Baza je ažurirana 17.04.2024. 

zaključno sa NN 43/24

NN 156/2023 (27.12.2023.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima

HRVATSKI SABOR

2394

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. prosinca 2023.

Klasa: 011-02/23-02/124 Urbroj: 71-10-01/1-23-2 Zagreb, 20. prosinca 2023.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

Članak 1.

U Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14., 29/18. i 115/18.) u članku 3. točki 1. riječ: »nudi« zamjenjuje se riječju: »distribuira«.

Točka 29. mijenja se i glasi:

»29. zajamčeno razdoblje je razdoblje isplate mirovine koje ne može biti kraće od pet godina, a obuhvaća razdoblje ugovoreno ugovorom o mirovini koji je sklopljen između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika mirovine«.

U točki 36. riječ: »ponudu« zamjenjuje se riječju: »distribuciju«.

U točki 56. riječ: »ponuda« zamjenjuje se riječju: »distribucija«.

Iza točke 67. na kraju rečenice briše se točka i dodaju se točke 68. do 76. koje glase:

»68. bračni drug obuhvaća bračnog druga, izvanbračnog druga koji je s članom fonda do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, te životnog partnera i neformalnog životnog partnera u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola. Status izvanbračne zajednice i neformalnog životnog partnerstva utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku

69. ispitanik je osoba čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a čiji se osobni podaci obrađuju u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travanja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46 EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4. 5. 2016.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2016/679) i ovim Zakonom

70. infrastrukturni projekti su projekti koji se odnose na javne sustave na razini države ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, uključujući ceste, mostove, zračne luke, cjevovode, mrežu za prijenos energije, komunikacije, obrazovne ili zdravstvene ustanove, komunalnu infrastrukturu, javne zgrade i druga ulaganja koja Vlada Republike Hrvatske odredi kao takve, a posebno ona koja omogućuju implementaciju ciljeva održivosti i koja se mogu klasificirati kao održiva ulaganja, sve u skladu s postupkom kako je propisano zakonom kojim je uređeno osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova

71. održivo ulaganje je ulaganje u gospodarsku aktivnost kojom se pridonosi ostvarenju okolišnih ciljeva, mjereno, primjerice, ključnim pokazateljima učinkovitosti resursa u pogledu upotrebe energije, obnovljivih izvora energije, sirovina, vode i zemljišta, u pogledu stvaranja otpada, emisija stakleničkih plinova ili u pogledu bioraznolikosti i kružnoga gospodarstva ili ulaganje u gospodarsku aktivnost kojom se pridonosi ostvarenju i socijalnih ciljeva, a posebno ulaganja kojima se pridonosi borbi protiv nejednakost ili potiče socijalna kohezija, socijalna integracija i radni odnosi ili ulaganje u ljudski kapital ili gospodarski kapital ili socijalno ugrožene zajednice, pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne nanosi bitna šteta bilo kojem od tih ciljeva i da društva u koja se ulaže slijede prakse dobrog upravljanja, a osobito u pogledu dobrih upravljačkih struktura, odnosa sa zaposlenicima, isplaćivanja naknada za osoblje i izvršavanja poreznih obveza

72. rizik održivosti je okolišni, socijalni ili upravljački događaj ili uvjet koji, ako do njega dođe, može uzrokovati stvaran ili potencijalno negativan bitan učinak na vrijednost ulaganja

73. čimbenici održivosti su okolišna i socijalna pitanja, pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštivanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja

74. usluga posrednog poravnanja je dogovor o posrednom poravnanju kako je definirano člankom 1. točkom b) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 149/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća vezano uz regulatorne tehničke standarde o dogovorima o posrednom poravnanju, obvezi poravnanja, javnom registru, pristupu mjestu trgovanja, nefinancijskim drugim ugovornim strankama i tehnikama smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne stranke (SL L 52, 23. 2. 2013.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 149/2013).

75. bez odgode i/ili bez odgađanja i/ili odmah smatra se poduzimanje neke radnje ili posla najkasnije sljedeći radni dan

76. država članica OECD-a je država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.«.

Članak 2.

U članku 4. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Na ugovore koje sklapa mirovinsko osiguravajuće društvo, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.«.

Članak 3.

Naslov iznad članka 4.a mijenja se i glasi: »Osiguranje provedbe uredbi Europske unije, regulatornih i provedbenih tehničkih standarda te preporuka i smjernica europskih nadzornih tijela i ovlasti Agencije«.

U članku 4.a stavku 2. riječ: »internetskoj« zamjenjuje se riječju: »mrežnoj«.

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

»(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na preporuke europskih nadzornih tijela.

(7) Kada je ovim Zakonom propisana ovlast Agencije za donošenje pravilnika, taj pravilnik donosi Upravno vijeće Agencije.«.

Članak 4.

U članku 4.b riječ: »internetskoj« zamjenjuje se riječju: »mrežnoj«.

Članak 5.

U članku 7. stavku 1. riječi: »23.100.000 kuna« zamjenjuju se riječima: »3.065.897,00 eura«.

Članak 6.

U članku 13. riječ: »internetskoj« zamjenjuje se riječju: »mrežnoj«.

Članak 7.

U članku 14. riječ: »internetskoj« zamjenjuje se riječju: »mrežnoj«.

Članak 8.

U članku 23. stavku 1. točki 1. zarez i riječi: »predstečajni postupak ili postupak likvidacije« brišu se.

Članak 9.

U članku 28. stavku 6. iza riječi: »Hrvatska« dodaju se riječi: »ili javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru samoupravnog djelovanja«.

Članak 10.

U članku 41. stavku 11. iza riječi: »Društva« stavlja se zarez i riječ: »te« briše se, a iza riječi: »program« dodaju se riječi: »te opravdane razloge radi kojih Agencija može izdati odobrenje za kraći mandat od zahtijevanog«.

Članak 11.

U članku 45. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) U nadzorni odbor Društva ne mora biti imenovan predstavnik radnika.«.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 12.

Iza članka 45. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 45.a, 45.b i 45.c koji glase:

»Odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.a

(1) Za člana nadzornog odbora Društva može biti izabrana ili imenovana samo osoba koja je dobila odobrenje Agencije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva podnosi Društvo za mandat koji ne može biti duži od četiri godine.

(3) Ako člana nadzornog odbora Društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 45. ovoga Zakona.

(4) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 45. ovoga Zakona.

(5) Za svaki mandat na funkciji člana nadzornog odbora Društva potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Agencije u skladu s ovim člankom.

(6) Osoba za koju je Agencija izdala odobrenje za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva, dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom Društvu, ponovno dobiti odobrenje Agencije.

(7) Društvo je dužno podnijeti zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja iz stavka 2. ovoga članka najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinog člana nadzornog odbora.

Odbijanje izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.b

Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora ako:

1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbom članka 45. ovoga Zakona

2. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može osnovano pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila, predstavljali prijetnju pažljivom, stručnom i savjesnom nadziranju upravljanja Društvom

3. su u zahtjevu za izdavanje odobrenja navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu ili su prešućeni podaci koji su bitni za odlučivanje i davanje odobrenja.

Ukidanje odobrenja za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora

Članak 45.c

(1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva u sljedećim slučajevima:

1. ako član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete pod kojima mu je odobrenje izdano

2. ako član nadzornog odbora teže ili sustavno krši svoje dužnosti i ovlasti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na temelju zakona

3. ako osoba u roku od tri mjeseca od izdavanja rješenja o odobrenju ne bude izabrana za člana nadzornog odbora

4. ako osobi prestane članstvo u nadzornom odboru, s danom prestanka članstva

5. ako osoba da ostavku ili bude opozvana prije isteka mandata.

(2) Ako Agencija rješenjem ukine rješenje o odobrenju za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, nadležno tijelo Društva obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ako Društvo ne bi imalo minimalan broj članova nadzornog odbora u skladu s osnivačkim aktom, odnosno zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, nadležno tijelo Društva dužno je u roku od tri mjeseca izabrati novog člana nadzornog odbora.«.

Članak 13.

U članku 49. stavku 2. točki 2. iza riječi: »preispitivanju« zarez i riječi: »ako je primjenjivo« brišu se.

Točka 10. mijenja se i glasi:

»10. mjere i postupke za primjereno upravljanje, nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka, uključujući i kibernetičke rizike i način upravljanja istima«.

U točki 12. iza riječi: »rizicima,« dodaju se riječi: »uključujući i rizike održivosti,«.

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. do 9. koji glase:

»(5) Društvo je dužno zapošljavanjem, odnosno edukacijom postojećeg osoblja ili angažiranjem osoba koje raspolažu znanjem, vještinama i stručnošću vezano za rizike održivosti osigurati raspolaganje potrebnim resursima i stručnim znanjima za učinkovito uključivanje rizika održivosti u sustav upravljanja rizicima iz članka 50. ovoga Zakona.

(6) Društvo je dužno, kada koristi usluge poravnanja u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27. 7. 2012.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 648/2012) kod ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, redovito procjenjivati i upravljati rizikom koji za imovinu za pokriće tehničkih pričuva može proizaći iz različitih razina segregacije u smislu članka 39. Uredbe (EU) 648/2012, te s tim povezane vjerojatnosti izvršenja prijenosa poslovanja iz članka 48. stavaka 5. i 6. Uredbe (EU) 648/2012.

(7) Društvo je minimalno dužno osigurati da imovina za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje nije izložena riziku drugih klijenata članova sustava poravnanja koje Društvo koristi za pristup uslugama poravnanja, osim kada se radi o članovima sustava poravnanja iz trećih zemalja na koje se ne primjenjuju odredbe Uredbe (EU) 648/2012, te u kojim trećim zemljama obveze članova poravnanja nisu istovjetne ili usporedive s onima koje su propisane Uredbom (EU) 648/2012, ako može dokazati da se time materijalno ne povećavaju rizici za imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje.

(8) Ako Društvo koristi posredne usluge poravnanja u smislu članka 1. točke b) Uredbe (EU) 149/2013, minimalno je dužno osigurati da imovina za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje nije izložena riziku drugih klijenata pružatelja usluge posrednog poravnanja, osim kada se radi o trećim zemljama u kojima obveze članova poravnanja nisu istovjetne ili usporedive s onima koje su propisane Uredbom (EU) 648/2012, ako može dokazati da se time materijalno ne povećavaju rizici za imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje, pri čemu je Društvo dužno procijeniti je li za imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje prikladno koristiti usluge posrednog poravnanja te jesu li dostupne sigurnije strukture računa.

(9) Agencija će pravilnikom propisati kriterije na temelju kojih Društvo procjenjuje potrebnu razinu segregacije iz stavka 6. ovoga članka te na temelju kojih Društvo procjenjuje je li prikladno koristiti usluge posrednog poravnanja iz stavka 8. ovoga članka ili ne.«.

Članak 14.

U članku 49.b stavku 1. točki 5. riječi: »društvu za osiguranje« zamjenjuju se riječju: »Društvu«.

Članak 15.

U članku 54. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Društvo ne može imenovati za ovlaštenog aktuara osobu koja je kao ovlašteni aktuar sudjelovala u obavljanju zakonske revizije tog društva u posljednje dvije godine.«.

Članak 16.

U članku 55. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Agencija može s nadležnim nadzornim tijelom druge države članice sklopiti sporazum o uzajamnom priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara.«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 17.

U članku 58. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Troškove prijenosa iz stavka 1. ovoga članka ne snose preostali korisnici Društva prenositelja ni postojeći korisnici Društva prenositelja niti Društva preuzimatelja.«.

Članak 18.

Naslov iznad članka 59. mijenja se i glasi: »Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini«.

Članak 59. mijenja se i glasi:

»Zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva prenositelja Agenciji podnosi Društvo preuzimatelj, a taj zahtjev mora sadržavati sljedeće:

1. tvrtku, sjedište i OIB društva koje preuzima portfelj ugovora o mirovini Društva i Društva koje prenosi portfelj ugovora o mirovini

2. zahtjev u kojem je precizirano traži li se izdavanje odobrenja za preuzimanje cijelog ili dijela portfelja ugovora o mirovini Društva, uz navođenje što obuhvaća taj portfelj

3. popis ugovora o mirovini koji su predmet prijenosa te podatke o mirovinskom programu ugovora koji se prenose, kao i izračune pričuva za taj portfelj ugovora o mirovini

4. popis imovine za pokriće tehničkih pričuva, uz navođenje vrijednosti te podatke na temelju kojih je moguće provjeriti izračun te vrijednosti

5. izmjenu poslovnog plana Društva preuzimatelja koja je nužna radi preuzimanja portfelja ugovora o mirovini

6. ugovor o prijenosu portfelja ugovora o mirovini

7. očitovanje je li predmet prijenosa, osim tehničkih pričuva, i imovina Društva prenositelja

8. očitovanje na koji način i u kojem roku će Društvo preuzimatelj izvršiti obvezu obavještavanja korisnika mirovine čiji ugovor o mirovini je preuzet o izvršenom preuzimanju tog portfelja

9. drugu dokumentaciju koju odredi Agencija.«.

Članak 19.

Naslov iznad članka 60. mijenja se i glasi: »Odlučivanje o zahtjevu za odobrenje za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini«.

Članak 60. mijenja se i glasi:

»(1) Prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva, Agencija procjenjuje sljedeće:

1. je li Društvo preuzimatelj pružilo sve informacije iz članka 59. ovoga Zakona

2. jesu li sustav upravljanja, financijski položaj Društva preuzimatelja ili zahtjevi u vezi s primjerenosti, odnosno stručnim kvalifikacijama ili iskustvom osoba koje upravljaju Društvom preuzimateljem usklađeni s predloženim prijenosom

3. jesu li dugoročni interesi korisnika mirovina Društva preuzimatelja te preneseni dio mirovinskog programa zaštićeni na odgovarajući način tijekom i nakon prijenosa

4. je li na dan prijenosa u potpunosti osigurano pokriće tehničkih pričuva Društva preuzimatelja

5. je li imovina koju treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s pravilima ovoga Zakona

6. jesu li, u slučaju djelomičnog prijenosa obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava, kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti, dugoročni interesi preostalih korisnika portfelja ugovora o mirovini zaštićeni na odgovarajući način

7. jesu li pojedinačna prava korisnika barem jednaka nakon prijenosa.

(2) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini u slučaju ako:

1. je vrijednost imovine za pokriće tehničkih pričuva manja od visine pričuva koje se moraju oblikovati za portfelj ugovora o mirovini koji je predmet prijenosa, osim:

a) ako će takav manjak društvo preuzimatelj nadoknaditi iz vlastitih sredstava ili

b) ako se takav manjak može pokriti iz interventnih pričuva ili

c) Društvo ispunjava uvjete iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, a Agencija nije rješenjem zabranila korištenje mogućnosti iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona

2. Društvo preuzimatelj nema odobrenje za rad za obavljanje poslova koji su predmet prijenosa, odnosno ako bi zbog preuzimanja portfelja ugovora o mirovini bilo ugroženo poslovanje Društva preuzimatelja sukladno pravilima o upravljanju rizicima

3. postoje drugi razlozi zbog kojih bi bili ugroženi interesi korisnika mirovina.

(3) Društvo preuzimatelj može započeti s isplatom mirovina nakon primitka odobrenja Agencije za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva te nakon što je obavijestilo Agenciju da je preuzelo ugovore o mirovini koji su predmet preuzimanja.

(4) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini i dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja iz ovoga članka.«.

Članak 20.

U članku 61. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Društvo je pri utvrđivanju vrsta sukoba interesa koji bi mogli naštetiti interesima korisnika mirovina dužno uključiti i sukobe interesa koji bi mogli nastati zbog uključivanja rizika održivosti u njegove procese, sustave i unutarnje kontrole.«.

Dosadašnji stavci 4. do 6. postaju stavci 5. do 7.

Članak 21.

Iza članka 66. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 66.a do 66.k koji glase:

»Transparentnost politika u području rizika održivosti

Članak 66.a

Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti informacije o politikama u vezi s uključivanjem rizika održivosti u svoj proces odlučivanja o ulaganjima imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje.

Transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini Društva

Članak 66.b

(1) Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti i redovito ažurirati informacije o štetnim učincima odluka o ulaganjima imovine za pokriće tehničkih pričuva na čimbenike održivosti.

(2) Ako Društvo uzima u obzir glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, dužno je objaviti izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu tih učinaka, pri čemu uvažava veličinu, prirodu i opseg svoga poslovanja te mirovinskih programa koje distribuira.

(3) Ako Društvo ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, dužno je objaviti jasne razloge zašto to ne čini, uključujući, ako je to relevantno, informacije o tome namjerava li i kada uzeti u obzir takve štetne učinke.

(4) Društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je u izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu glavnih štetnih učinaka odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti uključiti sljedeće:

1. informacije o svojim politikama za utvrđivanje glavnih štetnih učinaka na održivost i pokazatelje održivosti, kao i određivanja prioriteta u vezi s tim učincima i pokazateljima

2. opis glavnih štetnih učinaka na održivost i svih mjera poduzetih u vezi s time ili, ako je to relevantno, planiranih mjera

3. kratke sažetke o politikama sudjelovanja u skladu s odredbama zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, za izdavatelje dionica koje su uvrštene na uređenom tržištu

4. upućivanje na svoje poštovanje kodeksa odgovornog poslovnog ponašanja i međunarodno priznatih standarda u vezi s dužnom pažnjom i izvještavanjem.

(5) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz stavaka 2. do 4. ovoga članka koje se odnose na pokazatelje održivosti povezane sa štetnim učincima u vezi s klimom kao i drugim štetnim učincima u vezi s okolišem te pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija u pogledu načela »ne nanosi bitnu štetu«.

(6) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, metodologije i prikaz informacija iz stavaka 2. do 4. ovoga članka koje se odnose na pokazatelje održivosti povezane sa štetnim učincima u području socijalnih pitanja te pitanja u vezi sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja.

Transparentnost politika primitaka u vezi s uključivanjem rizika održivosti

Članak 66.c

Društvo je dužno u svoje politike primitaka iz članka 66. ovoga Zakona uključiti informacije o tome kako su te politike usklađene s uključivanjem rizika održivosti i objaviti te informacije na svojim mrežnim stranicama.

Transparentnost uključivanja rizika održivosti

Članak 66.d

(1) Društvo je dužno u informacije iz članka 71. ovoga Zakona, a koje uključuju izjavu o načelima ulaganja iz članka 91. ovoga Zakona, uključiti sljedeće:

1. opis načina na koji su rizici održivosti uključeni u donošenje odluke o ulaganju imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje i

2. opis rezultata procjene vjerojatnih učinaka rizika održivosti na prinose mirovinskog programa.

(2) Ako Društvo rizike održivosti ne smatra relevantnima, opisi iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati jasno i sažeto objašnjenje razloga za to.

Transparentnost štetnih učinaka na održivost na razini mirovinskog programa obveznog osiguranja

Članak 66.e

(1) Društvo iz članka 66.b stavka 2. ovoga Zakona dužno je za svaki mirovinski program obveznog osiguranja u informacije iz članka 71. ovoga Zakona uključiti i sljedeće informacije:

1. jasno i obrazloženo objašnjenje o tome uzimaju li se u tom mirovinskom programu u obzir glavni štetni učinci na čimbenike održivosti i, ako da, na koji način

2. izjavu da su informacije o glavnim štetnim učincima na čimbenike održivosti dostupne u godišnjem financijskom izvještaju Društva.

(2) Društvo iz članka 66.b stavka 3. ovoga Zakona dužno je za svaki mirovinski program obveznog osiguranja kojeg distribuira, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona uključiti izjavu da Društvo ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, kao i razloge za to.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja u informacijama koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina

Članak 66.f

(1) Ako Društvo kroz ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje promiče, uz ostala obilježja, okolišna ili socijalna obilježja, ili kombinacije tih obilježja, pod uvjetom da društva u koja se ulaže primjenjuju prakse dobrog upravljanja, ili ako Društvo ulaže dio imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje u održiva ulaganja iz članka 3. točke 71. ovoga Zakona, informacije koje je Društvo dužno objaviti u okviru informacija iz članka 71. ovoga Zakona uključuju sljedeće:

1. informacije o tome kako se ostvaruju okolišna i/ili socijalna obilježja

2. informacije o tome planira li Društvo dio imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulagati u održiva ulaganja iz članka 3. točke 71. ovoga Zakona

3. ako se koristi indeks kao referentna vrijednost, informacije o tome je li i na koji je način taj indeks usklađen s okolišnim i/ili socijalnim obilježjima.

(2) Društvo je dužno u informacije iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program obveznog osiguranja uključiti i informaciju o tome gdje se može pronaći metodologija upotrjebljena za izračun indeksa iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.

(3) Ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja iz članka 3. točke 71. ovoga Zakona, Društvo je dužno u informacije iz članka 71. ovoga Zakona uključiti sljedeću izjavu:

»Načelo »ne nanosi bitnu štetu« primjenjuje se samo na ona ulaganja kod kojih se uzimaju u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti. Kod ulaganja na kojima se temelji preostali udio ovoga mirovinskog programa, ne uzimaju se u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti.«.

(4) Ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja iz članka 3. točke 71. ovoga Zakona, na takva ulaganja se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 66.g stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.

(5) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje Društvo treba objaviti na temelju stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Transparentnost održivih ulaganja u informacijama koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina

Članak 66.g

(1) Ako Društvo upravlja mirovinskim programom obveznog osiguranja koji ima za cilj ulagati u održiva ulaganja te je utvrđen indeks kao referentna vrijednost, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za taj mirovinski program dužno je objaviti i:

1. informacije o tome na koji je način određeni indeks usklađen s tim ciljem

2. objašnjenje o tome zašto i na koji način se utvrđeni indeks usklađen s tim ciljem razlikuje od šireg tržišnog indeksa.

(2) Ako mirovinski program obveznog osiguranja ima za cilj ulagati u održiva ulaganja i nije određen indeks kao referentna vrijednost, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za taj mirovinski program je potrebno uključiti objašnjenje načina na koji se taj cilj treba ostvariti.

(3) Ako mirovinski program obveznog osiguranja ima za cilj smanjenje emisija ugljika, u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za taj mirovinski program je potrebno navesti da je cilj biti izložen niskim emisijama ugljika kako bi se ostvarili dugoročni ciljevi u vezi s globalnim zatopljenjem koji su utvrđeni Pariškim sporazumom (SL L 282, 19. 10. 2016).

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako ne postoji referentna vrijednost Europske unije za klimatsku tranziciju ili referentna vrijednost Europske unije usklađena s Pariškim sporazumom u skladu s Uredbom (EU) 2019/2089 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti (SL L 317, 9. 12. 2019.), u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program obveznog osiguranja je potrebno uključiti podrobno objašnjenje o načinu osiguravanja trajnog napora u svrhu postizanja cilja smanjenja emisija ugljika radi postizanja dugoročnih ciljeva u vezi s globalnim zatopljenjem koji su utvrđeni Pariškim sporazumom.

(5) Društvo u informacijama iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program obveznog osiguranja uključuje i naznaku gdje se može pronaći metodologija upotrijebljena za izračun indeksa iz stavka 1. ovoga članka i referentnih vrijednosti Europske unije iz stavka 4. ovoga članka, ako referentne vrijednosti Europske unije postoje.

(6) Ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže u gospodarsku djelatnost kojom se pridonosi okolišnom cilju u smislu članka 3. točke 71. ovoga Zakona, u informacije iz članka 71. ovoga Zakona za mirovinski program i godišnji financijski izvještaj Društva potrebno je uključiti sljedeće:

1. informacije o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22. 6. 2020.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/852), kojima pridonosi ulaganje imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje i

2. opis kako su i u kojoj mjeri ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852.

(7) U opisu iz stavka 6. točke 2. ovoga članka Društvo je dužno odrediti udio ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje u okolišno održive gospodarske djelatnosti, uključujući pojedinosti o udjelima omogućujućih i prijelaznih djelatnosti iz članka 16., odnosno članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852, kao postotak svih ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje.

(8) Agencija će pravilnikom propisati pojedinosti o sadržaju i prikazu informacija koje Društvo treba objaviti na temelju stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja na mrežnim stranicama

Članak 66.h

(1) Društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama, uz podatke iz članka 70. ovoga Zakona, objaviti i ažurirati sljedeće informacije za mirovinske programe obveznog osiguranja iz članka 66.f stavka 1. i članka 66.g stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona:

1. opis okolišnih ili socijalnih obilježja ili cilja održivog ulaganja

2. informacije o metodologijama upotrijebljenim za procjenu, mjerenje i praćenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili učinka održivih ulaganja odabranih za mirovinski program obveznog osiguranja, uključujući izvore podataka, kriterije za analizu ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje, te relevantne pokazatelje održivosti koji se upotrebljavaju za mjerenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili ukupnog učinka mirovinskog programa obveznog osiguranja na održivost

3. informacije iz članaka 66.f i 66.g ovoga Zakona

4. informacije iz članka 66.i ovoga Zakona.

(2) Informacije koje Društvo treba objaviti na temelju stavka 1. ovoga članka moraju biti jasne, sažete i razumljive članovima, a Društvo ih je dužno objaviti na točan, pošten, jasan, nedvosmislen, jednostavan i sažet način na istaknutom i lako dostupnom dijelu mrežnih stranica Društva.

(3) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj informacija iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka te zahtjeve u vezi s prikazom informacija iz stavka 2. ovoga članka.

Transparentnost promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja u periodičnim izvještajima

Članak 66.i

(1) Društvo koje distribuira mirovinske programe obveznog osiguranja iz članka 66.f stavka 1. ili članka 66.g stavaka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona, u godišnji izvještaj Društva iz članka 98. ovoga Zakona uključuje i sljedeće informacije:

1. za mirovinski program iz članka 66.f stavka 1. ovoga Zakona:

a) opis opsega u kojem su ostvarena okolišna ili socijalna obilježja te ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja, udio održivih ulaganja

b) informacije iz članka 66.g stavka 6. ovoga Zakona, za dio ulaganja u održiva ulaganja, ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja

c) izjavu iz članka 66.f stavka 3. ovoga Zakona, ako se imovina za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje ulaže i u održiva ulaganja.

2. za mirovinski program iz članka 66.g stavaka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona:

a) opis ukupnog učinka mirovinskog programa u području održivosti na temelju relevantnih pokazatelja održivosti ili

b) ako je indeks utvrđen kao referentna vrijednost, usporedbe između ukupnog učinka mirovinskog programa koji je povezan s održivosti s učinkom utvrđenog indeksa i šireg tržišnog indeksa na temelju pokazatelja održivosti

c) informacije iz članka 66.g stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Za potrebe objave informacija iz stavka 1. ovoga članka, Društvo može upotrebljavati informacije iz izvještaja poslovodstva u skladu s člancima 21. ili 21.a Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. – ispravak, 114/22. i 82/23.) ili informacije iz nefinancijskih izvještaja u skladu s člankom 24. ili 24.a istog Zakona, kada je to prikladno.

(3) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj i prikaz informacija iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka.

Preispitivanje objava

Članak 66.j

(1) Društvo je dužno osigurati redovito ažuriranje informacija objavljenih u skladu s člancima 66.a, 66.c i 66.g ovoga Zakona, kada je obvezno takve informacije objavljivati u skladu s tim člancima.

(2) Ako Društvo izmijeni informacije iz stavka 1. ovoga članka, dužno je na mrežnim stranicama objaviti i jasno objašnjenje takve izmjene.

Investicijski proces – alternativna ulaganja

Članak 66.k

(1) Prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, Društvo je dužno koristiti visoki stupanj dužne pažnje što podrazumijeva odgovarajuću stručnost i znanje o imovini u koju se ulaže i razumijevanje rizika ulaganja vezanih uz takvu imovinu, kao i provođenje adekvatne dubinske analize predmeta takvih ulaganja kada vrijednost ulaganja prelazi 3 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva.

(2) Kako bi se osiguralo da se investicijske odluke o alternativnim ulaganjima iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona donose i provode u skladu s ciljevima i investicijskom strategijom ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja, obvezama koje za Društvo proizlaze iz ugovora o mirovinama, kao i ograničenjima rizika, Društvo je dužno uspostaviti, provoditi i primjenjivati pisane politike i postupke o primjeni dužne pažnje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Društvo je dužno redovito preispitivati i ažurirati politike i postupke iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Pored poštivanja zahtjeva iz stavaka 1., 2 i 3. ovoga članka, kod alternativnih ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, Društvo je dužno:

1. odrediti i redovito ažurirati poslovni plan koji je u skladu s vremenskim horizontom konkretnog ulaganja i tržišnim uvjetima, kao i obvezama iz ugovora o mirovinama, a koji najmanje uključuje razloge odabira takvog ulaganja, rizike takvog ulaganja i način upravljanja istima, ekonomski i financijski plan za realizaciju i praćenje tog ulaganja, vremenski horizont ulaganja, usklađenost s obvezama koje za Društvo proizlaze iz ugovora o mirovinama, izlaznu strategiju, te poduzimanje aktivnosti do planiranog izlaska iz takve investicije

2. odrediti moguće načine za ostvarenje ulaganja koja su u skladu s poslovnim planom iz točke 1. ovoga stavka

3. ocijeniti moguće načine za ostvarenje ulaganja u odnosu na sve dostupne opcije i ukupne povezane rizike, te sve relevantne pravne, porezne, financijske i druge čimbenike koji utječu na vrijednost tog ulaganja, ljudske i materijalne resurse i strategije koji su potrebni za realizaciju tog ulaganja, uključujući i izlazne strategije

4. kod ulaganja koja prelaze 3 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva obavljati aktivnosti dubinske analize koje su potrebne za ostvarenje ulaganja s dužnom pažnjom prije pristupanja njihovom izvršenju i

5. pratiti uspješnost provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan iz točke 1. ovoga stavka.

(5) Društvo je dužno je za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona osigurati dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za obavljanje poslova iz ovoga članka, pri čemu je obvezno voditi računa o vrsti, opsegu i složenosti konkretnih alternativnih ulaganja te vrsti i rasponu aktivnosti koje se moraju poduzeti za odabir, realizaciju i praćenje takvih ulaganja.

(6) Društvo je dužno jednom godišnje, u roku od 30 dana od isteka kalendarske godine, Agenciji dostaviti izvještaj o portfelju alternativnih ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona koje minimalno uključuje podatke o realizaciji poslovnog plana iz stavka 4. točke 1. ovoga članka, aktivnostima koje su poduzete u skladu s takvim poslovnim planom te podatke o uspješnosti provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan, uključujući i podatke o ostvarenju predviđene izlazne strategije, pripremnim radnjama za provođenje predviđene izlazne strategije te potencijalnim problemima kod provođenja predviđene izlazne strategije.

(7) Društvo je dužno u sklopu izvještaja iz stavka 6. ovoga članka Agenciji dostaviti podatke o osobama koje su unutar Društva zadužene za upravljanje portfeljem alternativnih ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, osobama na koje je Društvo izdvojilo takve aktivnosti te procjenu Društva vezano za njihove kvalifikacije, razinu znanja i stručnosti u odnosu na konkretni portfelj alternativnih ulaganja za koji su zaduženi te takve podatke ažurirati prilikom svake promjene zaduženih osoba ili portfelja, ako se ulaže u vrstu imovine koja ima drugačiji profil rizika od alternativnih ulaganja kojima su ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja do tada bila izložena.

(8) Ako Društvo ne postupa u skladu s ovim člankom, Agencija može tom Društvu privremeno zabraniti ili ograničiti ulaganje u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, kao i naložiti njihovo otuđenje u roku koji ocijeni primjerenim.«.

Članak 22.

U članku 68. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Poslovnom tajnom u smislu ovoga Zakona smatra se bilo koji podatak čije bi otkrivanje štetilo interesima Društva ili interesima korisnika mirovine, a osobito podaci potencijalnih korisnika mirovine i korisnika mirovine koje su Društvo ili osobe koje obavljaju distribuciju mirovinskih programa saznali na osnovi pružanja usluga iz ovoga Zakona i u obavljanju poslova s pojedinačnim potencijalnim korisnikom mirovine ili korisnikom mirovine te poslovni planovi Društva.«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Poslovnom tajnom iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se pretpostavke i parametri te aktuarske metode na kojima se temelje izračuni mirovina koje Društvo distribuira, a kada iste od Društva zatraže korisnici mirovine, odnosno potencijalni korisnici mirovine.«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. broj: »4.« zamjenjuje se brojem: »5.«.

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. riječi: »4. i 5.« zamjenjuju se riječima: »5. i 6.«.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. riječi: »4. do 6.« zamjenjuju se riječima: »5. do 7.«.

Članak 23.

Članak 68.c mijenja se i glasi:

»(1) Obradu osobnih podataka u okviru ovoga Zakona Društvo i nadležna tijela obavljaju u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, a u vezi s obradom osobnih podataka koju provodi EIOPA u okviru Direktive (EU) 2016/2341, EIOPA poštuje Uredbu (EZ) br. 45/2001.

(2) Društvo obavezno prikuplja, obrađuje, čuva, dostavlja i upotrebljava osobne podatke potrebne za sklapanje ugovora o mirovini, obradu i isplatu mirovine i zajamčene isplate koje proizlaze iz ugovora o mirovini, obradu i isplatu djelomične jednokratne isplate, a sve u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(3) Društvu je dopuštena obrada osobnog identifikacijskog broja ili drugog primjenjivog osobnog identifikatora koji jednoznačno označava ispitanika u svrhu sklapanja i izvršenja ugovora o mirovini te ostvarenja zakonskih prava korisnika mirovina bračnog druga, imenovanog korisnika ili zakonskog nasljednika.

(4) U svrhu sklapanja i izvršenja ugovora o mirovini te u svrhu isplate mirovine ili druge financijske transakcije, kada je to nužno za utvrđivanje identiteta ispitanika i za osiguranje točnosti podataka, Društvu je dopuštena obrada osobnih podataka prikupljanjem preslike odgovarajućeg identifikacijskog dokumenta i drugih javnih isprava koje izdaju nadležna državna tijela te kartice bankovnog računa bez vidljivog kontrolnog koda.

(5) Obrada podataka iz ovoga članka vrši se uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite prava i sloboda ispitanika te uz ograničavanje količine podataka sukladno svrsi koja se takvom obradom ostvaruje.«.

Članak 24.

U članku 69. stavku 1. riječ: »nude« zamjenjuje se riječju: »distribuiraju«.

U stavku 3. riječ: »ponudu« zamjenjuje se riječju: »distribuciju«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Društvo je dužno osigurati da njegove promidžbene informacije nisu u suprotnosti s informacijama objavljenim na temelju članaka 66.a do 66.j ovoga Zakona.«.

Članak 25.

Naslov iznad članka 70. mijenja se i glasi: »Mrežna stranica Društva«.

U članku 70. riječ: »internetsku« zamjenjuje se riječju: »mrežnu«.

Članak 26.

U članku 71. stavku 3. točki 3. iza riječi: »doznaka« dodaju se riječi: »kao i u slučaju ugovaranja promjenjive mirovine ili druge vrste mirovine kod koje korisnik mirovine snosi rizik ulaganja«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Društvo tijekom faze isplate mirovine redovito osigurava korisnicima promjenjivih mirovina sve informacije o prinosu i načinu utvrđivanja prinosa odnosno načinu izračuna visine mjesečne mirovine.«.

Članak 27.

U članku 72. točki 2. iza riječi: »mirovine« dodaju se riječi: »i potencijalnim korisnicima mirovine«, a riječ: »nudi« zamjenjuje se riječju: »distribuira«.

Iza točke 4. na kraju rečenice briše se točka i dodaje se točka 5. koja glasi:

»5. pisano odgovoriti na pritužbu korisniku mirovine, odnosno potencijalnog korisnika mirovine u roku od 15 dana od dana primitka pritužbe.«.

Članak 28.

U članku 74. stavku 1. točka 11. mijenja se i glasi:

»11. primjereno upravljanje informacijskim sustavom, uključujući i kibernetičke rizike i način upravljanja istima.«.

U stavku 2. riječ: »internetska« zamjenjuje se riječju: »mrežna«.

Članak 29.

U članku 77. stavku 3. točki 2. iza riječi: »karaktera« dodaju se riječi: »i ostale rezerve«.

Članak 30.

Članak 80. mijenja se i glasi:

»(1) Kapital Društva mora biti najmanje jednak potrebnoj granici solventnosti koja se računa na način određen člankom 79. ovoga Zakona.

(2) Ako je iznos kapitala Društva iz stavka 1. ovoga članka manji od 120 % granice solventnosti ili manji od 120 % iznosa iz članka 81. ovoga Zakona (»prag za obavješćivanje«), Društvo je dužno odmah obavijestiti Agenciju te Agenciju redovito izvještavati o novim informacijama na polugodišnjoj razini sve dok se iznos kapitala Društva ne vrati ispod praga za obavješćivanje.

(3) Obavijest iz stavka 2. dostavlja se Agenciji u pisanom obliku te sadrži sljedeće elemente:

1. razloge zbog kojih je kapital Društva ispod praga za obavješćivanje i opis kratkoročnih predviđanja financijske situacije Društva

2. sveobuhvatan opis mjera koje Društvo namjerava donijeti kako bi osiguralo trajno ispunjavanje kapitalnih zahtjeva te interesa korisnika mirovina

3. procjenu ugrožava li pad razine kapitala Društva ispod praga za obavješćivanje financijsku stabilnost društva ili interese korisnika mirovina

4. procjenu predstavlja li pad razine kapitala Društva ispod praga za obavješćivanje privremenu situaciji ili je indikator dugoročnijeg trenda, a u odnosu na mogućnost Društva da preuzima nove obveze po ugovorima o mirovini.

(4) Agencija može od Društva, kao i od imatelja kvalificiranih udjela Društva, zatražiti i dodatne podatke, analize i očitovanja, ako procijeni da su ista potrebna s ciljem osiguranja financijske stabilnosti Društva ili zaštite interesa korisnika mirovine.«.

Članak 31.

U članku 81.a iza stavka 2. dodaju se novi stavak 3. i stavci 4. do 9. koji glase:

»(3) Društvo je dužno imovinu za pokriće interventnih pričuva ulagati na način koji je primjeren svrsi interventnih pričuva i u najboljem interesu korisnika mirovine te u skladu s utvrđenom i dokumentiranom politikom ulaganja.

(4) U slučaju sukoba interesa, Društvo i osobe koje upravljaju imovinom za pokriće interventnih pričuva dužni su osigurati da je ulaganje izvršeno u najboljem interesu korisnika mirovine.

(5) Društvo je dužno imovinu za pokriće interventnih pričuva ulagati na način koji osigurava sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost portfelja u cjelini i provoditi lokalizaciju te imovine na način da se osigura njezina raspoloživost.

(6) Imovina za pokriće interventnih pričuva mora biti primjereno diverzificirana kako bi se izbjeglo prekomjerno oslanjanje na pojedinu vrstu imovine, jednog izdavatelja, grupu izdavatelja, geografsko područje, kao i prekomjerno akumuliranje rizika u portfelju kao cjelini.

(7) Ulaganja u imovinu koju je izdao isti izdavatelj ili izdavatelji koji pripadaju istoj grupi ne smiju portfelj imovine za pokriće interventnih pričuva izložiti prekomjernoj koncentraciji rizika.

(8) Zahtjevi iz stavaka 6. i 7. ovoga članka primjenjuju se na proporcionalan način ovisno o iznosu imovine za pokriće interventnih pričuva.

(9) Prilikom ulaganja imovine za pokriće interventnih pričuva Društvo može ulagati samo u imovinu i financijske instrumente čije rizike može primjereno utvrditi, mjeriti i pratiti, kojima može primjereno upravljati, nadzirati ih i izvještavati o njima.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 10.

Članak 32.

Iza članka 81.a dodaju se naslov iznad članka i članak 81.b koji glase:

»Zabrana isplate dobiti

Članak 81.b

Društvo ne smije isplatiti dobit u obliku akontacije dobiti, odnosno dividende ni u obliku isplate iz naslova sudjelovanja u dobiti uprave društva, nadzornog odbora, odnosno zaposlenika ako:

1. je razina kapitala Društva manja od praga za obavješćivanje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona ili bi se razina kapitala Društva zbog isplate dobiti smanjila ispod praga za obavješćivanje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona

2. postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva ili je izgledno da će se takav manjak pojaviti unutar sljedeća tri mjeseca

3. je Agencija Društvu odredila otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u vezi s krivim iskazivanjem bilančnih ili izvanbilančnih stavki i poslovnog rezultata Društva te ako Društvo nije postupilo u skladu s mjerama Agencije o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti.«.

Članak 33.

Članak 82. mijenja se i glasi:

»(1) Društvo je dužno uspostaviti postupke za utvrđivanje pogoršanja financijskog stanja Društva, odnosno razine pokrića granice solventnosti kapitalom Društva.

(2) Društvo je dužno bez odgađanja obavijestiti Agenciju ako kapital Društva zbog povećane granice solventnosti ili drugih razloga nije dostatan, ili kad postoji rizik da se taj nedostatak pojavi u sljedeća tri mjeseca.

(3) U slučaju nedostatka kapitala iz stavka 2. ovoga članka uprava Društva dužna je bez odgađanja poduzeti mjere radi dostizanja iznosa potrebnog kapitala i izraditi prijedlog mjera za koja su nadležna druga tijela tog Društva.

(4) Društvo je dužno u roku od dva mjeseca od dana kad je utvrđeno postojanje nedostatka kapitala iz stavka 2. ovoga članka dostaviti Agenciji na odobrenje realan plan oporavka.

(5) Društvo je dužno poduzeti potrebne mjere radi otklanjanja nedostatka kapitala iz stavka 2. ovoga članka u roku od šest mjeseci od dana kad je utvrđeno postojanje nedostatka kapitala na način da:

1. poveća razinu kapitala kako bi se osigurala usklađenost s potrebnom granicom solventnosti ili

2. do razine koliko je to moguće, smanji profil rizičnosti kako bi se osigurala usklađenost s potrebnom granicom solventnosti.

(6) Agencija može, na zahtjev Društva, produljiti rok iz stavka 5. ovoga članka za tri mjeseca kako bi se osigurala usklađenost s potrebnom granicom solventnosti.

(7) Agencija može rješenjem ograničiti ili zabraniti slobodno raspolaganje imovinom Društva, u kojem slučaju Društvo ne smije raspolagati imovinom koja je obuhvaćena ograničenjem ili zabranom Agencije u razdoblju u kojem su takvo ograničenje ili zabrana na snazi.

(8) U slučaju poduzimanja mjera iz stavka 7. ovoga članka Agencija će odrediti koja će imovina biti obuhvaćena tim mjerama.

(9) Kada Društvo obavlja poslove u drugoj državi članici, te u slučaju poduzimanja mjera iz stavka 7. ovoga članka, Agencija će o mjerama koje je poduzela obavijestiti nadležno nadzorno tijelo države članice u kojoj Društvo obavlja poslove neposredno ili putem podružnice, a nadležno tijelo te države članice je dužno, na zahtjev Agencije, poduzeti iste mjere.

(10) Na isti način kako je to opisano u stavku 9. ovoga članka Agencija će postupiti i kada zaprimi takav zahtjev od strane nadležnog nadzornog tijela matične države članice.«.

Članak 34.

Iza članka 82. dodaju se naslov iznad članka i članak 82.a koji glase:

»Plan oporavka

Članak 82.a

(1) Plan oporavka iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona mora sadržavati pojedinosti ili dokaze o sljedećem:

1. procjeni troškova upravljanja, posebno tekućim općim troškovima

2. procjeni prihoda i rashoda iz djelatnosti isplate mirovina u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

3. procjeni financijskih sredstava za pokriće tehničkih pričuva, potrebne granice solventnosti

4. projekcije izvještaja o financijskom položaju i izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti

5. druge podatke na zahtjev Agencije.

(2) U razdoblju u kojem se provode mjere iz članka 82. ovoga Zakona Agencija neće Društvu izdati rješenje o odobrenju za prijenos portfelja sve dok smatra da su ugrožena prava korisnika mirovine.

(3) Agencija će pravilnikom propisati minimalni sadržaj plana oporavka iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 35.

U članku 83. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

»(1) Tehničke pričuve predstavljaju računovodstvenu vrijednost ugovora o mirovini koju Društvo oblikuje za potrebe financijskog izvještavanja u skladu s računovodstvenim propisima, ovim Zakonom i drugim propisima.«.

U dosadašnjem stavku 1. koji postaje stavak 2. ispred riječi: »Društvo« dodaje se oznaka stavka: »(2)«.

Članak 36.

U članku 84. stavku 1. riječ: »od« zamjenjuje se riječima: »na temelju«.

U stavku 5. iza riječi: »0,3 %« brišu se zarez i riječi: »dok će osnovicu za izračun i način naplate ove naknade Agencija propisati pravilnikom«.

Iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

»(6) Društvo ima pravo na naknadu za upravljanje imovinom za pokriće interventnih pričuva iz članka 81.a ovoga Zakona, u iznosu do najviše 0,437 % godišnje ukupne imovine umanjene za financijske obveze imovine za pokriće interventnih pričuva u 2024. godini, a za svaku daljnju godinu najveća stopa naknade umanjuje se za 10 % u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, sve dok takvim smanjenjem najveća stopa naknade ne dosegne 0,3 %.

(7) Agencija će pravilnikom propisati osnovicu za izračun i način naplate naknade iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.«.

Članak 37.

U članku 85. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Društvo je dužno donijeti, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne politike i postupke, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva i to posebno za poslove obveznog mirovinskog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u društvo te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.«.

Dosadašnji stavak 2. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Agencija će pravilnikom propisati minimalne standarde koji se primjenjuju u postupku obračuna tehničkih pričuva iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 38.

U članku 85.a stavku 1. riječi: »mirovinskog osiguravajućeg društva« brišu se, a iza riječi: »ugovora o mirovinama« dodaju se riječi: »i vodi se odvojeno za obvezno mirovinsko osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju doznaka iz otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i doznaka iz zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i izravnih jednokratnih uplata osoba u Društvo«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Vrijednost imovine iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se na isti način kao što je uređeno pravilnikom kojim je definirano vrednovanje imovine Društva.«.

Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) Društvo ulaže imovinu za pokriće tehničkih pričuva u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz uvažavanje načela iz članka 90. ovoga Zakona, što uključuje i geografsku diverzifikaciju portfelja.

(5) Imovinom za pokriće tehničkih pričuva Društvo upravlja u svoje ime i za zajednički račun korisnika mirovine u skladu s odredbama ovoga Zakona.«.

Članak 39.

U članku 87. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. do 8. koji glase:

»(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, kada se manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva ne može u cijelosti pokriti iz sredstava interventnih pričuva, te ako taj manjak ne utječe na uredno i pravovremeno izvršavanje preuzetih obveza iz mirovinskih programa sukladno ugovorenom dospijeću, Društvo, uz prethodno obavještavanje Agencije, može odgoditi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, za razdoblje od najviše 24 mjeseca, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. izgledno je ili Društvo smatra vjerojatnim da bi se manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva mogao pokriti kroz razdoblje od najviše 24 mjeseca, a na temelju promjena u vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva ili na drugi način, što je Društvo dužno detaljno obrazložiti u planu za pokrivanje manjka iz stavka 1. ovoga članka

2. imenovani ovlašteni aktuar Društva je dostavio izvještaj odnosno analizu o razlozima nastanka manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva s osvrtom na točku 1. ovoga stavka

3. Društvo, u trenutku kada je utvrđen manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva i kontinuirano u razdoblju dok se koristi mogućnost odgode pokrića tog manjka, održava kapital u iznosu od najmanje 120 % potrebne granice solventnosti

4. iznos manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne prelazi iznos od 10 % tehničkih pričuva

5. iznos manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne prelazi iznos viška kapitala koje Društvo održava iznad praga iz točke 3. ovoga stavka

6. iznos viška kapitala koje Društvo održava iznad praga iz točke 3. ovoga stavka, smatra se namjenskim sredstvima koja služe za jamstvo pokrića manjka u imovini za pokriće tehničkih pričuva

7. Društvo u svojim poslovnim knjigama odvojeno vodi iznos namjenskih sredstava iz točke 6. ovoga stavka

8. Društvo revidira iznos namjenskih sredstava iz točke 6. ovoga stavka najmanje jednom mjesečno

9. nikakva druga sredstva osim osnovnog kapitala, uključujući zadržanu dobit i rezerve, kako je navedeno u članku 76. ovoga Zakona, ne smiju se upotrebljavati kao namjenska sredstva iz točke 6. ovoga stavka

10. namjenska sredstva iz točke 6. ovoga stavka se ulažu na način koji osigurava njihovu likvidnost i unovčivost, a najmanje sukladno pravilima koja se odnose na ulaganja interventnih pričuva iz članka 81.a ovoga Zakona te na način koji je usklađen s dospijećem obveza iz mirovinskih programa

11. svi prinosi ostvareni ulaganjem namjenskih sredstava iz točke 6. ovoga stavka se također smatraju namjenskim sredstvima koja služe za jamstvo pokrića manjka u imovini za pokriće tehničkih pričuva, i to u iznosu koji je potreban da se pokrije manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva.

(4) Društvo je dužno o ispunjavanju uvjeta iz stavka 3. ovoga članka najmanje svakih 60 dana obavještavati Agenciju.

(5) Nakon isteka razdoblja od 24 mjeseca iz stavka 3. ovoga članka, te ako još uvijek postoji manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva, Društvo je bez odgađanja dužno pokriti takav manjak korištenjem vlastitih sredstava Društva.

(6) Ako u razdoblju od 24 mjeseca iz stavka 3. ovoga članka Društvo prestane ispunjavati uvjete iz stavka 3. ovoga članka, dužno je o tome bez odgađanja obavijestiti Agenciju te bez odgađanja pokriti manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva.

(7) Agencija može Društvu zabraniti korištenje mogućnosti iz stavka 3. ovoga članka, ako ocijeni da uvjeti iz stavka 3. ovoga članka nisu ispunjeni ili ako ocijeni da bi korištenje takve mogućnosti nerazmjerno ugrozilo interese korisnika mirovine ili tržišta mirovinskog osiguranja.

(8) U razdoblju u kojem postoji manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva te kada Društvo koristi mogućnost iz stavka 3. ovoga članka, na namjenska sredstva iz stavka 3. točke 6. ovoga članka se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 197. ovoga Zakona.«.

Članak 40.

U članku 88. stavku 1. iza riječi: »sklopilo,« dodaje se riječ: »najviše«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Dio iznosa viška određen za pripis raspodijelit će se korisnicima mirovina razmjerno iznosu mirovine, trajanju isplate mirovine, obliku mirovine, odnosno mirovinskom programu te potrebnom iznosu tehničke pričuve za pojedini ugovor o mirovini.«.

Iza stavka 6. dodaju se novi stavak 7. i stavak 8. koji glase:

»(7) Ako je Društvo prethodno prenijelo vlastita sredstva na račun imovine za pokriće tehničkih pričuva u skladu s člankom 87. stavkom 1. ovoga Zakona, tada se višak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje nakon što se imovina za pokriće tehničkih pričuva umanji za prethodno prenesena vlastita sredstva Društva.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, prije obračuna pripisa viška imovine za pokriće tehničkih pričuva, Društvo može prethodno prenesena vlastita sredstva s računa imovine za pokriće tehničkih pričuva prenijeti na poslovni račun Društva.«.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 9.

Članak 41.

U članku 90. stavku 2. riječi: »Društvu je dozvoljeno« zamjenjuju se riječima: »Društvo je dužno«.

Članak 42.

U članku 91. stavku 1. točki 5. riječi: »jesu li« zamjenjuju se riječima: »kako su«, a riječi: »i ako jesu,« zamjenjuju se riječju: »te«.

Članak 43.

Članak 92. mijenja se i glasi:

»(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva može se sastojati isključivo od:

1. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a

2. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a

3. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama, a koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013.)

6. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

7. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira primljenih u trgovanje na MTP-u u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

8. nedavno izdanih prenosivih dužničkih vrijednosnih papira, instrumenata tržišta novca i prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira koji nisu uvršteni na uređeno tržište u trenutku njihova stjecanja, čiji je izdavatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod određenim uvjetima. U protivnom će se vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca smatrati neuvrštenima. Uvjeti su sljedeći:

a) uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana izdanja ili

b) nadležno tijelo izdavatelja donijelo je odluku o uvrštenju izdanih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca na uređeno tržište, koja je objavljena na mrežnim stranicama izdavatelja, a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana takve objave.

9. prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili organiziranim trgovačkim platformama (OTP) čiji je izdavatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

10. prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala

11. prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske, koji ne moraju biti uvršteni na uređeno tržište, odnosno primljeni u trgovanje na MTP-u, pod sljedećim uvjetima:

a) ti vrijednosni papiri imaju dugoročne, stabilne i predvidljive novčane tokove, kako bi odgovarali ročnosti obveza mirovinskog fonda uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza

b) Vlada Republike Hrvatske je klasificirala izdavatelja tih vrijednosnih papira kao namjenskog izdavatelja za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske

12. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, ili odgovarajućih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni s onima propisanim zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

13. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i razina zaštite ulagatelja istovjetni s onima propisanim zakonom koje uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

14. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tom kreditnom institucijom i razina zaštite deponenata istovjetni s onima propisanima zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija

15. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice), pod sljedećim uvjetima:

a) izvedeni financijski instrumenti koriste se jedino u svrhu zaštite imovine za pokriće tehničkih pričuva i obveza iz ugovora o mirovini i/ili učinkovito upravljanje imovinom za pokriće tehničkih pričuva

b) temeljna imovina izvedenih financijskih instrumenata sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 5. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje Društvo može ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a temeljna imovina izvedenih financijskih instrumenata koji se koriste u svrhe zaštite imovine za pokriće tehničkih pričuva i obveza iz ugovora o mirovini također se može sastojati od indeksa vezanih za inflaciju, ili nekretnine, od kreditnih izloženosti i pokrića rizika vjerojatnosti doživljenja

c) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije financijskog sektora koje imaju sjedište u državi članici ili državi članici OECD-a koje podliježu bonitetnom nadzoru te imaju zadovoljavajuću kreditnu kvalitetu, kao i druge vrste subjekata koje ispunjavaju ekvivalentne uvjete

d) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i povjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev Društva

e) ulaganjem u izvedenice ili druge instrumente iz ovoga stavka koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dozvoljeno stvoriti izloženost prema temeljnoj imovini kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana ovim Zakonom ili pravilnicima donesenim na temelju ovoga Zakona te se ne smije stvoriti izloženost prema imovini u koju nije dozvoljeno uložiti imovinu za pokriće tehničkih pričuva.

16. nekretnina koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:

a) smještene su na teritoriju Republike Hrvatske, druge države članice i/ili države članice OECD-a

b) radi se o funkcionalnim poslovnim zgradama sa ili bez pripadajućeg zemljišta, koje nose predvidive i stabilne novčane tokove

c) nezavisni vanjski procjenitelj dao je procjenu vrijednosti nekretnine, koja sadržava eventualnu opterećenost hipotekama i izjavu da bi nekretnina mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti

d) mogu se steći izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata za posebnu namjenu, koji može biti osnovan kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću i ne mora biti uvršten na uređeno tržište niti primljen u trgovanje na MTP-u, pri čemu se takvo ulaganje u smislu ovoga Zakona smatra izravnim ulaganjem u nekretninu. Društvo posebne namjene obavlja stjecanje, otuđivanje i upravljanje nekretninom te treba imati istog revizora i sastavljati financijske izvještaje za ista izvještajna razdoblja na isti izvještajni datum kao i mirovinsko osiguravajuće društvo. Financijski izvještaji društva posebne namjene moraju se konsolidirati s financijskim izvještajima mirovinskog osiguravajućeg društva.

17. novca na računu kod kreditnih institucija iz točke 14. ovoga stavka

18. drugih vrsta imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 13. ovoga stavka.

(2) Izdavatelj, odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, osim Republike Hrvatske, mora imati kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti koji spada u investicijski razred prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako izdavatelj, odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, nema kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije, tada se uvjeti iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju na kreditni rejting za dugoročni dug izdan u domaćoj valuti.

(4) Agencija će pravilnikom propisati uvjete koje mora ispunjavati imovina iz ovoga članka, kao i uvjete koje mora zadovoljavati druga ugovorna strana u transakciji Društva.«.

Članak 44.

Naslov iznad članka 93. mijenja se i glasi: »Ograničenja ulaganja s obzirom na vrijednost imovine za pokriće tehničke pričuve prema klasama imovine«.

Članak 93. mijenja se i glasi:

»(1) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najmanje 50 % imovine za pokriće tehničkih pričuva mora biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 30 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

4. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 35 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire primljene u trgovanje na MTP u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili OTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. najviše 35 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u UCITS fondove i/ili druge otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

12. najviše 15 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona

13. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozite iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona

14. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u nekretnine iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u udjele, dionice i/ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona i izvedenih financijskih instrumenata iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona

15. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti u novcu na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona

16. iznimno od odredbi točke 15. ovoga stavka u novcu na računima može biti i više od 5 %, ali najviše do 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ali na rok ne duži od 14 dana

17. ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona ne smije biti veća od 100 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva, a ako Društvo pri upravljanju imovinom za pokriće tehničkih pričuva koristi tehnike i instrumente u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva, dužno je takve transakcije uzeti u obzir prilikom izračunavanja ukupne izloženosti, pri čemu ukupna izloženost stvorena tehnikama i instrumentima koji se koriste u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva ne smije biti veća od 30 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva, a navedena ograničenja ulaganja neće se kombinirati, te ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice i tehnike i instrumente korištene u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva ne smije prelaziti 100 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva.

(2) Kod ograničenja ulaganja propisanih u stavku 1. točkama 2., 3., 4. i 6. ovoga članka u obzir se uzima i posredna izloženost stečena kroz ulaganja u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona i izvedene financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona.

(3) Neovisno o pojedinačnim ograničenjima ulaganja iz stavka 1. ovoga članka, ista se neće kombinirati te se najviše 25 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje može ukupno uložiti u alternativna ulaganja koja obuhvaćaju:

1. neuvrštene vlasničke vrijednosne papire s dugoročnom perspektivom ulaganja iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

2. udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, a u kojima je mirovinsko osiguravajuće društvo u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje ili u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje, steklo preko 10 % udjela ili dionica i

3. nekretnine iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona.

(4) Ulaganje imovine za pokriće tehničke pričuve za dobrovoljno mirovinsko osiguranje podliježe sljedećim ograničenjima:

1. do 100 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničkih vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 50 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

4. najviše 30 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u neuvrštene pokrivene obveznice koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 50 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire primljene u trgovanje na MTP-u u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili OTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive vlasničke i/ili dužničke vrijednosne papire koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. najviše 40 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u UCITS fondove i/ili druge otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

12. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona

13. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozite iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona

14. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u nekretnine iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u udjele, dionice i/ili poslovne udjele alternativnih investicijskih fondova iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona i izvedenih financijskih instrumenata iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona

15. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti u novcu na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona

16. iznimno od odredbi točke 15. ovoga stavka, u novcu na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona može biti više od 10 %, ali najviše do 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ali na rok ne duži od 14 dana

17. ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona ne smije biti veća od 100 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva, a ako Društvo pri upravljanju imovinom za pokriće tehničkih pričuva koristi tehnike i instrumente u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva, dužno je takve transakcije uzeti u obzir prilikom izračunavanja ukupne izloženosti, pri čemu ukupna izloženost stvorena tehnikama i instrumentima koji se koriste u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva ne smije biti veća od 50 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva, a navedena ograničenja ulaganja neće se kombinirati te ukupna izloženost prema temeljnoj imovini koja je stvorena kroz financijske izvedenice i tehnike i instrumente korištene u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom za pokriće tehničkih pričuva ne smije prelaziti 100 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva.

(5) Kod ograničenja ulaganja propisanih u stavku 4. točkama 2., 3., 4. i 6. ovoga članka u obzir se uzima i posredna izloženost stečena kroz ulaganja u udjele UCITS fondova i drugih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona i izvedene financijske instrumente iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona.«.

Članak 45.

Iza članka 93. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 93.a, 93.b i 93.c koji glase:

»Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje prema jednom izdavatelju, odnosno grupi povezanih izdavatelja

Članak 93.a

(1) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje podliježe i sljedećim ograničenjima:

1. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona

4. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir i instrument tržišta novca jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona

5. najviše 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. najviše 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički vrijednosni papir primljen u trgovanje na MTP-u u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički i/ili dužnički vrijednosni papir s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojim se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili OTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički i/ili dužnički vrijednosni papir kojeg izdaje ili za kojeg jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 92. stavka 1. točka 10. ovoga Zakona

10. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti izloženo prema jednom infrastrukturnom projektu iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. neovisno o pojedinačnim ograničenjima iz točaka 2. do 10. ovoga stavka, ista se neće kombinirati te se najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva smije ukupno uložiti u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca jednog izdavatelja, odnosno najviše 10 % temeljne imovine za pokriće tehničkih pričuva u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca grupe izdavatelja, koji čine povezana društva, i financijske izvedenice iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona sklopljene s tim izdavateljem ili grupom izdavatelja, koji čine povezana društva

12. najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini UCITS fond ili drugi otvoreni investicijski fond s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, a najviše 15 % može biti uloženo u sve UCITS fondove, odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje

13. najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini alternativni investicijski fond iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, a najviše 15 % može biti uloženo u sve alternativne investicijske fondove iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje

14. neovisno o ograničenjima iz točaka 13. i 14. ovoga stavka, najviše 15 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može ukupno biti uloženo u UCITS fondove, odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i alternativne investicijske fondove iz članka 92. stavka 1. točaka 12. i 13. ovoga Zakona kojima upravlja isto društva za upravljanje

15. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozite iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona kod jedne kreditne institucije, a najviše 15 % u depozite kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe

16. izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom, uključujući i razmijenjeni kolateral, ne smije prelaziti:

a) 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ako je druga ugovorna strana kreditna institucija iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, odnosno 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane kreditne institucije ili

b) 2 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ako je druga ugovorna strana neki drugi subjekt iz članka 92. stavka 1. točke 15. podtočke c) ovoga Zakona, odnosno 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe.

17. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u jednu nekretninu iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane

18. kada se izloženost iz točke 16. ovoga stavka odnosi na središnju drugu ugovornu stranu, mirovinsko osiguravajuće društvo može primijeniti više limite od onih navedenih u točki 15. ovoga stavka. Smatrat će se da se izloženost stvara izravno prema središnjoj drugoj ugovornoj strani samo ako mirovinsko osiguravajuće društvo za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva koristi individualnu segregaciju u smislu članka 39. Uredbe (EU) 648/2012 ili razinu segregacije koja je jednakovrijedna individualnoj razini segregacije ili iznimno, primjerenu razinu segregacije kada se radi o trećim zemljama u kojima obveze članova poravnanja nisu istovjetne ili usporedive s onima koje su propisane Uredbom (EU) 648/2012 ako mirovinsko društvo može dokazati da se time materijalno ne povećavaju rizici za imovinu mirovinskih fondova, a kod izloženosti uvrštenim financijskim izvedenicama, ako se radi o izloženosti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani, limiti točke 16. ovoga stavka se neće primjenjivati

19. kod ograničenja ulaganja u udjele UCITS fondova i/ili otvorenih investicijskih fondova propisanih u točki 10. ovoga stavka koji su osnovani u strukturi glavni-napajajući fond (engl. master-feeder), ista se računaju u odnosu na vrijednost imovine glavnog (engl. master) fonda.

(2) Agencija će pravilnikom propisati ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva i način izračuna izloženosti.

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje prema jednom izdavatelju, odnosno grupi povezanih izdavatelja

Članak 93.b

(1) Ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje podliježe i sljedećim ograničenjima:

1. najviše 20 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica OECD-a te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona

3. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca više izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona koji su međusobno povezane osobe

4. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi dužnički vrijednosni papir i instrument tržišta novca jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u prenosive dužničke vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca više izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona koji su međusobno povezane osobe

5. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

6. najviše 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički vrijednosni papir jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, a najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih može biti uloženo u prenosive vlasničke vrijednosne papire više izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona koji su međusobno povezane osobe

7. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički vrijednosni papir primljen u trgovanje na MTP-u u smislu odredbi zakona kojim se uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički i/ili dužnički vrijednosni papir s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojim se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili OTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini prenosivi vlasnički i/ili dužnički vrijednosni papir kojeg izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala iz članka 92. stavka 1. točka 10. ovoga Zakona

10. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti izloženo prema jednom infrastrukturnom projektu iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. neovisno o pojedinačnim ograničenjima iz točaka 2. do 10. ovoga stavka, ista se neće kombinirati te se najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva smije ukupno uložiti u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca jednog izdavatelja, odnosno najviše 15 % temeljne imovine za pokriće tehničkih pričuva u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca grupe izdavatelja koji čine povezana društva i financijske izvedenice iz članka 92. stavka 1. točke 15. ovoga Zakona sklopljene s tim izdavateljem ili grupom izdavatelja koji čine povezana društva

12. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini UCITS fond ili drugi otvoreni investicijski fond s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona, a najviše 15 % može biti uloženo u sve UCITS fondove, odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje

13. najviše 7 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u pojedini alternativni investicijski fond iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, a najviše 15 % može biti uloženo u sve alternativne investicijske fondove iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona kojima upravlja isto društvo za upravljanje

14. neovisno o ograničenjima iz točaka 12. i 13. ovoga stavka, najviše 15 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može ukupno biti uloženo u UCITS fondove, odnosno otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i alternativne investicijske fondove iz članka 92. stavka 1. točaka 12. i 13. ovoga Zakona kojima upravlja isto društva za upravljanje

15. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u depozite kod jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, a najviše 15 % u depozite kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe

16. izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom, uključujući i razmijenjeni kolateral, ne smije prelaziti:

a) 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ako je druga ugovorna strana kreditna institucija iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona, odnosno 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane kreditne institucije ili

b) 2 % imovine za pokriće tehničkih pričuva, ako je druga ugovorna strana neki drugi subjekt iz članka 92. stavka 1. točke 15. podtočke c) ovoga Zakona, odnosno 5 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe.

17. kada se izloženost iz točke 16. ovoga stavka odnosi na središnju drugu ugovornu stranu, Društvo može primijeniti više limite od onih navedenih u točki 15. ovoga stavka

18. najviše 10 % imovine za pokriće tehničkih pričuva može biti uloženo u jednu nekretninu iz članka 92. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane

19. kod ograničenja ulaganja u udjele UCITS fondova i/ili otvorenih investicijskih fondova propisanih u točki 12. ovoga stavka koji su osnovani u strukturi glavni-napajajući fond (engl. master-feeder), ista se računaju u odnosu na vrijednost imovine glavnog (engl. master) fonda

(2) Agencija će pravilnikom propisati ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva i način izračuna izloženosti, kao i limite iz stavka 1. točke 18. ovoga članka koje Društvo može primijeniti prema središnjoj drugoj ugovornoj strani te kriterije prema kojima se može smatrati da se za imovinu za pokriće tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja postiže jednakovrijedna razina zaštite kao kod individualne segregacije u smislu stavka 1. točke 18. ovoga članka.

Ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva radi sprječavanja bitnog utjecaja nad izdavateljima

Članak 93.c

(1) Društvo u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje, odnosno za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje može steći najviše:

1. 100 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira iz članka 92. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

3. 10 % jednog izdanja instrumenata tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

4. 15 % jednog izdanja neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

5. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

6. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja bez prava glasa iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja primljenih u trgovanje na MTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira s dugoročnom perspektivom ulaganja, odnosno 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili OTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira s dugoročnom perspektivom ulaganja, odnosno 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. 100 % prenosivih vlasničkih i/ili dužničkih vrijednosnih papira koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata na području Republike Hrvatske iz članka 92. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

11. 20 % udjela u pojedinom UCITS fondu ili drugom otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

12. 10 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona

13. iznimno od točke 12. ovoga stavka, Društvo u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje može steći najviše 20 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona, pod uvjetom da vrijednost pojedinog takvog ulaganja ne smije prijeći 3 % imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje, a zbroj vrijednosti za sva takva ulaganja ne smije prijeći 10 % vrijednosti imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje

14. izloženost u vrijednosti do 7 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije

15. iznimno od točke 14. ovoga stavka, može se steći izloženost do 10 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije, ali na rok ne duži od 14 dana

(2) Društvo u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva ukupno može steći najviše:

1. 100 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona

2. 15 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira iz članka 92. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

3. 15 % jednog izdanja instrumenata tržišta novca iz članka 92. stavka 1. točaka 2. do 4. ovoga Zakona

4. 30 % jednog izdanja neuvrštenih pokrivenih obveznica koje izdaju kreditne institucije koje imaju registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, a kod kojih su u skupu za pokriće stambeno potrošački krediti osigurani hipotekama iz članka 92. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona

5. 15 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s pravom glasa iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

6. 15 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira bez prava glasa jednog izdavatelja iz članka 92. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

7. 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja primljenih u trgovanje na MTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

8. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira, odnosno 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira jednog izdavatelja s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-u ili OTP-u iz članka 92. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona

9. 10 % jednog izdanja prenosivih dužničkih vrijednosnih papira, odnosno 10 % prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira koje izdaje ili za koje jamči Europska investicijska banka iz članka 92. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona

10. 25 % udjela u pojedinom UCITS fondu ili drugom otvorenom investicijskom fondu s javnom ponudom iz članka 92. stavka 1. točke 12. ovoga Zakona

11. 15 % jednog izdanja dionica, udjela ili poslovnih udjela u pojedinom alternativnom investicijskom fondu iz članka 92. stavka 1. točke 13. ovoga Zakona

12. izloženost u vrijednosti do 7 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije

13. iznimno od točke 12. ovoga stavka, može se steći izloženost do 10 % regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 92. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 92. stavka 1. točke 17. ovoga Zakona kod te kreditne institucije, ali na rok ne duži od 14 dana.

(3) Društvo je dužno pri izračunu ograničenja ulaganja iz stavka 2. ovoga članka uzeti u obzir i ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva iz drugih poslova vezanih za poslove mirovinskog osiguranja iz članka 9. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona u skladu s posebnim propisima koji uređuju te poslove.«.

Članak 46.

U članku 94. podstavku 1. broj: »90« zamjenjuje se brojem: »70«.

Članak 47.

U članku 95. stavku 1. iza riječi: »svrhu« dodaje se riječ: »osiguranja«.

U stavku 3. riječ: »prijeboj« zamjenjuje se riječju: »poravnanje«.

Članak 48.

U članku 96. stavku 1. broj: »93.« zamjenjuje se brojem: »92.«.

U stavku 2. broj: »93.« zamjenjuje se brojem: »92.«, a u podtočki c) broj: »12.« zamjenjuje se brojem: »18.«.

U stavku 3. iza riječi: »u interesu korisnika mirovina« stavlja se zarez i dodaju riječi: »a u slučaju da se prekoračenje ulaganja odnosi na izdavatelja nad kojim je pokrenut postupak predstečajne nagodbe, odnosno predstečajni postupak, i duže od šest mjeseci«.

U stavku 4. broj: »93.« zamjenjuje se brojem: »92.«, a riječ: »osnivanja« zamjenjuje se riječima: »početka obavljanja djelatnosti«.

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5., 6. i 7. koji glase:

»(5) Ako su prekoračenja ograničenja iz članaka 92. do 95. ovoga Zakona posljedica transakcije koju je sklopilo Društvo, a kojom su se prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena stavkom 2. ovoga članka, Društvo je dužno uskladiti ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja.

(6) U slučaju nastanka posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Agencija može donijeti odluku kojom privremeno dozvoljava prekoračenje ograničenja ulaganja iz članaka 92. do 95. ovoga Zakona.

(7) Odluka iz stavka 6. ovoga članka može se donijeti na razdoblje od najviše godinu dana, osim ako Agencija procijeni da još uvijek traju posljedice posebnih okolnosti ili nije došlo do okončanja posebnih okolnosti kojim je izazvano donošenje odluke te će vodeći računa o zaštiti javnog interesa i/ili interesa korisnika mirovine odlučiti o daljnjem trajanju odluke iz stavka 6. ovoga članka.«.

Članak 49.

Iza članka 97. dodaju se naslov iznad članka i članak 97.a koji glase:

»Vrednovanje imovine od strane vanjskog procjenitelja

Članak 97.a

(1) Ako postoji sumnja u objektivnost ili ispravnost postupaka vrednovanja i/ili vrednovanja i/ili provedenog dubinskog snimanja Agencija može zahtijevati od Društva da postupke vrednovanja i/ili vrednovanje i/ili provedeno dubinsko snimanje potvrdi vanjski procjenitelj kojeg imenuje Društvo ili revizor kojeg odabere Agencija, a na trošak Društva.

(2) Društvo kao vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka može imenovati pravnu ili fizičku osoba koja je nezavisna od Društva i bilo kojih drugih osoba usko povezanih s Društvom, te koja:

1. je registrirana za obavljanje navedene djelatnosti

2. može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu sa stavkom 4. ovoga članka

3. nije prethodno najmanje pet godina obavljala procjenu i/ili reviziju Društva.

(3) Kada Društvo imenuje vanjskog procjenitelja, dužno je dokazati da:

1. je vanjski procjenitelj registriran za obavljanje navedene djelatnosti

2. vanjski procjenitelj može osigurati dovoljno profesionalnih jamstava kojima dokazuje svoju osposobljenost za učinkovito obavljanje odnosnog posla vrednovanja u skladu s člankom 97. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 97. stavka 3. ovoga Zakona

3. nije prethodno najmanje pet godina obavljao procjenu i/ili reviziju Društva.

(4) Profesionalna jamstva iz stavka 3. točke 2. ovoga članka sadrže dokaze o kvalifikacijama vanjskog procjenitelja i njegovoj sposobnosti za pravilno i neovisno provođenje vrednovanja, a uključuju dokaze o:

1. dovoljnim ljudskim i tehničkim resursima

2. odgovarajućim postupcima koji osiguravaju pravilno i neovisno vrednovanje

3. odgovarajućem znanju i razumijevanju investicijske strategije za ulaganje imovine za pokriće tehničkih pričuva i imovine za čiju procjenu je vanjski procjenitelj imenovan

4. dovoljno dobrom ugledu i dovoljnom iskustvu u vrednovanju.

(5) Imenovani vanjski procjenitelj ne smije delegirati posao vrednovanja na treće osobe.

(6) Društvo je dužno o imenovanju vanjskog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Agenciju kao i dostaviti dokaze o ispunjenju uvjeta iz stavaka 2. do 5. ovoga članka, a Agencija može u roku od 30 radnih dana od primitka takve obavijesti odbiti vanjskog procjenitelja kojeg predloži mirovinsko društvo ako smatra da uvjeti iz stavaka 2. do 5. ovoga članka nisu ispunjeni.

(7) Revizor iz stavka 1. ovoga članka kojeg odabere Agencija mora ispunjavati uvjete iz stavaka 2. do 5. ovoga članka.«.

Članak 50.

U članku 100.e stavku 7. riječ: »internetskim« zamjenjuje se riječju: »mrežnim«.

Članak 51.

Iza članka 100.e dodaju se naslov iznad članka i članak 100.f koji glase:

»Revizija informacijskog sustava

Članak 100.f

(1) Za potrebe Agencije revizorsko društvo daje ocjenu o:

1. pridržavanju pravila o upravljanju rizicima i

2. stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom.

(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga članka opisna je i kreće su u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (potpuno zadovoljavajuće, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće, potpuno nezadovoljavajuće).

(3) Agencija može od revizorskog društva zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.

(4) Ako Agencija utvrdi da ocjena nije dana u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili ako obavljenim nadzorom poslovanja Društva ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:

1. zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi, odnosno dopuni ili

2. odbiti ocjenu i zahtijevati od mirovinskog društva da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak Društva.

(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje godišnjih financijskih izvještaja, odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja za tu godinu o kojima je u revizorskom izvještaju izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje.

(6) Na obavljanje revizije iz ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 100.a do 100.e ovoga Zakona.

(7) Agencija će donijeti pravilnik kojim pobliže uređuje sadržaj revizije za potrebe Agencije, način i rokove dostave, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 52.

Članak 103. mijenja se i glasi:

»Mirovina koja se isplaćuje na temelju odredaba ovoga Zakona određuje se i isplaćuje na temelju ugovora o mirovini, a prema ukupnim kapitaliziranim uplatama doprinosa člana obveznog fonda ostvarenim u obveznom mirovinskom fondu, odnosno kapitaliziranim uplatama doprinosa člana otvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, odnosno kapitaliziranim uplatama doprinosa člana zatvorenog dobrovoljnog fonda ostvarenim u zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, do ostvarivanja prava na mirovinu člana fonda, ili na temelju izravnih jednokratnih uplata iz članka 9. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, odnosno kako je to propisano člankom 111. ovoga Zakona.«.

Članak 53.

Članak 106. mijenja se i glasi:

»(1) Društvo je dužno Agenciji dostaviti na pregled podatke o jediničnim iznosima mirovina i zajamčenim isplatama imenovanim korisnicima koje namjerava primjenjivati, kao i podatke o izmjeni tih iznosa, prije njihove primjene.

(2) Društvo može primjenjivati jedinične iznose mirovina i zajamčenih isplata iz obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, ako Agencija ne iznese primjedbe na njihovu primjenu u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ili od dana kada Agencija obavijesti Društvo da nema primjedbi na njihovu primjenu.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada radi specifičnosti pojedinog oblika mirovine nije moguće dostaviti predložene jedinične iznose mirovina i zajamčene isplate imenovanim korisnicima radi većeg broja mogućih kombinacija, Društvo je dužno Agenciji dostaviti dokumentaciju i podloge radi provjere adekvatnosti izračuna, što uključuje podatke iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Podaci iz stavaka 1. i 3. ovoga članka moraju biti detaljno obrazloženi uzimajući u obzir gospodarske i aktuarske parametre na kojima se temelje predloženi jedinični iznosi, s mišljenjem ovlaštenog aktuara.

(5) Na obavijesti iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuje stavak 2. ovoga članka.

(6) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj obavijesti iz ovoga članka, kao i način i rokove izvještavanja Agencije.«.

Članak 54.

U članku 108. stavku 2. riječ: »osam« zamjenjuje se brojem: »30«, a iza riječi »obavijesti« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osim u slučaju kada su predloženi jedinični iznosi mirovina i zajamčenih isplata koji su na snazi u trenutku sklapanja ugovora o mirovini povoljniji za korisnika mirovine«.

Članak 55.

U članku 109. stavku 1. briše se oznaka stavka: »(1)«.

Stavci 2., 3. i 4. brišu se.

Članak 56.

Iza članka 109. dodaju se naslov iznad članka i članak 109.a koji glase:

»Zastara potraživanja neisplaćenih mirovina

Članak 109.a

(1) Neisplaćeni iznosi koji proizlaze iz ugovora o mirovini zastarijevaju u roku od pet godina.

(2) Zastara potraživanja neisplaćenih iznosa koji proizlaze iz ugovora o mirovini počinje teći prvi dan nakon proteka kalendarske godine u kojoj nije ispunjena obveza iz ugovora o mirovini.

(3) Iznosi za koje je nastupila zastara ostaju u imovini za pokriće tehničkih pričuva Društva.«.

Članak 57.

Članak 110. mijenja se i glasi:

»Mirovina koja se isplaćuje korisniku mirovine u skladu s ovim Zakonom može biti predmet ovrhe od strane vjerovnika tog korisnika mirovine ako je mogućnost takve ovrhe propisana zakonom kojim je uređen postupak ovrhe na novčanim sredstvima, i to na način kako je to propisano tim zakonom.«.

Članak 58.

Članak 111. mijenja se i glasi:

»(1) Iznos mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja koja će se isplaćivati korisnicima mirovine po ovom Zakonu, određuje se na temelju članka 103. ovoga Zakona, s obzirom na godine života korisnika mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu odnosno na dan početka isplate mirovine po ugovoru o mirovini u slučaju da korisnik mirovine ne odabere jednokratnu isplatu propisanu člankom 112. stavkom 10. ovoga Zakona te vrstu i oblik mirovine koja će se isplaćivati i druge elemente aktuarskih izračuna.

(2) Iznos mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja određuje se na temelju članka 103. ovoga Zakona, s obzirom na godine života korisnika mirovine na dan početka isplate mirovine po ugovoru o mirovini te vrstu i oblik mirovine koja će se isplaćivati i druge elemente aktuarskih izračuna.«.

Članak 59.

Članak 112. mijenja se i glasi:

»(1) Društvo koje isplaćuje mirovine korisniku mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja obvezno je ponuditi sljedeće vrste mirovina:

1. doživotnu mjesečnu starosnu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu

2. doživotnu mjesečnu invalidsku mirovinu

3. obiteljsku mjesečnu mirovinu.

(2) Društvo je korisniku mirovine obvezno ponuditi mirovine iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka kada je to u obvezi sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obveznih mirovinskih fondova.

(3) Obiteljska mirovina iz stavka 1. točke 3. ovoga članka određuje se kao jedinstvena mirovina za članove obitelji, te se na nju primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(4) Za potrebe izračuna obiteljske mirovine iz stavka 1. točke 3. ovoga članka članovi obitelji korisnika mirovine utvrđeni su zakonom kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, uz ograničenje isplate mirovine za djecu do navršenih 26 godina života.

(5) Ako dijete koje je kao član obitelji korisnik obiteljske mirovine umre prije navršenih 26 godina života, sav novčani iznos koji pripada tom korisniku mirovine bit će uključen u njegovu ostavinu.

(6) Na oblik isplate obiteljske mirovine na odgovarajući se način primjenjuju članak 113. ovoga Zakona u dijelu koji propisuje pravila za isplatu pojedinačne mirovine i pojedinačne mirovine sa zajamčenim razdobljem, dok se na promjene oblika isplate obiteljske mirovine na odgovarajući način primjenjuje članak 127. ovoga Zakona.

(7) Mirovine iz stavka 1. ovoga članka mogu se isplaćivati nakon ostvarivanja prava na mirovinu prema zakonu kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(8) Djelomična jednokratna isplata je isplata u novcu koju Društvo u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o mirovini isplaćuje korisniku starosne i prijevremene starosne osnovne mirovine ostvarene prema propisu kojim je uređeno obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, u visini od najviše 20 % od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu Društvu.

(9) Isplata iz stavka 8. ovoga članka može se ugovoriti samo ako je osnovna starosna, odnosno osnovna prijevremena starosna mirovina iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti veća od najniže mirovine prema propisu kojim je uređeno obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

(10) Prije sklapanja ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja s Društvom, Društvo mora korisniku mirovine ponuditi mogućnost jednokratne isplate iznosa mirovine na koju bi korisnik mirovine imao pravo, od datuma stjecanja prava na mirovinu prema zakonu kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti do trenutka početka isplate mirovine prema sklopljenom ugovoru o mirovini s Društvom, da je taj ugovor sklopljen na datum stjecanja prava na mirovinu prema zakonu kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, pri čemu taj iznos Društvo nije obvezno uskladiti po članku 116. stavku 1. ovoga Zakona.

(11) Član obveznog mirovinskog fonda ovlašten je kontaktirati Društvo nakon što, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova, zaprimi obavijest da je za njega nastupio trenutak da ima manje od godinu dana do ostvarenja prava na mirovinu i od Društva zatražiti da mu napravi informativni izračun mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje za razne opcije mirovinskih programa koje Društvo nudi, pri čemu je:

a) Društvo dužno upozoriti člana da se radi o informativnim izračunima koji nisu konačni jer krajnji izračun ovisi o nizu faktora (i navesti kojim) te da isti obuhvaćaju samo mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje

b) Društvo dužno člana uputiti koje podatke mu treba dostaviti kako bi mogao napraviti korektan informativni izračun

c) Društvo dužno članu jasno prenijeti ograde o preciznosti izračuna i razlozima takvih ograda

d) Društvo dužno članu objasniti rizike koji su povezani s pojedinim mirovinskim programom i različitim opcijama isplate mirovine koje nude, uključujući i sve povezane naknade.

(12) Kada član zatraži izradu informativnog izračuna iz stavka 12. ovoga članka, o tome Društvu daje izjavu te Društvo na temelju te izjave i uz suglasnost člana, može od Središnjeg registra osiguranika zatražiti dostavu stanja na osobnom računu tog člana, a za potrebe informativnog izračuna.

(13) Suradnju mirovinskih društava, Središnjeg registra osiguranika i Društava će isti urediti međusobnim sporazumom.

(14) Obrazac obavijesti da je za člana obveznog mirovinskog fonda nastupio trenutak da ima manje od godinu dana do ostvarenja prava na mirovinu dužni su zajednički izraditi mirovinska društva, Središnji registar osiguranika i Društva, sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje poslovanje obveznih mirovinskih fondova.

(15) Mirovinska društva su dužna najmanje jednom godišnje ažurirati obrasce iz stavka 15. ovoga članka, na temelju podataka koje su im obvezna dostaviti Društva, a obvezno kod promjene nekog od relevantnih podataka.

(16) Podatke za ažuriranje obrasca iz stavka 15. ovoga članka Društva su dužna dostaviti mirovinskim društvima i Središnjem registru osiguranika prilikom svake izmjene.

(17) Agencija će smjernicama opisati principe kojih se mirovinska osiguravajuća društva moraju držati sukladno stavku 12. ovoga članka kada rade informativne izračune iz stavka 13. ovoga članka na zahtjev člana fonda.

(18) Agencija pravilnikom propisuje postupak koji se odnosi na djelomičnu jednokratnu isplatu iz stavaka 8. i 9. ovoga članka.«.

Članak 60.

U članku 113. stavak 6. briše se.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.

Članak 61.

Iza članka 113. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 113.a i 113.b koji glase:

»Način isplate mirovine

Članak 113.a

(1) Društvo isplaćuje mirovine korisnicima mirovina mjesečno i unaprijed, ne kasnije od dana utvrđenog u ugovoru o mirovini.

(2) Ako je iznos mjesečne isplate manji od 10 % prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, isplata se može obavljati tromjesečno.

(3) Društvo može prijeći s mjesečnog na tromjesečni način isplate samo uz prethodnu suglasnost korisnika mirovine.

Nepripadna isplata mirovine

Članak 113.b

(1) Osoba koja primi mirovinu koja joj ne pripada dužna ju je vratiti Društvu zbog stjecanja bez osnove.

(2) Obveza vraćanja davanja stečenog bez osnove zbog nepripadne isplate mirovine postoji:

1. kada je pravo isplate mirovine ostvareno protivno ovome Zakonu

2. kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno u većoj svoti od pripadajuće

3. kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno pravnoj ili fizičkoj osobi kojoj ne pripada.

(3) Društvo utvrđuje visinu nepripadno isplaćenih sredstava stečenih bez osnove prema ovome članku.

(4) Nepripadno isplaćena sredstva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka vraćaju se u imovinu za pokriće tehničkih pričuva ili korisniku mirovine.«.

Članak 62.

U članku 114. stavku 1. riječi: »u vrijeme umirovljenja« zamjenjuju se riječima: »na dan sklapanja ugovora o mirovini«.

U stavku 3. riječi: »točke 1.« zamjenjuju se riječima: »točaka 1. i 3.«.

Članak 63.

Članak 116. mijenja se i glasi:

»(1) Prije sklapanja ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja s Društvom, Društvo mora potencijalnom korisniku mirovine ponuditi mogućnost isplate mirovine na način da se visina mirovine usklađuje prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena koji se utvrđuje prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Društvo može potencijalnom korisniku mirovine, uz mogućnost isplate mirovine s usklađivanjem prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, ponuditi i mogućnost isplate mirovine bez usklađivanja prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu Društvo ne smije mogućnost isplate mirovine bez usklađivanja prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena nuditi bez istodobne ponude isplate mirovine s usklađivanjem prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište.

(3) Društvo je dužno potencijalnom korisniku mirovine pružiti sve relevantne informacije koje su mu potrebne za razumijevanje razlika između načina isplate mirovine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kao i za donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora o mirovini s Društvom, ovisno o tome kakvu opciju potencijalni korisnik mirovine odabere, uključujući i jasan opis rizika inflacije i potencijalnih posljedica za korisnika mirovine, ako se ne provodi usklađivanje mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena u uvjetima visoke ili rastuće inflacije.

(4) Mogućnost dodatnog povećanja mirovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka s osnova raspoređivanja viška propisana je člankom 88. ovoga Zakona.

(5) Korisnik mirovine može, u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o mirovini u kojem je prvi puta odabrao način isplate mirovine iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka, od Društva zatražiti promjenu odabranog načina isplate mirovine, pri čemu za takvu izmjenu ugovora o mirovini nije potrebna suglasnost Društva, a prava i obveze po izmijenjenom načinu isplate mirovine iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka počinju teći nakon potpisa i dostave izmijenjenog ugovora.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka i članka 127. stavka 7. ovoga Zakona, za svaku naknadnu promjenu načina isplate mirovine iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka koju je korisnik mirovine izabrao, potrebna je suglasnost Društva, a Društvo je dužno propisati pravila za davanje suglasnosti iz ovog stavka.

(7) Društvo je dužno potencijalnom korisniku mirovine prije odabira načina isplate mirovine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, a u svakom slučaju prije sklapanja ugovora o mirovini s Društvom, pružiti sve relevantne informacije o mogućnostima i uvjetima pod kojima će korisnik mirovine naknadno moći promijeniti izabranu opciju te informacije o tome na koji način bi naknadna promjena izbora načina isplate mirovine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utjecala na isplate iz ugovora o mirovini.«.

Članak 64.

U članku 119. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) U slučajevima kada Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili Središnji registar osiguranika treba informacije od Društva radi provjere i osiguranja prava korisnika mirovine, Društvo je dužno te podatke na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili Središnjeg registra osiguranika u svrhu koja je određena pojedinim zakonom, odlukom ili drugim aktom izravno dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ili Središnjem registru osiguranika i jamčiti za ispravnost i točnost tih podataka.«.

Članak 65.

Naziv dijela III. mijenja se i glasi: »DIO III. DISTRIBUCIJA MIROVINSKIH PROGRAMA«.

Članak 66.

Naslov iznad članka 120. mijenja se i glasi: »Usluge distribucije mirovinskih programa od strane trećih osoba ovlaštenih za distribuciju«.

Članak 120. mijenja se i glasi:

»(1) U smislu ovoga Zakona, distribucija mirovinskih programa Društva je djelatnost pružanja informacija o mirovinskim programima Društva, a koja se sastoji od:

1. dostavljanja pravila pojedinog mirovinskog programa Društva

2. prikaza mogućih opcija isplate mirovine putem Društva

3. dostavljanja informativnog izračuna mirovine prilagođene tom korisniku mirovine, kao i informacija o naknadama i troškovima korisnika mirovine i

4. u slučaju kada distribuciju obavlja Društvo, pružanja drugih relevantnih informacija izrađenih od strane Društva koje su korisniku mirovine potrebne za razumijevanje mirovinskog programa i donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora o mirovini s Društvom.

5. u slučaju kada distribuciju obavljaju druge osobe u skladu s odredbama ovoga Zakona, dostavu drugih relevantnih informacija u pisanom obliku izrađenih od strane Društva koje su korisniku mirovine potrebne za razumijevanje mirovinskog programa i donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora o mirovini s Društvom.

(2) Distribuciju mirovinskih programa, osim Društva, mogu obavljati i druge osobe u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Osim poslova distribucije iz stavka 1. ovoga članka, osoba ovlaštena za distribuciju mirovinskih programa Društva može obavljati i sljedeće radnje, pod uvjetom da je to pisano ugovoreno s Društvom:

1. prikupljanje i/ili prosljeđivanje zahtjeva za sklapanjem ugovora o mirovini Društvu

2. uručivanje korisniku mirovine pripremljenih ugovora o mirovini od strane Društva i prikupljanje i/ili prosljeđivanje ugovora o mirovini Društvu.

(4) Osoba ovlaštena za distribuciju mirovinskih programa ne smije pružati savjete niti davati preporuke o odabiru konkretnog mirovinskog programa korisnicima i potencijalnim korisnicima mirovina.

(5) Distribucijom mirovinskih programa ne smatra se dijeljenje brošura ili sličnog informativnog odnosno promidžbenog materijala Društva bez pružanja dodatnih informacija u pogledu sadržaja istih.«.

Članak 67.

Naslov iznad članka 121. mijenja se i glasi: »Osobe ovlaštene za distribuciju mirovinskih programa«.

Članak 121. mijenja se i glasi:

»(1) Distribuciju mirovinskih programa u smislu članka 120. ovoga Zakona, osim Društva, može obavljati i druga pravna ili fizička osoba u Republici Hrvatskoj, uključujući kreditnu instituciju koja je osnovana u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, društvo Hrvatska pošta d.d. i Financijsku agenciju, isključivo na temelju pisanog ugovora o poslovnoj suradnji s Društvom, ako ispunjava uvjete propisane ovim člankom i pravilnikom iz stavka 13. ovoga članka.

(2) Pravna osoba može obavljati poslove ponude mirovinskih programa Društva pod uvjetom da ona i odgovorne osobe u toj pravnoj osobi:

1. nije pravomoćno osuđivana niti je pokrenuta istraga ili kazneni postupak za kaznena djela protiv imovine, kaznena djela protiv gospodarstva i kaznena djela protiv krivotvorenja te, za odgovornu osobu u pravnoj osobi, nad kojom nije otvoren postupak stečaja potrošača u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj potrošača

2. ne postoje zakonski razlozi zbog kojih ne smije obavljati distribuciju mirovinskih programa

3. ima sklopljen pisani ugovor s Društvom o obavljanju poslova ponude mirovinskih programa Društva

4. fizičke osobe koje na temelju ugovora o radu rade za tu pravnu osobu ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Fizička osoba može obavljati poslove ponude mirovinskih programa Društva pod uvjetom da:

1. zna hrvatski jezik

2. ima najmanje srednju stručnu spremu što se dokazuje ovjerenom preslikom svjedodžbe o završenoj srednjoj školi, odnosno svjedodžbom o položenoj maturi ili završnom ispitu ili drugim odgovarajućim ispravama, a strani državljani odgovarajućom ispravom kojom se dokazuje potreban stupanj obrazovanja, koja mora biti prevedena i potpisana od ovlaštenog sudskog tumača za hrvatski jezik i dokumentom o priznavanju inozemne srednjoškolske kvalifikacije u svrhu zapošljavanja ili nastavka obrazovanja izdanom od nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj

3. nije pravomoćno osuđivana za kaznena djela protiv imovine, kaznena djela protiv gospodarstva i kaznena djela protiv krivotvorenja ili je nastupila rehabilitacija, nad tom osobom nije otvoren postupak stečaja potrošača u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj potrošača te ne postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih ne smije obavljati ponudu mirovinskih programa

4. ima sklopljen ugovor s Društvom o obavljanju poslova ponude mirovinskih programa

5. ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka.

(4) Društvo je dužno osigurati da su osobe koje obavljaju distribuciju mirovinskih programa upoznate s opsegom dokumentacije i informacija koje su dužne dostaviti korisniku mirovine, te da imaju sve relevantne informacije koje su korisniku mirovine potrebne za razumijevanje mirovinskog programa i donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora o mirovini s Društvom te da raspolažu vjerodostojnom dokumentacijom i podacima Društva.

(5) Prije sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga članka Društvo je dužno utvrditi da osoba koja će obavljati distribuciju mirovinskih programa ispunjava uvjete iz ovoga članka.

(6) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ne smije obavljanje navedenih poslova prenijeti na treću osobu.

(7) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati odredbu o tome koje je poslove iz članka 120. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona Društvo osobi povjerilo te odredbu sukladno kojoj Društvo u potpunosti odgovara za poslove koje je povjerilo pravnoj ili fizičkoj osobi iz stavka 1. ovoga članka i odredbu da ta pravna i fizička osoba odgovara Društvu za postupanje protivno sklopljenom ugovoru o poslovnoj suradnji.

(8) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati odredbu o naknadi koju Društvo plaća osobi koja za njega obavlja distribuciju mirovinskih programa uključujući i sve druge troškove na koje ima pravo u skladu s tim ugovorom, vrijeme trajanja ugovora i uvjete za prestanak, odnosno raskid ugovora.

(9) Društvo je dužno voditi evidenciju o sklopljenim ugovorima iz stavka 1. ovoga članka i jednom godišnje, do kraja siječnja tekuće godine, Agenciji dostaviti popis osoba s kojima ima sklopljen važeći ugovor o distribuciji mirovinskih programa, sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine, a koji uključuje i popis poslova iz članka 120. ovoga Zakona koji će se obavljati na temelju takvog ugovora.

(10) Sklopljeni ugovori iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se Agenciji na zahtjev.

(11) Društvo i pravna i fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka, koja zaprima i Društvu prosljeđuje zahtjeve za sklapanje ugovora o mirovini, dužni su voditi evidenciju o zaprimljenim i Društvu proslijeđenim zahtjevima za sklapanje ugovora o mirovini i/ili ugovora o mirovini.

(12) Ako osoba koja obavlja poslove distribucije mirovinskog programa ujedno obavlja poslove distribucije mirovinskih programa za mirovinsko društvo sukladno zakonu kojim su uređeni dobrovoljni odnosno obvezni mirovinski fondovi, ta je osoba dužna o tome prethodno obavijestiti potencijalnog korisnika mirovine i učinkovito upravljati sukobima interesa koji proizlaze iz obavljanja tih poslova.

(13) Agencija će pravilnikom propisati dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka te sadržaj, format i način izvještavanja o sklopljenim ugovorima iz stavka 9. ovoga članka.«.

Članak 68.

Naslov iznad članka 122. mijenja se i glasi: »Zabrana distribucije mirovinskih programa«.

Članak 122. mijenja se i glasi:

»(1) Osoba iz članka 121. ovoga Zakona ne smije distribuirati mirovinske programe u vremenu u kojem im je Agencija, Hrvatska narodna banka, odnosno drugo nadležno tijelo poništilo ili ukinulo odobrenje za rad, u skladu s posebnim propisima ili ako prestane ispunjavati uvjete iz članka 121. ovoga Zakona.

(2) O poništenju ili ukidanju rješenja o odobrenju za rad osoba iz stavka 1. ovoga članka mora bez odgode obavijestiti Društvo s kojim je sklopljen ugovor o obavljanju distribucije mirovinskih programa.«.

Članak 69.

Naslov iznad članka 123. mijenja se i glasi: »Dužnosti osoba ovlaštenih za distribuciju mirovinskih programa«.

Članak 123. mijenja se i glasi:

»(1) Osobe iz članka 121. ovoga Zakona ovlaštene za distribuciju mirovinskih programa dužne su:

1. osigurati potencijalnim korisnicima mirovine dostupnost svih relevantnih dokumenata i podataka u skladu sa stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka

2. pravodobno prosljeđivati Društvu prikupljene zahtjeve za sklapanje ugovora o mirovinama i uručiti i prosljeđivati ugovore o mirovini, kad su na to ovlaštene ugovorom koji su sklopile s Društvom

3. u oglašavanju Društva koristiti se isključivo promidžbenim sadržajem koji odobri Društvo

4. ne davati lažne podatke ili podatke koji korisnike i potencijalne korisnike mirovine mogu dovesti u zabludu o stanju Društva, ne prešućivati bitne činjenice niti davati netočne navode o Društvu, njegovim ciljevima ulaganja, povezanim rizicima, prinosima ili bilo kojem drugom pitanju ili sadržaju vezanom uz Društvo, niti davati druge navode koji nisu u skladu s financijskim izvještajima Društva

5. odgovarati Društvu za greške ili propuste svojih zaposlenika te svako nepridržavanje ovoga Zakona i drugih propisa

6. upoznati potencijalnog korisnika mirovine o tome da trošak i naknadu za osobu ovlaštenu za distribuciju mirovinskih programa ne snosi korisnik nego isključivo Društvo te o naknadama koje korisnici mirovina plaćaju Društvu na temelju ugovora o mirovinama

7. upoznati potencijalnog korisnika mirovine o tome distribuira li mirovinske programe samo za naznačeno Društvo ili distribuira mirovinske programe za više Društava

8. u svako doba postupati u skladu s ovim Zakonom i mjerodavnim propisima.

(2) Prilikom distribucije mirovinskih programa, Društvo, odnosno osoba koja za Društvo obavlja distribuciju mirovinskog programa dužni su podatke iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona potencijalnom korisniku mirovine dostaviti pravodobno, prije potpisivanja ugovora o mirovini.

(3) Relevantne informacije iz članka 120. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uključuju sljedeće podatke:

1. podatke o Društvu i osobi koja distribuira mirovinski program

2. objašnjenje postupka po kojem se sklapa ugovor o mirovini

3. uvjete i rok za odustanak od sklapanja ugovora o mirovini te postupak izbora Društva za isplatu mirovine

4. podatke o vremenu trajanja ugovora o mirovini i mogućnosti raskida i izmjene ugovora o mirovini

5. upućivanje na poveznicu na mrežnu stranicu na kojoj se mogu pronaći pravila mirovinskog programa Društva koja se primjenjuju na pojedini ugovor

6. visinu i vrstu naknada koje pripadaju Društvu i načinima njihovog plaćanja kao i drugim troškovima koji se naplaćuju od korisnika

7. uvjete za isplatu mirovine koju Društvo isplaćuje korisniku

8. uvjete za isplatu djelomične jednokratne isplate

9. informaciju o pravu koje se primjenjuje na ugovor o mirovini

10. informacije o mogućnosti podnošenja pritužbi te izvansudskom rješavanju sporova između Društva i korisnika mirovine

11. obveze Društva i potencijalnog korisnika mirovine, odnosno korisnika mirovine, na početku ugovora o mirovini i obveze za vrijeme trajanja ugovora o mirovini

12. informaciju o nadzornom tijelu nadležnom za nadzor poslovanja Društva

13. informaciju o povijesnim prinosima ulaganja koja su povezana s mirovinskim programom, ako potencijalni korisnici mirovina namjeravaju ugovoriti promjenjivu mirovinu ili drugu vrstu mirovine kod koje korisnici mirovine snose rizik ulaganja, i to za najmanje pet godina ili za sve godine u kojima je program poslovao ako je to razdoblje kraće od pet godina

14. strukturi troškova koje snose korisnici mirovina, za mirovinske programe koji ne osiguravaju određenu visinu mirovine

15. vrsti financijskih rizika koje snose korisnici mirovina, kada takvi rizici postoje

16. mehanizmima smanjenja iznosa mirovina, ako su isti predviđeni mirovinskim programima

17. informaciju o ulagačkom profilu, ako je isti predviđen mirovinskim programom

18. ako potpuno jamstvo u vezi isplata mirovina nije predviđeno u okviru određenog mirovinskog programa, izjavu Društva u tu svrhu

19. za mirovinske programe u kojima korisnici mirovina snose rizik ulaganja i koji predviđaju više od jedne opcije ulaganja s različitim ulagačkim profilima, Društvo odnosno osoba ovlaštena za distribuciju mirovinskih programa je dužno korisnike mirovina informirati o uvjetima u pogledu raspona dostupnih ulagačkih opcija i, ako su iste predviđene, standardnim ulagačkim opcijama

20. za mirovinske programe u kojima korisnici mirovina snose rizik ulaganja i u kojima se korisniku mirovine posebnim pravilom određenim u mirovinskom programu nameće ulagačka opcija, Društvo je dužno u okviru informacija iz ovog stavka naznačiti mjesto gdje su korisnicima mirovine dostupne dodatne informacije u vezi rezultata poslovanja pri čemu prikaz rezultata poslovanja Društva:

a) ne smije podlijegati bilo kakvom jamstvu, garanciji ili obećanju, kada je to primjenjivo

b) mora, ako uključuje projekcije bilo koje vrste, kao što su projekcije mirovina odnosno budućih rezultata poslovanja Društva, sadržavati izjavu o odricanju od odgovornosti u kojoj se navodi da projekcije ne predstavljaju nikakve garancije te se mogu razlikovati od konačnog iznosa mirovine odnosno rezultata poslovanja Društva. Ako se projekcije temelje na ekonomskim scenarijima, moraju sadržavati najbolji mogući scenarij i nepovoljan scenarij

c) mora odražavati rezultate poslovanja Društva od uvođenja tog mirovinskog programa do dana davanja prikaza ili u zadnjih pet godina, ovisno koje je od naznačenih razdoblja kraće

d) mora sadržavati ažurne podatke dostupne u trenutku prikaza rezultata poslovanja Društva

e) mora biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na razdoblja, uz obuhvaćanje ili isključivanje određenih čimbenika koji utječu na takve rezultate.

(4) Informacije iz stavka 3. ovoga članka Društvo odnosno osoba ovlaštena za distribuciju mirovinskog programa dostavlja potencijalnom korisniku mirovine na dokumentu kojeg Društvo sastavlja za svaki mirovinski program u skladu s člankom 71. ovoga Zakona, a potpisom ugovora o mirovini putem Društva podnositelj zahtjeva ujedno potvrđuje da je prethodno bio upoznat sa svim mogućim opcijama isplate mirovine putem Društva i s time povezanim naknadama i troškovima.«.

Članak 70.

Naslov iznad članka 124. mijenja se i glasi: »Način poslovanja osoba ovlaštenih za distribuciju mirovinskih programa«.

Članak 124. mijenja se i glasi:

»(1) Osoba koja obavlja distribuciju mirovinskih programa dužna je postupati u skladu s uvjetima propisanima člankom 123. ovoga Zakona, u skladu sa sklopljenim ugovorom o poslovnoj suradnji, u skladu s ostalim primjenjivim odredbama ovoga Zakona, te:

1. potencijalnog korisnika mirovine informirati o svom imenu i prezimenu, ako je obrtnik i o nazivu obrta, a ako je zaposlenik pravne osobe, o nazivu i adresi te pravne osobe te o informaciji za koje Društvo obavlja poslove distribucije mirovinskih programa

2. postupati s podacima o potencijalnim korisnicima mirovine i korisnicima mirovine Društva u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje zaštita osobnih podataka i odredbama članka 68. ovoga Zakona

3. za cijelo vrijeme obavljanja distribucije mirovinskih programa ispunjavati uvjete iz članka 121. ovoga Zakona, a u slučaju prestanka tih uvjeta bez odgađanja o tome obavijestiti Društvo

4. u oglašavanju, odnosno promidžbi postupati u skladu s člankom 69. ovoga Zakona

5. u obavljanju usluga distribucije mirovinskih programa postupati po načelu opreznog i savjesnog gospodarstvenika.

(2) Društvo je dužno osigurati da osoba iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju distribucije mirovinskih programa raspolaže vjerodostojnim podacima i dokumentacijom Društva radi informiranja potencijalnih korisnika mirovina o relevantnim značajkama mirovinskih programa koje Društvo distribuira i mogućnostima koje im se pružaju sklapanjem ugovora o mirovini s Društvom, te s pravima i obvezama korisnika mirovina, u skladu s člankom 71. ovoga Zakona.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka prikupljenu dokumentaciju potencijalnih korisnika mirovine dužne su, do njezine dostave Društvu, čuvati kao poslovnu tajnu u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika kojim se uređuju organizacijski zahtjevi Društva u dijelu koji se odnosi na vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije te voditi evidenciju o proslijeđenim zahtjevima Društvu.

(4) Osobe koje za Društvo obavljaju usluge distribucije mirovinskih programa pravo na naknadu za obavljeni posao ostvaruju od Društva i nemaju pravo od potencijalnog korisnika mirovine naplatiti bilo kakvu naknadu ili trošak.«.

Članak 71.

Članak 126. mijenja se i glasi:

»(1) Društvo koje isplaćuje mirovine u okviru obveznog mirovinskog osiguranja dužno je sklopiti ugovor o mirovini sa svakim članom obveznog mirovinskog fonda koji izabere to Društvo nakon što Društvo primi podatke iz Središnjeg registra osiguranika iz članka 130. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Društvo koje isplaćuje mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja obvezno je sklopiti ugovor o mirovini sa svakim članom dobrovoljnog mirovinskog fonda koji izabere to Društvo.

(3) Osoba koja sklapa ugovor o mirovini dužna je Društvu pružiti informacije relevantne za provedbu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o unaprjeđenju ispunjavanja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi FATCA-e (»Narodne novine«, Međunarodni ugovori, br. 5/16.) i Direktive Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16. 12. 2014.), koje su potrebne za ispunjavanje obveza propisanih zakonom kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima.

(4) Član obveznog mirovinskog fonda dužan je sklopiti ugovor o mirovini, pri čemu je takav ugovor o mirovini dužan sklopiti samo s jednim Društvom.

(5) Članovi obitelji člana obveznog mirovinskog fonda koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti osiguranika iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, a obiteljska mirovina im se određuje i prema mirovinskom programu mirovinskog osiguravajućeg društva prema odredbama zakona kojim se uređuju obvezni mirovinski fondovi, sklopit će ugovor o mirovini pod uvjetima iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Ako član obveznog mirovinskog fonda, koji je u skladu sa stavkom 4. ovoga članka dužan sklopiti ugovor o mirovini, uključujući i članove obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 5. ovoga članka, ne sklopi s Društvom ugovor o mirovini u roku od 12 mjeseci računajući od dana kada su sredstva iz članka 131. stavka 3. ovoga Zakona doznačena na račun Društva, Društvo će u roku od 30 dana računajući od dana isteka tog roka, izvršiti prijenos doznačenih sredstava, koja ima pravo umanjiti za iznos stvarnih troškova koje je Društvo imalo u vezi s čuvanjem tih sredstava, u državni proračun Republike Hrvatske.

(7) O prijenosu sredstava iz stavka 6. ovoga članka, Društvo će u roku od osam dana od dana prijenosa sredstava u državni proračun Republike Hrvatske izvijestiti Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

(8) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, a nakon prijenosa sredstava u državni proračun Republike Hrvatske, mirovinu određuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema zakonu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, s danom ostvarivanja prava na mirovinu kao da je korisnik mirovine bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

(9) Društvo je dužno, putem preporučene pošiljke, u roku od tri mjeseca računajući od dana zaprimanja sredstava iz članka 131. stavka 3. ovoga Zakona te još jednom pet mjeseci prije isteka roka od 12 mjeseci iz stavka 6. ovoga članka, upozoriti osobe iz stavka 6. ovoga članka na obvezu sklapanja ugovora o mirovini i na posljedice nesklapanja ugovora o mirovini propisane stavcima 6., 7. i 8. ovoga članka, uključujući i pravo Društva da dok drži ta sredstva iz istih ima pravo podmiriti stvarne troškove koje Društvo ima u vezi s navedenim sredstvima.

(10) Po isteku roka iz stavka 6. ovoga članka, ako član obveznog mirovinskog fonda nije sklopio ugovor o mirovini s Društvom, smatrat će se da je član obveznog mirovinskog fonda odustao od sklapanja ugovora o mirovini odnosno ostvarivanja prava na mirovinu putem Društva te da je suglasan da Društvo postupi u skladu sa stavkom 6. ovoga članka radi određivanja i isplate mirovine u skladu sa stavkom 8. ovoga članka.

(11) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, Društvo će na kvartalnoj razini izvršiti prijenos u državni proračun Republike Hrvatske i svih naknadnih doprinosa iz obveznog mirovinskog osiguranja koji se uplate na račun Društva za račun člana obveznog mirovinskog fonda iz stavka 6. ovoga članka, koja ima pravo umanjiti za iznos stvarnih troškova koje je Društvo imalo u vezi s čuvanjem tih sredstava, pri čemu Društvo u takvom slučaju nije obvezno postupiti u skladu sa stavkom 9. ovoga članka.

(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka 7. i 8. ovoga članka.

(13) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na korisnike obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti osiguranika člana mirovinskog fonda, ako sredstva kapitaliziranih doprinosa s osobnog računa člana obveznog mirovinskog fonda nisu naslijeđena, u slučaju kada se mirovina određuje i u okviru obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.«.

Članak 72.

U članku 127. stavku 1. točki 3. riječi: »i spol« brišu se, a iza riječi: »korisnika,« dodaju se riječi: »te spol bračnog druga«.

Članak 73.

Članak 128. mijenja se i glasi:

»(1) Društvo je dužno Agenciji dostaviti na pregled primjerak standardnog obrasca ugovora o mirovini, zajedno s pisanim pravilima Društva koja se odnose na taj ugovor, prije njihove primjene.

(2) Društvo može primjenjivati obrazac ugovora o mirovini i pisana pravila iz stavka 1. ovoga članka ako Agencija ne iznese primjedbe na njihovu primjenu u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ili od dana kada Agencija obavijesti Društvo da nema primjedbi na njihov sadržaj.

(3) Kada Agencija ima primjedbe na primjenu obrasca ugovora o mirovini ili pisanih pravila iz stavka 1. ovoga članka, pisanim putem će zatražiti od Društva da izmijeni ili dopuni obrazac ugovora o mirovini ili pisana pravila koja se odnose na taj ugovor o mirovini.

(4) Društvo ne smije koristiti obrazac ugovora o mirovini ni pisana pravila na koje je Agencija iznijela primjedbe, već je dužno postupiti po primjedbama Agencije i o tome pisano obavijestiti Agenciju.

(5) Na ništetnost ugovora o mirovini i pojedinih odredbi ugovora o mirovini primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, a ništetnost pojedinih odredaba ne povlači ništetnost cijelog ugovora o mirovini ako ugovor o mirovini može opstati bez ništetnih odredaba i ako one nisu bile ni uvjet ugovora o mirovini ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.«.

Članak 74.

Članak 129. mijenja se i glasi:

»(1) Društvo je dužno Agenciji dostaviti na pregled svaku izmjenu standardnog obrasca ugovora o mirovini i pisanih pravila koja čine sastavni dio ugovora o mirovini iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

(2) Društvo može primjenjivati izmijenjeni standardni obrazac ugovora o mirovini i pisana pravila koja se odnose na taj ugovor o mirovini iz stavka 1. ovoga članka ako Agencija ne iznese primjedbe na njihovu primjenu u roku od 30 dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ili od dana kada Agencija obavijesti Društvo da nema primjedbi na njihovu primjenu.«.

Članak 75.

U članku 132. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Ako se za korisnika mirovne nakon sklapanja ugovora o mirovini uplaćuju dospjeli doprinosi iz obveznog mirovinskog osiguranja iz stavka 1. ovoga članka koji nisu bili pravodobno uplaćeni, Društvo je dužno odmah po primitku uplate tih doprinosa, a najkasnije u roku od 30 dana nakon primitka uplate tih doprinosa, utvrditi novu svotu mjesečne mirovine i datum početka isplate uvećanog iznosa mirovine, prema jediničnim iznosima početnih mirovina na dan obračuna prema kojima je određena mirovina u ugovoru o mirovini, uz odgovarajuću primjenu članka 135. ovoga Zakona te započeti s isplatom mirovine prema novoutvrđenom iznosu s prvom sljedećom isplatom mirovine.«.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Ako se za korisnika mirovne nakon sklapanja ugovora o mirovini uplaćuju naknadni doprinosi iz stavka 1. ovoga članka, Društvo je dužno najmanje jednom godišnje, a na zahtjev korisnika mirovine i u kraćem roku koji odredi korisnik mirovine, koji ne može biti kraći od mjesec dana, utvrditi novu svotu mjesečne mirovine i datum početka isplate uvećanog iznosa mirovine, prema jediničnim iznosima početnih mirovina na dan obračuna prema kojima je određena uvećana mirovina, odnosno na dan sklapanja aneksa ugovora ako je korisnik mirovine zatražio sklapanje aneksa ugovora o mirovini, uz odgovarajuću primjenu članka 135. ovoga Zakona te započeti s isplatom mirovine prema novoutvrđenom iznosu s prvom sljedećom isplatom mirovine.

(4) U slučaju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka Društvo će na zahtjev korisnika mirovine sklopiti aneks ugovora o mirovini s korisnikom mirovine.«.

Članak 76.

U članku 133. iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4. i 5. koji glase:

»(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, kada financijsko stanje Društva pokazuje manjak u sredstvima tehničkih pričuva ili kada imenovani ovlašteni aktuar Društva obavijesti upravu Društva da će se takav manjak vjerojatno pojaviti, Društvo može sklopiti ugovor o mirovini:

− ako se manjak u sredstvima tehničkih pričuva može u cijelosti pokriti iz interventnih pričuva ili

− ako se manjak u sredstvima tehničkih pričuva ne može u cijelosti pokriti iz interventnih pričuva, ali Društvo ispunjava uvjete iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, a Agencija nije rješenjem zabranila korištenje mogućnosti iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, ili

− ako takav manjak Društvo u cijelosti pokrije iz vlastitih sredstava.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka Agencija može Društvu rješenjem privremeno zabraniti sklapanje ugovora o mirovini, dok se uvjeti iz stavka 3. ovoga članka ne ostvare ili dok se ne ukloni manjak u sredstvima tehničkih pričuva, ako smatra da bi sklapanje takvih ugovora bilo protivno interesima korisnika mirovine.

(5) Ako je ugovor o mirovini sklopljen unatoč zabrani iz stavka 4. ovoga članka, ugovor je ništetan.«.

Članak 77.

U članku 135. stavak 2. briše se.

Stavci 3. do 5. postaju stavci 2. do 4.

Iza dosadašnjeg stavka 6. koji postaje stavak 5. dodaju se novi stavak 6. i stavak 7. koji glase:

»(6) Iznimno od odredbi ovoga članka Društvo u skladu s člankom 84. stavkom 6. ovoga Zakona ima pravo na naknadu za upravljanje imovinom za pokriće interventnih pričuva iz članka 81.a ovoga Zakona.

(7) Iznimno od odredbi ovoga članka, kada osoba, koja je u skladu s člankom 124. stavkom 4. ovoga Zakona dužna sklopiti ugovor o mirovini, uključujući i članove obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, ne sklopi s Društvom ugovor o mirovini u roku od 12 mjeseci računajući od dana kada su sredstva iz članka 131. stavka 3. ovoga Zakona doznačena na račun Društva, Društvo ima pravo iz tih sredstava pokrivati stvarne troškove koje je Društvo imalo u vezi tih sredstava, kako ti troškovi dospijevaju.«.

Članak 78.

Članak 137. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija u obavljanju nadzora provjerava i procjenjuje usklađenost Društva s ovim Zakonom, podzakonskim popisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim primjenjivim propisima u nadležnosti Agencije, što obuhvaća:

1. provjeru organizacijskih uvjeta, strategije, politike i postupke te procjenu kvalitativnih zahtjeva vezanih za sustav upravljanja, koje je subjekt nadzora uspostavio radi usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

2. provjeru i procjenu financijske stabilnosti i položaja subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju te procjenjuje sposobnost subjekta nadzora da identificira i upravlja rizicima

3. provjeru stanja kapitalne adekvatnosti Društva, oblikovanje tehničkih pričuva, ulaganje imovine Društva, imovine za pokriće tehničkih pričuva i imovine za pokriće interventnih pričuva u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugim propisima

4. provjeru primjerenosti metoda i praksi Društva koje su namijenjene utvrđivanju mogućih događaja ili budućih promjena gospodarskih uvjeta koji bi mogli nepovoljno utjecati na sveukupni financijski položaj Društva

5. provjeru oblikovanja tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima i imovinu za pokriće tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.

(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen, ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.

(3) Provjera iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na Društvo i odgovorne osobe Društva osobito obuhvaća provjere i procjene:

1. sustava upravljanja, uključujući procjenu rizika i kapitalne adekvatnosti

2. tehničkih pričuva i interventnih pričuva

3. potrebnog kapitala Društva

4. pravila ulaganja

5. kvalitete i kvantitete kapitala Društva, imovine za pokriće tehničkih pričuva i imovine za pokriće interventnih pričuva

6. sposobnost Društva da podnese moguće događaje ili buduće promjene gospodarskih uvjeta iz stavka 1. točke 4. ovoga članka.

(4) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, Agencija nadzire primjerenost procesa procjene kreditne sposobnosti koje je uspostavio subjekt nadzora u skladu s člankom 50. stavkom 5. ovoga Zakona, procjenjuje korištenje upućivanja na kreditne rejtinge, koje su dodijelile agencije za kreditni rejting kako je određeno u članku 3. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17. 11. 2009.), u politikama upravljanja rizicima koje se odnose na ulaganja subjekta nadzora i, prema potrebi, potiče ublažavanje učinka takvih upućivanja radi smanjenja isključivog i automatskog oslanjanja na takve kreditne rejtinge.

(5) Agencija će na temelju nadzora, provjera i procjena iz stavka 1. ovoga članka utvrditi posluje li subjekt nadzora u skladu sa zakonskim propisima, ima li subjekt nadzora uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj te stabilan sustav upravljanja u Društvu, kao i kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokrića rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju te upravlja li navedenim rizicima na primjeren način.

(6) Agencija će na temelju nadzora, provjera i procjena iz stavka 1. ovoga članka procijeniti kvalitativne zahtjeve vezano za sustav upravljanja, procjenu rizika s kojima se Društvo suočava ili bi se moglo suočiti te procjenu sposobnosti Društva da procijeni rizike uzimajući u obzir okruženje u kojem posluje.

(7) Agencija može, ako je potrebno, razviti prikladne kvantitativne alate u okviru postupka nadzora, u cilju procjene sposobnosti Društva da se suoči s mogućim događajima ili budućim promjenama gospodarskih uvjeta koje bi mogle imati nepovoljne učinke na njegov ukupni financijski položaj.

(8) U svrhu iz stavka 7. ovoga članka, Agencija može zahtijevati od Društva provedbu odgovarajućih testova.

(9) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja nadzora za pojedini subjekt nadzora rukovodi veličinom i značajem subjekta nadzora, kao i opsegom, složenošću te pokazateljima njihova poslovanja.«.

Članak 79.

Iza članka 137. dodaju se naslov iznad članka i članak 137.a koji glase:

»Informacije za potrebe nadzora

Članak 137.a

(1) Na zahtjev Agencije subjekt nadzora je dužan dostaviti informacije koje su potrebne za nadzor, a koje moraju sadržavati informacije potrebne za:

1. procjenu sustava upravljanja subjekata nadzora, djelatnosti koje subjekti nadzora obavljaju, načela vrednovanja koja se primjenjuju u subjektima nadzora, rizika kojima su subjekti nadzora izloženi, sustava upravljanja rizicima i strukture kapitala

2. donošenje primjerenih odluka Agencije koje proizlaze iz provedbe njezinih nadzornih prava i dužnosti.

(2) Subjekti nadzora su dužni dostavljati informacije Agenciji u skladu s ovim Zakonom te propisima donesenima na temelju ovoga Zakona kojima se uređuje izvještavanje Agencije.

(3) Agencija može, ovisno o slučaju, naložiti subjektu nadzora da dostavi informacije iz stavka 1. ovoga članka te odrediti prirodu, opseg i oblik informacija:

1. u unaprijed određenim razdobljima (redovito nadzorno izvještavanje)

2. nakon što se dogode unaprijed utvrđeni događaji (izvještavanje o značajnim promjenama)

3. tijekom obavljanja postupka nadzora nad subjektom nadzora (izvještavanje za postupak nadzora Agencije).

(4) Agencija može za potrebe nadzora zatražiti sve informacije o ugovorima koje drže subjekti nadzora, distributeri mirovinskih programa ili treće strane koje imaju sklopljene ugovore sa subjektima nadzora, a koji su vezani za djelatnosti koje su regulirane ovim Zakonom.

(5) Agencija može za potrebe nadzora zatražiti informacije od vanjskih stručnjaka, kao što su revizori i aktuari.

(6) Informacije iz stavaka 1. do 5. ovoga članka sadržavaju:

1. kvalitativne i kvantitativne elemente ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih elemenata

2. prošle, sadašnje i buduće elemente ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih elemenata

3. podatke iz unutarnjih i vanjskih izvora ili bilo koju primjerenu kombinaciju tih informacija.

(7) Informacije iz stavaka 1. do 5. ovoga članka moraju biti usklađene sa sljedećim načelima:

1. moraju odražavati prirodu, opseg i složenost poslovanja Društva ili drugog subjekta nadzora, a posebno rizike prisutne u njihovom poslovanju

2. moraju biti dostupne, potpune, usporedive i dosljedne tijekom vremena

3. moraju biti relevantne, pouzdane i razumljive.

(8) Subjekti nadzora dužni su osigurati Agenciji dostupnost svih informacija i podataka za potrebe nadzora i transparentno surađivati s Agencijom u postupku provjere poslovanja u skladu s propisima te poštivati izrečene mjere Agencije ili drugog nadležnog tijela i postupati u skladu s njima.«.

Članak 80.

U članku 138. stavku 5. točka 4. mijenja se i glasi:

»4. osobe koje distribuiraju mirovinske programe u ime i za račun jednoga ili više Društava«.

Iza točke 4. dodaju se točke 5. do 9. koje glase:

»5. imatelji kvalificiranih udjela u Društvu i osobe u odnosu uske povezanosti s Društvom, a te su osobe dužne na zahtjev Agencije, za potrebe provođenja nadzora, dostaviti odgovarajuća izvješća i informacije

6. pružatelj usluga koji obavlja izdvojene poslove odnosno funkciju za Društvo

7. odgovorne osobe subjekata nadzora iz točaka 1. do 6. ovoga stavka

8. ovlašteni aktuar

9. ostale pravne i fizičke osobe koje u skladu s ovim Zakonom Agencija ima pravo nadzirati.«.

Članak 81.

Iza članka 150. dodaju se naslov iznad članka i članak 150.a koji glase:

»Mjere ujednačavanja nadzorne prakse

Članak 150.a

Agencija je ovlaštena raznim vrstama objava putem svoje mrežne stranice ili na drugi način izvještavati određene skupine subjekata nadzora i druge adresate o objašnjenju ili načinu primjene određenih propisa iz njezine nadležnosti ili s njima povezanih općih pravnih akata.«.

Članak 82.

Naslov iznad članka 151. mijenja se i glasi: »Nadzorne mjere i objava nadzornih mjera«.

U članku 151. stavku 4. iza riječi: »tijelu« briše se zarez i riječi: »ako to u konkretnom slučaju smatra opravdanim i svrhovitim«.

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. do 13. koji glase:

»(5) Kada Agencija u postupku nadzora dođe do saznanja o mogućim nezakonitostima i nepravilnostima iz područja koja nisu uređena ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima, o tome podnosi prijavu odgovarajućem nadležnom tijelu.

(6) Prilikom određivanja nadzorne mjere Agencija će uzeti u obzir:

1. ozbiljnost i trajanje kršenja propisa, ponavljanje kršenja propisa, težinu, odnosno posljedicu neizvršavanja ili nepravodobnog izvršavanja obveza Društva ili drugog subjekta nadzora

2. stupanj ugrožavanja stabilnosti tržišta mirovinskog osiguranja

3. dosadašnje slučajeve i stupnjeve utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju Društva ili drugog subjekta nadzora

4. pokazanu spremnost odgovornih osoba Društva ili drugog subjekta nadzora da otkloni utvrđene nepravilnosti u poslovanju

5. težinu, odnosno posljedicu utvrđene nezakonitosti, odnosno nepravilnosti

6. stupanj odgovornosti odgovornih osoba Društva ili drugog subjekta nadzora

7. razinu suradnje odgovornih osoba Društva ili drugog subjekta nadzora s Agencijom

8. mjere koje su subjekt nadzora ili njegove odgovorne osobe poduzele kako bi se spriječilo kršenje propisa ili ponavljanje nezakonitosti ili nepravilnosti i

9. sve prethodne nadzorne mjere i prekršaje članova uprave i Društva utvrđene na temelju istih propisa.

(7) Agencija će bez odgađanja, a nakon što su subjekt nadzora ili druga osoba kojoj je izrečena nadzorna mjera obaviješteni o toj mjeri, na svojim mrežnim stranicama javno objaviti podatke o svakoj nadzornoj mjeri koja je izrečena u vezi s ponašanjem za koje su propisani prekršaji iz ovoga Zakona, uključujući i izvršna rješenja o izricanju nadzornih mjera, a koje su donesene u postupcima nadzora koje provodi Agencija, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima.

(8) Objava iz stavka 7. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja odredbi ovoga Zakona ili relevantnih osoba i identitetu osobe kojoj je izrečena nadzorna mjera.

(9) Iznimno od stavaka 7. i 8. ovoga članka, ako Agencija smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno ili ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, ovisno o okolnostima pojedinačnih slučajeva, Agencija može:

1. odgoditi objavu nadzorne mjere do trenutka kada razlozi neobjavljivanja prestanu postojati

2. nadzornu mjeru objaviti na anonimnoj osnovi, ako takvo anonimno objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu dotičnih osobnih podataka ili

3. ne objaviti nadzornu mjeru ako smatra da mogućnosti u točkama 1. i 2. ovoga stavka nisu dostatne za osiguravanje neugrožavanja stabilnosti financijskih tržišta ili razmjernost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi.

(10) U slučaju odluke o anonimnoj objavi nadzorne mjere iz stavka 9. točke 2. ovoga članka, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom tog roka.

(11) Ako je protiv nadzorne mjere podnesen pravni lijek, odnosno pokrenut upravni spor, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen, odnosno upravni spor pokrenut nakon prvobitne objave.

(12) Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku, odnosno pokrenutom upravnom sporu, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna izrečena nadzorna mjera odnosno usvaja tužbeni zahtjev u upravnom sporu.

(13) Agencija će javno objavljene nadzorne mjere držati objavljene na svojoj mrežnoj stranici najmanje pet godina od trenutka njihove objave, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.«.

Članak 83.

U članku 160. stavku 1. točki 5. riječ: »osiguralo« zamjenjuje se riječju: »oblikovalo«, a riječi: »s obzirom na cjelokupno poslovanje« brišu se.

Članak 84.

Iza članka 176. dodaju se naslov iznad članka i članak 176.a koji glase:

»Objava odluke

Članak 176.a

(1) Odluku o početku likvidacijskog postupka Društvo objavljuje u »Narodnim novinama« i u »Službenom listu Europske unije« na hrvatskom jeziku ili na jednom od službenih jezika drugih država članica.

(2) Sažetak odluke o početku likvidacijskog postupka Društvo koje obavlja poslove osiguranja u trećoj državi preko podružnice objavljuje u »Narodnim novinama« i službenom listu treće države u kojoj ima podružnicu.

(3) U objavi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka navodi se nadležno nadzorno tijelo, propisi koji se primjenjuju i likvidatori koji su imenovani.«.

Članak 85.

U članku 177. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Odluku o imenovanju likvidatora Društvo je dužno bez odgađanja dostaviti nadležnom sudu radi upisa likvidatora Društva u sudski registar.

(4) Likvidatori svoje imenovanje dokazuju ovjerenim prijepisom izvornika odluke kojom su imenovani ili bilo kojom drugom potvrdom koju je izdalo nadležno tijelo Republike Hrvatske.«.

Članak 86.

Članak 179. mijenja se i glasi:

»(1) Likvidatori Društva dužni su okončati poslove koji su u tijeku, naplatiti tražbine, unovčiti imovinu Društva i podmiriti obveze Društva.

(2) U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori mogu ulaziti u nove poslove osim onih koji su nužni radi unovčenja likvidacijske mase.

(3) Na zahtjev Agencije likvidatori su dužni dostaviti izvještaj o tijeku postupka likvidacije.

(4) Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah pisano obavijestiti Agenciju.

(5) Kad je otvoren postupak likvidacije, likvidator je dužan bez odgađanja pisanim putem o toj odluci pojedinačno obavijestiti svakog poznatog vjerovnika, uključujući i korisnike mirovine, koji ima poreznu rezidentnost, uobičajeno boravište ili sjedište u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama.

(6) Obavijest iz stavka 5. ovoga članka obvezno mora sadržavati:

1. ime i naslov tijela koje će voditi postupak likvidacije i tijela kojem je potrebno poslati prijavu tražbina

2. rok za prijavu tražbina i pravne posljedice ako ih vjerovnik koji ujedno nije korisnik mirovine ne prijavi

3. prava i dužnosti vjerovnika u postupku likvidacije, prije svega, jesu li vjerovnici s privilegiranim tražbinama i vjerovnici čije su tražbine osigurane stvarnim pravima dužni podnijeti prijavu

4. opće učinke početka postupka likvidacije na ugovore o mirovini, posebno na datum prestanka njihove valjanosti i posljedicama na prava i dužnosti korisnika mirovina, odnosno Društva.

(7) Vjerovnik šalje likvidatorima preslike bilo kojih dodatnih dokumenata i naznačuje sljedeće:

1. prirodu i iznos tražbine

2. datum s kojim je tražbina nastala

3. kad tvrdi da je privilegiran, stvarnopravno sredstvo osiguranja ili pridržaj prava vlasništva s obzirom na tražbinu

4. prema potrebi, navodi koja je imovina pokrivena njegovim osiguranjem.

(8) Informacije i obavijesti iz stavaka 6. i 7. ovoga članka dostavljaju se na hrvatskom jeziku.

(9) U skladu s odredbama ovoga članka dužni su postupiti i likvidatori Društva sa sjedištem u drugoj državi članici koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj.

(10) Vjerovnik prijavljuje tražbinu Društvu u likvidaciji na službenom jeziku države članice u kojoj ima prebivalište, odnosno sjedište.

(11) Vjerovnici čije se uobičajeno boravište, porezna rezidentnost ili sjedište nalazi u drugoj državi članici prijavu svojih tražbina ili obrazloženje tražbina mogu dostaviti na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika te druge države članice.

(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, prijava njihovih tražbina ili dostavljanje obrazloženja tražbina, prema potrebi, sadržavaju u zaglavlju sljedeće riječi »Prijava tražbine« ili »Dostavljanje obrazloženja tražbina« na službenom jeziku Republike Hrvatske.

(13) Prilikom likvidacije Društva, obveze koje proizlaze iz ugovora o mirovini sklopljenih preko prava poslovnog nastana i ugovora sklopljenih u skladu sa slobodom pružanja usluga podmiruju se na isti način kao obveze koje proizlaze iz drugih ugovora tog Društva te bez obzira na državljanstvo korisnika mirovine.

(14) Likvidatori Društva dužni su na primjeren način redovito obavještavati vjerovnike o postupku likvidacije, a Agenciju na njezin zahtjev.

(15) Agencija obavještava nadzorna tijela drugih država članica o razvoju postupka likvidacije na njihov zahtjev.«.

Članak 87.

Članak 180. mijenja se i glasi:

»Društvo koje je donijelo odluku iz članka 176. stavka 1. ovoga Zakona ili nad kojim je otvoren postupak prisilne likvidacije, odnosno Društvo nad kojim je otvoren stečajni postupak ne može promijeniti djelatnost na način da prestane distribuirati mirovinske programe i isplaćivati mirovine i nastavi poslovati već mora završiti postupak likvidacije, odnosno stečaja i provesti brisanje u sudskom registru.«.

Članak 88.

Iza članka 180. dodaju se naslov iznad članka i članak 180.a koji glase:

»Primjena drugih propisa

Članak 180.a

Na postupak i učinke likvidacije Društva primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva, osim ako odredbama ovoga Zakona nije drukčije propisano.«.

Članak 89.

Naslov iznad članka 184. mijenja se i glasi: »Učinak odluke o prestanku Društva«.

Članak 90.

U članku 189. ispred riječi: »Rješenjem« dodaje se oznaka stavka: »(1)«.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. do 6. koji glase:

»(2) Na likvidatore iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona te članka 179. stavaka 1. do 4. ovoga Zakona.

(3) Danom imenovanja likvidatora prestaju sve ovlasti članova uprave Društva, a ovlasti glavne skupštine i nadzornog odbora izvršavaju se uz prethodnu suglasnost Agencije, osim ovlasti za podnošenje tužbe nadležnom sudu protiv rješenja Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Likvidatori su dužni pisano izvještavati Agenciju o tijeku likvidacijskog postupka te izraditi i Agenciji dostaviti u roku od 30 dana od dana podmirenja svih obveza i eventualne isplate preostale imovine dioničarima Društva, zaključni likvidacijski izvještaj i izvještaj o provedenoj likvidaciji Društva te su odgovorni za izradu tih izvještaja.

(5) Likvidatori imaju pravo na primjerenu naknadu troškova i na nagradu za rad koju određuje i isplaćuje Društvo nad kojim je otvoren postupak likvidacije.

(6) Rješenje o imenovanju likvidatora Agencija će dostaviti nadležnom sudu radi upisa likvidatora Društva u sudski registar.«.

Članak 91.

Iza članka 192. dodaju se naslov iznad članka i članak 192.a koji glase:

»Prisilni prijenos portfelja ugovora o mirovini

Članak 192.a

(1) Prisilni prijenos portfelja ugovora o mirovini Društva na drugu osobu ovlaštenu za isplatu mirovina provodi se radi zaštite korisnika mirovina i osiguravanja nastavka isplata mirovina, a Agencija može rješenjem naložiti njegovo provođenje:

1. ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona za ukidanje rješenja o odobrenju za rad Društva ili

2. ako je nadležno tijelo države članice domaćina zabranilo Društvu da na području te države članice pruža usluge isplate mirovina.

(2) Agencija može rješenjem naložiti Društvu objavu javnog poziva za prikupljanje ponuda za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva kojim Društvo više nije ovlašteno upravljati.

(3) Portfelj ugovora o mirovini Društva može preuzeti u cjelini ili jedan njegov dio:

1. drugo mirovinsko osiguravajuće društvo

2. društvo za životno osiguranje, pri čemu je društvo za životno osiguranje ovlašteno preuzeti portfelj ugovora o mirovini iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja Društva ako je za to ovlašteno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje društava za osiguranje

3. mirovinsko društvo, pri čemu je mirovinsko društvo ovlašteno preuzeti portfelj ugovora o mirovini iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja Društva ako je za to ovlašteno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

(4) Ako se na javni poziv za prikupljanje ponuda za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva ne javi pravna osoba koja ispunjava uvjete za preuzimanje portfelja Društva, Agencija je ovlaštena:

1. naložiti ponovnu objavu javnog poziva za prikupljanje ponuda za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva i/ili

2. pozvati na savjetovanje pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ispunjavaju uvjete za preuzimanje portfelja ugovora o mirovini Društva i Društvo radi postizanja sporazuma o preuzimanju portfelja ugovora o mirovini Društva.

(5) Na prijenos portfelja u skladu s odredbama ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 58. do 60. ovoga Zakona.«.

Članak 92.

Naslov iznad članka 194. mijenja se i glasi: »Ovlast Agencije za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka«.

Članak 194. mijenja se i glasi:

»(1) Otvaranje stečajnog postupka nad Društvom može se pokrenuti samo na prijedlog Agencije, zbog razloga navedenih u članku 195. ovoga Zakona.

(2) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na stečajni postupak nad Društvom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju stečaj trgovačkih društava.

(3) Predstečajni postupak kako je definiran odredbama zakona kojim se uređuje stečaj ne može se provesti nad Društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(4) Kod kvalificiranih financijskih ugovora kako su definirani odredbama zakona kojim se uređuje stečajni postupak, pojam financijske institucije uključuje i Društvo.«.

Članak 93.

Iza članka 195. dodaju se naslov iznad članka i članak 195.a koji glase:

»Stečajni upravitelj

Članak 195.a

(1) Za stečajnog upravitelja Društva može se imenovati osoba koja, osim uvjeta predviđenih propisom kojim je uređen stečajni postupak, ima i znanje i iskustvo iz područja mirovinskih osiguranja.

(2) Prije imenovanja stečajnog upravitelja nadležni sud će se savjetovati s Agencijom.«.

Članak 94.

Naslov iznad članka 197. mijenja se i glasi: »Izuzeće iz likvidacijske i stečajne mase i tražbine viših isplatnih redova«.

Članak 197. mijenja se i glasi:

»(1) Imovina za pokriće tehničkih pričuva ugovora o mirovini i imovina za pokriće interventnih pričuva, kao i sredstva iz članka 126. stavka 6. ovoga Zakona, izuzeti su iz likvidacijske i stečajne mase i ne mogu biti predmetom ovrhe vjerovnika Društva koji nisu korisnici mirovine.

(2) Iz imovine za pokriće tehničkih pričuva ugovora o mirovini i imovina za pokriće interventnih pričuva namiruju se tražbine iz ugovora o mirovini.

(3) Imovinom za pokriće tehničkih pričuva i imovinom za pokriće interventnih pričuva upravlja se putem posebnog računa port­felja mirovinskog osiguranja.

(4) U tražbine prvog višeg isplatnog reda, osim onih utvrđenih zakonom kojim se uređuje stečajni postupak, spadaju i tražbine iz ugovora o mirovini koje se nisu mogle namiriti iz imovine za pokriće tehničkih pričuva i imovine za pokriće interventnih pričuva.

(5) Cjelokupnim poslovanjem novčanim sredstvima stečenima unovčenjem imovine za pokriće tehničkih pričuva ugovora o mirovini iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona stečajni je upravitelj dužan upravljati putem posebnog računa imovine za pokriće tehničkih pričuva ugovora o mirovini.«.

Članak 95.

U članku 199. stavku 3. riječ: »internetskim« zamjenjuje se riječju: »mrežnim«.

Članak 96.

Iza članka 200. dodaju se naslov iznad članka i članak 200.a koji glase:

»Objava izrečenih prekršajnih sankcija

Članak 200.a

(1) Agencija će bez nepotrebnog odgađanja, a nakon što je osoba kojoj se izriče prekršajna sankcija obaviještena o takvoj odluci, na svojim mrežnim stranicama javno objaviti podatke o svakoj prekršajnoj sankciji izrečenoj zbog počinjenja prekršaja, uključujući i:

1. nepravomoćne odluke o prekršajima koje se odnose na kršenje odredbi ovoga Zakona, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim odlukama

2. prekršajne naloge na koje nije uložen prigovor u skladu sa zakonom kojim je uređen prekršajni postupak.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na odluke o izricanju mjera istražne prirode.

(3) Objava iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja i identitetu počinitelja prekršaja.

(4) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 3. ovoga članka, ako Agencija smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno ili ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, ovisno o okolnostima pojedinačnih slučajeva, Agencija može:

1. odgoditi objavu izrečene prekršajne sankcije do trenutka kada razlozi neobjavljivanja prestanu postojati

2. izrečenu prekršajnu sankciju objaviti na anonimnoj osnovi, ako takvo anonimno objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu dotičnih osobnih podataka ili

3. ne objaviti izrečenu prekršajnu sankciju ako smatra da mogućnosti u točkama 1. i 2. ovoga stavka nisu dostatne za osiguravanje neugrožavanja stabilnosti tržišta mirovinskih osiguranja ili razmjernost objave takvih odluka u odnosu na prekršaje koje se smatraju prekršajima blaže naravi.

(5) U slučaju odluke o anonimnoj objavi izračene prekršajne sankcije iz stavka 4. točke 2. ovoga članka, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom toga roka.

(6) Ako je protiv prekršajne sankcije podnesen pravni lijek, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen nakon prvobitne objave.

(7) Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna odluka o izricanju prekršajne sankcije.

(8) Agencija će u skladu s odredbama o rehabilitaciji u smislu zakona kojim se uređuje prekršajni postupak istekom roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju sa svojih mrežnih stranica ukloniti osobne podatke u smislu propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, a iz kojih bi bilo moguće utvrditi identitet počinitelja prekršaja.«.

Članak 97.

U članku 201. stavku 1. riječi: »200.000,00 do 500.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »26.540,00 do 66.360,00 eura«.

Točka 9. mijenja se i glasi:

»9. ako postupi protivno:

a) članku 39. stavku 1. ovoga Zakona tako što je član uprave Društva, član uprave ili prokurist u drugom trgovačkom društvu

b) članku 39. stavku 2. ovoga Zakona tako što je član uprave ili prokurist Društva, član uprave ili nadzornog odbora ili prokurist drugog Društva ili investicijskog društva ili društva za upravljanje investicijskim fondovima ili kreditne institucije ili mirovinskog društva ili društva za osiguranje ili društva za reosiguranje ili drugih pravnih osoba koje posluju na temelju odobrenja Agencije

c) članku 39. stavku 3. ovoga Zakona tako što član uprave ili prokurist ili zaposlenik Društva obavlja poslove ili pruža usluge kojima konkurira poslovanju Društva ili obavlja usluge zbog kojih bi mogao biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje Društva

d) članku 61. stavku 1. ovoga Zakona i ne organizira poslovanje tako da svodi rizik sukoba interesa na najmanju moguću mjeru uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja

e) članku 61. stavku 2. ovoga Zakona tako što ne poduzima sve razumne korake kako tijekom poslovanja ne bi došli u pitanje interesi korisnika mirovina

f) članku 61. stavku 3. ovoga Zakona tako što ne poduzima sve razumne korake kako bi utvrdilo, ili otkrilo te spriječilo ili riješilo sukob interesa te uspostavilo odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrste sukoba interesa čije bi postojanje moglo naštetiti interesima korisnika mirovina

g) članku 61. stavku 4. ovoga Zakona tako što pri utvrđivanju vrsta sukoba interesa koji bi mogli naštetiti interesima korisnika mirovina nije uključilo i sukobe interesa koji bi mogli nastati zbog uključivanja rizika održivosti u njegove procese, sustave i unutarnje kontrole

h) članku 61. stavku 5. ovoga Zakona tako što uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja nije uspostavilo ili ne provodi ili redovito ne ažurira i ne nadzire učinkovite politike upravljanja sukobima interesa

i) članku 61. stavku 6. ovoga Zakona tako što nije uspostavilo ili ne provodi ili redovito ne ažurira politike o transakcijama relevantnih osoba i osoba koje su s njima u srodstvu, s financijskim instrumentima u koje ulaže Društvo, s ciljem sprječavanja sukoba interesa

j) članku 61. stavku 7. ovoga Zakona tako da omogući da relevantne osobe Društva imaju pravo na nagradu ili naknadu s osnova članstva u nadzornom odboru nekog društva na temelju vlasništva Društva nad dionicama ili udjelima tog društva, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova

k) članku 66.k stavku 1. ovoga Zakona, tako što prilikom odabira ili kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona nije koristilo visoki stupanj dužne pažnje

l) članku 66.k stavku 2. ovoga Zakona, tako što nije uspostavilo, provodilo ili primjenjivalo pisane politike i postupke o primjeni visokog stupnja dužne pažnje iz članka 66.k stavka 1. ovoga Zakona

m) članku 66.k stavku 3. ovoga Zakona, tako što redovito ne preispituje i ažurira politike i postupke iz članka 66.k stavka 2. ovoga Zakona

n) članku 66.k stavku 4. točki 1. ovoga Zakona te prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, ne odredi poslovni plan koji je u skladu s vremenskim horizontom konkretnog ulaganja i tržišnim uvjetima te obvezama iz ugovora o mirovinama

o) članku 66.k stavku 4. ovoga Zakona, prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, protivno članku 66.k stavku 4. točki 1. redovito ne ažurira poslovni plan koji je u skladu s vremenskim horizontom konkretnog ulaganja i tržišnim uvjetima te obvezama iz ugovora o mirovinama

p) članku 66.k stavku 4. točki 2. ovoga Zakona, prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, ne odredi moguće načine za ostvarenje ulaganja koje su u skladu s poslovnim planom iz članka 66.k stavka 4. točke 1. ovoga Zakona

r) članku 66.k stavku 4. točki 3. ovoga Zakona, prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, ne ocijeni moguće načine za ostvarenje ulaganja u odnosu na sve dostupne opcije i ukupne povezane rizike, te sve relevantne pravne, porezne, financijske i druge čimbenike koji utječu na vrijednost tog ulaganja, ljudske i materijalne resurse i strategije koji su potrebni za realizaciju tog ulaganja, uključujući i izlazne strategije

s) članku 66.k stavku 4. točki 4. ovoga Zakona, prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, ne obavlja aktivnosti dubinske analize koje su potrebne za ostvarenje ulaganja s dužnom pažnjom prije pristupanja njihovom izvršenju

t) članku 66.k stavku 4. točki 5. ovoga Zakona, prilikom odabira i kontinuiranog praćenja ulaganja imovine tehničkih pričuva obveznog mirovinskog osiguranja u alternativna ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona, ne prati uspješnost provedenog ulaganja u odnosu na poslovni plan iz članka 66.k stavka 4. točke 1. ovoga Zakona

u) članku 66.k stavku 5. ovoga Zakona, tako da kod alternativnih ulaganja iz članka 93. stavka 3. ovoga Zakona nije osiguralo dovoljno osoblja koje ima kvalifikacije, znanje i stručnost koji su potrebni za obavljanje poslova iz članka 66.k ovoga Zakona

v) članku 66.k stavku 6. ovoga Zakona, tako da ako Agenciji u roku iz članka 66.k stavka 6. ovoga Zakona nije dostavilo izvještaj o portfelju alternativnih ulaganja

z) članku 66.k stavku 6. ovoga Zakona, tako da izvještaj o portfelju alternativnih ulaganja koje je dostavilo Agenciji u skladu s člankom 66.k stavkom 6. ovoga Zakona ne sadrži minimalni set podataka propisan tom odredbom

x) članku 66.k stavku 7. ovoga Zakona, tako da u sklopu izvještaja o portfelju alternativnih ulaganja iz članka 66.k stavka 6. ovoga Zakona ne dostavi Agenciji sve podatke propisane člankom 66.k stavkom 7. ovoga Zakona.«.

Iza točke 13. dodaje se nova točka 14. koja glasi:

»14. ako za ovlaštenog aktuara imenuje osobu koja je kao ovlašteni aktuar sudjelovala u obavljanju zakonske revizije tog društva u posljednje dvije godine, protivno članku 54. stavku 6. ovoga Zakona«.

Iza dosadašnje točke 14. koja postaje točka 15. dodaje se nova točka 16. koja glasi:

»16. ako je provodilo promidžbene aktivnosti ili davalo informacije koje mogu dovesti u zabludu korisnike, odnosno potencijalne korisnike mirovina, protivno članku 69. stavku 3. ovoga Zakona«.

Dosadašnje točke 15. do 21. postaju točke 17. do 23.

Dosadašnja točka 22. koja postaje točka 24. mijenja se i glasi:

»24. ako je imovinu za pokriće interventnih pričuva uložilo na način koji nije u skladu s obvezama iz članka 81.a stavka 3. ovoga Zakona«.

Iza točke 24. dodaju se nove točke 25. do 35. koje glase:

»25. ako je, u slučaju sukoba interesa, imovinu za pokriće interventnih pričuva uložilo na način koji nije u skladu s obvezama iz članka 81.a stavka 4. ovoga Zakona

26. ako je imovinu za pokriće interventnih pričuva uložilo na način koji ne osigurava sigurnost, kvalitetu, likvidnost i profitabilnost portfelja u cjelini u skladu s člankom 81.a stavkom 5. ovoga Zakona

27. ako je imovinu za pokriće interventnih pričuva uložio u imovinu čije rizike ne može primjereno utvrditi, mjeriti, pratiti, odnosno kojima ne može primjereno upravljati, nadzirati ih i izvještavati o njima u skladu s člankom 81.a stavkom 9. ovoga Zakona

28. ako isplati dobit u obliku akontacije dobiti, dividende ili u obliku isplate iz naslova sudjelovanja u dobiti upravi društva, članu nadzornog odbora ili zaposleniku, a razina kapitala Društva je manja od praga za obavješćivanje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona ili se razina kapitala Društva zbog isplate dobiti smanjila ispod praga za obavješćivanje iz članka 80. stavka 2. ovoga Zakona, suprotno zabrani iz odredbe članka 81.b točke 1. ovoga Zakona

29. ako isplati dobit u obliku akontacije dobiti, odnosno dividende ili u obliku isplate iz naslova sudjelovanja u dobiti uprave društva, nadzornog odbora, odnosno zaposlenika, a postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva ili je izgledno da će se takav manjak pojaviti unutar sljedeća tri mjeseca, suprotno zabrani iz odredbe članka 81.b točke 2. ovoga Zakona

30. ako isplati dobit u obliku akontacije dobiti, odnosno dividende ili u obliku isplate iz naslova sudjelovanja u dobiti uprave društva, nadzornog odbora, odnosno zaposlenika, a Agencija je Društvu odredila otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u svezi s krivim iskazivanjem bilančnih ili izvanbilančnih stavki i poslovnog rezultata Društva te ako Društvo nije postupilo u skladu s mjerama Agencije o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, suprotno zabrani iz odredbe članka 81.b točke 3. ovoga Zakona

31. ako nije uspostavilo postupke za utvrđivanje pogoršanja financijskog stanja, odnosno razine pokrića granice solventnosti u skladu s člankom 82. stavkom 1. ovoga Zakona

32. ako Agenciju nije obavijestilo bez događanja o okolnostima iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona

33. ako Uprava Društva u slučaju nedostatka kapitala iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona bez odgađanja ne postupi u skladu s člankom 82. stavkom 3. ovoga Zakona

34. ako ne dostavi Agenciji na odobrenje realan plan oporavka u skladu s člankom 82. stavkom 4. ovoga Zakona

35. ako, kada Agencija ograniči ili zabrani slobodno raspolaganje imovinom Društva, nakon takvog ograničenja ili zabrane raspolaže imovinom Društva suprotno obvezi iz članka 82. stavka 7. ovoga Zakona«.

Dosadašnja točka 23. postaje točka 36.

Dosadašnja točka 24. koja postaje točka 37. mijenja se i glasi:

»37. ako u pogledu tehničkih pričuva ne postupa u skladu s odredbama članka 85. stavka 1. ovoga Zakona tako što ne oblikuje odgovarajuće tehničke pričuve namijenjene pokriću tekućih i budućih obveza prema ugovorima o mirovini koje je Društvo sklopilo, te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova koje obavlja«.

Iza točke 37. dodaju se nove točke 38. do 41. koje glase:

»38. ako nije propisalo politike, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva u skladu s člankom 85. stavkom 2. ovoga Zakona

39. ako nije primjenjivalo politike, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva u skladu s člankom 85. stavkom 2. ovoga Zakona

40. ako nije dokumentiralo politike, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva u skladu s člankom 85. stavkom 2. ovoga Zakona

41. ako nije redovito ažuriralo politike, odnosno interne akte za oblikovanje i vrednovanje tehničkih pričuva u skladu s člankom 85. stavkom 2. ovoga Zakona«.

Dosadašnja točka 25. koja postaje točka 42. mijenja se i glasi:

»42. ako postupa protivno:

a) članku 87. stavku 1. ovoga Zakona u pogledu manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva, tako da, kada postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva, a uvjeti iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Društvo o tome bez odgađanja ne obavijesti Agenciju

b) članku 87. stavku 1. ovoga Zakona u pogledu manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva, tako da, kada postoji manjak imovine za pokriće tehničkih pričuva, Društvo u roku od 15 dana od utvrđenja postojanja manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva ne donese plan za pokrivanje manjka korištenjem sredstava interventnih pričuva i vlastitih sredstava Društva

c) članku 87. stavku 3. ovoga Zakona tako da odgodi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, iako za to nisu ispunjeni propisani uvjeti

d) članku 87. stavku 3. ovoga Zakona tako da odgodi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, a o tome bez odgode ne obavijesti Agenciju

e) članku 87. stavku 4. ovoga Zakona tako da, kada sukladno članku 87. stavku 3. ovoga Zakona odgodi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, Agenciji u propisanom roku ne dostavi obavijest o ispunjavanju uvjeta iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona

f) članku 87. stavku 5. ovoga Zakona tako da, kada sukladno članku 87. stavku 3. ovoga Zakona odgodi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, ako još uvijek postoji manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva nakon isteka razdoblja iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, bez odgađanja takav manjak ne pokrije korištenjem vlastitih sredstava Društva

g) članku 87. stavku 6. ovoga Zakona tako da, kada sukladno članku 87. stavku 3. ovoga Zakona odgodi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, ne obavijesti Agenciju bez odgađanja ako u razdoblju iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona prestane ispunjavati uvjete iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona

h) članku 87. stavku 6. ovoga Zakona tako da, kada sukladno članku 87. stavku 3. ovoga Zakona odgodi pokrivanje manjka imovine za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva, ako u razdoblju iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona prestane ispunjavati uvjete iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona, bez odgađanja ne pokrije manjak u imovini za pokriće tehničkih pričuva korištenjem vlastitih sredstava Društva.«.

Dosadašnja točka 26. postaje točka 43.

Dosadašnja točka 27. koja postaje točka 44. mijenja se i glasi:

»44. ako dio iznosa viška određen za pripis ne raspodjeli korisnicima mirovina u skladu s člankom 88. stavkom 4. ovoga Zakona«.

Dosadašnja točka 28. postaje točka 45.

Dosadašnja točka 29. koja postaje točka 46. mijenja se i glasi:

»46. ako u pogledu ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva postupi protivno odredbama članka 92. stavka 1. točke 1. ili točke 2. ili točke 3. ili točke 4. ili točke 5. ili točke 6. ili točke 7. ili točke 8. ili točke 9. ili točke 10. ili točke 11. ili točke 12. ili točke 13. ili točke 14. ili točke 15. ili točke 16. ili točke 17. ili točke 18. ovoga Zakona tako što omogući da se imovina za pokriće tehničkih pričuva ne sastoji isključivo od imovine navedene u tom članku«.

Iza točke 46. dodaju se nove točke 47. do 51. i točke 52. do 55. koje glase:

»47. ako je imovinu za pokriće tehničkih pričuva uložilo u imovinu iz članka 92. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona, a izdavatelj, osim Republike Hrvatske, nema kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti koji spada u investicijski razred prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije, protivno članku 92. stavku 2. ovoga Zakona, ili protivno članku 92. stavku 3. ovoga Zakona izdavatelj nema kreditni rejting za dugoročni dug izdan u domaćoj valuti koji spada u investicijski razred prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije

48. ako je imovinu za pokriće tehničkih pričuva uložilo suprotno ograničenjima iz članka 93. stavka 1. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

49. ako je imovinu za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje uložilo suprotno ograničenjima iz članka 93. stavka 4. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

50. ako je imovinu za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje uložilo suprotno ograničenjima iz članka 93.a ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

51. ako je imovinu za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje uložilo suprotno ograničenjima iz članka 93.b ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

52. ako je u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje steklo više od postotaka propisanih člankom 93.c stavkom 1. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

53. ako je u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva za dobrovoljno mirovinsko osiguranje steklo više od postotaka propisanih člankom 93.c stavkom 1. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

54. ako je u okviru ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva ukupno steklo više od postotaka propisanih člankom 93.c stavkom 2. ovoga Zakona, a nije uskladilo ulaganje imovine u roku iz članka 96. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona

55. ako, u slučaju da su prekoračenja ograničenja iz članaka 92. do 95. ovoga Zakona posljedica transakcije koju je sklopilo Društvo, a kojom su se prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena člankom 96. stavkom 2. ovog Zakona, nije uskladilo ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva u roku iz članka 96. stavka 5. ovoga Zakona«.

Dosadašnje točke 30. do 34. postaju točke 56. do 60.

Iza dosadašnje točke 35. koja postaje točka 61. dodaju se nove točke 62. i 63. koje glase:

»62. ako kao vanjskog procjenitelja imenuje osobu koja ne ispunjava bilo koji od uvjeta iz članka 97.a stavka 2. ovoga Zakona

63. ako kao vanjskog procjenitelja imenuje osobu koja ne ispunjava bilo koji od uvjeta iz članka 97.a stavka 3. ovoga Zakona«.

Dosadašnje točke 36. i 37. postaju točke 64. i 65.

U dosadašnjoj točki 38. koja postaje točka 66. riječ: »osam« zamjenjuje se brojem: »30«, a iza riječi: »obavijesti« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osim u slučaju kada su predloženi jedinični iznosi mirovina i zajamčenih isplata koji su na snazi u trenutku sklapanja ugovora o mirovini povoljniji za korisnika mirovine«.

Iza dosadašnje točke 39. koja postaje točka 67. dodaje se točka 68. koja glasi:

»68. ako prije sklapanja ugovora o mirovini iz obveznog mirovinskog osiguranja nije postupilo u skladu s odredbom članka 112. stavka 10. ovoga Zakona pa korisniku mirovine nije ponudilo mogućnost jednokratne isplate iznosa mirovina na koji bi korisnik mirovine imao pravo, od datuma stjecanja prava na mirovinu prema zakonu kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti do trenutka početka isplate mirovine prema sklopljenom ugovoru o mirovini s Društvom, da je taj ugovor sklopljen na datum stjecanja prava na mirovinu prema zakonu kojim se uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti«.

U dosadašnjoj točki 40. koja postaje točka 69. riječi: »ili stavka 7.« brišu se.

Dosadašnja točka 41. postaje točka 70.

Dosadašnja točka 42. koja postaje točka 71. mijenja se i glasi:

»71. ako u pogledu usklađivanja visine mirovine ne postupa u skladu s odredbom članka 116. stavka 1. ovoga Zakona tako što, za one korisnike mirovine koji su odabrali takvu mogućnost isplate mirovine, ne usklađuje mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište«.

Iza točke 71. dodaju se točke 72. do 82. koje glase:

»72. ako postupi protivno članku 116. stavku 2. ovoga Zakona tako da mogućnost isplate mirovine bez usklađivanja prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, nudi bez istodobne ponude isplate mirovine s usklađivanjem prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje za prethodno polugodište

73. ako postupi protivno članku 116. stavku 3. ovoga Zakona tako da potencijalnom korisniku mirovine ne pruži sve relevantne informacije koje su mu potrebne za razumijevanje razlika između načina isplate mirovine iz članka 116. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, kao i za donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora o mirovini s Društvom, ovisno o tome kakvu opciju potencijalni korisnik mirovine odabere

74. ako postupi protivno članku 116. stavku 3. ovoga Zakona tako da potencijalnom korisniku mirovine koji se odlučuje između načina isplate mirovine iz članka 116. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ne da jasan opis rizika inflacije i potencijalnih posljedica za korisnika mirovine, ako se ne provodi usklađivanje mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena u uvjetima visoke ili rastuće inflacije

75. ako postupi protivno članku 116. stavku 5. ovoga Zakona tako da na zahtjev korisnika mirovine ne promjeni odabrani način isplate mirovine, kada su uvjeti iz članka 116. stavka 5. ovoga Zakona ispunjeni

76. ako postupi protivno članku 116. stavku 7. ovoga Zakona tako da potencijalnom korisniku mirovine prije odabira načina isplate mirovine iz članka 116. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, a u svakom slučaju prije sklapanja ugovora o mirovini s Društvom, ne pruži sve relevantne informacije o mogućnostima i uvjetima pod kojima će korisnik mirovine naknadno moći promijeniti izabranu opciju

77. ako postupi protivno članku 116. stavku 7. ovoga Zakona tako da potencijalnom korisniku mirovine prije odabira načina isplate mirovine iz članka 116. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, a u svakom slučaju prije sklapanja ugovora o mirovini s Društvom, ne pruži informacije o tome na koji način bi naknadna promjena izbora načina isplate mirovine iz članka 116. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona utjecala na isplate iz ugovora o mirovini

78. ako protivno članku 121. stavku 2. ovoga Zakona nije osiguralo da osobe koje obavljaju distribuciju mirovinskih programa imaju dostatna znanja za prenošenje relevantnih informacija koje su korisniku mirovine potrebne za razumijevanje mirovinskog programa i donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora o mirovini s Društvom te da raspolažu vjerodostojnom dokumentacijom i podacima Društva

79. ako postupi protivno članku 126. stavku 7. ovoga Zakona na način da ne izvrši prijenos doznačenih sredstava, koja mogu biti umanjena za iznos stvarnih troškova koje je Društvo imalo u vezi s čuvanjem tih sredstava, u državni proračun Republike Hrvatske u roku koji je propisan tim stavkom

80. ako postupi protivno članku 126. stavku 8. ovoga Zakona na način da u roku koji je propisan tim stavkom ne izvijesti Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje o prijenosu sredstava u državni proračun Republike Hrvatske

81. ako postupi protivno članku 126. stavku 9. ovoga Zakona na način da u roku i na način koji je propisan tim stavkom ne upozori osobe iz članka 126. stavka 6. ovoga Zakona na obvezu sklapanja ugovora o mirovini i na posljedice nesklapanja ugovora o mirovini propisane člankom 126. stavcima 6., 7. i 8. ovoga Zakona

82. ako postupi protivno članku 135. stavku 2. ovoga Zakona na način da za djelomičnu jednokratnu isplatu, kao propisanu isplatu u novcu koju Društvo u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja isplaćuje korisniku mirovine na temelju ugovora o mirovini, naplati naknadu«.

Dosadašnje točke 43. do 50. postaju točke 83. do 90.

Dosadašnja točka 51. koja postaje točka 91. mijenja se i glasi:

»91. ako kao Društvo koje je donijelo odluku iz članka 176. stavka 1. ovoga Zakona ili nad kojim je otvoren postupak prisilne likvidacije, odnosno Društvo nad kojim je otvoren stečajni postupak primijeni djelatnost i nastavi poslovati protivno članku 180. ovoga Zakona.«.

U stavku 2. riječi: »20.000,00 do 50.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »2650,00 do 6630,00 eura«.

Članak 98.

U članku 202. stavku 1. riječi: »50.000,00 do 100.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »6630,00 do 13.270,00 eura«.

Iza točke 13. dodaju se nove točke 14. do 23. koje glase:

»14. nije na svojim mrežnim stranicama objavilo informacije o politikama u vezi s uključivanjem rizika održivosti u svoj proces odlučivanja o ulaganjima imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje, u skladu s člankom 66.a ovoga Zakona

15. nije u skladu s člankom 66.j stavkom 1. ovoga Zakona osiguralo redovito ažuriranje informacija o politikama u vezi s uključivanjem rizika održivosti u svoj proces odlučivanja o ulaganjima imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje

16. nije na svojim mrežnim stranicama objavilo i redovito ažuriralo informacije o štetnim učincima odluka o ulaganjima imovine za pokriće tehničkih pričuva na čimbenike održivosti, u skladu s člankom 66.b stavkom 1. ovoga Zakona

17. Društvo koje uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti u izjavu o politikama dužne pažnje u pogledu glavnih štetnih učinaka ne uključi sve podatke i informacije iz članka 66.b stavka 4. ovoga Zakona

18. nije osiguralo da informacije koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina iz članka 71. ovoga Zakona, a koje uključuju izjavu o načelima ulaganja iz članka 91. ovoga Zakona, uključuju informacije i podatke iz članka 66.d ovoga Zakona

19. mirovinsko društvo koje kroz ulaganja imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje promiče okolišna ili socijalna obilježja u informacije iz članka 71. ovoga Zakona ne uključi informacije i podatke iz članka 66.f stavka 1. ovoga Zakona

20. mirovinsko društvo koje ulaže dio imovine za pokriće tehničke pričuve za obvezno mirovinsko osiguranje u održiva ulaganja iz članka 3. točke 72. ovoga Zakona, u informacije iz članka 71. ovoga Zakona ne uključi informacije i podatke iz članka 66.f stavka 1. ovoga Zakona

21. na svojim mrežnim stranicama ne objavi sve informacije iz članka 66.h stavka 1. ovoga Zakona za mirovinske programe obveznog osiguranja iz članka 66.f stavka 1. ovoga Zakona i članka 66.g stavaka 1. do 3. ovoga Zakona, u skladu s člankom 66.h stavkom 1. ovoga Zakona

22. za mirovinske programe obveznog osiguranja iz članka 66.f stavka 1. ovoga Zakona ili članka 66.g stavaka 1. do 3. ovoga Zakona u godišnjem izvještaju iz članka 98. ovoga Zakona ne uključi sve primjenjive informacije iz članka 66.i ovoga Zakona

23. nije osiguralo da njegove promidžbene informacije nisu u suprotnosti s informacijama objavljenim na temelju članaka 66.a do 66.j ovoga Zakona, u skladu s člankom 69. stavkom 5. ovoga Zakona«.

Dosadašnje točke 14. do 16. postaju točke 24. do 26.

U dosadašnjoj točki 17. koja postaje točka 27. iza riječi: »odredbama« dodaju se riječi: »članka 66.i te odredbama«.

Dosadašnje točke 18., 19. i 20. postaju točke 28., 29. i 30.

Iza dosadašnje točke 21. koja postaje točka 31. dodaju se točke 32. i 33. koje glase:

»32. ne postupi u skladu s odredbom članka 106. stavaka 2. i 5. ovoga Zakona, na način da primjenjuje jedinične iznose mirovina i zajamčenih isplata iz obavijesti iz članka 106. stavka 1. ovoga Zakona, prije isteka roka od 30 dana za iznošenje primjedbi Agencije ili nakon što Agencija obavijesti Društvo da ima primjedbi na njihovu primjenu

33. ne postupi u skladu s odredbom članka 119. stavka 3. ovoga Zakona na način da ne pribavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ili Središnjem registru osiguranika tražene podatke«.

Dosadašnja točka 22. koja postaje točka 34. mijenja se i glasi:

»34. ne vodi evidenciju o sklopljenim ugovorima iz članka 121. stavka 1. ovoga Zakona u skladu s člankom 121. stavkom 9. ovoga Zakona«.

Iza točke 34. dodaju se točke 35. do 38. koje glase:

»35. ne dostavi u propisanom roku Agenciji popis osoba s kojima ima sklopljen važeći ugovor o distribuciji mirovinskih programa u skladu s člankom 121. stavkom 7. ovoga Zakona

36. ne vodi evidenciju o zahtjevima za sklapanje ugovora o mirovini i/ili ugovora o mirovini u skladu s člankom 121. stavkom 11. ovoga Zakona

37. prilikom distribucije mirovinskih programa, učestalo potencijalnim korisnicima mirovine ne dostavlja pravodobno, prije potpisivanja ugovora o mirovini, podatke iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona u skladu s člankom 123. stavkom 2. ovoga Zakona

38. nije osiguralo u skladu s člankom 124. stavkom 2. ovoga Zakona da osoba iz članka 124. stavka 1. ovoga Zakona u obavljanju distribucije mirovinskih programa raspolaže vjerodostojnim podacima i dokumentacijom Društva radi informiranja potencijalnih korisnika mirovina o relevantnim značajkama mirovinskih programa koje Društvo nudi i mogućnostima koje im se pružaju sklapanjem ugovora o mirovini s Društvom, te s pravima i obvezama korisnika mirovina, u skladu s člankom 71. ovoga Zakona«.

Dosadašnje točke 23. do 25. postaju točke 39. do 41.

Iza točke 41. dodaju se točke 42. do 44. koje glase:

»42. ne postupi u skladu s odredbom članka 128. stavka 2. ovoga Zakona, na način da primjenjuje obrazac ugovora o mirovini i pisana pravila iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona, prije isteka roka od 30 dana za iznošenje primjedbi Agencije ili nakon što Agencija obavijesti Društvo da ima primjedbi na njihov sadržaj

43. postupi protivno članku 128. stavku 4. ovoga Zakona, na način da koristi obrazac ugovora o mirovini na koji je Agencija imala primjedbe

44. postupi protivno članku 128. stavku 4. ovoga Zakona, na način da koristi pisana pravila na koja je Agencija imala primjedbe«.

Dosadašnja točka 26. postaje točka 45.

Iza točke 45. dodaje se točka 46. koja glasi:

»46. ne postupi u skladu s odredbom članka 129. stavka 2. ovoga Zakona, na način da primjenjuje izmijenjeni standardni obrazac ugovora o mirovini i pisana pravila iz članka 129. stavka 1. ovoga Zakona, prije isteka roka od 30 dana za iznošenje primjedbi Agencije ili nakon što Agencija obavijesti društvo da ima primjedbi na njihovu primjenu«.

Dosadašnja točka 27. postaje točka 47.

Dosadašnja točka 28. koja postaje točka 48. mijenja se i glasi:

»48. ne utvrđuje novu svotu mjesečne mirovine i datum početka isplate uvećanog iznosa mirovine u skladu s odredbom članka 132. stavka 2. ovoga Zakona«.

Dosadašnja točka 29. postaje točka 49.

U dosadašnjoj točki 30. koja postaje točka 50. riječ: »internetskim« zamjenjuje se riječju: »mrežnim«.

U stavku 2. riječi: »10.000,00 do 20.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1320,00 do 2650,00 eura«.

Članak 99.

U članku 203. riječi: »20.000,00 do 50.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »2650,00 do 6630,00 eura«.

Iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi:

»2. osoba koja obavlja poslove distribucije mirovinskih programa protivno članku 121. stavku 1. ovoga Zakona«.

Dosadašnje točke 2. i 3. postaju točke 3. i 4.

Članak 100.

Iza članka 203. dodaju se naslov iznad članka i članak 203.a koji glase:

»Prekršaji osoba ovlaštenih za distribuciju mirovinskih programa

Članak 203.a

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 do 6.630,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštena za distribuciju mirovinskih programa koja:

1. protivno članku 69. stavku 3. ovoga Zakona provodi promidžbene aktivnosti i daje informacije koje mogu dovesti u zabludu korisnike, odnosno potencijalne korisnike mirovina

2. obavlja poslove distribucije mirovinskih programa protivno odredbama članka 120. ovoga Zakona

3. protivno članku 121. stavku 6. ovoga Zakona obavljanje poslova distribucije mirovinskih programa prenese na treću osobu

4. ne vodi evidenciju o zahtjevima za sklapanje ugovora o mirovini i/ili ugovora o mirovini u skladu s člankom 121. stavkom 9. ovoga Zakona

5. protivno članku 122. stavku 1. ovoga Zakona distribuira mirovinske programe u vremenu u kojem im je Agencija, Hrvatska narodna banka, odnosno drugo nadležno tijelo poništilo ili ukinulo odobrenje za rad, u skladu s posebnim propisima ili ako prestane ispunjavati uvjete iz članka 121. ovoga Zakona

6. ne ispunjava dužnosti propisane člankom 123. stavkom 1. ovoga Zakona

7. prilikom distribucije mirovinskih programa, potencijalnom korisniku mirovine ne dostavi pravodobno, prije potpisivanja ugovora o mirovini, podatke iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona u skladu s člankom 123. stavkom 2. ovoga Zakona

8. postupa protivno članku 124. stavku 1. ovoga Zakona

9. prikupljenu dokumentaciju potencijalnih korisnika mirovine, do njezine dostave Društvu, ne čuva u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika kojim se uređuju organizacijski zahtjevi Društva u dijelu koji se odnosi na vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije, odnosno ne vode evidenciju o proslijeđenim zahtjevima Društvu, u skladu s člankom 124. stavkom 3. ovoga Zakona

10. protivno članku 124. stavku 4. ovoga Zakona naplati bilo kakvu naknadili trošak potencijalnom korisniku mirovine.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.320,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe ovlaštene za distribuciju mirovinskih programa.«.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 do 6.630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. fizička osoba ovlaštena za distribuciju mirovinskih programa.

Članak 101.

U članku 204. stavku 1. riječi: »50.000,00 do 100.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »6630,00 do 13.270,00 eura«.

U stavku 2. riječi: »10.000,00 do 20.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1320,00 do 2650,00 eura«.

U stavku 3. riječi: »10.000,00 do 20.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1320,00 do 2650,00 eura«.

Članak 102.

U članku 205. stavku 1. riječi: »50.000,00 do 100.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »6630,00 do 13.270,00 eura«.

U stavku 2. riječi: »10.000,00 do 20.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1320,00 do 2650,00 eura«.

U stavku 3. riječi: »10.000,00 do 20.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1320,00 do 2650,00 eura«.

U stavku 4. riječi: »30.000,00 do 100.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »3980,00 do 13.270,00 eura«.

U točki 4. iza riječi »ovoga Zakona« briše se točka i dodaje se točka 5. koja glasi:

»5. ne obavi revizorski pregled u skladu s člankom 100.f stavkom 1. ovoga Zakona.«.

Članak 103.

U članku 206. stavku 1. riječi: »100.000,00 do 300.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »13.270,00 do 39.810,00 eura«.

Točka 5. mijenja se i glasi:

»5. obavlja poslove distribucije mirovinskih programa protivno članku 121. stavku 1. ovoga Zakona«.

U stavku 2. riječi: »20.000,00 do 50.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »2650,00 do 6630,00 eura«.

U stavku 3. riječi: »20.000,00 do 50.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »2650,00 do 6630,00 eura«.

Članak 104.

U članku 207. stavku 1. riječi: »50.000,00 do 100.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »6630,00 do 13.270,00 eura«.

U stavku 2. riječi: »10.000,00 do 20.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »1320,00 do 2650,00 eura«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 105.

(1) Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona:

− Pravilnik o izboru mirovinskog osiguravajućeg društva u okviru obveznog mirovinskog osiguranja (»Narodne novine«, br. 99/14.)

− Pravilnik o uvjetima za obavljanje funkcije člana uprave i člana nadzornog odbora mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 121/19.)

− Pravilnik o organizacijskim zahtjevima mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 2/20.)

− Pravilnik o uvjetima za obavljanje ključne funkcije u mirovinskom osiguravajućem društvu (»Narodne novine«, br. 121/19.)

− Pravilnik o promidžbenim aktivnostima i internetskoj stranici mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 2/20. i 155/22.)

− Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih i dodatnih izvještaja mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 30/23.)

− Pravilnik o interventnim pričuvama mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 30/23.)

− Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 30/23.)

− Pravilnik o vrednovanju imovine mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 30/23.)

− Pravilnik o reviziji u mirovinskom osiguravajućem društvu (»Narodne novine«, br. 116/19. i 155/22)

− Pravilnik o djelomičnoj jednokratnoj isplati korisniku starosne i prijevremene starosne osnovne mirovine (»Narodne novine«, br. 9/19.)

− Pravilnik o ponudi mirovinskih programa mirovinskih osiguravajućih društava (»Narodne novine«, br. 2/20. i 155/22.)

− Pravilnik o osnovici za izračun i način naplate naknade za upravljanje imovinom (»Narodne novine«, br. 116/19.)

− Pravilnik o minimalnim standardima, načinu izračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 98/14., 45/16., 42/17. i 146/22.)

− Pravilnik o redovitim izvješćima mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 99/19. i 155/22.)

− Pravilnik o vrsti i visini naknada Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (»Narodne novine«, br. 26/19.).

(2) Do stupanja na snagu provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka, na snazi ostaju provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14., 29/18. i 115/18.).

Članak 106.

(1) Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike propisane člancima 19., 34. i 53. ovoga Zakona.

(2) Upravno vijeće Agencije će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 66.b stavka 5., članka 66.f stavka 5., članka 66.g stavka 8., članka 66.h stavka 3. i članka 66.i stavka 3. koji su dodani člankom 21. ovoga Zakona.

(3) Upravno vijeće Agencije će u roku od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 66.b stavka 6. koji je dodan člankom 21. ovoga Zakona.

(4) Upravno vijeće Agencije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti smjernice iz članka 112. stavka 18. koji je dodan člankom 59. ovoga Zakona.

Članak 107.

(1) Društvo se dužno uskladiti s obvezama iz članaka 66.a do 66.k koji su dodani člankom 21. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 105. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Društvo se dužno uskladiti s obvezama iz članka 66.e stavka 1. koji je dodan člankom 21. ovoga Zakona najkasnije do 30. prosinca 2024.

(3) Društvo je dužno uskladiti nadzorni odbor s člankom 12. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 105. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona prilikom čega isto nije u obvezi ishoditi odobrenje Agencije za članove nadzornog odbora koji su na tu funkciju imenovani prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Društvo se dužno u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s obvezama iz članaka 13., 20., 30., 31., 32., 67. i 70. ovoga Zakona, a u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona postojeće ugovore o uslugama poravnanja koje je sklopilo za račun imovine za pokriće tehničkih pričuva za obvezno mirovinsko osiguranje uskladiti sa zahtjevima iz članka 49. stavaka 6. do 8.. koji su dodani člankom 13. ovoga Zakona.

(5) Društvo se dužno uskladiti s obvezama iz članka 66.j koji je dodan člankom 21. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Društvo se dužno uskladiti s obvezama iz članka 112. stavka 10. te stavaka 12. do 17. koji su izmijenjeni člankom 59. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(7) Iznimno od članka 9. stavka 1. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14., 29/18. i 115/18.), Društvo koje je do stupanja na snagu ovoga Zakona zaprimilo kapitaliziranu uplatu doprinosa člana dobrovoljnog fonda ostvarenog u dobrovoljnom mirovinskom fondu u iznosu do 30.000,00 kuna, odnosno 3981,69 eura, dužno je o tome obavijestiti člana fonda, te mu ponuditi mogućnosti jednokratne isplate tog iznosa bez naknade u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(8) Ako član obveznog mirovinskog fonda, uključujući i članove obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu sukladno članku 126. stavku 3. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14., 29/18. i 115/18.), čija su sredstva iz članka 131. stavka 3. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14., 29/18. i 115/18.), i/ili članka 132. stavka 1. istog Zakona doznačena na račun Društva do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ne sklopi s Društvom ugovor o mirovini u roku od 12 mjeseci računajući od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Društvo će, u roku 30 dana računajući od dana isteka tog roka, izvršiti prijenos doznačenih sredstava, koje Društvo ima pravo umanjiti za iznos stvarnih troškova koje je Društvo imalo u vezi s čuvanjem tih sredstava, u državni proračun Republike Hrvatske.

(9) O prijenosu sredstava iz stavka 8. ovoga članka, Društvo će u roku od osam dana od dana prijenosa sredstava u državni proračun Republike Hrvatske izvijestiti Ministarstvo financija i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

(10) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, a nakon prijenosa sredstava u državni proračun Republike Hrvatske, mirovinu određuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.), s danom ostvarivanja prava na mirovinu kao da je korisnik mirovine bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

(11) Društvo je dužno, putem preporučene pošiljke, u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona, te još jednom pet mjeseci prije isteka roka od 12 mjeseci iz stavka 8. ovoga članka, upozoriti osobe iz stavka 8. ovoga članka na obvezu sklapanja ugovora o mirovini i na posljedice nesklapanja ugovora o mirovini propisane stavcima 8., 9. i 10. ovoga članka, uključujući i pravo Društva da, dok drži ta sredstva, iz istih podmiri stvarne troškove koje Društvo ima u vezi s navedenim sredstvima.

(12) Po isteku roka iz stavka 8. ovoga članka smatrat će se da je član obveznog mirovinskog fonda odustao od sklapanja ugovora o mirovini odnosno ostvarivanja prava na mirovinu putem Društva te da je suglasan da Društvo postupi u skladu sa stavkom 8. ovoga članka radi određivanja i isplate mirovine u skladu sa stavkom 10. ovoga članka, pri čemu takva suglasnost ne ovisi o zaprimanju obavijesti iz stavka 11. ovoga članka od strane člana obveznog mirovinskog fonda.

(13) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, Društvo će na kvartalnoj razini izvršiti prijenos u državni proračun Republike Hrvatske i svih naknadnih doprinosa iz obveznog mirovinskog osiguranja koji se uplate na račun Društva za račun člana obveznog mirovinskog fonda iz stavka 8. ovoga članka, koja ima pravo umanjiti za iznos stvarnih troškova koje je Društvo imalo u vezi s čuvanjem tih sredstava, pri čemu Društvo u takvom slučaju nije obvezno postupiti u skladu sa stavkom 11. ovoga članka.

(14) U slučaju iz stavka 13. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavaka11. i 12. ovoga članka.

Članak 108.

Postupci započeti prema odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14., 29/18. i 115/18.) koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbi toga Zakona.

Članak 109.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2024.

Klasa: 022-02/23-01/118

Zagreb, 15. prosinca 2023.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.

 

 

 

Copyright © Ante Borić