Povezani zakoni

Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj

NN 110/19

na snazi od 01.01.2020.

Uživajte...

Baza je ažurirana 18.11.2019. zaključno sa NN 110/19

Članak 1.

(1) Blagdani i neradni dani u Republici Hrvatskoj su:

– 1. siječnja – Nova godina

– 6. siječnja – Bogojavljenje ili Sveta tri kralja

– Uskrs i Uskrsni ponedjeljak

– Tijelovo

– 1. svibnja – Praznik rada

– 30. svibnja – Dan državnosti

– 22. lipnja – Dan antifašističke borbe

– 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

– 15. kolovoza – Velika Gospa

– 1. studenoga – Svi sveti

– 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

– 25. prosinca – Božić

– 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.

(2) Nositelj organizacije obilježavanja blagdana iz stavka 1. podstavaka 6., 7., 8. i 11. ovog članka je Vlada Republike Hrvatske u suradnji s redsjednikom Republike Hrvatske, Hrvatskim saborom i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 2.

(1) Spomendani u Republici Hrvatskoj su:

– 9. siječnja – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom

– 15. siječnja – Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

– 15. ožujka – Dan osnivanja Narodne zaštite

– 30. travnja – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana

– 9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom

– subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost

– 25. lipnja – Dan neovisnosti

– 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma

– 30. kolovoza – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu

– 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom

– 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora.

(2) Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

(3) Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja predstavlja potvrdu državnosti i ostvarivanje pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice te predstavlja spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države te se obilježava primjereno i dostojanstveno.

(4) Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj, kao spomendan Narodne zaštite, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

(5) Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana primjereno i dostojanstveno obilježava se kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbole žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – Navik on živi ki zgine pošteno.

(6) Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom primjereno i dostojanstveno obilježava se kao dan europskog zajedništva i identiteta i kao dan pobjede slobodnih naroda i država nad fašizmom.

(7) Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.

(8) Dan neovisnosti, kao dan spomena na donošenje temeljnih odluka vezanih za neovisnost Republike Hrvatske, Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

(9) Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, kao dan spomena na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, obilježava se dostojanstveno i nepristrano.

(10) Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, kao dan spomena na sve osobe koje se smatraju nestalima u Domovinskom ratu, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

(11) Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

(12) Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na donošenje povijesne odluke o raskidu svih državnopravnih veza s dotadašnjom državnom tvorevinom te vezano za navedeno na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća, obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora ili na drugi primjeren način, o čemu odluku donosi Predsjedništvo Hrvatskoga sabora.

Članak 3.

U dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan, i to:

– kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja toga dana

– kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru na dan Uskrsnog ponedjeljka

– pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagdane Ramazanski bajram i Kurban-bajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana

– pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana.

Članak 4.

Ako je jedan od dana iz članaka 1. i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan.

Članak 5.

Zaposleni u Republici Hrvatskoj u dane iz članaka 1. i 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće.

Članak 6.

Vlada Republike Hrvatske može odrediti koja su državna i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj.

Članak 7.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 33/96., 96/01., 13/02., 136/02., 112/05., 59/06., 55/08., 74/11. i 130/11.).

Članak 8.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.

 

Copyright © Ante Borić