na snazi od 07.07.2026.
Uživajte...
Članak 1.
Predmet Zakona
(1) Ovim se Zakonom propisuje što se smatra neprijavljenim radom, uređuju mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada, aktivnosti radi poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnih osoba te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona.
(2) Ovaj Zakon primjenjuje se i na državljanina treće zemlje koji nema zakonit boravak sukladno propisu kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.
Članak 2.
Usklađenost Zakona s pravnim poretkom Europske unije
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:
‒ Direktiva 2009/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o minimalnim standardima za sankcije i mjere za poslodavce državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 168, 30. 6. 2009.)
‒ Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 159, 28. 5. 2014.).
Članak 3. (NN 69/26)
Definicija neprijavljenoga rada
(1) Neprijavljeni rad je zabranjen.
(2) Neprijavljeni rad je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:
1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili
2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili
3. obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obveznopravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos.
(3) Neprijavljenim radom smatra se i rad državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, neprijavljenim radom državljanina treće zemlje ne smatra se rad nakon isteka dozvole izdane u skladu s odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja, ako je zahtjev za produljenje te dozvole podnesen prije isteka njezina važenja u skladu s odredbama tog propisa.
Članak 4. (NN 69/26)
Pojmovi
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. radnik je fizička osoba određena općim propisom o radu
2. poslodavac je fizička ili pravna osoba određena općim propisom o radu
3. naručitelj posla je fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili pravna osoba koja je s izvršiteljem posla sklopila ugovor o obavljanju posla, za koju izvršitelj posla obavlja taj posao, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao
4. izvršitelj posla je fizička osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti ili pravna osoba koja je s naručiteljem posla sklopila ugovor o obavljanju posla, koja za naručitelja posla obavlja taj posao, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao
5. samozaposlena osoba je fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i ostvaruje primitke od samostalne djelatnosti koji se oporezuju sukladno propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka i dobiti odnosno po toj osnovi je obvezno osigurana prema propisima kojima se uređuju obvezna osiguranja te fizička osoba osnivač koja je ujedno i jedini član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva i ne zapošljava druge radnike
6. prikriveni radni odnos podrazumijeva obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obveznopravnih ugovora između naručitelja posla i izvršitelja posla samozaposlene osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos
7. brutoplaća je iznos koji pripada radniku za obavljeni rad, a sastoji se od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja koji se sukladno propisima isplaćuju iz brutoplaće
8. plaća znači brutoplaću
9. ugovaratelj je naručitelj usluga koji je s podugovarateljem sklopio ugovor radi izvršenja svih ili dijela radova i usluga koje se obvezao izvršiti u skladu s prethodno sklopljenim ugovorom za drugog naručitelja, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao
10. podugovaratelj je pružatelj usluga koji je s ugovarateljem sklopio ugovor kojim se obvezuje izvršiti sve ili dio radova odnosno usluga, a poslodavac je radnika koji obavlja poslove radi ispunjenja tog ugovora, ako se tim ugovorom ne prikriva neki drugi pravni posao
11. neaktivna osoba je osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja nije u radnom odnosu odnosno koja ne obavlja samostalnu djelatnost, nije uključena u program obrazovanja niti osposobljavanja i ne traži aktivno posao
12. treća zemlja je država koja nije država članica Europskoga gospodarskog prostora niti Švicarska Konfederacija.
(2) Pojmovi i izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 5.
Nadležnost inspekcijskih tijela
Nadzor nad primjenom ovoga Zakona obavljaju nadležni inspektori koji su prema posebnim propisima ovlašteni za nadzor u vezi s radom i zapošljavanjem, a nadzor zakonitosti, pravilnosti i pravodobnosti obračuna, prijava i uplata javnih davanja službenici koji su prema posebnim propisima ovlašteni za obavljanje poslova poreznog nadzora.
Članak 6. (NN 69/26)
Pretpostavka trajanja radnog odnosa
(1) Kada nadležni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi postojanje neprijavljenoga rada iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci koji prethode danu u kojem je izvršen nadzor i utvrđena činjenica neprijavljenoga rada, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada nadležni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora kod poslodavca utvrdi postojanje neprijavljenoga rada fizičke osobe koju je drugi poslodavac već prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje u nepunom radnom vremenu, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad bio u radnom odnosu kod nadziranog poslodavca u nepunom radnom vremenu za razliku do punog radnog vremena.
Članak 7. (NN 69/26)
Postupanje inspekcije
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor će, ako utvrdi da je za poslodavca radnik obavljao neprijavljeni rad, o navedenome u zapisnik unijeti podatke o radniku, razdoblju u kojem je radnik obavljao neprijavljeni rad u skladu s člankom 6. ovoga Zakona i opis poslova koje je radnik obavljao.
(2) Nadležni inspektor će u roku od 15 dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenoga rada iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika odnosno koji je u skladu s člankom 6. ovoga Zakona pretpostavljeni dan početka rada i uplatu iznosa od 2650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.
(3) Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od tri godine od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada ponovno utvrdi neprijavljeni rad, nadležni inspektor postupit će u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, pri čemu je poslodavac obvezan uplatiti iznos od 6630,00 eura za svakog neprijavljenog radnika.
(4) Ako se kod istog poslodavca činjenica neprijavljenoga rada utvrdi treći i svaki sljedeći put u razdoblju od tri godine od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada u skladu s člankom 6. ovoga Zakona, nadležni inspektor postupit će u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, pri čemu je poslodavac obvezan uplatiti iznos od 8000,00 eura za svakog neprijavljenog radnika.
(5) Nadležni inspektor će rješenjem iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka naložiti samo uplatu novčanog iznosa ako bi podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje bilo u suprotnosti s općim propisom o radu ili posebnim propisima kojima se uređuje zapošljavanje i rad u slučaju:
1. osobe mlađe od 15 godina ili osobe s 15 godina i starije od 15 godina, a mlađe od 18 godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje
2. redovitog učenika srednjoškolske ustanove
3. radnika koji je već prijavljen na puno radno vrijeme.
(6) Poslodavac je dužan u roku od tri dana od dana dostave rješenja iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka podnijeti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, a u roku od 15 dana uplatiti iznos iz stavaka 2., 3. ili 4. ovoga članka te o tome najkasnije prvi sljedeći radni dan dostaviti dokaz nadležnom inspektoru.
(7) Ako se kod istog poslodavca činjenica neprijavljenoga rada utvrdi treći i svaki sljedeći put u razdoblju od tri godine od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada u skladu s člankom 6. ovoga Zakona, nadležni inspektor će, osim postupanja u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu odnosno prostoru, a poslodavcu koji obavlja djelatnost putem digitalne radne platforme obavljanje te djelatnosti putem svih takvih platformi.
(8) Rješenje iz stavka 7. ovoga članka ukinut će se rješenjem u roku od tri dana od dana dostave dokaza nadležnom inspektoru o uplati iznosa iz stavka 4. ovoga članka, ali ne prije proteka 30 dana računajući od prvog dana zabrane obavljanja djelatnosti.
(9) Rješenje iz stavka 7. ovoga članka izvršava se odmah pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način, bez donošenja rješenja o izvršenju.
(10) Poslodavac na kojeg se odnosi usmeno rješenje iz stavka 7. ovoga članka može pisanim putem, u skladu s posebnim propisom, zatražiti da se zapečaćene prostorije privremeno otpečate i u nazočnosti inspektora odmah izuzeti pokvarljive namirnice i poduzeti druge sigurnosne mjere radi sprječavanja štete.
(11) Žalba protiv rješenja iz stavaka 2., 3., 4., 7. i 8. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(12) Izvršno rješenje iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka dostavit će se nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje, nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na zdravstveno osiguranje te nadležnom tijelu koje je ovlašteno za obračun poreza i doprinosa za obvezna osiguranja prema sjedištu poslodavca.
Članak 8. (NN 69/26)
Postupanje nadležnih tijela
(1) Ako poslodavac ne podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje u roku iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona, nadležno tijelo ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje će na temelju dostavljenog izvršnog rješenja iz članka 7. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona po službenoj dužnosti donijeti rješenje o priznanju svojstva osiguranika, počevši od dana koji je naveden kao početak rada u navedenom rješenju.
(2) Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(3) Nadležno tijelo ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje neće donositi rješenje iz stavka 1. ovoga članka odnosno neće postupiti po podnesenoj prijavi koju je poslodavac podnio u skladu s člankom 7. stavkom 6. ovoga Zakona za razdoblje u kojemu je radnik već prijavljen na obvezno osiguranje u punom radnom vremenu.
(4) Prijava na produženo osiguranje prema posebnom propisu ne smatra se prijavom na obvezno osiguranje u smislu stavka 3. ovoga članka.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 9. (NN 69/26)
Prijava državljana trećih zemalja
(1) Za državljanina treće zemlje za kojeg je utvrđen neprijavljeni rad u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkom 4. ovoga Zakona, prilikom uspostave prijave na temelju članka 7. stavka 2. i članka 8. stavka 1. ovoga Zakona obvezno mirovinsko osiguranje prestaje s danom za koji je tijekom provođenja inspekcijskog nadzora kod poslodavca utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada.
(2) Kada nadležni inspektor postupa u skladu s člankom 7. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona, rješenjem će naložiti poslodavcu da, osim podnošenja prijave početka osiguranja, istodobno prijavi i prestanak osiguranja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
Članak 10. (NN 69/26)
Obveze poslodavca
(1) Poslodavac je dužan u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja iz članka 7. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona za svaki mjesec pretpostavljenog ili utvrđenog razdoblja rada iz članka 6. ovoga Zakona isplatiti plaću za puno radno vrijeme u visini mjesečne bruto medijalne plaće u Republici Hrvatskoj te doprinos za obvezna osiguranja koji se isplaćuje na plaću.
(2) Obveza poslodavca iz stavka 1. ovoga članka postoji i kada nadležno tijelo ovlašteno na utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje ne postupa po podnesenoj prijavi poslodavca u skladu s člankom 8. stavkom 3. ovoga Zakona.
(3) Poslodavac je dužan iznos iz stavka 1. ovoga članka isplatiti na način da javna davanja koja se isplaćuju iz plaće i na plaću obračuna i uplati na uplatne račune prema posebnim propisima kojima se uređuje naplata javnih davanja te o navedenom podnese izvješće sukladno propisima vezanim uz obračun i naplatu poreza i doprinosa, a preostali dio tog iznosa uplati na transakcijski račun radnika.
(4) Ako poslodavac ne ispuni obvezu iz stavaka 1. i 3. ovoga članka, tijelo koje je ovlašteno za obračun javnih davanja rješenjem utvrđuje ukupnu visinu obveze poslodavca iz stavka 1. ovoga članka na temelju dostavljenog rješenja iz članka 7. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(5) O utvrđenim i uplaćenim obvezama po osnovi plaće na temelju rješenja iz stavka 4. ovoga članka tijelo ovlašteno za obračun javnih davanja će prema propisima vezanim uz obračun i naplatu doprinosa izvijestiti Središnji registar osiguranika i tijelo nadležno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje.
(6) Iznos obveze iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku koji su u trenutku utvrđenja neprijavljenoga rada iz članka 7. ovoga Zakona bili posljednji službeno objavljeni.
(7) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
(8) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka ovršna je isprava.
(9) Poslodavac ne smije umanjiti svoju obvezu prema neprijavljenom radniku za iznos koji mu je već isplatio, osim ako on nije isplaćen na način propisan stavkom 3. ovoga članka.
Članak 11.
Postupanje kod prikrivenog radnog odnosa
Ako tijekom inspekcijskog nadzora nadležni inspektor utvrdi postojanje ugovornog odnosa između naručitelja posla i izvršitelja posla samozaposlene osobe, a postoje okolnosti koje upućuju na to da se radi o postojanju prikrivenog radnog odnosa, obavijestit će Ministarstvo financija, Poreznu upravu.
Članak 12. (NN 69/26)
Evidencija o poslodavcima kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad
(1) Ministarstvo nadležno za rad (u daljnjem tekstu: ministarstvo) uspostavlja i vodi evidenciju poslodavaca za koje je od nadležnog inspektora zaprimilo obavijest o utvrđenom neprijavljenom radu.
(2) Nadležni inspektor dužan je obavijestiti ministarstvo o utvrđenom postojanju neprijavljenoga rada iz članka 3. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona zbog kojeg je poduzeta mjera, i to:
1. mjera iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona odnosno mjera zabrane obavljanja djelatnosti zbog rada protivnog odredbama propisa kojim se uređuje boravak i rad državljana trećih zemalja, ako je činjenica neprijavljenoga rada utvrđena prvi put i ako poslodavac nije nadležnom inspektoru dostavio dokaz o uplati naloženog iznosa
2. mjera iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona odnosno mjera zabrane obavljanja djelatnosti zbog rada protivnog odredbama propisa kojim se uređuje boravak i rad državljana trećih zemalja, ako je činjenica neprijavljenoga rada utvrđena drugi put i ako poslodavac nije nadležnom inspektoru dostavio dokaz o uplati naloženog iznosa
3. mjera iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona odnosno mjera zabrane obavljanja djelatnosti zbog rada protivnog odredbama propisa kojim se uređuje boravak i rad državljana trećih zemalja, ako je činjenica neprijavljenoga rada utvrđena treći i svaki sljedeći put.
(3) Na temelju podataka iz evidencije iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo vodi popis poslodavaca za koje je zaprimilo obavijest iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ministarstvo objavljuje popis iz stavka 3. ovoga članka na svojim mrežnim stranicama.
(5) Objava podataka o poslodavcu u smislu stavka 4. ovoga članka neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne.
(6) Popis poslodavaca mora jasno sadržavati naznaku da se radi o poslodavcima kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada i zbog čega je poduzeta odgovarajuća mjera na temelju ovlasti nadležnog inspekcijskog tijela.
(7) Sadržaj obavijesti, sadržaj i način vođenja evidencije i popisa poslodavaca te rokove dostave i objave podataka na popisu iz stavka 3. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad.
Članak 12.a (NN 69/26)
»Brisanje s popisa poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad
(1) Ministarstvo će bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana, na zahtjev poslodavca brisati poslodavca s popisa iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona ako poslodavac dostavi:
1. pravomoćnu odluku nadležnog suda kojom je rješenje o mjeri iz članka 7. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona odnosno rješenje o mjeri zabrane obavljanja djelatnosti zbog rada protivnog odredbama propisa kojim se uređuje boravak i rad državljana trećih zemalja poništeno ili oglašeno ništavim ili
2. dokaz o podmirenju iznosa iz članka 7. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona odnosno podmirenju iznosa naloženog rješenjem kojim je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti zbog rada protivnog odredbama propisa kojim se uređuje boravak i rad državljana trećih zemalja, osim ako je činjenica neprijavljenoga rada utvrđena treći i svaki sljedeći put.
(2) Ministarstvo će bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana, po službenoj dužnosti brisati poslodavca s popisa iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona:
1. nakon proteka razdoblja od godinu dana od dana donošenja rješenja kojim je izrečena mjera iz članka 7. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona odnosno rješenja o mjeri zabrane obavljanja djelatnosti zbog rada protivnog odredbama propisa kojim se uređuje boravak i rad državljana trećih zemalja
2. prije proteka razdoblja iz točke 1. ovoga stavka u slučaju smrti poslodavca fizičke osobe, prestanka obrta ili prestanka obavljanja samostalne djelatnosti u skladu s posebnim propisima te brisanja poslodavca iz sudskog ili obrtnog registra odnosno drugog odgovarajućeg upisnika.
(3) Ministarstvo će o provedenom brisanju na temelju stavka 1. te stavka 2. točke 1. ovoga članka obavijestiti poslodavca koji je brisan.
(4) Način obavještavanja poslodavca iz stavka 3. ovoga članka propisat će se pravilnikom iz članka 12. stavka 7. ovoga Zakona.
Članak 13.
Praćenje i evidencije
Radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenoga rada vodi se jedinstvena elektronička evidencija rada i evidencija neaktivnih osoba.
Članak 14. (NN 69/26)
Jedinstvena elektronička evidencija rada
(1) Jedinstvena elektronička evidencija rada informacijski je sustav u kojem se pohranjuju podaci o zaposlenim radnicima i ostalim fizičkim osobama koje obavljaju rad kod poslodavaca koji obavljaju djelatnost iz popisa djelatnosti za koje je obvezno vođenje elektroničke evidencije rada te o vremenu u kojem obavljaju rad.
(2) Ostale fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka su samozaposlene osobe u skladu s ovim Zakonom, osobe na radu u skladu s propisima o zaštiti na radu (u daljnjem tekstu: osobe na radu) i druge fizičke osobe koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi u skladu s općim propisom o radu.
(3) Obveznici dostave podataka iz stavka 1. ovoga članka u Jedinstvenu elektroničku evidenciju rada su:
1. digitalne radne platforme za radnike, samozaposlene osobe i druge fizičke osobe koje obavljaju rad putem tih platformi
2. poslodavci za radnike, osim poslodavaca radnika iz točke 1. ovoga stavka
3. ugovaratelji odnosno naručitelji za sve ostale fizičke osobe u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(4) Obveznici dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka dužni su:
1. podatke iz stavka 1. ovoga članka voditi putem elektroničkih uređaja, uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja, koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka s Jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu
2. omogućiti internetsku vezu za povezivanje i razmjenu podataka s Jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada
3. osigurati digitalni certifikat za elektroničko potpisivanje za osobu koja je ovlaštena za vođenje podataka iz stavka 2. ovoga članka kod obveznika dostave podataka.
(5) Jedinstvenu elektroničku evidenciju rada u elektroničkom obliku vodi ministarstvo.
(6) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje sadržaj podataka, popis djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, način unosa, razmjene i pohranjivanja podataka te način pristupanja podacima iz Jedinstvene elektroničke evidencije rada.
Članak 15.
Evidencija neaktivnih osoba
(1) Evidenciju neaktivnih osoba u elektroničkom obliku vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: Zavod) na temelju podataka iz evidencija nadležnih tijela javne vlasti utvrđenih u članku 16. ovoga Zakona.
(2) U evidenciji neaktivnih osoba vode se hrvatski državljani, državljani druge članice Europske unije, država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije ako imaju privremeni ili stalni boravak na području Republike Hrvatske i državljani trećih zemalja s odobrenim privremenim boravkom, dugotrajnim boravištem ili stalnim boravkom za koje je nastala potreba praćenja u smislu propisa kojim se uređuje dodjeljivanje osobnog identifikacijskog broja.
Članak 16. (NN 69/26)
Dostava podataka u evidenciju neaktivnih osoba
(1) Za potrebe vođenja evidencije iz članka 15. ovoga Zakona, Zavodu podatke iz svojih službenih evidencija dostavlja ministarstvo nadležno za financije, ministarstvo nadležno za poslove znanosti i visokog obrazovanja, ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, ministarstvo nadležno za poslove uprave i pravosuđa te nadležna tijela za mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje.
(2) Nadležna tijela iz stavka 1. ovoga članka redovito dostavljaju podatke Zavodu.
(3) Zavod može, osim od tijela iz stavka 1. ovoga članka, zatražiti podatke iz registara i evidencija i od drugih tijela javne vlasti.
(4) Zavod je dužan razmjenjivati podatke iz evidencije neaktivnih osoba s nadležnim inspekcijskim tijelima, nadležnim poreznim tijelom te nadležnim tijelima za mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje.
(5) Osim tijela iz stavka 4. ovoga članka, ostala tijela javne vlasti mogu, u skladu sa svojim ovlastima i nadležnosti, pristupiti podacima iz evidencije neaktivnih osoba na temelju sklopljenog sporazuma sa Zavodom.
(6) Dostava podataka nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se povredom službene, inspekcijske ili porezne tajne sukladno posebnim propisima.
(7) Sadržaj i način dostave podataka koje dostavljaju tijela iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad.
Članak 17.
Brisanje iz evidencije
Zavod prestaje voditi osobu u evidenciji neaktivnih osoba ako se više ne radi o neaktivnoj osobi u smislu ovoga Zakona odnosno ako zbog promjene okolnosti više nisu ispunjena obilježja iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 18.
Odgovornost u lancu podugovaranja
(1) Ugovaratelj solidarno odgovara za obveze koje njegov podugovaratelj kao poslodavac ima prema svojem radniku, za potraživanja na ime dospjele, a neisplaćene plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge, na koju radnik ima pravo.
(2) Radnik kojem podugovaratelj kao poslodavac nije na dan dospjelosti isplatio plaću za obavljeni rad odnosno pružene usluge ili dio plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge iz stavka 1. ovoga članka može od ugovaratelja zahtijevati isplatu u roku od tri mjeseca nakon isteka roka u kojem je poslodavac, prema općem propisu kojim se uređuju radni odnosi, dužan dostaviti obračun plaće koju mu je dužan isplatiti, a koji nije dostavio.
(3) Ugovaratelj odgovara radniku do visine ugovorene plaće za obavljeni rad odnosno pružene usluge radi ispunjenja ugovora sklopljenog između ugovaratelja i njegova podugovaratelja.
(4) Ugovaratelj koji je isplatio plaću radniku podugovaratelja na temelju odgovornosti utvrđene u skladu s ovim člankom ima pravo od podugovaratelja zahtijevati cijeli iznos plaćen umjesto podugovaratelja.
Članak 19. (NN 69/26)
Oslobođenje od odgovornosti
Ugovaratelj se oslobađa odgovornosti iz članka 18. ovoga Zakona ako je poduzeo odgovarajuće radnje kako bi od svoga podugovaratelja dobio prije početka odnosno tijekom trajanja obavljanja radova odnosno pružanja usluga:
1. popis svih radnika zaposlenih na izvršavanju ugovora o pružanju usluga između ugovaratelja i podugovaratelja
2. za svakog pojedinog radnika iz točke 1. ovoga članka: identifikacijski podatak radnika, datum početka i završetka obavljanja radova i usluga
3. za vrijeme trajanja ugovora između ugovaratelja i podugovaratelja, za svakog pojedinog radnika najmanje jednom mjesečno dokaz o isplati plaće i doprinosa za obvezna osiguranja koja se isplaćuju na plaću za prethodni mjesec.
Članak 20. (NN 69/26)
Brisan.
Članak 21. (NN 69/26)
PREKRŠAJNE ODREDBE
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako podatke o radnicima i radnom vremenu odnosno vremenu obavljanja rada ne vodi putem elektroničkih uređaja, uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja, koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu (članak 14. stavak 4. točka 1.).
(2) Novčanom kaznom od 1000,00 do 1500,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem svojega obrta ili samostalne djelatnosti.
(3) Novčanom kaznom od 1000,00 do 1500,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi poslodavca.
(4) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj digitalna radna platforma kao pravna osoba ako podatke o samozaposlenim osobama i drugim osobama te vremenu u kojem obavljaju posao ne vodi putem elektroničkih uređaja, uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja, koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu (članak 14. stavak 4. točka 1.).
(5) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.
Članak 22.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(1) Ministar nadležan za rad će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 12. stavka 7. i članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Ministar nadležan za rad će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 14. stavka 8. i članka 16. stavka 7. ovoga Zakona.
Članak 23.
Postupci inspekcijskog nadzora započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. ‒ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
Članak 15.
(1) Ministar nadležan za rad u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladit će pravilnike iz članka 12. stavka 7. koji je izmijenjen člankom 8. ovoga Zakona i članka 14. stavka 6. koji je izmijenjen člankom 10. ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona.
(2) Postupci inspekcijskog nadzora pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.).
(3) Postupci upisa u evidenciju i popis poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad, započeti prije stupanja na snagu članka 8. ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.
(4) Ministarstvo će brisati poslodavca s popisa poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.) protekom razdoblja od jedne godine od dana utvrđenog neprijavljenoga rada.
(5) Ministarstvo će brisati poslodavca s popisa poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.) prije isteka roka iz stavka 4. ovoga članka ako poslodavac dostavi dokaz da je platio iznos iz članka 7. stavaka 2. i 3., koji je izmijenjen člankom 4. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, s popisa poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.) brisat će se poslodavac koji je na popisu na temelju donesenog rješenja iz članka 240. Zakona o strancima (»Narodne novine«, br. 133/20., 114/22., 151/22., 40/25. i 55/26.) ako dostavi dokaz da je platio iznos naložen tim rješenjem.
(7) Ministarstvo će u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona s popisa poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.) brisati poslodavca koji se ne nalazi na popisu na temelju rješenja iz članka 7. stavaka 2. i 3. Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.) odnosno rješenja iz članka 240. Zakona o strancima (»Narodne novine«, br. 133/20., 114/22., 151/22., 40/25. i 55/26.).
Članak 16.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Članak 24.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2023.