Baza je ažurirana 14.02.2019. zaključno sa NN 11/19

DIO PRVI   UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje teritorijalno ustrojstvo i organizacija rada lučkih kapetanija, utvrđuju se poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra te način organizacije njihova obavljanja, uređuju se prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u obavljanju tih poslova, njihov radnopravni položaj, inspekcijske ovlasti te druga pitanja važna za rad lučkih kapetanija i obavljanje poslova iz njihova djelokruga.

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

– Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe brodova i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5. 8. 2002.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2014/100/EU od 28. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 308, 29. 10. 2014.)

– Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (Tekst značajan za EGP) (SL L 131, 28. 5. 2009.) i

– Direktiva 2008/106/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o minimalnoj razini osposobljenosti pomoraca (preinaka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 323, 3. 12. 2008.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2012/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca (Tekst značajan za EGP) (SL L 343, 12. 12. 2012.).

(2) Ovim se Zakonom utvrđuje provedba Uredbe (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 208, 5. 8. 2002.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom (EU) br. 100/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 39, 9. 2. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1406/2002).

Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1) Europska agencija za pomorsku sigurnost (European Maritime Safety Agency) je agencija Europske unije u smislu članka 1. Uredbe (EZ) br. 1406/2002 (u daljnjem tekstu: EMSA)

2) građenje i građevina su pojmovi čije je značenje određeno posebnim propisima kojima se uređuje projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina

3) Međunarodna pomorska organizacija (International Maritime Organization) je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za sigurnost, sigurnosnu zaštitu u pomorstvu i zaštitu okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: IMO)

4) međunarodni instrumenti su međunarodni ugovori, konvencije, protokoli, rezolucije, kodeksi, pravila, okružnice IMO-a, Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodne hidrografske organizacije (IHO) ili stranaka memoranduma o razumijevanju iz područja sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja s pomorskih objekata na snazi u Republici Hrvatskoj odnosno obvezujući za Republiku Hrvatsku

5) ministar je čelnik ministarstva nadležnog za pomorstvo i unutarnju plovidbu

6) Ministarstvo je ministarstvo nadležno za pomorstvo i unutarnju plovidbu

7) namještenik je osoba koja u Upravi i lučkim kapetanijama radi na pomoćno-tehničkim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra

8) objekt nadzora su stvari, pokretnine i nekretnine u vezi s kojima se provodi inspekcijski nadzor u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa

9) objekt unutarnje plovidbe jest svaka vrsta plovila, plutajući objekt, kao i svaka druga ploveća ili plutajuća naprava

10) ovlašteni službenik je inspektor ili drugi službenik Ministarstva koji je za obavljanje inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe osposobljen i ovlašten u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa

11) plovidbeni prekršaj je povreda propisa koja je kao prekršaj propisana plovidbenim propisima unutarnje plovidbe

12) plovidbeni propisi su zakoni, podzakonski akti i pravna stečevina Europske unije, kao i međunarodni instrumenti iz područja unutarnje plovidbe, sigurnosti unutarnje plovidbe i zaštite od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe

13) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt) odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt), u skladu sa značenjem tih pojmova kako su propisani općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima

14) pomorsko dobro je opće dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i određeno je zakonom kojim se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru

15) pomorski prekršaj je povreda propisa koja je kao prekršaj propisana pomorskim propisima

16) pomorski propisi su zakoni, podzakonski akti i pravna stečevina Europske unije, kao i međunarodni instrumenti iz područja pomorstva, pomorskog dobra i koncesija na pomorskom dobru, hidrografske djelatnosti, morskih luka, sigurnosne zaštite pomorskih brodova i luka, prijevoza u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, sigurnosti plovidbe te zaštite od onečišćenja s pomorskih objekta

17) posada broda su službenici koji su kao pomorci u svojstvu zapovjednika i članova posade ukrcani na javni brod Ministarstva i upisani u popis posade

18) posada brodice ili čamca su službenici koji su u svojstvu voditelja brodice ili čamca ukrcani na javnu brodicu ili čamac za javne namjene Ministarstva bez obzira na koje radno mjesto su raspoređeni

19) pripadnost pomorskom dobru je sve ono što je s pomorskim dobrom razmjerno trajno spojeno na površini ili ispod nje (npr. biljni pokrov, građevine i slično)

20) Riječni informacijski servisi (RIS) jesu informacijske usluge ujednačenog standarda namijenjene kao podrška upravljanju prometom na unutarnjim vodama, uključujući gdje god je to tehnički opravdano vezu s drugim načinima prijevoza

21) službenik je državni službenik Uprave i lučkih kapetanija koji obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra

22) subjekt nadzora je pravna ili fizička osoba nad kojom se provodi inspekcijski nadzor u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa

23) svjedodžbe su svjedodžbe o osposobljenosti i svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti posada brodova i uvjerenja o osposobljenosti za voditelja brodice posada brodice i čamca

24) uklanjanje označava izvođenje svih oblika radova koji se poduzimaju radi razgradnje svega onoga što je izgrađeno ili postavljeno na pomorsko dobro protivno odredbama zakona i drugih propisa kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru te sigurnost plovidbe, uključujući i razgradnju radi pretvaranja u otpad i njegovo odlaganje sukladno propisima kojima se uređuje održivo gospodarenje otpadom

25) Uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva nadležna za sigurnost plovidbe

26) Vlada je Vlada Republike Hrvatske

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

 

DIO DRUGI   POSLOVI I OSNOVE USTROJSTVA

GLAVA I.   POSLOVI SIGURNOSTI PLOVIDBE I NADZORA POMORSKOG DOBRA

Članak 4.

(1) Poslovi sigurnosti plovidbe su:

1. traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru

2. koordinacija spašavanja plovila i osoba s plovila na unutarnjim vodama u slučaju plovidbene nesreće

3. predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, osiguranje spremnosti za reagiranje i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na izvanredne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja, kao i zaštite okoliša od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe

4. nadzor i upravljanje pomorskim prometom

5. nadzor i upravljanje riječnim prometom i osiguravanje funkcionalnosti Riječnih informacijskih servisa

6. inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe

7. inspekcijski nadzor nad zaštitom okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe

8. inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih za obavljanje pojedinih poslova sigurnosti plovidbe i drugih poslova sukladno pomorskim i plovidbenim propisima

9. inspekcijski nadzor prijevoza u javnom obalnom linijskom pomorskom prometu

10. nadzor nad održavanjem reda, uvjetima sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske te lukama, pristaništima i ostalim dijelovima unutarnjih voda

11. utvrđivanje sposobnosti za plovidbu pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe u opsegu kako je utvrđen pomorskim i plovidbenim propisima

12. vođenje upisnika i očevidnika pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe, izdavanje isprava i knjiga pomorskim objektima i objektima unutarnje plovidbe hrvatske zastave

13. inspekcijski poslovi prikupljanja dokaza i izvida pomorskih i plovidbenih prekršaja kojima je izazvana pomorska ili plovidbena nesreća

14. vođenje registra pomorskih i plovidbenih nesreća i nezgoda

15. izdavanje pomorskih i brodarskih knjižica, odobrenja za ukrcavanje i identifikacijskih isprava pomoraca, vođenje očevidnika pomoraca i brodaraca Republike Hrvatske i ovjera plovidbene službe pomoraca i brodaraca

16. provođenje ispita za stjecanje svjedodžbi i uvjerenja o osposobljenosti odnosno dopunskoj osposobljenosti pomoraca, brodaraca i nautičara, izdavanje svjedodžbi i vođenje registra svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca i brodaraca, uvjerenja o osposobljenosti za upravljanje brodicama, jahtama i čamcima

17. vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju za pomorske i plovidbene prekršaje

18. poslovi sigurnosne zaštite morskih luka i brodova

19. drugi poslovi sigurnosti plovidbe i drugi poslovi stavljeni u nadležnost Ministarstva pomorskim i plovidbenim propisima te drugim posebnim propisima.

(2) Poslovi nadzora pomorskog dobra su poslovi inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru.

(3) Poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra planiraju se, organiziraju i provode u skladu s aktima planiranja kojima se utvrđuje strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske odnosno strategija razvitka riječnog prometa, kao i drugim aktima planiranja koji se donose temeljem ovoga Zakona i drugih propisa.

Članak 5.

(1) Poslovi sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. točaka 1. – 5. ovoga Zakona su poslovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i obavljaju se neprekidno i u svako doba.

(2) Poslovi sigurnosti plovidbe za čije obavljanje je potrebno osigurati odgovarajuću organizaciju rada i radnog vremena jesu:

1. inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe sukladno pomorskim i plovidbenim propisima

2. izdavanje brodskih isprava i knjiga brodovima hrvatske zastave u međunarodnoj plovidbi i

3. izdavanje identifikacijskih isprava i svjedodžbi pomorcima i brodarcima na brodovima hrvatske zastave u međunarodnoj plovidbi

4. vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju za pomorske i plovidbene prekršaje.

(3) Poslovi iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga članka mogu se obavljati izvan Republike Hrvatske na brodovima hrvatske zastave.

(4) Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje stručne uvjete za radna mjesta na kojima će se obavljati poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra, nazive tih radnih mjesta i pripadajuće koeficijente složenosti poslova koji se obavljaju na tim radnim mjestima.

Članak 6.

(1) Poslovi sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra s posebnim uvjetima rada su:

1. traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru

2. nadzor i upravljanje pomorskim i riječnim prometom

3. inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe i

4. nadzor pomorskog dobra.

(2) Vlada Republike Hrvatske propisat će uredbom iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona pravo na dodatak na osnovnu plaću za poslove s posebnim uvjetima rada iz stavka 1. ovoga članka.

 

GLAVA II.   OSNOVE USTROJSTVA I POSLOVI USTROJSTVENIH JEDINICA

Članak 7.

Poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra obavljaju Uprava i lučke kapetanije.

Članak 8.

(1) Uprava radi osiguravanja uvjeta lučkim kapetanijama za neposredno obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra iz članka 4. ovoga Zakona:

1. upravlja i rukovodi poslovima sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra

2. donosi smjernice, planove i programe za organizacijski, stručni i tehnički rad i razvoj službi

3. prati provedbu pomorskih i plovidbenih propisa, inicira i sudjeluje u pripremi nacrta prijedloga zakona i podzakonskih propisa radi unaprjeđenja poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra

4. osigurava ujednačenu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu provedbu poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra te u tom smislu organizira, usmjerava i nadzire rad službi i ustrojstvenih jedinica te osigurava sustavno osposobljavanje službenika

5. planira, organizira i osigurava razvoj i održavanje materijalnih sredstava za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra

6. planira i osigurava učinkovito i zakonito raspolaganje sredstvima za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra

7. surađuje s državnim tijelima, javnim službama, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i gospodarskim subjektima, kao i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u poduzimanju mjera radi ostvarenja učinkovitog i svrhovitog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe

8. sudjeluje u radu institucija Europske unije radi provođenja zajedničke politike u dijelu koji se odnosi na poslove sigurnosti plovidbe te surađuje s nadležnim službama drugih država, međunarodnim organizacijama i stručnim udruženjima

9. osigurava održavanje sustava upravljanja kvalitetom sukladno ovom Zakonu i pomorskim i plovidbenim propisima

10. provodi inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra samostalno ili u suradnji s inspektorima i drugim ovlaštenim službenicima raspoređenim na rad u lučke kapetanije

11. provodi unutarnji nadzor i unutarnju kontrolu zakonitosti postupanja lučkih kapetanija iz nadležnosti Uprave

12. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom, pomorskim i plovidbenim propisima ili drugim propisima.

(2) Ministarstvo sudjeluje u radu i surađuje s EMSA-om u ime Vlade Republike Hrvatske.

(3) U ime Vlade Republike Hrvatske ministar imenuje člana i zamjenika člana Upravnog odbora EMSA-e na temelju članka 11. Uredbe (EZ) br. 1406/2002.

Članak 9.

(1) Uprava ima službeni znak omjera stranica 1:1 koji se sastoji od dvaju bijelih ukriženih sidara na modroj podlozi, a u sredini iznad strukova sidara smješten je grb Republike Hrvatske. Znak je obrubljen žutim (zlatnim) hrvatskim pleterom.

(2) Plovni objekti lučkih kapetanija označavaju se sukladno odredbama posebnog propisa o isticanju i vijanju zastave trgovačke mornarice Republike Hrvatske i isticanju znakova na brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske.

(3) Odredbe propisa o označavanju plovnih objekata i isticanju znakova iz ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju i na označavanje ostalih prijevoznih sredstava koje koriste lučke kapetanije.

Članak 10.

Lučke kapetanije su područne jedinice Ministarstva u sastavu Uprave, neposredno odgovorne za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra.

Članak 11.

(1) Lučka kapetanija obavlja poslove iz članka 4. ovoga Zakona na način da:

1. neposredno obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra u području svoje nadležnosti

2. surađuje s tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u poduzimanju mjera radi ostvarenja učinkovitog i svrhovitog obavljanja poslova sigurnosti plovidbe na području nadležnosti

3. osigurava ujednačenu, pravilnu, pravodobnu i učinkovitu primjenu pomorskih i plovidbenih propisa u području nadležnosti

4. sudjeluje u provedbi programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja za provedbu pomorskih i plovidbenih propisa.

(2) Lučke kapetanije međusobno surađuju u obavljanju poslova iz članka 4. ovoga Zakona.

Članak 12.

(1) Poslove sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona obavljaju sljedeće lučke kapetanije:

1. Lučka kapetanija Pula sa sjedištem u Puli, za područje Istarske županije

2. Lučka kapetanija Rijeka sa sjedištem u Rijeci, za područje Primorsko-goranske županije

3. Lučka kapetanija Senj sa sjedištem u Senju, za područje Ličko-senjske županije

4. Lučka kapetanija Zadar sa sjedištem u Zadru, za područje Zadarske županije

5. Lučka kapetanija Šibenik sa sjedištem u Šibeniku, za područje Šibensko-kninske županije

6. Lučka kapetanija Split sa sjedištem u Splitu, za područje Splitsko-dalmatinske županije

7. Lučka kapetanija Ploče sa sjedištem u Pločama, za dio Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća područja sljedećih gradove i općina: Metković, Opuzen, Ploče, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno, Zažablje i Trpanj

8. Lučka kapetanija Dubrovnik sa sjedištem u Dubrovniku, za dio Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća područja sljedećih gradova i općina: Dubrovnik, Korčula, Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica, Ston, Vela Luka i Župa dubrovačka

9. Lučka kapetanija Vukovar sa sjedištem u Vukovaru, za područje Vukovarsko-srijemske županije, osim područja grada Županje i općina Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Drenovci, Gunja i Vrbanja te područje općine Draž i Erdut iz Osječko-baranjske županije

10. Lučka kapetanija Osijek sa sjedištem u Osijeku, za područja Osječko-baranjske županije, osim područja općine Draž i Erdut te područja Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije, Virovitičko-podravske županije i Međimurske županije

11. Lučka kapetanija Slavonski Brod sa sjedištem u Slavonskom Brodu, za područja Brodsko-posavske županije i Požeško-slavonske županije te područje gradova i općina: Županja, Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Gunja, Drenovci i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije

12. Lučka kapetanija Sisak sa sjedištem u Sisku, za područja Sisačko-moslavačke županije, Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Karlovačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije.

(2) Poslove nadzora pomorskog dobra iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona obavljaju lučke kapetanije iz stavka 1. točaka 1. – 8. ovoga članka.

Članak 13.

(1) Lučka kapetanija Pula nadležna je za morsko područje koje se proteže od granice na kopnu s Republikom Slovenijom na obali Savudrijske vale i dalje ide obalnom crtom Istre do točke u uvali Stupova kod Brestove. Istočna granica Lučke kapetanije Pula prema Lučkoj kapetaniji Rijeka polazi od navedene točke u uvali Stupova i ide do sredine Velih vrata, zatim prema jugu sredinom Velih vrata i sredinom Kvarnera do sredine spojnice pličina Albanež – rt Margarina (otok Susak) te okomicom na ravnu polaznu crtu (pličina Albanež – rt Margarina) 12 morskih milja (u daljnjem tekstu: NM) do točke na granici teritorijalnog mora, zatim dalje na sjeverozapad granicom teritorijalnog mora do točke tromeđe Hrvatska – Italija – Slovenija i dalje na jugoistok privremenom crtom lateralne granice na moru s Republikom Slovenijom do točke gdje počinje kopnena granica s Republikom Slovenijom, kao i za područje unutarnjih voda Istarske županije.

(2) Lučka kapetanija Pula nadležna je za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, poduzimanju mjera za označavanje i uklanjanje podrtina te obavljanje drugih poslova sigurnosti plovidbe koji se, u skladu s općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, obavljaju na morskom području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te području epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske definiranom s istočne strane dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, sa zapadne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i s južne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Pula – Lučke kapetanije Rijeka u teritorijalnom moru do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.

(3) Lučka kapetanija Rijeka nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Stupova kod Brestove i ide obalnom crtom do točke sjeverno od uvale Bunica. Zapadna granica područja Lučke kapetanije Rijeka ide od navedene točke u uvali Stupova do sredine Velih vrata, zatim prema jugu sredinom Velih vrata i sredinom Kvarnera do sredine spojnice pličina Albanež – rt Margarina (otok Susak) te okomicom na ravnu polaznu crtu (plićina Albanež – rt Margarina) 12 NM do točke na granici teritorijalnog mora. Istočna granica područja Lučke kapetanije Rijeka ide od opisane točke sjeverno od uvale Bunica do sredine Velebitskog kanala, zatim sredinom Velebitskog kanala do jugoistočnog dijela otoka Raba, zatim oko otoka Raba i Dolina pa sredinom Paškog kanala u smjeru sjeverozapada i oko otoka Paga sredinom prolaza između otoka Paga i otočića Veli Laganj i Dolfin prema jugu, dalje se nastavlja sredinom Kvarnerića do točke 3 NM sjeverno od otočića Morovnik (kod otoka Oliba) te se nastavlja u smjeru jugozapada na sredinu spojnice rt Radovan (otok Ilovik) – otočić Grujica i dalje okomito na ravnu polaznu crtu, što je u ovom slučaju spojnica rt Margarina (otok Susak) – hrid Masarine (otok Premuda) prema jugozapadu do granice teritorijalnog mora 12 NM) i dalje granicom teritorijalnog mora prema sjeverozapadu do točke na granici teritorijalnog mora s područjem Lučke kapetanije Pula, kao i za područje unutarnjih voda Primorsko-goranske županije.

(4) Lučka kapetanija Rijeka nadležna je za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, poduzimanju mjera za označavanje i uklanjanje podrtina te obavljanje drugih poslova sigurnosti plovidbe koji se, u skladu s općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, obavljaju na morskom području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te području epikontinentalnog pojasa definiranom sa sjeveroistočne strane dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, s jugozapadne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, sa zapadne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Pula – Lučke kapetanije Rijeka u teritorijalnom moru do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i s istočne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Rijeka – Lučke kapetanije Zadar do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.

(5) Lučka kapetanija Senj nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke sjeverno od uvale Bunica i ide obalnom crtom do točke u uvali Mandalina (Trstenica). Zapadna granica područja Lučke kapetanije Senj ide od opisane točke sjeverno od uvale Bunica do sredine Velebitskog kanala i dalje sredinom Velebitskog kanala do jugoistočnog dijela otoka Raba, zatim oko otoka Raba i Dolina, pa sredinom Paškog kanala u smjeru sjeverozapada i oko otoka Paga sredinom prolaza između otoka Paga i otočića Veli Laganj i Dolfin prema jugu i dalje sredinom Kvarnerića do točke 3 NM sjeverno od otočića Morovnik (kod otoka Oliba) pa na jugoistok sredinom Pohlipskog kanala gdje okreće u smjeru sjeveroistoka i prolazi sredinom prolaza između otočića Škrda i Maun do sredine Maunskog kanala i dalje na sjeverozapad sredinom Maunskog kanala te na sjeveroistok do obale Paga u mjestu Gajac (između rta Straško i rta Crna). Jugoistočna granica područja Lučke kapetanije Senj započinje od opisane točke u uvali Mandalina (Trstenica) i proteže se prema sredini Velebitskog kanala i dalje u smjeru sjeverozapada sredinom Velebitskog kanala, zatim nastavlja sredinom Paških vrata, Paškog zaljeva i uvale Caska (u područje Lučke kapetanije Senj ulazi i otočić Veli Školj u uvali Caska) do obale u uvali Zrće (sjeverni rub plaže Katarelec) i dalje u smjeru jugozapada preko otoka Paga prema opisanoj točki na obali u mjestu Gajac između rta Straško i rta Crna, kao i za područje unutarnjih voda Ličko-senjske županije.

(6) Lučka kapetanija Zadar nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Mandalina (Trstenica) i ide obalnom crtom do točke u uvali Lučica (južno od mjesta Drage kod Vranskog jezera). Sjeverozapadna granica područja Lučke kapetanije Zadar ide od opisane točke u uvali Mandalina (Trstenica) i proteže se prema sredini Velebitskog kanala i dalje u smjeru sjeverozapada sredinom Velebitskog kanala, zatim nastavlja sredinom Paških vrata, Paškog zaljeva i uvale Caska (gdje otočić Veli Školj pripada području Lučke kapetanije Senj) do obale u uvali Zrće (sjeverni rub plaže Katarelec) pa u smjeru jugozapada preko otoka Paga prema točki na obali u mjestu Gajac koja se nalazi između rta Straško i rta Crna na južnoj strani otoka Paga, zatim u smjeru jugozapada prema sredini Maunskog kanala i dalje prema jugoistoku sredinom Maunskog kanala pa u smjeru jugozapada sredinom prolaza između otočića Škrda i Maun do sredine Pohlipskog kanala i dalje u smjeru sjeverozapada do točke 3 NM sjeverno od otočića Morovnik (kod otoka Oliba) te se nastavlja u smjeru jugozapada na sredinu spojnice rt Radovan (otok Ilovik) – otočić Grujica i dalje okomito na ravnu polaznu crtu što je u ovom slučaju spojnica rt Margarina (otok Susak) – hrid Masarine (otok Premuda) prema jugozapadu do granice teritorijalnog mora 12 NM) i dalje granicom teritorijalnog mora prema jugoistoku do točke na granici teritorijalnog mora s područjem Lučke kapetanije Šibenik. Istočna granica područja Lučke kapetanije Zadar ide od opisane točke u uvali Lučica prema zapadu i prolazi sjeverno od otočića Artica Mala i Artica Vela i južno prema sredini Vrgadskog kanala te na jugoistok sredinom Vrgadskog kanala prolazeći istočno od otočića Visovac pa u smjeru juga i jugozapada Murterskim morem do sredine spojnice otok Murvenjak – rt Opat (otok Kornat) i dalje u smjeru sjeverozapada do sredine spojnice otok Gangaro – hrid Blitvica te sredinom Srednjeg kanala do točke sjeverno od pličine Balabra gdje skreće prema jugu prolazeći zapadno od pličine Balabra i sredinom prolaza između otoka Lavdara i Kurba Mala te između otočića Skala Vela i Glamoč i otočića Pinizelić i Brskvenjak pa preko Žutskog kanala i prema zapadu između otočića M. Buč i otoka Kornati i otočića V. Buč i otoka Kornati do prolaza Vela Proversa, sredinom prolaza Vela Proversa, sredinom prolaza Proversa prema jugu gdje okreće na jugoistok između otoka Aba Vela i otočića Aba Mala i južno sredinom prolaza između otoka Šilo Velo i otočića Sestrica Mala (poklapa se s granicom nacionalnog parka Kornati) te okomito na ravnu polaznu crtu (otočić Garmenjak Veli – otočić Balun) i dalje u produžetku do granice teritorijalnog mora 12NM, kao i za područje unutarnjih voda Zadarske županije.

(7) Lučka kapetanija Zadar nadležna je za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, poduzimanju mjera za označavanje i uklanjanje podrtina te obavljanje drugih poslova sigurnosti plovidbe koji se, u skladu s općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, obavljaju na morskom području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te području epikontinentalnog pojasa definiranom s istočne strane dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, sa zapadne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, sa sjeverne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Rijeka – Lučke kapetanije Zadar u teritorijalnom moru do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i s južne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Zadar – Lučke kapetanije Šibenik do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.

(8) Lučka kapetanija Šibenik nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Lučica (južno od mjesta Drage kod Vranskog jezera) i ide obalnom crtom do točke u uvali Sićenica. Zapadna granica područja Lučke kapetanije Šibenik ide od opisane točke u uvali Lučica prema zapadu i prolazi sjeverno od otočića Artica Mala i Artica Vela i južno prema sredini Vrgadskog kanala te na jugoistok sredinom Vrgadskog kanala prolazeći istočno od otočića Visovac pa u smjeru juga i jugozapada Murterskim morem do sredine spojnice otok Murvenjak – rt Opat (otok Kornat) i dalje u smjeru sjeverozapada do sredine spojnice otok Gangaro – hrid Blitvica te sredinom Srednjeg kanala do točke sjeverno od pličine Balabra gdje skreće prema jugu prolazeći zapadno od pličine Balabra i sredinom prolaza između otoka Lavdara i Kurba Mala te između otočića Skala Vela i Glamoč i otočića Pinizelić i Brskvenjak, preko Žutskog kanala te između otočića M. Buč i otoka Kornati i otočića V. Buč i otoka Kornati do prolaza Vela Proversa, sredinom prolaza Vela Proversa, sredinom prolaza Proversa prema jugu gdje okreće na jugoistok između otoka Aba Vela i otočića Aba Mala i južno sredinom prolaza između otoka Šilo Velo i otočića Sestrica Mala (poklapa se s granicom nacionalnog parka Kornati) te okomito na ravnu polaznu crtu (otočić Garmenjak Veli – otočić Balun) i dalje u produžetku do granice teritorijalnog mora 12NM te granicom teritorijalnog mora prema jugoistoku do točke na granici teritorijalnog mora s područjem Lučke kapetanije Split. Istočna granica područja Lučke kapetanije Šibenik ide od opisane točke u uvali Sićenica i sredinom uvale Sićenica i prolaza između kopna (rt Kora) i hridi Muljica pa okomito na granicu unutarnjih morskih voda (hrid Mulo – rt Rat na otoku Drvenik Mali) i dalje u produžetku do granice teritorijalnog mora 12 NM, kao i za područje unutarnjih voda Šibensko-kninske županije.

(9) Lučka kapetanija Šibenik nadležna je za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, poduzimanju mjera za označavanje i uklanjanje podrtina te obavljanje drugih poslova sigurnosti plovidbe koji se, u skladu s općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, obavljaju na morskom području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te području epikontinentalnog pojasa definiranom s istočne strane dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, sa zapadne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, sa sjeverne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Zadar – Lučke kapetanije Šibenik i teritorijalnog mora do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i s južne strane produžetkom granice razgraničenja Lučke kapetanije Šibenik – Lučke kapetanije Split do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.

(10) Lučka kapetanija Split nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke u uvali Sićenica i ide obalnom crtom do točke na rtu Kokuljica (jugoistočno od luke Gradac). Zapadna granica područja Lučke kapetanije Split ide od opisane točke u uvali Sićenica sredinom uvale Sićenica i prolaza između kopna (rt Kora) i hridi Muljica pa okomito na ravnu polaznu crtu (hrid Mulo – rt Rat na otoku Drvenik Mali) i dalje u produžetku do granice teritorijalnog mora 12 NM te granicom teritorijalnog mora prema jugoistoku do točke na granici s područjem Lučke kapetanije Dubrovnik (12 NM sjeveroistočno od otoka Palagruža). Istočna granica područja Lučke kapetanije Split ide od opisane točke na rtu Kokuljica okomicom do sredine Neretvanskog kanala (uz rub granice sidrišta za luku Ploče) i dalje na zapad sredinom Neretvanskog i Korčulanskog kanala do sredine spojnice otočić Greben (otok Vis) – rt Proizd (otok Proizd) pa prema jugoistoku do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) – rt Velo Dance (otok Korčula), dalje prema jugozapadu do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) – otok Sušac (rt Čavarine) i dalje u smjeru jugoistoka do opisane točke na granici teritorijalnog mora 12 NM. Granica područja Lučke kapetanije Split obuhvaća otoke Vis, Biševo, Svetac, Jabuka i Palagruža s pripadajućim teritorijalnim morem (12 NM), kao i za područje unutarnjih voda Splitsko-dalmatinske županije.

(11) Lučka kapetanija Split nadležna je za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, poduzimanju mjera za označavanje i uklanjanje podrtina te obavljanje drugih poslova sigurnosti plovidbe koji se, u skladu s općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, obavljaju na morskom području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te području epikontinentalnog pojasa definiranom s istočne strane dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, s južne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i sa zapadne strane produžetkom granice razgraničenja područja Lučke kapetanije Šibenik – Lučke kapetanije Split do granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.

(12) Lučka kapetanija Ploče nadležna je za morsko područje koje se proteže od točke na rtu Kokuljica (jugoistočno od luke Gradac) i ide obalnom crtom do točke na kopnenom dijelu obale kod graničnog prijelaza s Bosnom i Hercegovinom Klek – Neum I (jugoistočno od uvale Moračna) i nastavlja se dijelom granice na moru s Bosnom i Hercegovinom crtom određenom prema Ugovoru o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisanom 30. srpnja 1999., koji se od tada privremeno primjenjuje, odnosno sredinom zaljeva Klek – Neum do rta Blace na poluotoku Pelješcu te dalje obalnom crtom u pravcu zapada, uz sjevernu stranu poluotoka Pelješac do rta Lovišće, od kojeg se okomitom ravnom crtom u pravcu sjevera proteže do sredine Neretvanskog kanala te se nastavlja na istok uz južnu morsku granicu Lučke kapetanije Split, sredinom Neretvanskog kanala, sve do opisane točke na rtu Kokuljica (jugoistočno od luke Gradac). Lučka kapetanija Ploče nadležna je i za područje unutarnjih voda dijela Dubrovačko-neretvanske županije koje obuhvaća područje sljedećih gradova i općina: Metković, Opuzen, Ploče, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno, Zažablje i Trpanj.

(13) Lučka kapetanija Dubrovnik nadležna je za morsko područje koje se proteže Malostonskim zaljevom, od južne granice morskog područja Lučke kapetanije Ploče i ide uz granicu na moru s Bosnom i Hercegovinom crtom određenom prema Ugovoru o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisanom 30. srpnja 1999., koji se od tada privremeno primjenjuje, sve do točke na granici s Bosnom i Hercegovinom u uvali Pještata i nastavlja obalnom crtom do rta Blace na poluotoku Pelješcu. Lučka kapetanija Dubrovnik nadležna je i za morsko područje uz obalnu crtu od rta Lovišće na poluotoku Pelješcu do krajnje točke kopnene granice između Hrvatske i Crne Gore na rtu Konfin kako je određena Protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu između Hrvatske i (tadašnje) Savezne Republike Jugoslavije potpisanom 10. prosinca 2002. i koja se nastavlja crtom koja slijedi privremeno razgraničenje na moru između Republike Hrvatske i Crne Gore. Lučka kapetanija Dubrovnik nadležna je i za područje unutarnjih voda dijela Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaća područja sljedećih gradova i općina: Dubrovnik, Korčula, Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica, Ston, Vela Luka i Župa dubrovačka. Zapadna granica područja Lučke kapetanije Dubrovnik proteže se od granice Lučke kapetanije Ploče u Neretvanskom kanalu i nastavlja sredinom Korčulanskog kanala do sredine spojnice otočić Greben (otok Vis) – rt Proizd (otok Proizd), pa prema jugoistoku do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) – rt Velo Dance (otok Korčula), dalje prema jugozapadu do sredine spojnice otočić Ravnik (otok Vis) – otok Sušac (rt Čavarine) i dalje u smjeru jugoistoka do granice teritorijalnog mora 12 NM. Granica područja Lučke kapetanije Dubrovnik se dalje nastavlja granicom teritorijalnog mora prema istoku do točke privremenog razgraničenja između Republike Hrvatske i Crne Gore.

(14) Lučka kapetanija Dubrovnik nadležna je za obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, poduzimanju mjera za označavanje i uklanjanje podrtina te obavljanje drugih poslova sigurnosti plovidbe koji se, u skladu s općim propisom kojim se utvrđuju morski i podmorski prostori Republike Hrvatske i uređuju pravni odnosi u njima, obavljaju na morskom području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske te području epikontinentalnog pojasa Republike definiranom sa zapadne i sjeverne strane dijelom granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske, s južne strane dijelom granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i s istočne strane crtom koja slijedi smjer i nastavlja se na privremenu crtu razgraničenja teritorijalnih mora kako je to utvrđeno Protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu između Republike Hrvatske i (tadašnje) Savezne Republike Jugoslavije potpisanom 10. prosinca 2002., do granice epikontinentalnog pojasa utvrđenog Sporazumom između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa potpisanom 8. siječnja 1968.

(15) Lučka kapetanija Vukovar nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe, kako su utvrđeni ovim Zakonom i međunarodnim ugovorima, na vodnom putu rijeke Dunav od rkm 1433,1 do rkm 1295,5 i području unutarnjih voda Vukovarsko-srijemske županije (osim područja grada Županje i područja općina Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Drenovci, Gunja i Vrbanja) te područje općine Draž i Erdut iz Osječko-baranjske županije.

(16) Lučka kapetanija Osijek nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe, kako su utvrđeni ovim Zakonom, za vodni put rijeke Drave i područja unutarnjih voda Osječko-baranjske županije (osim područja općine Draž i Erdut) te Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije, Virovitičko-podravske županije i Međimurske županije.

(17) Lučka kapetanija Slavonski Brod nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe, kako su utvrđeni ovim Zakonom, za vodni put rijeke Save od rkm 210.+800 (Račinovci) do rkm 475. (ušće Velikog Struga) i područje unutarnjih voda Brodsko-posavske županije, Požeško-slavonske županije te područja gradova i općina: Županja, Babina Greda, Gradište, Bošnjaci, Gunja, Drenovci i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije.

(18) Lučka kapetanija Sisak nadležna je za obavljanje poslova sigurnosti plovidbe, kako su utvrđeni ovim Zakonom, za vodni put rijeke Save od rkm 475. (ušće Velikog Struga) do granice s Republikom Slovenijom i vodni put rijeke Kupe, područje unutarnjih voda Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Karlovačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije.

Članak 14.

(1) Za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga lučke kapetanije na područjima jednog ili više gradova i/ili općina izvan sjedišta lučke kapetanije osnivaju se ispostave lučkih kapetanija.

(2) Za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga lučke kapetanije na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi sjedište lučke kapetanije osnivaju se odjeljci.

Članak 15.

(1) Ispostava lučke kapetanije razvrstava se kao:

1. Ispostava lučke kapetanije I. kategorije

2. Ispostava lučke kapetanije II. kategorije ili

3. Ispostava lučke kapetanije III. kategorije.

(2) Ispostava iz stavka 1. točke 1. ovoga članka obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra, kako su utvrđeni ovim Zakonom, tijekom cijele godine, s posebnom organizacijom radnog vremena, sukladno pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva i odluci ministra donesenoj temeljem tog pravilnika.

(3) Ispostava iz stavka 1. točke 2. ovoga članka obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra, kako su utvrđeni ovim Zakonom, tijekom tjednog radnog vremena od ponedjeljaka do petka, u uredovno radno vrijeme odnosno s posebnom organizacijom radnog vremena u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada, sukladno pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva i odluci ministra donesenoj temeljem tog pravilnika.

(4) Ispostava iz stavka 1. točke 3. ovoga članka obavlja poslove sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra, kako su utvrđeni ovim Zakonom, tijekom tjednog radnog vremena od ponedjeljaka do petka, u uredovno radno vrijeme, sukladno pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva.

(5) Ispostava lučke kapetanije razvrstava se u jednu od kategorija iz stavka 1. ovog članka, uzimajući u obzir potrebe službe i organizaciju poslova traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru, potrebe obavljanja granične kontrole na međunarodnim graničnim prijelazima, kao i opseg pomorskog odnosno riječnog prometa tereta i putnika te nautičkog prometa na području nadležnosti.

Članak 16.

(1) Ovim Zakonom ustrojava se Nacionalni centar sigurnosti plovidbe, kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva koja djeluje u sastavu Uprave, za područje nadležnosti svih lučkih kapetanija koje djeluju na morskom prostoru unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, epikontinentalnog pojasa i unutarnjih voda Republike Hrvatske radi obavljanja poslova sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. točaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(2) Nacionalni centar sigurnosti plovidbe u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv »National Safety of Navigation Centre-Croatia«.

(3) Sjedište Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe je u Rijeci.

(4) U sastavu Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe, ustrojavaju se i djeluju sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva:

1. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru

2. Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom i

3. Nacionalna RIS središnjica.

Članak 17.

(1) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva koja djeluje u sastavu Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe, obavlja poslove službe traganja i spašavanja na moru, poslove obalne postaje kao dojavni centar za pomorske nezgode i onečišćenja okoliša s pomorskih objekata, sigurnosnu zaštitu pomorskih brodova i luka i obvezni sustav obavješćivanja s brodova hrvatske državne pripadnosti koje je odobrio IMO, kao i druge poslove, a sve u skladu s pomorskim propisima.

(2) Sjedište Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru je u Rijeci.

(3) Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv »Maritime Rescue and Coordination Centre Rijeka – MRCC Rijeka«.

Članak 18.

(1) Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom, kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva koja djeluje u sastavu Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe, obavlja poslove obalne postaje službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, plovidbom i peljarenjem, kao i druge poslove u skladu s pomorskim propisima.

(2) Sjedište Nacionalne središnjice za nadzor i upravljanje pomorskim prometom je u Rijeci.

(3) Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom djeluje pod nazivom »VTS Hrvatska«, a u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv »Vessel Traffic Service Croatia – VTS Croatia«.

(4) VTS centri ustrojavaju se i djeluju kao unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva u sastavu Nacionalne središnjice za nadzor i upravljanje pomorskim prometom.

Članak 19.

(1) Nacionalna RIS središnjica, kao unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva koja djeluje u sastavu Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe, obavlja poslove upravljanja Riječnim informacijskim servisima, kao i druge poslove u skladu s plovidbenim propisima.

(2) Sjedište Nacionalne RIS središnjice je u Sisku.

(3) Nacionalna RIS središnjica djeluje pod nazivom »RIS Hrvatska«, a u međunarodnoj komunikaciji koristi naziv »National RIS Centre – Croatia«.

 

DIO TREĆI   UPRAVLJANJE I UNUTARNJI NADZOR

Članak 20.

(1) Radom lučke kapetanije rukovodi lučki kapetan.

(2) Lučki kapetan, za svoj rad i rad lučke kapetanije kojom rukovodi, odgovara čelniku Uprave i ministru te drugim nadređenim dužnosnicima u Ministarstvu sukladno propisu kojim se uređuje sustav državne uprave te propisu kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika.

(3) Radom ispostave lučke kapetanije rukovodi kapetan ispostave.

(4) Kapetan ispostave, za svoj rad i rad ispostave lučke kapetanije, odgovara nadležnom lučkom kapetanu, čelniku Uprave, ministru te drugim nadređenim dužnosnicima u Ministarstvu sukladno propisu kojim se uređuje sustav državne uprave te propisu kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika.

Članak 21.

(1) Na radno mjesto lučkog kapetana primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju radna mjesta rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Radno mjesto lučkog kapetana popunjava se putem internog oglasa, a ako se ne popuni na taj način, tada putem javnog natječaja.

Članak 22.

(1) Lučki kapetan imenuje se na razdoblje od pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja.

(2) Lučkog kapetana imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra.

Članak 23.

(1) Lučki kapetan može se razriješiti dužnosti i prije isteka vremena na koje je imenovan iz razloga koji su zakonom kojim se uređuje rad državnih službenika određeni kao razlozi za razrješenje rukovodećeg državnog službenika kojeg imenuje Vlada.

(2) Ako lučkom kapetanu prijevremeno prestane mandat te u drugim slučajevima kada radno mjesto lučkog kapetana ostane nepopunjeno, Vlada će na prijedlog ministra privremeno imenovati lučkog kapetana iz reda rukovodećih državnih službenika Ministarstva, najduže na rok od godine dana.

Članak 24.

(1) Obavljanje poslova te razvoj sustava sigurnosti plovidbe prati i analizira Vijeće lučkih kapetana koje čine svi lučki kapetani.

(2) Vijeće lučkih kapetana (dalje u tekstu: Vijeće) je stručno-savjetodavno tijelo koje potiče i strateški usmjerava razvoj poslova sigurnosti plovidbe te u vezi s tim:

1. analizira i ocjenjuje stanje u području poslova sigurnosti plovidbe

2. analizira rezultate unutarnjih nadzora, predlaže i potiče poduzimanje mjera za unaprjeđenje poslova sigurnosti plovidbe

3. prati ostvarenje akata planiranja, provedbu postavljenih ciljeva, rizike i pokazatelje rezultata

4. razmatra i daje poticaje i prijedloge za donošenje pomorskih i plovidbenih propisa te prati njihovu provedbu

5. utvrđuje nacrt prijedloga godišnjeg plana rada ustrojstvenih jedinica Uprave i

6. utvrđuje nacrt prijedloga izvješća o ostvarenju godišnjih i višegodišnjih planova rada Uprave.

(3) Ministar imenuje i razrješava predsjednika Vijeća i njegova zamjenika, a imenuje ih na razdoblje od četiri godine.

(4) O pitanjima iz svog djelokruga Vijeće odlučuje na sjednicama, većinom glasova svih članova Vijeća, a odluke koje donosi imaju savjetodavno značenje i nisu obvezujuće.

(5) Predsjednik Vijeća saziva, vodi i utvrđuje dnevni red sjednice Vijeća, a u slučaju njegove spriječenosti, zamjenik predsjednika Vijeća.

(6) Na sjednice Vijeća obvezno se poziva čelnik Uprave.

(7) Sjednica Vijeća može se održati ako je nazočna natpolovična većina svih članova Vijeća, od kojih jedan mora biti predsjednik ili zamjenik predsjednika Vijeća.

Članak 25.

(1) U svrhu osiguravanja ujednačene, pravilne, pravodobne i učinkovite primjene pomorskih i plovidbenih propisa Uprava i lučke kapetanije dužne su uspostaviti, primjenjivati i stalno unaprjeđivati sustav upravljanja kvalitetom za poslove sigurnosti plovidbe u skladu sa zahtjevima odgovarajućih međunarodnih normi.

(2) Neovisna prosudba sustava upravljanja kvalitetom iz stavka 1. ovoga članka obavlja se od strane tijela akreditiranog u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima kojima se uređuje akreditiranje pravnih i fizičkih osoba za potvrđivanje sustava upravljanja kvalitetom u vremenskim razmacima, kako je to utvrđeno primjenjivim međunarodnim normama odnosno pomorskim i plovidbenim propisima.

Članak 26.

(1) Ministarstvo provodi unutarnji nadzor nad zakonitošću rada ustrojstvenih jedinica u sastavu Uprave, pravilne primjene propisa i internih procedura radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti te ujednačavanja prakse i nadležnog postupanja.

(2) Unutarnji nadzor pojedine ustrojstvene jedinice iz stavka 1. ovoga članka obavljaju službenici koje odlukom imenuje ministar.

(3) Rezultate unutarnjeg nadzora službenici iz stavka 2. ovoga članka dužni su u roku od 30 dana od dana završetka nadzora dostaviti čelniku Uprave i čelnicima ustrojstvenih jedinica koji rukovode radom ustrojstvene jedinice koja je predmet upravnog nadzora na očitovanje i provedbu popravnih mjera.

(4) Analizu rezultata svih unutarnjih nadzora u tekućoj godini obavlja Vijeće lučkih kapetana.

 

DIO ČETVRTI   ORGANIZACIJA RADA I RADNO VRIJEME

GLAVA I.   ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 27.

(1) Poslovi sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. točaka 1. – 5. ovoga Zakona poslovi su čije je obavljanje prijeko potrebno radi sprječavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi te njihove osobne sigurnosti i sigurnosti plovidbe (nužni poslovi), čije se obavljanje ne smije prekidati u vrijeme štrajka.

(2) U slučaju štrajka ministar će odlukom odrediti potreban broj službenika za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, na način da time ne ograničava niti onemogućava pravo na štrajk.

(3) Službenicima koji obavljaju poslove sigurnosti plovidbe iz članka 4. stavka 1. točaka 1. – 7. ovoga Zakona može se rasporedom godišnjih odmora, a zbog potrebe službe, u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada, ograničiti pravo korištenja godišnjeg odmora u trajanju duljem od tri dana.

Članak 28.

(1) U slučaju povećanog opsega poslova unutar pojedine lučke kapetanije ili njezinih ispostava, zbog čega se oni ne mogu obaviti u rokovima propisanima propisom o općem upravnom postupku, plovidbenim ili pomorskim propisima, lučki kapetan dužan je odrediti jednog ili više rješavatelja da obave te poslove.

(2) Kada povećani opsega poslova nije moguće preraspodijeliti unutar pojedine lučke kapetanije, čelnik Uprave je dužan odrediti jednog ili više rješavatelja iz drugih lučkih kapetanija ili Uprave da obave te poslove.

Članak 29.

Radi potreba službe, osim tijekom radnog vremena utvrđenog sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora, službenici su dužni obavljati posao i na sljedeći način:

1. hitni prekovremeni rad u slučajevima kada su ugroženi ljudski životi

2. rad u preraspodijeljenom radnom vremenu i

3. višednevni ukrcaj na službenim brodovima i brodicama.

Članak 30.

(1) Službenik je dužan na temelju naloga neposredno nadređenog službenika obavljati poslove iz članka 4. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona i duže od punoga radnog vremena u slučaju kada su ugroženi ljudski životi. Nalog ne mora biti u pisanom obliku.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nadređeni službenik dužan je pisano potvrditi nalog u roku od sedam dana od kada je prekovremeni rad naložen.

(3) Odredbe propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora u pogledu ograničenja prekovremenog rada ne primjenjuju se na obavljanje poslove iz članka 4. iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 31.

(1) Radi potrebe obavljanja poslova sigurnosti plovidbe radno vrijeme službenika u ispostavama lučkih kapetanija može se preraspodijeliti tijekom kalendarske godine.

(2) Preraspodjela radnog vremena iz stavka 1. ovoga članka može se obaviti skraćivanjem redovitog radnog vremena u razdoblju od 1. siječnja do 1. ožujka i od 1. prosinca do 31. prosinca odnosno povećanjem redovitog radnog vremena od 1. lipnja do 31. kolovoza.

(3) Redovito radno vrijeme službenika u ispostavama lučkih kapetanija može se u razdoblju iz stavka 2. ovoga članka skratiti odnosno povećati za najviše pet sati tjedno.

(4) Rad u smjenama i rad u turnusima može se preraspodijeliti u okviru mjesečnog odnosno godišnjeg rasporeda radnog vremena.

(5) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

 

GLAVA II.   RAD POSADE BRODOVA I BRODICA

Članak 32.

(1) Članovi posade ukrcavaju se na brod u razdoblju do sedam dana tijekom kojeg su dužni biti 24 sata na brodu.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, temeljem naloga lučkog kapetana, vrijeme ukrcaja člana posade broda može se produžiti dulje od sedam dana, ali ne dulje od 15 dana.

Članak 33.

Organizaciju rada članova posade kod obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, hitnog medicinskog prijevoza i drugih interventnih poslova, kao i eventualnu preraspodjelu radnog vremena utvrđuje zapovjednik broda, sukladno odredbama propisa kojima se propisuje utvrđivanje radnog vremena i vremena odmora članova posade brodova hrvatske državne pripadnosti.

Članak 34.

(1) Prekovremenim radom članova posade smatra se svaki sat rada duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.

(2) Redoviti mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s osam sati.

Članak 35.

(1) Evidencija sati rada i sati odmora vodi se na propisanom obrascu rasporeda radnog vremena službenika i zapisu o satima rada i satima odmora članova posade brodova hrvatske državne pripadnosti.

(2) Datum i vrijeme ukrcaja i iskrcaja članova posade evidentira se u središnju bazu podataka koju vode lučke kapetanije i ispostave lučkih kapetanija.

Članak 36.

(1) Kada brod lučke kapetanije nije u operativnoj uporabi, član posade dužan je temeljem pisanog naloga lučkog kapetana obavljati druge poslove sigurnosti plovidbe za koje je osposobljen.

(2) Za vrijeme obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka član posade zadržava plaću radnog mjesta na koje je raspoređen sukladno odredbama propisa o državnim službenicima.

Članak 37.

(1) Članu posade broda tijekom razdoblja ukrcaja pripadaju sva radna prava pomoraca u nacionalnoj plovidbi propisana odredbama propisa kojim se uređuju materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata te ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove, kao i prava propisana odredbama propisa kojim se uređuje porez na dohodak, a posebno u dijelu prava na starosnu mirovinu, prava na staž s povećanim trajanjem i prava na pomorski dodatak.

(2) Pomorski dodatak iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se u iznosu koji je identičan iznosu terenskog dodatka sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora.

(3) Pomorski dodatak isplaćuje se za svaki dan u kojem je pomorac ukrcan na brod više od osam sati.

(4) Pomorski dodatak i terenski dodatak se međusobno isključuju.

Članak 38.

Član posade brodica koji je ukrcan na brodicu radi obavljanja poslova iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, ako brodicu zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti više od 24 sata, ostvaruje prava po osnovi terenskog rada sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora.

 

DIO PETI   INSPEKCIJSKE OVLASTI

GLAVA I.   STJECANJE I PRESTANAK OVLASTI

Članak 39.

(1) Službenici Uprave i lučkih kapetanija prilikom obavljanja poslova u okviru radnog mjesta na koje su raspoređeni imaju ovlasti propisane ovim Zakonom, pomorskim i plovidbenim propisima te drugim propisima.

(2) Ovlast za obavljanje inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe te inspekcijskih poslova nadzora pomorskog dobra službenik stječe:

1. rješenjem o rasporedu na radno mjesto za koje je pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva propisano obavljanje inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe i/ili inspekcijskih poslova nadzora pomorskog dobra, položenim državnim stručnim ispitom i svladavanjem odgovarajućeg programa stručnog usavršavanja u skladu s odredbama ovoga Zakona, pomorskih i plovidbenih propisa ili

2. rješenjem Ministarstva kojim ga se ovlašćuje za obavljanje određenih inspekcijskih poslova, kada mu je u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, propisano obavljanje određenih inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe i nadzora pomorskog dobra, a nakon što je službenik položio državni ispit te svladao odgovarajući program stručnog usavršavanja.

(3) Rješenje iz stavka 2. točke 2. ovoga članka obvezno sadrži navod o inspekcijskim poslovima sigurnosti plovidbe i/ili inspekcijskim poslovima nadzora pomorskog dobra, za čije obavljanje se ovlaštenje daje, obveze koje je ovlašteni službenik dužan ispuniti i rokove u kojima ih je dužan ispuniti.

(4) Službenik iz stavka 2. ovoga članka (dalje u tekstu: ovlašteni službenik) ima ovlast obavljanja dodijeljenih inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe i/ili inspekcijskih poslova nadzora pomorskog dobra na cijelom području Republike Hrvatske.

(5) Ovlaštenom službeniku izdaje se službena iskaznica i službena značka s identifikacijskim brojem.

(6) U obavljanju inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe i/ili inspekcijskih poslova nadzora pomorskog dobra ovlašteni službenici nisu ograničeni granicama teritorijalne nadležnosti lučke kapetanije u koju su raspoređeni na rad.

(7) Ministar pravilnikom propisuje način stjecanja statusa ovlaštenog službenika, program stručnog usavršavanja, obrazac službene iskaznice, izgled službene značke te postupak izdavanja službene iskaznice i službene značke.

Članak 40.

(1) Ministarstvo će ukinuti rješenje kojim je ovlaštenom službeniku dano ovlaštenje:

1. zbog prestanka državne službe

2. zbog udaljenja iz državne službe

3. zbog premještaja na radno mjesto u čijem opisu poslova nije propisano obavljanje inspekcijskih poslova sigurnosti plovidbe i/ili inspekcijskih poslova nadzora pomorskog dobra

4. zbog donošenja novog rješenja o ovlaštenju

5. ako ovlašteni službenik nije ispunio obvezu ili je nije ispunio u roku koji je utvrđen rješenjem iz članka 39. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona.

(2) Službenik kojem je ukinuto rješenje kojim mu je dano ovlaštenje dužan je predati službenu iskaznicu, službenu značku i druga sredstva koja su mu povjerena za obavljanje inspekcijskih poslova u roku od tri dana od dana izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju kada je rješenjem o ukidanju drugačije određeno radi donošenja novog rješenja o ovlaštenju.

(3) Službenik iz stavka 2. ovoga članka kojemu nije prestala državna služba i nije izdano novo rješenje o ovlaštenju raspoređuje se na drugo slobodno radno mjesto, sukladno njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici, u istom ili drugom mjestu rada, sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora.

 

GLAVA II.   PRIMJENA OVLASTI

Članak 41.

Kada obavlja nadzor nad primjenom pomorskih i plovidbenih propisa, ovlašteni službenik ovlašten je:

1. pregledati pomorske objekte i objekte unutarnje plovidbe

2. pregledati pomorsko dobro i sve ono što je s pomorskim dobrom trajno spojeno na površini ili ispod nje (pripadnosti pomorskom dobru), kao i sve ono što je izgrađeno ili postavljeno na pomorsko dobro

3. pregledati luke, lučka područja i lučke uređaje, poslovne i druge prostore

4. izricati zabranu upotrebe ili korištenja pomorskog dobra koja uvijek uključuje i zabranu obavljanja djelatnosti na pomorskom dobru, obustavu građenja i izvođenja radova na pomorskom dobru te svaki drugi oblik upotrebe ili korištenja pomorskog dobra i njegovih pripadnosti koji je protivan odredbama zakona i drugih propisa kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru te sigurnost plovidbe

5. narediti uklanjanje svih pripadnosti pomorskom dobru i svega onog što je izgrađeno ili postavljeno na pomorsko dobro, a rezultat je ljudskih radnji koje su poduzete protivno odredbama zakona i drugih propisa kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru te sigurnost plovidbe

6. narediti povrat pomorskog dobra u prijašnje stanje sukladno njegovoj prirodi i namjeni

7. provjeriti identitet osoba

8. privremeno oduzeti predmete i isprave

9. prikupljati, obrađivati, evidentirati i koristiti osobne i druge podatke, dokumente i isprave

10. narediti otklanjanje šteta i uspostavu prijašnjeg stanja

11. zabraniti upotrebu i korištenje pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe te njihovih uređaja

12. davati druga upozorenja, naredbe i zabrane te poduzeti druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je ovlašten ovim Zakonom, pomorskim i plovidbenim propisima, zakonom kojim se uređuje prekršajni postupak i drugim propisima.

Članak 42.

(1) Ovlašteni službenik u obavljanju inspekcijskog nadzora može pregledati pomorske objekte i objekte unutarnje plovidbe te njihove uređaje radi utvrđivanja činjenica te pregleda isprava i dokumenata.

(2) Subjekt nadzora dužan je zaustaviti plovni objekt ili plovilo na mjestu koje odredi ovlašteni službenik.

(3) Subjekt nadzora dužan je omogućiti ovlaštenom službeniku nesmetani pregled iz stavka 1. ovoga članka te na zahtjev ovlaštenog službenika dati tražene podatke te predočiti tražene isprave i dokumente.

(4) Ovlašteni službenik može tijekom pregleda iz stavka 1. ovoga članka, kada okolnosti slučaja zahtijevaju hitno izvršenje, radi onemogućavanja daljnjeg protupravnog postupanja, donijeti usmeno rješenje kojim se subjektu nadzora naređuje zabrana upotrebe ili korištenja pomorskog objekta ili objekta unutarnje plovidbe ili njihovih uređaja, koja se izvršava na licu mjesta, pečaćenjem objekta nadzora ili postavljanjem službenog znaka, bez donošenja posebnog rješenja o izvršenju.

(5) Subjekt nadzora dužan je odmah postupiti po usmenom rješenju iz stavka 4. ovoga članka te bez odgađanja prestati s upotrebom ili korištenjem pomorskog objekta ili objekta unutarnje plovidbe ili njihovih uređaja za koji je zabrana izdana.

(6) Ovlašteni službenik dužan je sastaviti pisani otpravak usmenog rješenja i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.

(7) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, koji o ovoj upravnoj stvari odlučuje u hitnom postupku.

(8) Nitko ne smije neovlašteno skinuti ili povrijediti službeni pečat ili znak koji je ovlašteni službenik postavio u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka.

Članak 43.

(1) Ovlašteni službenik u obavljanju inspekcijskog nadzora može pregledati pomorsko dobro i sve pripadnosti pomorskom dobru, kao i sve ono što je izgrađeno ili postavljeno na pomorsko dobro, radi utvrđivanja činjenica te pregleda isprava i dokumenata.

(2) Subjekt nadzora dužan je omogućiti ovlaštenom službeniku nesmetani pregled iz stavka 1. ovoga članka te na zahtjev ovlaštenog službenika dati tražene podatke te predočiti tražene isprave i dokumente.

(3) Ovlašteni službenik može tijekom pregleda iz stavka 1. ovoga članka, kada okolnosti slučaja zahtijevaju hitno izvršenje, radi onemogućavanja daljnjeg protupravnog postupanja koje je u suprotnosti s odredbama zakona i drugih propisa kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru te sigurnost plovidbe, donijeti usmeno rješenje kojim se subjektu nadzora naređuje zabrana upotreba ili gospodarskog korištenja pomorskog dobra, koja uvijek uključuje i zabranu obavljanja djelatnosti na pomorskom dobru, obustavu građenja i/ili izvođenja radova na pomorskom dobru te svaki drugi oblik upotrebe ili korištenja pomorskog dobra i njegovih pripadnosti, koja se izvršava na licu mjesta, pečaćenjem objekta nadzora ili postavljanjem službenog znaka, bez donošenja posebnog rješenja o izvršenju.

(4) Subjekt nadzora dužan je odmah postupiti po usmenom rješenju iz stavka 3. ovoga članka te bez odgađanja prestati s upotrebom ili gospodarskim korištenjem pomorskog dobra, obavljanjem djelatnosti na pomorskom dobru, građenjem i/ili izvođenjem radova na pomorskom dobru ili bilo kojim drugim oblikom upotrebe ili korištenja pomorskog dobra i njegovih pripadnosti.

(5) Ovlašteni službenik dužan je sastaviti pisani otpravak usmenog rješenja i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.

(6) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, koji o ovoj upravnoj stvari odlučuje u hitnom postupku.

(7) Nitko ne smije neovlašteno skinuti ili povrijediti službeni pečat ili znak koji je ovlašteni službenik postavio u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka.

Članak 44.

(1) Ovlašteni službenik u obavljanju inspekcijskog nadzora može pregledati luke, lučka područja i lučke uređaje, poslovne i druge prostore radi utvrđivanja činjenica te pregleda isprava i dokumenata.

(2) Poslovnim i drugim prostorom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se i stambeni te svaki drugi prostor naznačen kao sjedište pravne ili fizičke osobe koja obavlja gospodarsku djelatnost ili ako se koristi kao prostor za obavljanje gospodarske djelatnosti.

(3) Subjekt nadzora dužan je omogućiti ovlaštenom službeniku nesmetani pregled iz stavka 1. ovoga članka te na zahtjev ovlaštenog službenika dati tražene podatke te predočiti tražene isprave i dokumente.

(4) Ovlašteni službenik može tijekom pregleda iz stavka 1. ovoga članka, kada okolnosti slučaja zahtijevaju hitno izvršenje radi onemogućavanja daljnjeg protupravnog postupanja, donijeti usmeno rješenje kojim se subjektu nadzora naređuje zabrana obavljanja djelatnosti u luci, lučkom području, poslovnom ili drugom prostoru ili naređuje zabrana upotrebe ili korištenja lučkog područja ili lučkih uređaja, a koja se izvršava na licu mjesta, pečaćenjem objekta nadzora ili postavljanjem službenog znaka, bez donošenja posebnog rješenja o izvršenju.

(5) Subjekt nadzora dužan je odmah postupiti po usmenom rješenju iz stavka 4. ovoga članka te je dužan bez odgađanja prestati s obavljanjem djelatnosti u luci, lučkom području, poslovnom ili drugom prostoru odnosno prestati s upotrebom ili korištenjem lučkog područja ili lučkih uređaja za koje je zabrana izdana.

(6) Ovlašteni službenik dužan je sastaviti pisani otpravak usmenog rješenja i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.

(7) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, koji o ovoj upravnoj stvari odlučuje u hitnom postupku.

(8) Nitko ne smije neovlašteno skinuti ili povrijediti službeni pečat ili znak koji je ovlašteni službenik postavio u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka.

Članak 45.

(1) Ovlašteni službenik dužan je u provedbi ovlasti izvršiti provjeru identiteta osobe.

(2) Provjera identiteta osobe provodi se uvidom u njezinu osobnu iskaznicu, putnu ispravu, pomorsku knjižicu ili identifikacijsku ispravu pomorca u međunarodnoj plovidbi.

(3) Prilikom provjere identiteta osobe ovlašteni službenik je dužan upoznati osobu s razlogom provjere njezina identiteta.

(4) Ako se na temelju dostupnih podataka ne može provjeriti identitet osobe iz stavka 1. ovoga članka, utvrđivanje identiteta utvrdit će se provjerom u službenim registrima Uprave ili će se zatražiti provjera od nadležne policijske uprave odnosno diplomatsko-konzularnog predstavništva.

(5) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je ovlaštenom službeniku omogućiti provjeru identiteta i na njegov zahtjev dati mu na uvid svoje identifikacijske isprave te isprave o osposobljenosti za upravljanje plovnim objektom ili plovilom.

Članak 46.

(1) U odnosu na osobu s imunitetom ovlašteni službenik postupa u skladu s međunarodnim ugovorima i posebnim propisima.

(2) O postupanju u odnosu na osobu s imunitetom ovlašteni službenik odmah obavještava lučkog kapetana, koji potom obavještava čelnika Uprave.

Članak 47.

(1) Kad ovlašteni službenik uporabom tehničkih sredstava za nadzor pomorskog prometa ili unutarnje plovidbe utvrdi da je počinjen pomorski ili plovidbeni prekršaj propisan zakonom, vlasnik odnosno brodar plovnog objekta ili plovila dužan je u roku od 15 dana, na zahtjev ovlaštenog službenika, dati vjerodostojan podatak o identitetu osobe koja je upravljala plovnim objektom ili plovilom u trenutku počinjenja prekršaja odnosno njezino ime i prezime, osobni identifikacijski broj te adresu prebivališta ili boravišta.

(2) Kad je pravna osoba vlasnik odnosno brodar plovnog objekta ili plovila kojim je počinjen pomorski ili plovidbeni prekršaj, podatke iz stavka 1. ovoga članka dužna je dati odgovorna osoba u toj pravnoj osobi.

Članak 48.

(1) Ovlašteni službenik prilikom obavljanja službenih radnji ovlašten je subjektu nadzora i drugim osobama koje su zatečene na mjestu nadzora izdavati obvezujuće naloge usmeno i neposredno ili posredstvom pomorskih radiokomunikacijskih uređaja odnosno primjenom zvučne i svjetlosne signalizacije propisane pomorskim i plovidbenim propisima, a osoba na koju se nalog odnosi dužna je po tom nalogu postupiti.

(2) Subjekt nadzora i druge osobe koje su zatečene na mjestu nadzora ne smiju svojim ponašanjem, djelovanjem, postupanjem ili propuštanjem postupanja prema nalogu ovlaštenog službenika ni na koji način izbjegavati, onemogućavati ili otežavati provođenje službenih radnji te su tijekom njihova provođenja dužne postupati po nalozima ovlaštenog službenika.

(3) U slučajevima korištenja pomorskih radiokomunikacijskih uređaja odnosno drugih tehničkih sredstava iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni službenik dužan je voditi službenu evidenciju i/ili tonske i druge zapise.

Članak 49.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora ovlašteni službenik može, u slučaju postojanja osnove sumnje u počinjenje prekršaja propisanog zakonom te ako postoji opasnost od odgode, privremeno oduzeti predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom postupku, na rok do donošenja pravomoćne odluke o prekršaju.

(2) O privremenom oduzimanju predmeta ovlašteni službenik dužan je izdati potvrdu koja mora sadržavati bitne značajke oduzetih predmeta te podatke o osobi od koje su oduzete ili će to naznačiti u zapisniku o provođenju službene radnje, a oduzete stvari priključiti zapisniku ili navesti gdje se nalaze na čuvanju.

(3) Lučka kapetanija dužna je osigurati uvjete za čuvanje privremeno oduzetih predmeta.

(4) Ako ovlaštena osoba umjesto podnošenja optužnog prijedloga izda prekršajni nalog, tim će nalogom odlučiti i o mjeri oduzimanja predmeta, sukladno zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak.

Članak 50.

Ovlašteni službenik ovlašten je prema osobi za koju postoji osnova sumnje da je počinitelj prekršaja propisanog zakonom izricati mjere opreza sukladno odredbama zakona kojim se uređuje prekršajni postupak, uključujući i mjeru privremenog oduzimanja isprava i knjiga pomorskog objekta ili plovila.

Članak 51.

Ako ovlašteni službenik pri obavljanju inspekcijskog nadzora naiđe na fizički otpor ili može takav otpor očekivati, zatražit će pomoć u obavljanju nadzora od nadležne policijske uprave u skladu s posebnim propisom.

Članak 52.

(1) Zapisnici o činjenicama utvrđenim pregledom pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe, pomorskog dobra i njegovih pripadnosti te svega onog što je postavljeno na pomorsko dobro, luka, lučkih područja i lučkih uređaja, poslovnih i drugih prostora odnosno pregledom isprava i dokumenata, kao i predmeti oduzeti tijekom provođenja inspekcijskog nadzora, mogu se koristiti kao dokazno sredstvo u prekršajnom i kaznenom postupku.

(2) Službene evidencije, tonski i drugi elektronički zapisi na tehničkim sustavima odnosno uređajima i opremi mogu služiti kao dokazno sredstvo u prekršajnom i kaznenom postupku.

Članak 53.

(1) Ovlašteni službenik kada obavlja poslove propisane ovim Zakonom i drugim pomorskim i plovidbenim propisima, dužan je poštivati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe na koju se radnja odnosi, vodeći računa o zaštiti Ustavom Republike Hrvatske i zakonom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te poštivati odredbe propisa koji uređuje pravila ponašanja državnih službenika i etička načela na temelju kojih postupaju državni službenici prilikom obavljanja službene dužnosti.

(2) Primjena ovlasti mora biti razmjerna potrebi zbog kojih se poduzimaju.

(3) Primjena ovlasti ne smije izazvati veće štetne posljedice od onih koje bi nastupile da ovlasti nisu primijenjene.

(4) Između više ovlasti ovlašteni službenik primijenit će onu kojom se s najmanje štetnih posljedica i u najkraćem vremenu postiže njezin cilj.

(5) Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na slučajeve kada ovlašteni službenik primjenjuje ovlasti prema pravnim osobama i drugim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost, a u tim slučajevima dužan je voditi računa da kod provođenja službenih radnji u što manjoj mjeri remeti redovito poslovanje pravne ili druge osobe na koju se radnja odnosi.

(6) Zabranjeno je nepristojno ili uvredljivo obraćanje, otežavanje, onemogućavanje ili sprječavanje ovlaštenog službenika tijekom obavljanja njegovih propisanih poslova i primjene inspekcijskih ovlasti.

Članak 54.

(1) Ovlašteni službenici obavljaju poslove sigurnosti plovidbe u službenoj ili u civilnoj odjeći.

(2) Ovlašteni službenik koji poslove obavlja u civilnoj odjeći dužan je prije poduzimanja bilo koje službene radnje identificirati se službenom iskaznicom i značkom.

(3) Iznimno, ovlašteni službenik neće se predstaviti na način određen u stavku 2. ovoga članka ako okolnosti primjene ovlasti ukazuju da bi to moglo ugroziti postizanje njezina cilja.

(4) Po prestanku okolnosti iz stavka 3. ovoga članka ovlašteni službenik predstavit će se na način određen stavkom 2. ovoga članka.

 

DIO ŠESTI   PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI

GLAVA I.   ZAPOŠLJAVANJE I NAPREDOVANJE

Članak 55.

(1) Slobodna radna mjesta službenika u Upravi i lučkim kapetanijama popunjavaju se putem javnog natječaja, internog oglasa, napredovanja, premještaja ili rasporeda državnog službenika u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje prijam u državnu službu.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, slobodno radno mjesto u Upravi i lučkim kapetanijama može se popuniti bez javnog natječaja, prijemom u državnu službu osobe s kojom je temeljem posebnog programa Vlade Republike Hrvatske sklopljen ugovor o stipendiranju ili školovanju redovitog studenta odnosno učenika pomorske struke, vojnopomorske struke i prometne struke – vodni smjer.

Članak 56.

(1) Interni oglas za popunu radnih mjesta koja će ostati upražnjena zbog odlaska službenika u mirovinu objavljuje se najmanje osam mjeseci prije nego što se mjesto uprazni.

(2) Ako se radno mjesto ne može popuniti temeljem internog oglasa ili premještaja, za njega će se raspisati javni natječaj najkasnije u roku od četiri mjeseca od oglašavanja internog oglasa.

(3) U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, internim oglasom odnosno javnim natječajem naznačit će se da će se upražnjeno radno mjesto popuniti nakon prestanka državne službe službeniku zbog odlaska u mirovinu, s naznakom točnog datuma.

(4) Za radna mjesta iz stavka 1. ovoga članka na kojima se obavljaju poslovi iz članka 5. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe propisa i odluke o ograničavanju zapošljavanja državnih službenika.

Članak 57.

(1) Zbog povećanog opsega poslova u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada u lučkim kapetanijama i ispostavama lučkih kapetanija mogu se zaposliti državni službenici na određeno vrijeme.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako u kalendarskoj godini uskrsni blagdani započnu prije 1. travnja, državni službenici na određeno vrijeme mogu se zaposliti sedam dana prije početka blagdana.

(3) Oglas za prijam državnih službenika na određeno vrijeme iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo objavljuje najkasnije do 15. veljače tekuće godine.

(4) Osim odredbi ovoga Zakona, o načinu prijma osoba u državnu službu na određeno vrijeme, na raspored na odgovarajuće radno mjesto, trajanje državne službe te druga prava i obveze primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje zapošljavanje državnih službenika na određeno vrijeme zbog povećanog opsega poslova.

Članak 58.

(1) Za potrebe radnih mjesta službenika visoke stručne spreme, za koja se kao poseban uvjet, sukladno propisima kojima se uređuje prijam u državnu službu, zahtijeva pomorska struka ili prometna struka – vodni smjer, odgovarajućim radnim iskustvom smatra se i plovidbena služba u svojstvu časnika u trajanju od najmanje polovine vremena koje je propisano za to radno mjesto.

(2) Za potrebe radnih mjesta službenika više ili srednje stručne spreme za koja se kao poseban uvjet, sukladno propisima kojima se uređuje prijam u državnu službu, zahtjeva pomorska struka ili prometna struka – vodni smjer, odgovarajućim radnim iskustvom smatra se i plovidbena služba u trajanju od najmanje polovine vremena koje je propisano za to radno mjesto.

(3) Za potrebe radnih mjesta iz stavka 1. ovoga članka, visokom stručnom spremom smatra se i viša stručna sprema pomorske struke i plovidbena služba u svojstvu zapovjednika broda ili upravitelja stroja u međunarodnoj plovidbi u trajanju od najmanje dvije godine odnosno viša stručna sprema prometne struke – vodni smjer i plovidbena služba u svojstvu zapovjednika A ili strojara unutarnje plovidbe u trajanju od najmanje dvije godine.

Članak 59.

Iznimno od odredbi propisa kojima se uređuje izvanredno napredovanje državnih službenika, službenik koji stekne viši stupanj stručne spreme temeljem završenog školovanja može se rasporediti na slobodno rukovodeće radno mjesto na kojem se obavljaju poslovi iz članka 5. ovoga Zakona za koje ispunjava uvjete, pri čemu mu se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima uračunava ukupni radni staž ostvaren u Upravi ili lučkim kapetanijama.

 

GLAVA II.   STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE SLUŽBENIKA

Članak 60.

(1) Službenici Uprave i lučkih kapetanija moraju neprekidno dopunjavati svoja stručna znanja, osposobljavati se i sudjelovati u provjerama stručne osposobljenosti koje se organiziraju i provode periodički.

(2) Poslovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja odnose se na:

1. izradu i provedbu programa za kontinuirano stručno osposobljavanje i usavršavanje

2. izradu i provedbu programa za stjecanje ovlaštenja

3. provedbu programa izobrazbe za vježbenike palube i stroja radi stjecanja časničkog zvanja

4. izradu i provedbu programa za stjecanje svjedodžbi

5. izradu i provedbu programa za stručno osposobljavanje i usavršavanje vježbenika i službenika koji se primaju u službu

6. organiziranje treninga, tečajeva, seminara i radionica i

7. izdavanje stručnih publikacija potrebnih za rad službe sigurnosti plovidbe i za potrebe stručnog osposobljavanja službenika.

(3) Na provedbu posebnih programa izobrazbe iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe općeg propisa o oblicima, načinu i uvjetima izobrazbe državnih službenika.

(4) Ministar pravilnikom utvrđuje sadržaj, način i uvjete stručnog usavršavanja, osposobljavanja i provjere stručne osposobljenosti službenika i vježbenika, opće i posebne uvjete koje moraju ispunjavati službenici koji se angažiraju za neposrednu provedbu posebnih programa izobrazbe, njihova prava i obveze, kao i visinu naknade za neposredan rad na izobrazbi.

Članak 61.

(1) Službenik Uprave ili lučke kapetanije može se ukrcati na javni brod lučke kapetanije kao vježbenik palube ili vježbenik stroja radi stjecanja časničkog zvanja u službi palube odnosno časničkog zvanja u službi stroja, neovisno o broju izvršitelja utvrđenih u uredbi o unutarnjem ustrojstvu i pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva koji se odnose na javni brod na koji se vježbenik ukrcava.

(2) Izobrazba vježbenika iz stavka 1. ovoga članka obavlja se na način i prema programu sukladno posebnom propisu kojim je uređeno stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca i brodaraca.

(3) Na prava i obveze službenika iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe o privremenom premještaju po potrebi službe sukladno odredbama propisa o državnim službenicima, kao i odredbe dijela četvrtog, glave II. ovoga Zakona o pravima i obvezama člana posade broda.

Članak 62.

(1) Službeniku Uprave i lučke kapetanija dopušten je ukrcaj na brod u međunarodnoj plovidbi radi stručnog usavršavanja u ukupnom trajanju do 12 mjeseci svakih pet godina temeljem odobrenja ministra.

(2) Ukrcaj iz stavka 1. ovoga članka smatra se neplaćenim dopustom i odobrit će se pod uvjetom da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova Uprave ili lučke kapetanije.

(3) Za vrijeme neplaćenog dopusta iz stavka 2. ovoga članka službeniku miruju prava i obveze iz službe.

Članak 63.

(1) Lučke kapetanije mogu provoditi programe stručnog osposobljavanja službenika za stjecanje pojedinih svjedodžbi.

(2) Teoretski i praktični dio programa osposobljavanja iz stavaka 1. ovoga članka obavlja se sukladno programima propisanim posebnim propisima koji uređuju izobrazbu pomoraca, brodaraca i osposobljavanje voditelja brodica i čamaca.

(3) Praktični dio osposobljavanja za stjecanje svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka obavlja se na javnim brodovima, brodicama i čamcima, kao i na školskom brodu Ministarstva.

Članak 64.

Troškovi obnove i stjecanja svjedodžbi za službenike pokrivaju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, kao i troškovi provođenja liječničkog pregleda člana posade broda, brodice ili čamca čiji je opseg i sadržaj propisan posebnim propisima o uvjetima zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova i brodica odnosno plovila unutarnje plovidbe.

Članak 65.

(1) Na temelju sporazuma između ministra i čelnika drugog tijela državne uprave, Ministarstvo može službenika uputiti na obrazovanje ili usavršavanje u drugo tijelo državne uprave ili ustanovu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvo sukladno potrebama službe.

(2) Na temelju sporazuma između ministra i čelnika drugog tijela državne uprave, službenici i zaposlenici iz drugog tijela državne uprave ili ustanove mogu se obrazovati i stručno usavršavati u Upravi i lučkim kapetanijama, a radi stjecanja znanja u obavljanju pojedinih poslova sigurnosti plovidbe.

(3) Službenici i zaposlenici iz drugog tijela državne uprave koji dobivaju ovlasti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe moraju se obrazovati i stručno usavršavati u Upravi ili lučkim kapetanijama.

(4) Plaću, troškove obrazovanja i stručnog usavršavanja, kao i troškove smještaja, materijalne i druge troškove službenika i zaposlenika iz stavka 3. ovoga članka snosi nadležno tijelo državne uprave u kojem rade službenici i drugi zaposlenici koji su upućeni na obrazovanje i stručno usavršavanje.

 

GLAVA III.  PRIZNANJA I ZAHVALNICE

Članak 66.

(1) Radi priznavanja postignutih rezultata i poticanja uspješnosti rada službenicima i namještenicima Uprave i lučkih kapetanija dodjeljuju se nagrade, priznanja i zahvalnice.

(2) Nagrade, priznanja i zahvalnice iz stavka 1. ovoga članka u pravilu se dodjeljuju uz proslavu Dana pomoraca i brodaraca.

(3) Nagrada iz stavka 1. ovoga članka, u iznosu od dvije osnovice za isplatu jubilarnih nagrada sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika i u skladu s njim sklopljenog kolektivnog ugovora, dodjeljuje se za iznimne poduhvate.

(4) Priznanja i zahvalnice iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se službenicima za ostvarene iznadprosječne rezultate rada te službenicima i namještenicima koji u kalendarskoj godini dodjele priznanja ili zahvalnice odlaze u mirovinu.

(5) Osim službenicima i namještenicima iz stavka 1. ovoga članka, zahvalnice se dodjeljuju tijelima državne uprave, javnim službama i gospodarskim subjektima za značajan doprinos sigurnosti plovidbe i suradnji s Upravom i lučkim kapetanijama.

(6) Sredstva potrebna za organizaciju i dodjelu nagrada, priznanja i zahvalnica iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva, u okviru posebnog programa za sigurnost plovidbe.

 

GLAVA IV.   POVREDA SLUŽBENE DUŽNOSTI

Članak 67.

(1) Službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa o državnim službenicima.

(2) Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.

Članak 68.

(1) Lakom povredom službene dužnosti, osim povreda utvrđenih propisom o državnim službenicima, smatra se:

1. nenošenje službene odore, značke ili iskaznice kod obavljanja ili u vezi s obavljanjem poslova službe u skladu s posebnim propisom i

2. odbijanje pisanog naloga za sudjelovanja u programima stručnog osposobljavanja i usavršavanja.

(2) Kaznu opomene za lake povrede službene dužnosti službenika lučke kapetanije izriče lučki kapetan.

Članak 69.

(1) Teškom povredom službene dužnosti, osim povreda utvrđenih propisom o državnim službenicima, smatraju se:

1. sprječavanje i onemogućavanje službenika prilikom obavljanja službenih dužnosti

2. zlouporaba službene odore, značke ili iskaznice kod obavljanja ili u vezi s obavljanjem poslova službe

3. korištenje u neslužbene svrhe službenih informacija, podataka i saznanja

4. javno iznošenje neistinitih činjenica o službi, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe

5. krivotvorenje, preinačavanje, unošenje ili ovjeravanje neistinitih podataka u službenim ispravama ili u temeljnim registrima i službenim evidencijama

6. nesavjesno obavljanje službenih i radnih dužnosti zbog čega je nastala ili mogla nastati šteta

7. nepoduzimanje dužnih radnji u vezi s postupkom za utvrđivanje odgovornosti službenika te prikrivanje počinjenih povreda službene dužnosti i

8. odbijanje pisanog naloga za testiranje na alkohol ili odbijanje pisanog naloga za stručni pregled kojim se utvrđuje prisutnost alkohola ili narkotičkog sredstva u organizmu.

(2) Prisutnost alkohola ili narkotičkih sredstava utvrđuje se alkotestom ili liječničkim pregledom.

(3) Kada se ne može osigurati provedba alkotestiranja sukladno odredbama propisa kojim se uređuje rad državnih službenika, iznimno je provjeru alkotestom ovlašten obaviti službenik unutarnjeg nadzora i kontrole, nadređeni službenik, službenik odgovoran za zaštitu na radu te drugi službenik koji je osposobljen i ovlašten za obavljanje tih poslova.

(4) Službenici iz stavka 3. ovoga članka moraju biti osposobljeni za provođenje alkotestiranja.

Članak 70.

Službeniku koji je udaljen iz službe rješenjem ministra oduzimaju se sredstva koja su mu povjerena za obavljanje posla, a za vrijeme trajanja udaljenja zabranjuje nošenje službene odore i uporaba službene značke ili iskaznice.

 

DIO SEDMI   SREDSTVA ZA RAD

Članak 71.

(1) Sredstva za financiranje rada Uprave i lučkih kapetanija osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru posebnog programa za sigurnost plovidbe.

(2) Kada u skladu s pomorskim i plovidbenim propisima ili drugim posebnim propisom Upravi, lučkoj kapetaniji ili njezinom brodu, brodici ili čamcu pripada nagrada ili naknada materijalnih i drugih troškova za obavljene poslove, oni su prihod državnog proračuna.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se utvrđuje način obračuna nagrade ili naknade iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 72.

(1) Službenici te namještenici koji obavljaju odgovarajuće stručne i tehničke poslove imaju pravo na radnu odjeću i druga zaštitna sredstva.

(2) Službenici lučkih kapetanija i ispostava dužni su za vrijeme obavljanja službe nositi propisanu službenu odoru i propisane oznake.

(3) Ministar donosi pravilnik kojim se utvrđuje izgled, vrsta, rok i način uporabe službene odore.

 

DIO OSMI  PREKRŠAJI

GLAVA I.   PREKRŠAJNI POSTUPAK

Članak 73.

Prekršajni postupak za pomorske i plovidbene prekršaje vodi se prema odredbama propisa kojim se uređuje prekršajni postupak.

Članak 74.

(1) Ministarstvo odlučuje u prvom stupnju o pomorskim i plovidbenim prekršajima.

(2) Prekršajni postupak iz stavka 1. ovoga članka vodi voditelj prekršajnog postupka.

(3) Voditelja prekršajnog postupka može se imenovati za područje dviju ili više lučkih kapetanija.

(4) Ako se za pomorski ili plovidbeni prekršaj ne može odrediti mjesna nadležnost, prekršajni postupak za pomorski prekršaj u prvom stupnju vodi Lučka kapetanija Rijeka, a za plovidbeni prekršaj Lučka kapetanija Osijek.

Članak 75.

O žalbama protiv rješenja o prekršaju voditelja prekršajnog postupka iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona odlučuje sud nadležan prema odredbama propisa kojim se uređuje prekršajni postupak.

Članak 76.

(1) Voditelju prekršajnog postupka iz članka 74. stavka 2. ovoga Zakona može se odrediti zamjenik.

(2) Voditelja prekršajnog postupka, njegovog zamjenika i zapisničara imenuje i razrješava ministar na prijedlog lučkog kapetana iz redova službenika lučkih kapetanija odnosno Ministarstva.

(3) Voditelj prekršajnog postupka i njegov zamjenik mora biti diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom.

Članak 77.

Zabranjen je svaki oblik utjecaja na donošenje odluka u prekršajnom postupku, a posebno svaki oblik prisile prema voditelju prekršajnog postupka i njegovom zamjeniku, radi utjecaja na tijek i ishod prekršajnog postupka.

 

GLAVA II.   PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 78.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će pravna osoba koja unatoč izdanom usmenom rješenju kojim mu se to zabranjuje:

1. nastavi s upotrebom ili korištenjem pomorskog objekta ili objekta unutarnje plovidbe ili njihovih uređaja za koje je zabrana izdana (članak 42. stavak 5.)

2. nastavi s upotrebom ili gospodarskim korištenjem pomorskog dobra, obavljanjem djelatnosti na pomorskom dobru, građenjem i/ili izvođenjem radova na pomorskom dobru ili bilo kojim drugim oblikom upotrebe ili korištenja pomorskog dobra i njegovih pripadnosti (članak 43. stavak 4.)

3. nastavi obavljati djelatnosti u luci, lučkom području, poslovnom ili drugom prostoru ili nastavi s upotrebom ili korištenjem lučkih uređaja za koje je zabrana izdana (članak 44. stavak 5.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 50.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 40.000,00 do 50.000,00 kuna.

(5) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen iz koristoljublja odnosno ako je počinjenjem prekršaja počinitelj ostvario imovinsku korist, takav počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu od iznosa novčanih kazni propisanih ovim člankom.

Članak 79.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će pravna osoba koja:

1. odbija omogućiti ili ne omogući ovlaštenom službeniku nesmetani pregled objekta nadzora (članak 42. stavak 3.)

2. odbije dati ili ne da tražene podatke (članak 43. stavak 2.)

3. odbije predočiti ili ne predoči tražene isprave i dokumente (članak 44. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 5000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2000,00 do 5000,00 kuna.

Članak 80.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će pravna osoba koja na zahtjev ovlaštenog službenika ne dostavi u roku od 15 dana vjerodostojan podatak o identitetu osobe koja je upravljala plovnim objektom ili plovilom u trenutku počinjenja prekršaja odnosno njezino ime i prezime, osobni identifikacijski broj te adresu prebivališta ili boravišta (članak 47.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 5000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2000,00 do 5000,00 kuna.

Članak 81.

(1) Novčanom kaznom od 2000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja na zahtjev ovlaštenog službenika ne zaustavi plovni objekt ili plovilo na mjestu koje odredi ovlašteni službenik (članak 42. stavak 2.).

(2) Novčanom kaznom od 2000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja na zahtjev ovlaštenog službenika odbije dati na uvid svoju identifikacijsku ispravu odnosno ispravu o osposobljenosti za upravljanje plovnim objektom ili plovilom (članak 45. stavak 5.).

 

DIO DEVETI   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

GLAVA I.   PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 82.

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona:

– uskladiti Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (»Narodne novine«, br. 76/17. i 116/17.) s odredbama ovoga Zakona i

– donijeti uredbu iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Ministar će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu uredbi iz stavka 1. ovoga članka uskladiti pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva s odredbama uredbi iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 39. stavka 7., članka 60. stavka 4., članka 71. stavka 3. i članka 72. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 83.

Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 72. stavka 3. ovoga Zakona na snazi ostaje Pravilnik o službenoj odori državnih službenika lučkih kapetanija (»Narodne novine«, br. 41/17.).

Članak 84.

Do stupanja na snagu posebnog propisa kojim se uređuje nacionalni plan traganja i spašavanja ljudskih života na moru, naknade za utvrđivanje sposobnosti brodica za plovidbu i baždarenje brodica te naknade za isprave i knjige koje izdaju lučke kapetanije ostaju na snazi:

1. Nacionalni plan traganja i spašavanja ljudskih života na moru (»Narodne novine«, br. 164/98.)

2. Naredba o visini naknade za utvrđivanje sposobnosti brodica za plovidbu i o visini naknade za baždarenje brodica (»Narodne novine«, br. 159/13. i 42/17.)

3. Naredba o visini naknade za isprave i knjige koje izdaju lučke kapetanije (»Narodne novine«, br. 5/17.).

Članak 85.

(1) Službenik koji je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečen na radnom mjestu lučkog kapetana nastavlja raditi na svom dotadašnjem radnom mjestu te zadržava plaću i druga prava prema dotadašnjem rješenju, do imenovanja lučkog kapetana u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo će interni oglas iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona objaviti u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Službenik koji je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečen na radnom mjestu kapetana ispostave može ostati raspoređen na radnom mjestu kapetana iste ispostave najviše pet godina nakon dana stupanja na snagu uredbe iz članka 82. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona kojom se ispostave razvrstavaju u kategorije sukladno odredbama članka 15. ovoga Zakona, bez obzira na stručne uvjete koji će biti propisani pravilnikom iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 86.

Lučke kapetanije iz članka 12. stavka 1. točaka 1. – 8. ovoga Zakona počinju obavljati poslove sigurnosti plovidbe sukladno odredbama plovidbenih propisa, s danom stupanja na snagu pravilnika iz članka 82. stavka 2. ovoga Zakona.

 

GLAVA II.   ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 87.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o lučkim kapetanijama (»Narodne novine«, br. 124/97.).

Članak 88.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2019.

 

 

Copyright © Ante Borić