima

13. ograničiti ili zabraniti Društvu slobodno raspolaganje imovinom

14. naložiti Društvu druge razmjerne mjere koje su potrebne da bi ono poslovalo u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih zakona kojima se utvrđuje poslovanje Društva te propisa donesenih na temelju istih.

(3) Agencija će rješenjem iz stavka 2. ovoga članka odrediti primjeren rok za poduzimanje mjera iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Društvo je dužno Agenciji dostaviti izvještaj o provedbi naloženih mjera iz stavka 2. ovoga članka, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 157. i članka 158. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.

Neposredno odlučivanje

Članak 161.

Ako je donošenje mjera iz članka 160. ovoga Zakona potrebno radi zaštite korisnika mirovina ili javnog interesa, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati pri čemu su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnim, Agencija može o istima neposredno riješiti u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Ukidanje rješenja o odobrenju za rad

Članak 162. (NN 115/18)

(1) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu:

1. ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za rad izdano na temelju neistinitih, netočnih ili prešućenih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

2. ako Društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano

3. ako Agencija ocijeni da se poslovanje Društva ne vodi pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu s dobrom poslovnom praksom

4. ako je Društvo teže ili sustavno kršilo odredbe ovoga Zakona ili propise donesene na temelju ovoga Zakona

5. ako Društvo ne održava kapital iz članka 80. ovoga Zakona

6. ako Društvo ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti ili nepravilnosti iz članka 156. ovoga Zakona ili posebne nadzorne mjere iz članka 160. ovoga Zakona

7. ako Društvo krši odredbe o pravodobnom i točnom izvješćivanju Agencije, više od dva puta u razdoblju od tri godine, ili ako na drugi način onemogućava nadzor Agencije nad svojim poslovanjem

8. ako Društvo obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost

9. ako Društvo nije organiziralo poslovanje ili ne vodi svoje poslovne knjige, ili administrativnu i drugu poslovnu dokumentaciju, na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li Društvo u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima, ili u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa koji su na temelju istih doneseni i drugih propisa kojih se dužno pridržavati

10. ako Društvo sustavno i/ili teško krši organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 49. do 58. ovoga Zakona ili pravilnika Agencije koji te uvjete pobliže uređuju

11. ako nastupi razlog za ukidanje rješenja o odobrenju za rad propisan drugim odredbama ovoga Zakona

12. ako Društvo ne započne obavljati poslove u roku od godine dana od izdavanja odobrenja za rad, istekom navedenoga roka

13. ako Društvo u roku iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona ne podnese prijavu za upis u sudski registar, istekom navedenog roka

14. ako Društvo ne štiti interese korisnika mirovina na odgovarajući način

15. ako u slučaju prekogranične djelatnosti Društvo ne poštuje zahtjeve socijalnog i radnog prava države članice domaćina mjerodavnog za područje programa strukovnog mirovinskog osiguranja.

(2) O ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu te o razlozima ukidanja o odobrenju za rad, Agencija mora bez odgode obavijestiti Društvo i nadležni trgovački sud, a u slučaju da Društvo obavlja poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u roku od 15 dana i EIOPA-u.

(3) Ponovni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona osnivači Društva odnosno Društvo ne mogu podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana izvršnosti rješenja o ukidanju rješenja o odobrenju za rad.

Nadležnost Agencije za nadzor nad poslovanjem institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i njegove podružnice u Republici Hrvatskoj

Članak 163.

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje u vezi s poslovima koje izravno pruža i obavlja u Republici Hrvatskoj te nad podružnicom institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, u opsegu utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Agencija je nadležna za nadzor institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje u Republici Hrvatskoj posluje putem podružnice, u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta iz članka 48. ovoga Zakona.

Ovlasti nadležnog tijela u obavljanju nadzora nad radom podružnice institucije za strukovno mirovinsko osiguranje

Članak 164.

(1) Ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje posluje putem podružnice na području Republike Hrvatske, nadležno tijelo države članice na području Republike Hrvatske može:

1. obaviti izravni nadzor poslovanja samostalno ili putem osobe koju je ono ovlastilo, po prethodnoj obavijesti Agenciji, ili

2. zatražiti od Agencije obavljanje izravnog nadzora poslovanja podružnice institucije za strukovno mirovinsko osiguranje na području Republike Hrvatske.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija je ovlaštena obaviti neposredni nadzor podružnice institucije za strukovno mirovinsko osiguranje radi zaštite interesa korisnika mirovina ili radi zaštite javnog interesa.

(3) Nadležno tijelo države članice ovlašteno je sudjelovati u neposrednom nadzoru iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, neovisno o tome tko obavlja neposredni nadzor nad poslovanjem podružnice.

Ovlasti Agencije u obavljanju nadzora nad institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje

Članak 165.

(1) Ako Agencija utvrdi da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koje izravno pruža usluge u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa i drugih zakona kojim se određuje poslovanje subjekta nadzora te propisa donesenih na temelju istih, ili u slučaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koje putem podružnice obavlja poslove u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama ovoga Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih zakona kojim se određuje poslovanje subjekta nadzora te propisa donesenih na temelju istih, zbog čega bi se mogle izreći nadzorne mjere iz članka 153. ovoga Zakona, zahtijevat će od mirovinskog osiguravajućeg društva da u određenom roku otkloni utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti i o tome dostavi dokaze Agenciji.

(2) Ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz stavka 1. ovoga članka, istekom roka koji je odredila Agencija ne otkloni utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti te Agenciji ne dostavi dokaze o otklanjanju istih, Agencija će o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice.

(3) Ako nadležno tijelo države članice u roku od 60 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 2. ovoga članka ne poduzme nikakve mjere ili su te mjere neodgovarajuće u toj mjeri da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nastavlja s kršenjem odredbi ovoga Zakona, Agencija će obavijestiti nadležno tijelo države članice o mjerama koje će Agencija poduzeti kako bi se institucija za strukovno mirovinsko osiguranje spriječilo u kršenju odredbi ovoga Zakona.

(4) Nakon dostave obavijesti iz stavka 3. ovoga članka nadležnom tijelu države članice, Agencija će instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje iz stavka 1. ovoga članka naložiti nadzorne mjere u okviru svojih ovlasti.

(5) Ako unatoč mjerama iz stavka 4. ovoga članka institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nastavi kršiti odredbe ovoga Zakona, Agencija će donijeti rješenje o zabrani poslovanja institucije za strukovno mirovinsko osiguranje na području Republike Hrvatske i u slučaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje obavlja poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice i EIOPA-u.

(6) Agencija može u statističke svrhe zahtijevati od svih mirovinskih osiguravajućih društava iz drugih država članica koja su osnovala podružnicu na području Republike Hrvatske periodičke izvještaje o aktivnostima tih podružnica.

(7) U svrhu izvršavanja svojih ovlasti Agencija može zahtijevati od institucije za strukovno mirovinsko osiguranje dostavu podataka nužnih za nadzor.

(8) Prije postupanja u skladu sa stavcima 1. do 4. ovoga članka, Agencija može u hitnim slučajevima izreći mjere koje su nužne za zaštitu interesa korisnika mirovina ili javnog interesa. Agencija će, u tom slučaju, što je prije moguće o izrečenim mjerama obavijestiti EIOPA-u i nadležna tijela država članica kojih se to tiče.

Postupanje Agencije kada je nadležnom tijelu iz države članice oduzeto odobrenje za rad

Članak 166.

Kada Agencija zaprimi obavijest nadležnog tijela države članice da je institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koje obavlja poslove iz članka 9. stavka 1. točke 3. na području Republike Hrvatske oduzeto odobrenje za rad, u cijelosti ili u odnosu na pojedine poslove, Agencija može poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu interesa korisnika mirovina, uključujući, između ostaloga, i zabranu obavljanja transakcija ili zabranu ponude mirovinskih programa na području Republike Hrvatske.

Nadležnost Agencije za nadzor nad osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa i nad drugim osobama

Članak 167. (NN 118/15)

(1) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa iz članaka 120. do 124. ovoga Zakona, u mjeri i opsegu kao nad Društvom.

(2) Kada Agencija obavlja nadzor nad osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa, Društvo koje je s istima sklopilo ugovor iz članka 120. ovoga Zakona dužno je Agenciji pružiti sve podatke potrebne za nadzor.

(3) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka Agencija obavlja pregledom poslovne dokumentacije te ostale dokumentacije, ispisa, zapisa i snimki iz članka 143. stavka 3. ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na ponudu mirovinskih programa ovlaštena ih je privremeno oduzeti u skladu s člankom 143. stavkom 4. ovoga Zakona, te uzimanjem izjava od članova uprave i drugih relevantnih osoba subjekta nadzora te članova nadzornog odbora i prokurista, kada je to primjenjivo.

(4) Agencija može osobi koja obavlja poslove ponude mirovinskih programa naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 156.,158. i 159. ovoga Zakona.

(5) Agencija može naložiti Društvu raskidanje ili otkaz ugovora o poslovnoj suradnji s osobom koja obavlja poslove ponude mirovinskih programa.

(6) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad osobama koje obavljaju poslove ponude mirovinskih programa Društva iz članka 138. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona, odnosno podružnica Društva iz članka 138. stavka 5. točke 2. ovoga Zakona, u mjeri i opsegu kao nad Društvom, te u skladu sa stavcima 2. do 5. ovoga članka.

(7) Agencija je ovlaštena za obavljanje nadzora nad drugim osobama koje bez odobrenja predviđenog odredbama članka 15. ovoga Zakona obavljaju poslove Društva u Republici Hrvatskoj, kao i za obavljanje nadzora nad osobama koje bez ugovora o poslovnoj suradnji predviđenog člankom 120. stavkom 1. ovoga Zakona vrše ponudu mirovinskih programa u Republici Hrvatskoj.

DIO III.   POSEBNA UPRAVA

Odluka o posebnoj upravi

Članak 168.

(1) Agencija može donijeti rješenje o posebnoj upravi u sljedećim slučajevima:

1. ako su Društvu određene posebne nadzorne mjere iz članka 160. ovoga Zakona, a Društvo nije, u rokovima određenim za provedbu posebnih nadzornih mjera, započelo njihovu provedbu, odnosno nije ih provelo

2. ako Društvo, unatoč provedenim posebnim nadzornim mjerama, ne dostigne potrebnu granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona

3. ako bi daljnje poslovanje Društva moglo ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost, odnosno sigurnost korisnika mirovine.

(2) Rješenjem o imenovanju posebne uprave Agencija će odrediti rok trajanja posebne uprave.

Članovi posebne uprave

Članak 169.

Rješenjem o imenovanju posebne uprave Agencija će imenovati dva ili više posebnih upravitelja koji su članovi posebne uprave Društva te odrediti vrstu i opseg poslova koje obavlja pojedini posebni upravitelj.

Upis u sudski registar

Članak 170.

(1) Agencija donosi rješenje o imenovanju posebne uprave koje se upisuje u sudski registar.

(2) Prijedlog za upis podataka iz stavka 1. ovoga članka posebna uprava mora uložiti u roku od tri dana nakon primitka odluke. Prijedlogu mora biti priloženo rješenje Agencije o imenovanju posebne uprave.

Pravne posljedice posebne uprave

Članak 171.

(1) Za vrijeme trajanja posebne uprave obavljanje nadležnosti nadzornog odbora preuzima Agencija.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, Agencija ima pravo davati posebnom upravitelju obvezujuće upute za reorganizaciju i vođenje poslova Društva. Agencija će opozvati imenovanje posebnog upravitelja ako ne postupa sukladno navedenim uputama i odredbama ovoga Zakona.

(3) Posebni upravitelj preuzima obveze člana uprave Društva osim ako Agencija uputama iz stavka 2. ovoga članka ne odredi drugačije.

(4) Danom donošenja rješenja o imenovanju posebne uprave prestaju sve nadležnosti i ovlasti članova uprave i nadzornog odbora Društva, kao i nadležnosti glavne skupštine, osim nadležnosti iz članka 174. i članka 175. stavka 4. ovoga Zakona.

(5) Rješenjem o imenovanju posebne uprave istodobno se ukida rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana uprave osobama koje su obavljale funkciju člana uprave Društva do imenovanja posebne uprave.

Ovlasti za vrijeme trajanja posebne uprave

Članak 172.

(1) Osobe koje su obavljale funkciju člana uprave Društva do imenovanja posebne uprave dužne su posebnoj upravi neodgodivo omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i drugoj dokumentaciji Društva te pripremiti izvješće o primopredaji poslova.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na zahtjev posebne uprave, odnosno pojedinog posebnog upravitelja dati sva objašnjenja, odnosno dodatna izvješća o poslovanju Društva.

(3) Posebni upravitelj ima pravo udaljiti osobu koja ga ometa u radu, a s obzirom na okolnosti slučaja može zatražiti i pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova.

Izvješća posebne uprave

Članak 173.

(1) Posebna uprava dužna je najmanje svaka tri mjeseca sastaviti i predati Agenciji izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja Društva pod posebnom upravom.

(2) Posebna uprava dužna je, u roku od devet mjeseci nakon imenovanja posebne uprave, predati Agenciji izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja Društva pod posebnom upravom, zajedno s ocjenom stabilnosti Društva i mogućnosti za daljnje poslovanje Društva, koje obuhvaća:

1. ocjenu i posljedice preuzimanja gubitaka Društva od strane dioničara Društva

2. mogućnosti alokacije i disperzije ostalih gubitaka Društva

3. nepredviđene rashode koji mogu utjecati na obveze Društva

4. ocjenu mogućih mjera za otklanjanje financijskih poteškoća Društva uključujući prijenos ugovora o mirovini, s procjenom troškova provedbe tih mjera

5. procjenu uvjeta za početak prisilne likvidacije, odnosno stečaja Društva.

Povećanje temeljnog kapitala radi osiguranja financijske stabilnosti Društva

Članak 174.

(1) Ako Agencija na temelju izvješća posebne uprave iz članka 173. ovoga Zakona procijeni da je radi osiguranja minimalnog kapitala Društva, odnosno radi otklanjanja uzroka nelikvidnosti ili nesolventnosti Društva nužno povećati temeljni kapital Društva novim novčanim ulozima, naložit će posebnoj upravi da sazove glavnu skupštinu Društva i predloži joj prihvaćanje odluke o takvom povećanju temeljnog kapitala.

(2) Posebna uprava dužna je objaviti saziv glavne skupštine radi odlučivanja o povećanju temeljnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od osam dana nakon primitka naloga Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U pozivu na glavnu skupštinu dioničari moraju biti upozoreni na pravne posljedice iz članka 181. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

Ocjena rezultata posebne uprave

Članak 175.

(1) Agencija je dužna najmanje jednom u tri mjeseca ocijeniti rezultate posebne uprave.

(2) Agencija je dužna prihvatiti završnu ocjenu rezultata posebne uprave najmanje tri mjeseca nakon primitka izvješća iz članka 173. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ako Agencija procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje Društva poboljšalo do mjere da je Društvo dostiglo potrebnu granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona, odnosno da je u stanju redovito izvršavati dospjele obveze, Agencija će rješenjem naložiti posebnoj upravi da u roku od osam dana od dostave rješenja sazove glavnu skupštinu Društva koja se mora održati najkasnije u roku od dva mjeseca od dostave tog rješenja.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka glavna skupština izabire nadzorni odbor čime prestaju ovlasti Agencije iz članka 171. ovoga Zakona. Nadzorni odbor će nakon dobivanja odobrenja iz članka 41. ovoga Zakona imenovati upravu Društva. Danom imenovanja uprave Društva prestaju ovlasti posebne uprave.

(5) Ako Agencija procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje Društva nije poboljšalo do mjere da Društvo dostigne potrebnu granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona, odnosno da bi bilo u stanju izvršavati dospjele obveze, može donijeti rješenje o produženju rada posebne uprave na rok od najviše šest mjeseci ako ne postoje uvjeti za podnošenje prijedloga za otvaranje stečaja nad Društvom i ako Agencija procijeni da će Društvo u sljedećih šest mjeseci dostići potrebnu granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona. Ako ne donese navedeno rješenje, Agencija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad, a u slučaju postojanja stečajnog razloga, podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

 

GLAVA XII.   LIKVIDACIJA DRUŠTVA

DIO I.   REDOVITA LIKVIDACIJA DRUŠTVA

Odluka glavne skupštine o pokretanju likvidacijskog postupka

Članak 176.

(1) Glavna skupština može biti sazvana i na njoj donesena odluka o prestanku Društva ili odluka o promjeni poslova na način da Društvo više ne obavlja poslove iz članka 9. ovoga Zakona, samo uz prethodnu suglasnost Agencije.

(2) Uprava i nadzorni odbor Društva dužni su prije sazivanja glavne skupštine zatražiti suglasnost Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Agencija je dužna odlučiti o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

(4) Ako Agencija u roku iz stavka 3. ovoga članka odbije dati suglasnost, na glavnoj skupštini se ne može donijeti odluka o prestanku Društva ili promjeni djelatnosti na način da Društvo više ne obavlja poslove iz članka 9. ovoga Zakona.

(5) Ako Agencija ne odluči o zahtjevu u roku iz stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da je suglasnost dana.

(6) Ako glavna skupština donese odluku protivno stavku 1. i stavku 5. ovoga članka, ta odluka neće proizvoditi pravne učinke i neće se upisati u sudski registar.

(7) Agencija je dužna o davanju suglasnosti na odluku iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti EIOPA-u.

Likvidator Društva

Članak 177.

(1) Likvidatorom Društva može biti imenovana samo fizička osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave Društva iz članka 38. ovoga Zakona.

(2) Društvo mora imati najmanje dva likvidatora koji ga zajedno zastupaju.

Ograničenje odobrenja za rad

Članak 178.

(1) Uprava, odnosno likvidatori Društva dužni su Agenciju obavijestiti o odluci iz članka 176. stavka 1. ovoga Zakona sljedećega radnog dana nakon donošenja odluke.

(2) Agencija će na temelju obavijesti iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje kojim će:

1. ograničiti važenje odobrenja za rad na poslove koji su potrebni radi provedbe likvidacije Društva

2. odrediti u kojem se opsegu na Društvo u likvidaciji primjenjuju pravila o ograničavanju rizika.

(3) Nakon započete likvidacije Društvo može obavljati još samo poslove određene rješenjem iz stavka 2. ovoga članka i poslove koji su potrebni za prijenos portfelja na drugu osobu.

(4) Ako se rješenje iz stavka 2. ovoga članka odnosi na Društvo koje ima podružnicu u državi članici, Agencija je dužna prije izdavanja rješenja obavijestiti nadležno tijelo države članice Europskog gospodarskog prostora.

(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati pravne posljedice i stvarne učinke donesenog rješenja.

(6) Ako zbog zaštite interesa korisnika mirovina ili zbog zaštite javnog interesa nije moguće odgoditi donošenje rješenja iz stavka 4. ovoga članka, Agencija je dužna obavijestiti nadležno tijelo odmah po donošenju rješenja.

Obveze likvidatora Društva

Članak 179.

Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah obavijestiti Agenciju.

Ponovno stjecanje odobrenja za rad

Članak 180.

(1) Ako glavna skupština Društva donese odluku da Društvo nastavlja s obavljanjem poslova, Društvo može ponovno početi obavljati poslove iz članka 9. ovoga Zakona samo ako ponovno stekne odobrenje za rad Agencije.

(2) Zahtjevu za upis odluke iz stavka 1. ovoga članka u sudski registar treba priložiti novo odobrenje za rad Agencije.

DIO II.   PRISILNA LIKVIDACIJA DRUŠTVA

Razlozi za početak prisilne likvidacije

Članak 181.

(1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu, osim u slučajevima propisanim člankom 162. ovoga Zakona, i u sljedećim slučajevima:

1. ako na temelju izvješća iz članka 173. stavka 2. ovoga Zakona procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje nije poboljšalo do mjere da Društvo dostiže potrebnu granicu solventnosti iz članka 80. ovoga Zakona te da ne postoje uvjeti za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka

2. ako glavna skupština Društva sazvana po članku 174. ovoga Zakona odbije donijeti odluku o povećanju temeljnog kapitala Društva ili je donese, ali prva prodaja dionica ne uspije.

(2) Agencija je dužna donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu u roku od osam dana koji teče:

1. u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka od dana isteka roka za prihvaćanje konačnog izvješća o ocjeni rezultata posebne uprave iz članka 175. stavka 2. ovoga Zakona

2. u slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka od dana kada je glavna skupština odbacila prijedlog odluke iz članka 174. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno od dana kada je istekao rok za upis i uplatu dionica na temelju bezuspješne prve prodaje.

Članak 182. (NN 115/18)

Brisan.

Obavijest nadležnim tijelima država članica o početku postupka prisilne likvidacije

Članak 183.

(1) Na postupak prisilne likvidacije Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koje ima podružnicu u drugoj državi članici Europskog gospodarskog prostora, isključivo je nadležna Agencija.

(2) Agencija je dužna o izdanom rješenju o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu neodgodivo obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj je podružnica tog Društva.

(3) Na postupak prisilne likvidacije Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u drugoj državi članici primjenjuju se pravni propisi Republike Hrvatske.

Učinkovitost odluke o prestanku Društva

Članak 184. (NN 115/18)

Rješenje nadležnog tijela države članice o prestanku važenja odobrenja za rad institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz druge države članice koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, ima jednak pravni učinak kao rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu prema ovom Zakonu, te bez posebnog postupka priznanja i izvršenja ima neposredni učinak na području Republike Hrvatske i u državi članici.

Objava sažetka odluke o početku postupka prisilne likvidacije u Službenom listu Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora

Članak 185.

Rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u drugoj državi članici Agencija je dužna objaviti u »Narodnim novinama«, a sažetak rješenja dužna je objaviti u Službenom listu Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Na isti način dužno je postupiti nadležno tijelo države članice u slučaju prestanka važenja odobrenja za rad mirovinskog osiguravajućeg društva koje ima sjedište u toj državi članici, a podružnicu u Republici Hrvatskoj.

Obavještavanje poznatih vjerovnika o početku postupka prisilne likvidacije

Članak 186.

(1) O početku postupka prisilne likvidacije Društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima podružnicu u državi članici likvidatori su dužni obavijestiti sve poznate vjerovnike Društva koji imaju sjedište, odnosno adresu na području država članica.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka obvezno mora sadržavati:

– ime i naslov tijela koje će voditi postupak prisilne likvidacije i tijela kojem je potrebno poslati prijavu tražbina

– rok za prijavu tražbina i pravne posljedice ako ih vjerovnik ne prijavi

– prava i dužnosti vjerovnika u postupku prisilne likvidacije, prije svega, jesu li vjerovnici s privilegiranim tražbinama i vjerovnici čije su tražbine osigurane stvarnim pravima dužni podnijeti prijavu

– učinke početka postupka prisilne likvidacije na ugovore o mirovini, posebno na datum prestanka njihove valjanosti i posljedicama na prava i dužnosti korisnika mirovina odnosno Društva.

(3) Likvidatori Društva sa sjedištem u državi članici koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj dužni su postupiti u skladu s odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Prijava tražbina vjerovnika

Članak 187.

Vjerovnik prijavljuje tražbinu u likvidacijsku masu na službenom jeziku države članice u kojoj ima prebivalište, odnosno sjedište.

Primjena odredaba u postupku stečaja Društva

Članak 188. (NN 115/18)

(1) U slučaju početka stečajnog postupka nad Društvom koje ima podružnicu u državi članici, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 184., 185. i 187. ovoga Zakona.

(2) Sažetak odluke o početku stečajnog postupka objavljuje se u Službenom listu Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora.

Likvidator

Članak 189.

Rješenjem o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Društvu Agencija će imenovati dva ili više likvidatora te odrediti vrstu i opseg poslova koje obavlja pojedini likvidator.

Pravne posljedice prisilne likvidacije

Članak 190.

(1) Danom izvršnosti rješenja o ukidanju rješenja o odobrenju za rad prestaju sve nadležnosti i ovlasti članova uprave i članova nadzornog odbora Društva te ovlasti glavne skupštine, osim ovlasti podnošenja tužbe nadležnom upravnom sudu protiv rješenja Agencije iz članka 181. ovoga Zakona.

(2) U postupku prisilne likvidacije nadležnosti nadzornog odbora Društva i nadležnosti glavne skupštine, osim nadležnosti navedene u stavku 1. ovoga članka, preuzima Agencija.

Postupak prisilne likvidacije

Članak 191.

Ako odredbama ovoga Zakona nije drugačije određeno, na postupak prisilne likvidacije na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o likvidaciji dioničkog društva iz zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

Zabrana sklapanja novih poslova

Članak 192.

Za vrijeme postupka prisilne likvidacije Društvo ne smije sklapati nove poslove, osim onih koji su nužni radi unovčenja likvidacijske mase i onih koji su potrebni za prijenos portfelja ugovora o mirovini na drugu osobu.

Nastupanje stečajnog razloga

Članak 193.

Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah obavijestiti Agenciju.

 

GLAVA XIII.   STEČAJ

Primjena odredaba o stečajnom postupku

Članak 194.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na stečajni postupak nad Društvom primjenjuju se odredbe zakona koji uređuju stečaj trgovačkih društava.

Stečajni razlozi

Članak 195.

Agencija podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u sljedećim slučajevima:

1. ako na temelju izvješća iz članka 173. stavka 2. ovoga Zakona procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave financijsko stanje nije poboljšalo te da Društvo nije u stanju ispunjavati tekuće dospjele obveze

2. ako prilikom obavljanja nadzora nad Društvom utvrdi postojanje kojeg od zakonom propisanih stečajnih razloga.

Obavještavanje Agencije

Članak 196. (NN 115/18)

Rješenje o otvaranju, obustavi ili zaključenju stečajnog postupka nad Društvom nadležni sud dostavlja i Agenciji.

Izuzeće iz stečajne mase i tražbine viših isplatnih redova

Članak 197.

(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva ugovora o mirovini izuzeta je iz stečajne mase.

(2) U tražbine prvog višeg isplatnog reda, osim onih utvrđenih zakonom koji uređuje stečajni postupak, spadaju i tražbine iz ugovora o mirovini, za koje se nisu mogle namiriti iz imovine za pokriće tehničkih pričuva.

 

GLAVA XIV.   SURADNJA S DRUGIM NADLEŽNIM TIJELIMA

Suradnja s drugim nadzornim tijelima Republike Hrvatske

Članak 198. (NN 115/18)

(1) Člancima 68. i 68.a ovoga Zakona ne sprječava se ni jedno od sljedećeg:

1. razmjena informacija između nadležnih tijela u istoj državi članici pri obavljanju njihovih nadzornih funkcija

2. razmjena informacija između nadležnih tijela u različitim državama članicama pri obavljanju njihovih nadzornih funkcija

3. razmjena informacija između nadležnih tijela i bilo kojeg od sljedećih tijela ili osoba koje se nalaze u istoj državi članici prilikom obavljanja njihovih nadzornih funkcija:

a) tijela nadležnih za nadzor nad subjektima u financijskom sektoru i drugim financijskim organizacijama te tijela nadležnih za nadzor nad financijskim tržištima

b) tijela zaduženih za održavanje stabilnosti financijskog sustava u državama članicama primjenom makrobonitetnih pravila

c) tijela uključenih u likvidaciju ili stečaj Društva

d) reorganizacijskih tijela čiji je cilj zaštita stabilnosti financijskog sustava

e) osoba nadležnih za obavljanje zakonom propisanih revizija financijskih izvještaja Društva, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, društava za osiguranje i ostalih financijskih institucija

4. otkrivanje informacija potrebnih za obavljanje njihovih dužnosti tijelima koja provode likvidaciju Društva.

(2) Informacije koje prime tijela i osobe iz stavka 1. podliježu pravilima u pogledu poslovne tajne utvrđenima u članku 68. ovoga Zakona.

(3) Članci 68. i 68.a ovoga Zakona ne sprječavaju države članice da dopuste razmjenu informacija između nadležnih tijela i:

1. tijela nadležnih za nadzor nad tijelima uključenima u likvidaciju Društva i za druge slične postupke

2. tijela nadležnih za nadzor nad osobama zaduženima za obavljanje zakonom propisanih revizija financijskih izvještaja Društva, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, društava za osiguranje i ostalih financijskih institucija

3. neovisnih aktuara institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koji obavljaju nadzor nad tim institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje te tijela nadležnih za nadzor nad tim aktuarima.

Prijenos informacija središnjim bankama, monetarnim vlastima, europskim nadzornim tijelima i Europskom odboru za sistemske rizike

Članak 198.a (NN 115/18)

(1) Iznimno od članaka 68. i 68.a ovoga Zakona Agencija prenosi informacije sljedećim subjektima u svrhu obavljanja njihovih zadaća:

1. središnjim bankama i drugim tijelima sa sličnom funkcijom u svojstvu monetarnih vlasti

2. ostalim javnim tijelima nadležnima za nadzor nad platnim sustavima, prema potrebi ESRB-u, EIOPA-i, EBA-i ESMA-i.

(2) Odredbama članaka od 198. do 198.c ovoga Zakona ne sprječava se tijela iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka da nadležnim tijelima priopće informacije koje su im potrebne za potrebe članka 68.a ovoga Zakona.

(3) Informacije primljene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne koji su barem istovrijedni zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi.

Otkrivanje informacija tijelima državne uprave nadležnima za financijsko zakonodavstvo

Članak 198.b (NN 115/18)

(1) Iznimno od članka 68. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona, člankom 68.a ovoga Zakona i člankom 198.c stavkom 1. ovoga Zakona nadležna tijela i tijela državne uprave nadležna za izvršavanje zakonodavstva u području nadzora nad Društvima, institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje, kreditnim institucijama, financijskim institucijama, investicijskim uslugama i društvima za osiguranje ili drugih ovlaštenih osoba za obavljanje nadzora mogu međusobno razmjenjivati povjerljive informacije.

(2) Razmjena povjerljivih informacija iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je ako se provodi bonitetna kontrola te sprječavanja i sanacije propadajućih Društava.

(3) Povjerljive informacije primljene u skladu s člankom 198. ovoga Zakona i informacije dobivene izravnom provjerom mogu otkriti samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg te informacije potječu ili nadležnog tijela države članice u kojoj je provedena izravna provjera.

(4) Povjerljive informacije povezane s bonitetnim nadzorom nad Društvima, parlamentarnim istražnim odborima iz članka 68.b ovoga Zakona ili višestupanjskim sudovima u postupcima u kojima Društvo sudjeluje te drugim subjektima zaduženima za istrage nad Društvom ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. subjekti nadležni za istragu ili pregled djelovanja tijela koja su odgovorna za nadzor nad Društvom ili za zakone kojima je uređen taj nadzor

2. informacije su nužne za ispunjavanje nadležnosti iz točke 1. ovoga stavka

3. osobe koje imaju pristup informacijama podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne na temelju nacionalnog prava koji su barem istovrijedni zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi

4. ako informacije potječu iz druge države članice, te informacije smiju se otkriti uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg potječu i samo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, osobe koje imaju pristup informacijama podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne koji su barem istovjetni zahtjevima utvrđenima u ovom Zakonu.

Uvjeti za razmjenu informacija

Članak 198.c (NN 115/18)

Za razmjenu informacija na temelju članka 198. ovoga Zakona, prijenos informacija na temelju članka 198.a ovoga Zakona i otkrivanje informacija na temelju članka 198.b ovoga Zakona moraju biti ispunjeni najmanje sljedeći uvjeti:

1. informacije se razmjenjuju, prenose ili otkrivaju u svrhu obavljanja nadzora ili supervizije

2. primljene informacije podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je utvrđena u članku 68. ovoga Zakona

3. ako informacije potječu iz druge države članice, ne otkrivaju se bez izričite suglasnosti nadležnog tijela od kojeg potječu te, prema potrebi, samo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.

Suradnja s nadležnim tijelima država članica i obavještavanje EIOPA-e

Članak 199. (NN 115/18)

(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima država članica radi razmjene informacija i razvijanja najboljih praksi na području zakonodavstva kojim se uređuje područje rada i socijalne skrbi te uže suradnje koja, ako je to primjenjivo, uključuje socijalne partnere, čime se sprječavaju narušavanja tržišnog natjecanja te stvaraju potrebni uvjeti za nesmetano obavljanje prekograničnih poslova u državama članicama u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Agencija će obavijestiti EIOPA-u o odredbama zakonodavstva bonitetne prirode, koje su relevantne za područje strukovnih mirovinskih programa, a koje nisu obuhvaćene zakonodavstvom navedenim u stavku 1. ovoga članka.

(3) Informacije iz stavka 2. ovoga članka Agencija će redovito ažurirati, najmanje svake dvije godine te, ako je došlo do izmjena, o istome obavijestiti EIOPA-u koja te informacije objavljuje na svojim internetskim stranicama.

(4) Agencija će surađivati s EIOPA-om radi provedbe ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na strukovno mirovinsko osiguranje, u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1094/2010 i bez odgode pružiti EIOPA-i sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih zadaća na temelju navedene Direktive i Uredbe, u skladu s člankom 35. te Uredbe.

(5) Agencija će surađivati s Europskom komisijom i nadležnim tijelima država članica radi olakšavanja provođenja nadzora nad Društvima.

(6) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju i EIOPA-u o svim većim poteškoćama u vezi s primjenom Direktive (EU) 2016/2341 i u suradnji s Europskom komisijom i EIOPA-om ispitati poteškoće što je prije moguće, radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja.

Dostava informacija nadležnom ministarstvu

Članak 199.a (NN 29/18)

Agencija je dužna ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav na zahtjev dostaviti informacije u vezi s primjenom Direktive 2014/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu, u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva, na temelju kojih će ministarstvo izvijestiti Europsku komisiju.

Rok za ukidanje rješenja i pravo stranke na pravni lijek

Članak 200. (NN 115/18)

(1) Protiv rješenja koja u upravnim stvarima iz svoje nadležnosti donosi Agencija žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(2) Tužba kojom se pokreće upravni spor protiv rješenja Agencije ne može imati odgodni učinak.

 

GLAVA XV.   PREKRŠAJNE ODREDBE

Teži prekršaji mirovinskog osiguravajućeg društva

Članak 201. (NN 115/18)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mirovinsko osiguravajuće društvo:

1. ako protivno odredbi članka 5. stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona izdaje povlaštene dionice ili se ne odnosi jednako prema svim dioničarima i priznaje ili ograničava prava ili povlastice određenim dioničarima ili im nameće dodatne obveze

2. ako je protivno odredbama članka 7. stavka 1. ili stavka 2. ili stavka 3. ovoga Zakona temeljni kapital manji od propisanog ili nije u cijelosti uplaćen u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala ili sredstva za uplatu temeljnog kapitala potječu iz zajmova ili kredita ili su na drugi način opterećena

3. ako protivno članku 11. stavku 2. ovoga Zakona obavlja prekogranične djelatnosti u drugoj državi članici bez prethodne obavijesti Agencije

4. ako protivno članku 11.b stavku 3. ovoga Zakona ne ishodi prethodnu suglasnost nadležnog tijela matične države članice Društva prenositelja za prekogranični prijenos portfelja

5. ako protivno članku 18. stavku 1. ovoga Zakona ne ishodi odobrenje Agencije za proširenje predmeta poslovanja na ostale poslove iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za koje mu nije izdano rješenje o odobrenju za rad

6. ako protivno članku 35. stavku 1. ovoga Zakona izravno stekne ili poveća kvalificirani udjel u drugoj pravnoj osobi što bi rezultiralo time da visina udjela u temeljnom kapitalu i glasačkim pravima dosegne ili premaši prag od 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili da ta pravna osoba postane ovisno društvo bez prethodnog odobrenja Agencije

7. ako protivno članku 35.a stavku 1. ovoga Zakona ne ishodi rješenje o odobrenju Agencije za pripajanje, spajanje ili podjelu Društva

8. ako protivno članku 37. stavku 1. ovoga Zakona ne osigura ili ne postupi pravodobno radi osiguranja ispunjenja uvjeta da uprava Društva ima najmanje dva člana koja vode poslove i zajedno zastupaju Društvo

9. ako postupa protivno:

a) članku 39. stavku 1. ovoga Zakona tako što je član uprave Društva, član uprave ili prokurist u drugom trgovačkom društvu ili

b) članku 39. stavku 2. ovoga Zakona tako što je član uprave ili prokurist Društva, član uprave ili nadzornog odbora ili prokurist: drugog Društva ili investicijskog društva ili društva za upravljanje investicijskim fondovima ili kreditne institucije ili mirovinskog društva ili društva za osiguranje ili društva za reosiguranje ili drugih pravnih osoba koje posluju na temelju odobrenja Agencije ili

c) članku 39. stavku 3. ovoga Zakona tako što član uprave ili prokurist ili zaposlenik Društva obavlja poslove ili pruža usluge kojima konkurira poslovanju Društva ili obavlja usluge zbog kojih bi mogao biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje Društva, ili ako postupa protivno

d) članku 61. stavku 1. ovoga Zakona i ne organizira poslovanje tako da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja ili

e) članku 61. stavku 2. ovoga Zakona tako što ne poduzima sve razumne korake kako ne bi tijekom poslovanja u pitanje došli interesi korisnika mirovina ili

f) članku 61. stavku 3. ovoga Zakona tako što ne poduzima sve razumne korake kako bi utvrdilo, ili otkrilo te spriječilo ili riješilo sukob interesa te uspostavilo odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrste sukoba interesa čije bi postojanje moglo naštetiti interesima korisnika mirovina ili

g) članku 61. stavku 4. ovoga Zakona tako što uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja ne uspostavlja, ne provodi te redovito ne ažurira i ne nadzire učinkovite politike upravljanja sukobima interesa ili

h) članku 61. stavku 5. ovoga Zakona tako što ne uspostavlja ili ne provodi ili redovito ne ažurira politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu, s financijskim instrumentima u koje ulaže Društvo, s ciljem sprječavanja sukoba interesa ili

i) članku 61. stavku 6. ovoga Zakona i omogući da relevantne osobe Društva imaju pravo na nagradu ili naknadu s osnova članstva u nadzornom odboru nekog društva temeljem vlasništva Društva nad dionicama ili udjelima tog društva, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

10. ako protivno članku 49. stavku 1. ili stavku 2. ovoga Zakona uprava Društva ne uspostavi djelotvoran sustav upravljanja kojim se osigurava dobro i razborito upravljanje poslovima Društva ili ne donese politike u pisanom obliku u vezi s upravljanjem rizicima, ili u vezi s unutarnjom revizijom, ili u vezi s aktuarskom funkcijom ili u vezi s praćenjem usklađenosti s relevantnim propisima ili u vezi s izdvojenim poslovima, uzimajući u obzir veličinu, vrstu, opseg i složenost poslovanja

11. ako protivno članku 52.a stavku 1. ili stavku 2. ovoga Zakona ne provodi vlastitu procjenu rizika na način primjeren njegovoj veličini i unutarnjem organizacijskom ustrojstvu te veličini, vrsti, opsegu i složenosti njegovih djelatnosti te ne provodi i ne dokumentira vlastitu procjenu rizika ili ako procjenu rizika ne provodi najmanje jednom u tri godine ili nakon svake značajne promjene profila rizičnosti Društva ili mirovinskih programa koje Društvo nudi

12. ako protivno članku 53. stavku 1. ovoga Zakona uspostavi aktuarsku funkciju koja nije stalna, djelotvorna te neovisna o ostalim aktivnostima Društva ili imenuje nositelja aktuarske funkcije koji nije imenovani ovlašteni aktuar

13. ako u pogledu imenovanja i/ili razrješenja ovlaštenog aktuara ne postupi u skladu s odredbama članka 54. stavka 1. ili stavka 2. ili stavka 3. ili stavka 4. ovoga Zakona tako što ne omogući imenovanom ovlaštenom aktuaru obavljati poslove iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona ili imenuje ovlaštenim aktuarom osobu koja u tom mirovinskom osiguravajućem društvu obnaša funkciju člana uprave Društva ili člana nadzornog odbora ili prokurista, odnosno koja ima izravni ili neizravni udjel u Društvu veći od jednog promila ili ne obavijesti Agenciju o imenovanju odnosno razrješenju ovlaštenog aktuara u roku od osam dana ili ne imenuje drugog ovlaštenog aktuara kada Agencija donese rješenje o ukidanju rješenja o ovlaštenju za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara

14. ako protivno članku 56. stavku 5. ovoga Zakona ne poduzme mjere u pogledu usklađivanja poslovanja

15. ako prilikom izračuna kapitala postupi protivno odredbi članka 75. stavka 1. ovoga Zakona pa pri izračunu kapitala ne uzme u obzir stavke osnovnog kapitala iz članka 76. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 77. ovoga Zakona te stavke odbitka iz članka 78. ovoga Zakona

16. ako prilikom izračuna osnovnog kapitala postupi protivno odredbama članka 76. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona pa pri izračunu osnovnog kapitala ne uzme u obzir stavke iz stavka 1. tog članka ili pri izračunu osnovnog kapitala kao stavke odbitka ne uzme u obzir stavke navedene u stavku 2. navedenog članka

17. ako prilikom izračuna dopunskog kapitala postupi protivno odredbama članka 77. stavka 1. ili stavka 2. ili stavka 3. ili stavka 4. ovoga Zakona pa pri izračunu dopunskog kapitala Društva ne uzme u obzir podređene financijske instrumente iz stavka 1. točke 1. tog članka ovoga Zakona ili ne uzme u obzir druge stavke iz stavka 1. točke 2. tog članka ovoga Zakona ili ako ukupni iznos iz stavka 1. točke 1. navedenog članka prelazi 50 % iznosa osnovnog kapitala, odnosno potrebne granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži, pri čemu podređeni financijski instrumenti s određenim rokom dospijeća prelazi 25 % iznosa osnovnog kapitala odnosno potrebne granice solventnosti, ovisno o tome koji je iznos niži ili ako pri izračunu dopunskog kapitala Društva uzima u obzir druge stavke koje nisu stavke iz stavka 3. tog članka ovoga Zakona ili ako druge stavke iz stavka 1. točke 2. tog članka ovoga Zakona uključi kao stavke dopunskog kapitala bez prethodne suglasnosti Agencije

18. ako u pogledu stavki odbitka pri izračunu kapitala postupi protivno odredbama članka 78. ovoga Zakona pa ne umanji zbroj osnovnog i dopunskog kapitala za stavke 1. ili 2. ili 3. tog članka

19. ako u pogledu potrebne granice solventnosti postupa protivno odredbama članka 79. ovoga Zakona tako što ne računa potrebnu granicu solventnosti posebno za mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo, i posebno za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova ili ne izračunava potrebnu granicu solventnosti u skladu sa stavkom 2. tog članka ili u skladu s pravilnikom Agencije iz stavka 4. navedenog članka

20. ako ne održava kapital u skladu s odredbom članka 80. ovoga Zakona tako da ima kapital koji nije najmanje jednak potrebnoj granici solventnosti koja se računa na način određen člankom 79. ovoga Zakona

21. ako u pogledu jamstvenog kapitala postupi protivno odredbama članka 81. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako da ima jamstveni kapital koji ne predstavljaju stavke osnovnog kapitala iz članka 76. ovoga Zakona i stavke dopunskog kapitala iz članka 77. ovoga Zakona ili mu je jamstveni kapital manji od jedne trećine potrebne granice solventnosti iz članka 79. ovoga Zakona

22. ako u pogledu osiguravanja potrebne granice solventnosti ne poduzme mjere u skladu s odredbama članka 82. ovoga Zakona tako da kapital zbog povećane potrebne granice solventnosti ili drugih razloga nije dostatan, a uprava Društva neodgodivo ne poduzme mjere radi dostizanja potrebne visine kapitala za koje je nadležna, odnosno ne izradi prijedlog mjera za koje su nadležna druga tijela Društva i ne obavijesti Agenciju o tome

23. ako u pogledu tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbama članka 84. stavka 1. ovoga Zakona tako što ih ne oblikuje od doznaka i jednokratnih uplata osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo ili ne postupa u skladu sa stavkom 2. navedenog članka pa tehničke pričuve ne vodi odvojeno za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u društvo te dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova ili ne postupa u skladu sa stavkom 3. navedenog članka pa tehničke pričuve ne koristi za pokriće tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama ili ostvari naknadu za upravljanje imovinom za pokriće tehničkih pričuva protivno stavku 5. ili je obračuna protivno stavku 6. i 7. tog članka

24. ako u pogledu tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbama članka 85. ovoga Zakona tako što ne oblikuje odgovarajuće tehničke pričuve namijenjene pokriću tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini koje je Društvo sklopilo, te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova koje obavlja u skladu s pravilnikom Agencije iz stavka 2. tog članka

25. ako u pogledu manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbom članka 87. ovoga Zakona tako što kada postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva Društvo o tome bez odgađanja ne obavijesti Agenciju i u roku od 15 dana od utvrđenja postojanja manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne donese plan za pokrivanje manjka korištenjem sredstava interventnih pričuva i vlastitih sredstava Društva i bez odgađanja ne provede mjere predviđene tim planom u cilju zaštite korisnika mirovine ili jednako ne postupi u skladu s člankom 87. stavkom 2. ovoga Zakona kod prekogranične djelatnosti za isplate mirovina povezanih s dobrovoljnim zatvorenim mirovinskim fondovima

26. ako višak sredstava iz ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva koji prelazi 110 % ili 115 % vrijednosti svih tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovinama koje je Društvo sklopilo ne rasporedi u skladu s člankom 88. stavkom 3. ovoga Zakona tako što jednom četvrtinom tog viška ne poveća interventne pričuve, ili ako u skladu sa stavkom 4. ostatak iznosa viška ne raspodijeli korisnicima mirovine, ili ako u skladu sa stavkom 5. ne pripiše korisnicima mirovina višak u roku od 60 dana od prihvaćanja godišnjeg financijskog izvješća od strane glavne skupštine Društva

27. ako višak iz članka 88. stavka 4. ovoga Zakona ne koristi kao osnovu za uvećanje iznosa ugovorene mirovine koji postaje zajamčeni iznos mirovine u skladu s odredbama članka 88. stavka 6. ovoga Zakona

28. ako u pogledu načela ulaganja ne postupi u skladu s odredbama članka 90. stavka 1. ovoga Zakona tako što imovinu za pokriće tehničkih pričuva ne ulaže u najboljem interesu korisnika mirovine, u skladu s vrstom i trajanjem očekivanih budućih mirovina, uzimajući u obzir načela sigurnosti, kvalitete, likvidnosti i profitabilnosti ulaganja te smanjenja rizika diversifikacijom i disperzijom ulaganja ili ne postupi u skladu sa stavkom 2. navedenog članka tako što ne postupi u skladu s pažnjom dobrog stručnjaka i s načelom razboritosti pri uzimanju u obzir mogućeg dugoročnog utjecaja odluka o ulaganju na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike

29. ako u pogledu ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva postupi protivno odredbama članka 92. stavka 1. točke 1. ili točke 2. ili točke 3. ili točke 4. ili točke 5. ili točke 6. ili točke 7. ili točke 8. ili točke 9. ili točke 10. ili točke 11. ili točke 12. ovoga Zakona tako što omogući da se imovina za pokriće tehničkih pričuva ne sastoji isključivo od imovine navedene u tom članku

30. ako ne poštuje ograničenja ulaganja u skladu s odredbama članka 93. ovoga Zakona tako što uloži imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje bez ograničenja navedenih u tom članku

31. ako u pogledu pozajmljivanja postupi protivno odredbi članka 95. stavka 1. ovoga Zakona

32. ako u pogledu davanja u zajam i/ili jamstva postupi protivno odredbama članka 95. stavaka 2. – 5. ovoga Zakona

33. ako imovinu za pokriće tehničkih pričuva protivno članku 95. stavku 6. ovoga Zakona ulaže u vrijednosne papire bilo kojeg dioničara Društva ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s dioničarom Društva

34. ako u slučaju ugovaranja transakcija s dioničarima mirovinskog osiguravajućeg društva ili s bilo kojom osobom koja je povezana s dioničarima mirovinskog osiguravajućeg društva postupi protivno odredbi članka 95. stavka 7. ovoga Zakona

35. ako u pogledu vrednovanja imovine postupi protivno odredbama članka 97. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako što ne usvoji računovodstvene politike, odnosno metodologije vrednovanja imovine koje su u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, drugim propisima i njegovim statutom ili ne vrednuje imovinu barem jednom mjesečno

36. ako u pogledu određivanja isplate mirovine postupa protivno odredbama članka 103. ovoga Zakona tako što mirovinu ne određuje i ne isplaćuje na temelju ugovora o mirovini, a prema ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana obveznog fonda ostvarenim u obveznom mirovinskom fondu, ili ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana otvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu ili ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana zatvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, do ostvarivanja prava na mirovinu člana fonda, ili na temelju izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo, kako je to propisano člankom 9. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona

37. ako u pogledu isplate mirovine postupi protivno odredbama članka 104. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako što ne isplaćuje bez ograničenja mirovine u smislu ovoga Zakona korisnicima mirovina u državama članicama ili korisnicima mirovina u trećim državama pod uvjetima iz ugovora s odnosnim državama, odnosno na temelju uzajamnosti ili ako ne snosi troškove isplate mirovina ostvarenih prema ovome Zakonu

38. ako u pogledu jediničnog iznosa i/ili zajamčenih isplata mirovina postupi protivno odredbama članka 108. ovoga Zakona tako što izmijeni jedinične iznose mirovina i zajamčenih isplata tako da takva izmjena ne utječe na isti način na sve osobe koje žele sklopiti ugovor o mirovini ili osobi koja želi sklopiti ugovor o mirovini, dostavljenu obavijest o predloženim jediničnim iznosima mirovina i zajamčenih isplata izmijeni u roku od osam dana od dana dostavljene obavijesti

39. ako u pogledu vrste mirovina u okviru obveznog mirovinskog osiguranja ne postupi u skladu s odredbama članka 112. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona pa ne ponudi vrste mirovina propisane stavkom 1. tog članka ili korisniku mirovine ne ponudi mirovine iz stavka 1. točaka 2. i 3. navedenog članka kada je to u obvezi sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova

40. ako ne isplaćuje mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja u skladu s odredbama članka 113. stavka 1. ili stavka 3. ili stavka 4. ili stavka 5. ili stavka 6. ili stavka 7. ovoga Zakona u jednom od oblika iz stavka 1. tog članka ili ako u slučajevima isplate zajedničke mirovine iz stavka 1. točaka 2. ili 4. navedenog članka iznos mirovine koji se isplaćuje bračnom drugu koji nadživi korisnika mirovine bude manji od 60 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine ili ako u slučajevima isplate mirovine imenovanom korisniku iz stavka 1. točaka 3. i 4. navedenog članka iznos mirovine koja se isplaćuje do kraja zajamčenog razdoblja bude manji od 50 % mirovine koja se isplaćivala korisniku mirovine ili u slučajevima iz stavka 3. i 4. navedenog članka Zakona, na zahtjev bračnog druga odnosno imenovanog korisnika, Društvo ne doznači sredstva za isplatu mirovine na bankovni račun istih ili korisnicima mirovine ne isplaćuje mirovinu mjesečno i unaprijed kasnije od dana utvrđenog ugovorom o mirovini ili ne isplati mirovinu i za mjesec u kojem je korisnik mirovine umro, a zajamčena isplata imenovanom korisniku pripada za posljednji mjesec zajamčenog razdoblja

41. ako prilikom isplate mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ne postupa u skladu s odredbama članka 115. stavka 1. ovoga Zakona tako što ne ponudi doživotnu mirovinu ili ne postupi u skladu sa stavkom 5. tog članka tako što isplati djelomičnu jednokratnu isplatu korisniku mirovine u visini većoj od 30 % od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu Društvu

42. ako u pogledu usklađivanja visine mirovine ne postupa u skladu s odredbom članka 116. ovoga Zakona tako što ne usklađuje mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište

43. ako sklopi ugovor o mirovini protivno odredbi članka 133. stavka 1. ovoga Zakona

44. ako u pogledu naplate naknade za pokrivanje troškova mirovinskog osiguravajućeg društva postupi protivno odredbama članka 135. stavka 1. ovoga Zakona tako što od primljene doznake iz obveznog mirovinskog fonda odbije više od 1,5 % od primljene doznake jednokratno ili odbije više od 0,17 % od primljene doznake godišnje za vrijeme trajanja isplate mirovine

45. ako ne dostavi i/ili ne učini dostupnim Agenciji dokumentaciju i/ili izvještaje i/ili podatke u skladu s odredbom članka 141. stavka 1. ovoga Zakona

46. ako prilikom obavljanja nadzora ne postupi u skladu s odredbama članka 143. stavka 1. ovoga Zakona tako što ovlaštenoj osobi Agencije ne omogući obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovu ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima Agencija obavlja nadzor ili ne postupi u skladu sa stavkom 2. tako što ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor ne omogući kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora ili ne postupi u skladu sa stavkom 3. tako što ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor ne uruči svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise s telefaks uređaja, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba ili ovlaštenoj osobi Agencije ne osigura standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima

47. ako prilikom obavljanja nadzora ne postupi u skladu s odredbama članka 144. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako što ovlaštenoj osobi Agencije ne osigura prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja ili na zahtjev ovlaštene osobe Agencije ne osigura stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora

48. ako prilikom obavljanja nadzora ne postupi u skladu s odredbama članka 145. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona tako što na zahtjev ovlaštene osobe Agencije ne osigura uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način ili na zahtjev ovlaštene osobe Agencije ne preda dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava i komponente informacijskog sustava

49. ako ne otkloni utvrđene nezakonitosti ili ne izvijesti Agenciju o poduzetim mjerama u skladu s odredbama članka 158. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

50. ako ne izvijesti Agenciju o poduzetim mjerama u skladu s odredbom članka 160. stavka 4. ovoga Zakona

51. ako počne obavljati poslove protivno odredbama članka 180. ovoga Zakona tako što glavna skupština donese odluku da Društvo nastavlja s obavljanjem poslova, a bez ponovno dobivenog odobrenja za rad Agencije.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog osiguravajućeg društva.

Lakši prekršaji mirovinskog osiguravajućeg društva

Članak 202. (NN 115/18)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mirovinsko osiguravajuće društvo ako:

1. u pogledu zabrane davanja povlastica postupi protivno odredbama članka 12. ovoga Zakona

2. ne obavijesti Agenciju o stjecanju i/ili otpuštanju kvalificiranog udjela u skladu s odredbom članka 27. stavka 3. ovoga Zakona

3. ne obavijesti Agenciju o namjeri prodaje odnosno otpuštanja udjela u drugoj pravnoj osobi u skladu s odredbom članka 35. stavka 4. ovoga Zakona

4. u pogledu zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave i/ili programa vođenja poslova ne postupi u skladu s odredbom članka 41. stavka 5. ovoga Zakona

5. u pogledu novog zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave i/ili programa vođenja poslova ne postupi u skladu s odredbom članka 41. stavka 6. ovoga Zakona

6. postupa protivno članku 48. stavku 1. ili stavku 2. ovoga Zakona Društvo, ako članovi uprave i nadzornog odbora, prokuristi i zaposlenici u pogledu urednog obavljanja svoje djelatnosti odnosno dužnosti ne izvršavaju svoje obveze, ne poduzimaju mjere radi izbjegavanja, sprečavanja i upravljanja sukobom interesa ili se ne pridržavaju odredaba ovoga Zakona i svih propisa te im interesi korisnika mirovina nisu prioritet ili svoje interese ili interese povezanih osoba stavljaju ispred interesa korisnika mirovine i integriteta tržišta kapitala

7. protivno članku 50. stavku 1. ili stavku 2. ovoga Zakona ne osigura sustav upravljanja rizicima koji je djelotvoran i dobro integriran u organizacijsku strukturu i procedure donošenja odluka u skladu s veličinom i unutarnjim ustrojstvom Društva, vrstom, opsegom i složenosti djelatnosti te ne obuhvati sve rizike koji mogu nastati u Društvu ili poduzećima kojima su izdvojene funkcije ili poslovi

8. u pogledu interne revizije ne postupa u skladu s odredbama članka 51. ovoga Zakona

9. u pogledu praćenja usklađenosti s relevantnim propisima ne postupa u skladu s odredbama članka 52. ovoga Zakona

10. u pogledu prijenosa portfelja postupi protivno odredbama članka 58. stavka 2. ovoga Zakona

11. kao Društvo preuzimatelj u pogledu prijenosa portfelja postupi protivno odredbama članka 58. stavka 4. ovoga Zakona

12. u pogledu izdvajanja poslova ne postupi u skladu s odredbama članka 63. ovoga Zakona

13. u pogledu politike nagrađivanja ne postupi u skladu s odredbama članka 66. stavka 1. ili stavka 9. ovoga Zakona

14. u pogledu informacija koje se dostavljaju korisnicima mirovine ne postupi u skladu s odredbama članka 71. ovoga Zakona

15. u pogledu načela ulaganja ne postupa u skladu s odredbama članka 91. ovoga Zakona

16. u pogledu valutne usklađenosti ne postupa u skladu s odredbama članka 94. ovoga Zakona

17. u pogledu financijskih izvještaja ne postupa u skladu s odredbama članka 98. ovoga Zakona

18. u pogledu izvješća ne postupa u skladu s odredbom članka 99. ovoga Zakona

19. protivno članku 100. stavku 3. ili članku 100.b stavku 1. ovoga Zakona ne dostavi revidirane godišnje financijske izvještaje iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona ili ih ne dostavi u roku od 15 dana od izdavanja revizorskog izvješća, odnosno najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju ili ako isto revizorsko društvo obavi zakonsku reviziju Društva više od sedam uzastopnih godina

20. ne izvještava Agenciju u skladu s odredbama članka 102. ovoga Zakona

21. ne dostavi podatke u skladu s odredbama članka 106. ovoga Zakona

22. ne obavijesti Agenciju o sklopljenom ugovoru u skladu s odredbama članka 121. ovoga Zakona

23. ne sklopi ugovor o mirovini u skladu s odredbama članka 126. stavka 1. ovoga Zakona

24. ne sklopi ugovor o mirovini u skladu s odredbama članka 127. stavaka 1., 2. i 4. ovoga Zakona

25. u pogledu standardnog obrasca ugovora o mirovini ne postupi u skladu s odredbama članka 128. stavka 1. ovoga Zakona

26. u pogledu standardnog obrasca ugovora o mirovini ne postupi u skladu s odredbama članka 129. ovoga Zakona

27. ne zaključi ugovor o mirovini u skladu s odredbom članka 130. stavka 4. ovoga Zakona

28. ne sklopi aneks ugovora o mirovini u skladu s odredbom članka 132. stavka 2. ovoga Zakona

29. postupi protivno članku 100.a stavku 2. ovoga Zakona tako da Agenciji ne dostavi odluku o imenovanju revizorskog društva

30. postupi protivno članku 100.e stavku 6. ili stavku 7. ovoga Zakona tako da Društvo objavi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te ne osigura da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni ili ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već javno objavljeni, ne osigura njihovo povlačenje iz javne objave ili na svojim internetskim stranicama bez odgađanja ne izvijesti o navedenom.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba mirovinskog osiguravajućeg društva.

Prekršaji određenih fizičkih osoba vezanih uz mirovinsko osiguravajuće društvo

Članak 203.

Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. ovlašteni aktuar koji ne postupa u skladu s odredbama članka 56. stavaka 2., 3. ili 6. ovoga Zakona

2. član uprave mirovinskog osiguravajućeg društva ako u pogledu omogućavanja obavljanja poslova posebne uprave ne postupi u skladu s odredbama članka 172. stavka 1. ili stavka 2. ovoga Zakona

3. član posebne uprave mirovinskog osiguravajućeg društva, ako u pogledu izvješća i/ili uvjeta poslovanja, ne postupi u skladu s odredbama članka 173. ovoga Zakona.

Prekršaji likvidatora mirovinskog osiguravajućeg društva

Članak 204.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj likvidator mirovinskog osiguravajućeg društva kao pravna osoba ako:

1. ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 178. stavka 1. ovoga Zakona

2. ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i/ili o tome ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 179. ovoga Zakona

3. o početku postupka likvidacije ne obavijesti vjerovnike u skladu s odredbama članka 186. ovoga Zakona

4. ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i/ili o tome ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 193. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u likvidatoru pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka likvidator kao fizička osoba.

Prekršaji revizora i revizorskog društva

Članak 205. (NN 115/18)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo mirovinskog osiguravajućeg društva ako u pogledu revizije godišnjih financijskih izvještaja ne postupi u skladu s odredbama članka 100. stavka 2. ili članka 100.d stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba revizorskog društva.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka samostalni revizor.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo koje:

1. ne dostavi Agenciji plan obavljanja zakonske revizije za Društvo u skladu s člankom 100.a stavkom 3. ovoga Zakona

2. ne obavijesti Agenciju o pismu preporuka danom upravi Društva u skladu s člankom 100.d stavkom 1. ovoga Zakona

3. ne obavijesti Agenciju o svim činjenicama, odnosno odlukama koje je utvrdilo pri obavljaju zakonske revizije, a koje bi mogle dovesti do okolnosti iz točaka 1. ili 2. ili 3. stavka 2. članka 100.d ovoga Zakona

4. obavlja zakonsku reviziju financijskih izvještaja Društva protivno članku 100.b stavku 2. odnosno društvo obavlja zakonsku reviziju Društva sljedeće četiri godine ili obavlja druge poslove tijekom razdoblja propisanih u točkama 1. ili 2. stavka 2. članka 100.c ovoga Zakona.

Prekršaji ostalih osoba

Članak 206. (NN 115/18)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. protivno članku 9. stavku 1. ili članku 10. stavku 1. ovoga Zakona obavlja poslove koji ne ulaze u predmet poslovanja Društva

2. protivno članku 11.a stavku 3. ovoga Zakona unatoč mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice ili zbog toga što nema primjerenih mjera u matičnoj državi članici, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nastavi s kršenjem važećih odredaba u pogledu zahtjeva socijalnog i radnog prava koje mogu utjecati na obilježja mirovinskog programa u onoj mjeri u kojoj se tiču prekogranične djelatnosti ili zahtjeva u vezi s priopćavanjem informacija kako je navedeno u članku 11. stavku 7. ovoga Zakona

3. protivno članku 28. stavku 1. ovoga Zakona kao namjeravani stjecatelj bez prethodnog odobrenja Agencije stekne udjel u Društvu na osnovi kojih stječe ili prelazi 20 %, 30 % ili 50 % kvalificiranih udjela u glasačkim pravima ili kapitalu Društva, odnosno ako bi Društvo postalo Društvo kći

4. protivno članku 28. stavku 2. ovoga Zakona prethodno pisano ne obavijesti Agenciju da je donijela odluku o prodaji ili drugom načinu otuđenja svojih dionica tako da će se zbog toga njezin udio smanjiti ispod visine za koju je dobila prethodno odobrenje

5. protivno članku 122. stavku 1. ovoga Zakona nudi mirovinske programe u vremenu u kojem joj je Agencija, Hrvatska narodna banka, odnosno drugo nadležno tijelo oduzelo odobrenje za rad u skladu s posebnim propisima

6. protivno članku 123. ovoga Zakona ne postupa prema potencijalnim korisnicima mirovine u skladu s ovim Zakonom i mjerodavnim propisima prije sklapanja ugovora o mirovini i za vrijeme trajanja ugovora o mirovini u pogledu dostavljanja predugovornih informacija, točnosti podataka ili isplaćenim iznosima provizije ili podacima za koje Društvo nudi programe isplate mirovina ili Društvu ne prosljeđuje prikupljene zahtjeve za sklapanje ugovora o mirovini, ne koristi se isključivo promidžbenim sadržajima koje odobri Društvo.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:

1. kao namjeravani stjecatelj ne postupi u skladu s odredbama članka 26. ovoga Zakona

2. u pogledu obavijesti o otpuštanju kvalificiranog udjela ne postupi u skladu s odredbama članka 27. stavka 1. ovoga Zakona

3. u pogledu obavijesti o namjeri smanjenja kvalificiranog udjela ne postupi u skladu s odredbama članka 27. stavka 2. ovoga Zakona

4. protivno članku 46. stavku 1. ovoga Zakona kao član nadzornog odbora Društva ne odluči o pitanjima iz svoje nadležnosti propisanim točkama 1. do 4. tog stavka ili ako protivno stavku 2. toga članka ne prati primjenu internih akata Društva

5. protivno članku 47. stavku 1. ovoga Zakona kao član nadzornog odbora postupa protivno članku 47. stavku 1. ovoga Zakona u pogledu provođenja nadzora, davanja suglasnosti i mišljenja i podnošenja izvješća.

Prekršaji Središnjeg registra osiguranika

Članak 207.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj Središnji registar osiguranika ako:

1. ne obavijesti mirovinsko osiguravajuće društvo u skladu s odredbom članka 118. stavka 2. ovoga Zakona

2. u pogledu zatvaranja osobnog računa ne postupi u skladu s odredbom članka 131. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba Središnjeg registra osiguranika.

 

GLAVA XVI.   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 208.

(1) Društvo koje ima odobrenje za rad dobiveno sukladno odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.) i upisano je u sudski registar, nastavlja poslovati kao Društvo prema ovome Zakonu, te je dužno uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stavka 1. ovoga članka podnijeti Agenciji:

– izvješće o usklađenju poslovanja s odredbama ovoga Zakona s dokazima o izvršenom usklađenju i

– zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Agencija će na temelju urednog zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka s dokazima o usklađenju poslovanja s odredbama ovoga Zakona, najkasnije u roku od 90 dana od dana zaprimanja tog zahtjeva, izdati odobrenje za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4) Ako Društvo iz stavka 1. ovoga članka ne postupi u skladu s odredbama ovoga članka, Agencija može donijeti rješenje kojim tom Društvu ukida rješenje o odobrenju za rad.

Status licencije prema ranijim propisima

Članak 209.

Licencija za upravljanje mirovinskim osiguravajućim društvom koju je izdala Agencija u skladu s odredbom članka 10. stavka 4. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.), odnosno posljednja obnova predmetne licencije u skladu s odredbom članka 10. stavka 5. istog Zakona, smatra se položenim ispitom za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva iz članka 38. stavka 6. ovoga Zakona, te stupanjem na snagu ovoga Zakona istu nije potrebno obnavljati.

Donošenje propisa

Članak 210.

(1) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike čije je donošenje propisano ovim Zakonom.

(2) Do stupanja na snagu pravilnika na temelju ovoga Zakona na odgovarajući način se primjenjuju pravilnici doneseni na temelju Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.).

(3) Vlada Republike Hrvatske donijet će odluku iz članka 81. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona i objaviti je u »Narodnim novinama«.

(4) Do stupanja na snagu odluke iz stavka 3. ovoga članka, najmanji iznos jamstvenog kapitala jednak je iznosu najnižeg temeljnog kapitala iz Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.).

Postupci

Članak 211.

Svi postupci započeti pred Agencijom u skladu s odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.), dovršit će se u skladu s odredbama toga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 212.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (»Narodne novine«, br. 106/99., 63/00., 140/05., 107/07. i 114/11.).

Stupanje na snagu

Članak 213.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 115/18

Članak 129.

Društvo koje ima odobrenje za rad dobiveno sukladno odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.) i upisano je u sudski registar nastavlja poslovati kao Društvo prema ovome Zakonu.

Članak 130.

(1) Agencija će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 49.b stavka 11. koji se dodaje člankom 38. ovoga Zakona, pravilnik iz članka 64. stavka 5. koji se mijenja člankom 51. ovoga Zakona, pravilnik iz članka 81.a stavka 3. koji se dodaje člankom 63. ovoga Zakona, pravilnik iz članka 84. stavka 5. koji se mijenja člankom 65. ovoga Zakona i pravilnik iz članka 131. stavka 4. koji je dodan člankom 95. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 112. stavka 8. koji se dodaje člankom 84. ovoga Zakona.

Članak 131.

(1) Pravilnik iz članka 26. stavka 8. koji se mijenja člankom 19. ovoga Zakona, članka 38. stavka 10. i 11. koji se mijenja člankom 29. ovoga Zakona, članka 41. stavka 11. koji se mijenja člankom 30. ovoga Zakona, članka 100. stavka 4. koji se mijenja člankom 78. ovoga Zakona i članka 138.a koji se dodaje člankom 102. ovoga Zakona Agencija će donijeti u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.):

– Pravilnik o organizacijskim zahtjevima mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 101/14.)

– Pravilnik o minimalnim standardima, načinu izračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 98/14., 45/16. i 42/17.)

– Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 98/14. i 121/16.)

– Pravilnik o ponudi mirovinskih programa mirovinskih osiguravajućih društava (»Narodne novine«, br. 98/14.)

– Pravilnik o redovitim izvješćima mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 86/14.)

– Pravilnik o adekvatnosti kapitala mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 74/14. i 121/16.)

– Pravilnik o promidžbenim aktivnostima i mrežnoj stranici mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 72/14.)

– Pravilnik o uvjetima za izdavanje odobrenja za rad i odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela (»Narodne novine«, br. 72/14.)

– Pravilnik o uvjetima za obavljanje funkcije člana uprave i člana nadzornog odbora mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 72/14.)

– Pravilnik o uvjetima za stjecanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara (»Narodne novine«, br. 7/16.)

– Pravilnik o reviziji izvještaja mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 98/14.) i

– Pravilnik o obrazovnom programu i ispitu za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova, ovlaštenog upravitelja mirovinskog osiguravajućeg društva, brokera i investicijskog savjetnika (»Narodne novine«, br. 133/15.).

Članak 132.

(1) Svi postupci za dobivanje odobrenja, ovlaštenja, suglasnosti i dozvola te postupci nadzora koji nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona i koji su u nadležnosti Agencije dovršit će se u skladu s odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.).

(2) Odobreni jedinični iznosi mirovina iz članka 106. stavka 1. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.) i odobreni obrasci ugovora o mirovini moraju se uskladiti s ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(3) Nakon provedenog usklađenja iz stavka 2. ovoga članka Društvo je u obvezi ponuditi korisniku mirovine s kojim je sklopilo ugovor o mirovini nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a prije provedenog usklađenja iz stavka 2. ovoga članka, sklapanje novog ugovora o isplati mirovine i djelomičnu jednokratnu isplatu iz članka 84. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 90 dana od donošenja Pravilnika iz članka 112. stavka 8. koji se dodaje člankom 84. ovoga Zakona.

(4) Odredba članka 86. stavka 2. ovoga Zakona primjenjuje se na sve ugovore o članstvu prema Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14., 29/18.) sklopljene nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 133.

(1) Bivšem članu obveznog mirovinskog fonda – korisniku mirovine prema Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14. i 29/18.), koji je ostvario staž osiguranja s povećanim trajanjem te mu je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti u razdoblju od 1. siječnja 2014. do stupanja na snagu ovoga Zakona određena osnovna mirovina, odredit će se i isplaćivati mirovina samo na temelju članka 79. do 90. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.), kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, ako korisnik mirovine zahtjev za određivanje mirovine samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti podnese Društvu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Društvo će obustaviti isplatu mirovine prema ugovoru o mirovini odnosnom korisniku s posljednjim danom mjeseca u kojem je podnesen zahtjev za određivanje mirovine prema stavku 1. ovoga članka i taj zahtjev bez odgađanja uputiti područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja korisniku isplaćuje osnovnu mirovinu određenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uz obavijest o datumu obustave isplate mirovine.

(3) Po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donijet će rješenje o prestanku prava na osnovnu mirovinu i o ostvarivanju prava na mirovinu određenu prema članku 79. do 90. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.).

(4) Mirovina određena prema stavku 1. ovoga članka pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca od mjeseca s kojim je Društvo obustavilo isplatu mirovine određene na temelju ovoga Zakona.

(5) Društvo će sredstva prenesena s osobnog računa korisnika mirovine, umanjena za svotu iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona i za svote isplaćene mirovine, u roku od 30 dana po primitku zahtjeva prenijeti u državni proračun.

(6) Zahtjev za određivanje mirovine prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. i 62/18.) ujedno je i zahtjev za raskid ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

(7) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka Društvo će izvijestiti Središnji registar osiguranika u roku od osam dana od dana prijenosa sredstava u državni proračun.

Članak 134.

Članovi obveznog mirovinskog fonda koji su prije stupanja na snagu ovoga Zakona ostvarili pravo na mirovinu u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, a na dan stupanja na snagu ovoga Zakona još nisu odabrali Društvo za isplatu mirovine, rasporedit će se jednako u sva Društva rasporedom Središnjeg registra osiguranika u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 135.

(1) Društvo je dužno, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pisano ponuditi korisnicima mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja izmjenu ugovora o mirovini tako da im se mirovina usklađuje prema odredbama članka 87. ovoga Zakona, a uz tu ponudu dostaviti novi izračun mirovine izrađen u skladu s odredbama članka 87. ovoga Zakona te pozvati korisnike da u roku od najdulje 15 dana od dana primitka ponude dostave pisani odgovor Društvu prihvaćaju li tu ponudu.

(2) U slučaju da korisnik ne odgovori na navedenu ponudu u ostavljenom roku ili prihvati navedenu ponudu izvan ostavljenog roka, smatra se da nije pristao na navedenu ponudu.

(3) U slučaju da korisnik mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja prihvati ponudu novog izračuna i usklađenja mirovine iz stavka 1. ovoga članka, Društvo je dužno izmijeniti postojeći ugovor o mirovini i korisniku mirovine nastaviti isplaćivati mirovinu u skladu s prihvaćenom ponudom, počevši od prvog dana idućeg mjeseca nakon izmjene ugovora o mirovini.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnik se može osobno obratiti Društvu godinu dana od stupanja na snagu ovoga Zakona i zatražiti ponudu novog izračuna mirovine.

Članak 136.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.

 

 

 

Copyright © Ante Borić