NN 69/2026 (29.6.2026.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada

HRVATSKI SABOR

835

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 19. lipnja 2026.

Klasa: 011-02/26-02/60

Urbroj: 71-10-01/1-26-2

Zagreb, 24. lipnja 2026.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA

Članak 1.

U Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.) članak 3. mijenja se i glasi:

»(1) Neprijavljeni rad je zabranjen.

(2) Neprijavljeni rad je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike:

1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili

2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili

3. obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obveznopravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos.

(3) Neprijavljenim radom smatra se i rad državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, neprijavljenim radom državljanina treće zemlje ne smatra se rad nakon isteka dozvole izdane u skladu s odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja, ako je zahtjev za produljenje te dozvole podnesen prije isteka njezina važenja u skladu s odredbama tog propisa.«.

Članak 2.

U članku 4. stavku 1. točki 5. iza riječi: »trgovačkog društva« brišu se riječi: »i koja nije zaposlena u tom društvu«.

Članak 3.

U članku 6. ispred riječi: »Kada« dodaje se oznaka stavka: »(1)«, a iza riječi: »inspekcijskog nadzora« dodaju se riječi: »kod poslodavca«.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada nadležni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora kod poslodavca utvrdi postojanje neprijavljenoga rada fizičke osobe koju je drugi poslodavac već prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje u nepunom radnom vremenu, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad bio u radnom odnosu kod nadziranog poslodavca u nepunom radnom vremenu za razliku do punog radnog vremena.«.

Članak 4.

Članak 7. mijenja se i glasi:

»(1) U provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor će, ako utvrdi da je za poslodavca radnik obavljao neprijavljeni rad, o navedenome u zapisnik unijeti podatke o radniku, razdoblju u kojem je radnik obavljao neprijavljeni rad u skladu s člankom 6. ovoga Zakona i opis poslova koje je radnik obavljao.

(2) Nadležni inspektor će u roku od 15 dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenoga rada iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika odnosno koji je u skladu s člankom 6. ovoga Zakona pretpostavljeni dan početka rada i uplatu iznosa od 2650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.

(3) Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od tri godine od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada ponovno utvrdi neprijavljeni rad, nadležni inspektor postupit će u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, pri čemu je poslodavac obvezan uplatiti iznos od 6630,00 eura za svakog neprijavljenog radnika.

(4) Ako se kod istog poslodavca činjenica neprijavljenoga rada utvrdi treći i svaki sljedeći put u razdoblju od tri godine od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada u skladu s člankom 6. ovoga Zakona, nadležni inspektor postupit će u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, pri čemu je poslodavac obvezan uplatiti iznos od 8000,00 eura za svakog neprijavljenog radnika.

(5) Nadležni inspektor će rješenjem iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka naložiti samo uplatu novčanog iznosa ako bi podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje bilo u suprotnosti s općim propisom o radu ili posebnim propisima kojima se uređuje zapošljavanje i rad u slučaju:

1. osobe mlađe od 15 godina ili osobe s 15 godina i starije od 15 godina, a mlađe od 18 godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje

2. redovitog učenika srednjoškolske ustanove

3. radnika koji je već prijavljen na puno radno vrijeme.

(6) Poslodavac je dužan u roku od tri dana od dana dostave rješenja iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka podnijeti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, a u roku od 15 dana uplatiti iznos iz stavaka 2., 3. ili 4. ovoga članka te o tome najkasnije prvi sljedeći radni dan dostaviti dokaz nadležnom inspektoru.

(7) Ako se kod istog poslodavca činjenica neprijavljenoga rada utvrdi treći i svaki sljedeći put u razdoblju od tri godine od prvog utvrđenja činjenice neprijavljenoga rada u skladu s člankom 6. ovoga Zakona, nadležni inspektor će, osim postupanja u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu odnosno prostoru, a poslodavcu koji obavlja djelatnost putem digitalne radne platforme obavljanje te djelatnosti putem svih takvih platformi.

(8) Rješenje iz stavka 7. ovoga članka ukinut će se rješenjem u roku od tri dana od dana dostave dokaza nadležnom inspektoru o uplati iznosa iz stavka 4. ovoga članka, ali ne prije proteka 30 dana računajući od prvog dana zabrane obavljanja djelatnosti.

(9) Rješenje iz stavka 7. ovoga članka izvršava se odmah pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način, bez donošenja rješenja o izvršenju.

(10) Poslodavac na kojeg se odnosi usmeno rješenje iz stavka 7. ovoga članka može pisanim putem, u skladu s posebnim propisom, zatražiti da se zapečaćene prostorije privremeno otpečate i u nazočnosti inspektora odmah izuzeti pokvarljive namirnice i poduzeti druge sigurnosne mjere radi sprječavanja štete.

(11) Žalba protiv rješenja iz stavaka 2., 3., 4., 7. i 8. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(12) Izvršno rješenje iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka dostavit će se nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje, nadležnom tijelu koje je ovlašteno za utvrđivanje prava na zdravstveno osiguranje te nadležnom tijelu koje je ovlašteno za obračun poreza i doprinosa za obvezna osiguranja prema sjedištu poslodavca.«.

Članak 5.

U članku 8. stavku 1. broj: »4« zamjenjuje se brojem: »6«.

U stavku 3. broj: »4« zamjenjuje se brojem: »6« te se iza riječi: »na obvezno osiguranje« dodaju riječi: »u punom radnom vremenu«.

Članak 6.

U članku 9. ispred riječi: »Za« dodaje se oznaka stavka: »(1)«, a riječi: »člankom 3. stavkom 2. točkom 4.« zamjenjuju se riječima: »člankom 3. stavkom 3.«.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»(2) Kada nadležni inspektor postupa u skladu s člankom 7. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona, rješenjem će naložiti poslodavcu da, osim podnošenja prijave početka osiguranja, istodobno prijavi i prestanak osiguranja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.«.

Članak 7.

U članku 10. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Poslodavac je dužan u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja iz članka 7. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona za svaki mjesec pretpostavljenog ili utvrđenog razdoblja rada iz članka 6. ovoga Zakona isplatiti plaću za puno radno vrijeme u visini mjesečne bruto medijalne plaće u Republici Hrvatskoj te doprinos za obvezna osiguranja koji se isplaćuje na plaću.

(2) Obveza poslodavca iz stavka 1. ovoga članka postoji i kada nadležno tijelo ovlašteno na utvrđivanje prava na mirovinsko osiguranje ne postupa po podnesenoj prijavi poslodavca u skladu s člankom 8. stavkom 3. ovoga Zakona.«.

Članak 8.

Naslov iznad članka 12. mijenja se i glasi: »Evidencija o poslodavcima kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad«.

Članak 12. mijenja se i glasi:

»(1) Ministarstvo nadležno za rad (u daljnjem tekstu: ministarstvo) uspostavlja i vodi evidenciju poslodavaca za koje je od nadležnog inspektora zaprimilo obavijest o utvrđenom neprijavljenom radu.

(2) Nadležni inspektor dužan je obavijestiti ministarstvo o utvrđenom postojanju neprijavljenoga rada iz članka 3. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona zbog kojeg je poduzeta mjera, i to:

1. mjera iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona odnosno mjera zabrane obavljanja djelatnosti zbog rada protivnog odredbama propisa kojim se uređuje boravak i rad državljana trećih zemalja, ako je činjenica neprijavljenoga rada utvrđena prvi put i ako poslodavac nije nadležnom inspektoru dostavio dokaz o uplati naloženog iznosa

2. mjera iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona odnosno mjera zabrane obavljanja djelatnosti zbog rada protivnog odredbama propisa kojim se uređuje boravak i rad državljana trećih zemalja, ako je činjenica neprijavljenoga rada utvrđena drugi put i ako poslodavac nije nadležnom inspektoru dostavio dokaz o uplati naloženog iznosa

3. mjera iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona odnosno mjera zabrane obavljanja djelatnosti zbog rada protivnog odredbama propisa kojim se uređuje boravak i rad državljana trećih zemalja, ako je činjenica neprijavljenoga rada utvrđena treći i svaki sljedeći put.

(3) Na temelju podataka iz evidencije iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo vodi popis poslodavaca za koje je zaprimilo obavijest iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ministarstvo objavljuje popis iz stavka 3. ovoga članka na svojim mrežnim stranicama.

(5) Objava podataka o poslodavcu u smislu stavka 4. ovoga članka neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne.

(6) Popis poslodavaca mora jasno sadržavati naznaku da se radi o poslodavcima kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada i zbog čega je poduzeta odgovarajuća mjera na temelju ovlasti nadležnog inspekcijskog tijela.

(7) Sadržaj obavijesti, sadržaj i način vođenja evidencije i popisa poslodavaca te rokove dostave i objave podataka na popisu iz stavka 3. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za rad.«.

Članak 9.

Iza članka 12. dodaje se naslov iznad članka i članak 12.a koji glase:

Članak 12.a

»Brisanje s popisa poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad

(1) Ministarstvo će bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana, na zahtjev poslodavca brisati poslodavca s popisa iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona ako poslodavac dostavi:

1. pravomoćnu odluku nadležnog suda kojom je rješenje o mjeri iz članka 7. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona odnosno rješenje o mjeri zabrane obavljanja djelatnosti zbog rada protivnog odredbama propisa kojim se uređuje boravak i rad državljana trećih zemalja poništeno ili oglašeno ništavim ili

2. dokaz o podmirenju iznosa iz članka 7. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona odnosno podmirenju iznosa naloženog rješenjem kojim je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti zbog rada protivnog odredbama propisa kojim se uređuje boravak i rad državljana trećih zemalja, osim ako je činjenica neprijavljenoga rada utvrđena treći i svaki sljedeći put.

(2) Ministarstvo će bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana, po službenoj dužnosti brisati poslodavca s popisa iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona:

1. nakon proteka razdoblja od godinu dana od dana donošenja rješenja kojim je izrečena mjera iz članka 7. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona odnosno rješenja o mjeri zabrane obavljanja djelatnosti zbog rada protivnog odredbama propisa kojim se uređuje boravak i rad državljana trećih zemalja

2. prije proteka razdoblja iz točke 1. ovoga stavka u slučaju smrti poslodavca fizičke osobe, prestanka obrta ili prestanka obavljanja samostalne djelatnosti u skladu s posebnim propisima te brisanja poslodavca iz sudskog ili obrtnog registra odnosno drugog odgovarajućeg upisnika.

(3) Ministarstvo će o provedenom brisanju na temelju stavka 1. te stavka 2. točke 1. ovoga članka obavijestiti poslodavca koji je brisan.

(4) Način obavještavanja poslodavca iz stavka 3. ovoga članka propisat će se pravilnikom iz članka 12. stavka 7. ovoga Zakona.«.

Članak 10.

Članak 14. mijenja se i glasi:

»(1) Jedinstvena elektronička evidencija rada informacijski je sustav u kojem se pohranjuju podaci o zaposlenim radnicima i ostalim fizičkim osobama koje obavljaju rad kod poslodavaca koji obavljaju djelatnost iz popisa djelatnosti za koje je obvezno vođenje elektroničke evidencije rada te o vremenu u kojem obavljaju rad.

(2) Ostale fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka su samozaposlene osobe u skladu s ovim Zakonom, osobe na radu u skladu s propisima o zaštiti na radu (u daljnjem tekstu: osobe na radu) i druge fizičke osobe koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi u skladu s općim propisom o radu.

(3) Obveznici dostave podataka iz stavka 1. ovoga članka u Jedinstvenu elektroničku evidenciju rada su:

1. digitalne radne platforme za radnike, samozaposlene osobe i druge fizičke osobe koje obavljaju rad putem tih platformi

2. poslodavci za radnike, osim poslodavaca radnika iz točke 1. ovoga stavka

3. ugovaratelji odnosno naručitelji za sve ostale fizičke osobe u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Obveznici dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka dužni su:

1. podatke iz stavka 1. ovoga članka voditi putem elektroničkih uređaja, uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja, koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka s Jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu

2. omogućiti internetsku vezu za povezivanje i razmjenu podataka s Jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada

3. osigurati digitalni certifikat za elektroničko potpisivanje za osobu koja je ovlaštena za vođenje podataka iz stavka 2. ovoga članka kod obveznika dostave podataka.

(5) Jedinstvenu elektroničku evidenciju rada u elektroničkom obliku vodi ministarstvo.

(6) Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje sadržaj podataka, popis djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, način unosa, razmjene i pohranjivanja podataka te način pristupanja podacima iz Jedinstvene elektroničke evidencije rada.«.

Članak 11.

U članku 16. stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Dostava podataka nadležnih tijela iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se povredom službene, inspekcijske ili porezne tajne sukladno posebnim propisima.«.

Članak 12.

U članku 19. iza riječi: »od svoga podugovaratelja« brišu se riječi: »zatražio i«.

Članak 13.

Naslov iznad članka i članak 20. brišu se.

Članak 14.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako podatke o radnicima i radnom vremenu odnosno vremenu obavljanja rada ne vodi putem elektroničkih uređaja, uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja, koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu (članak 14. stavak 4. točka 1.).

(2) Novčanom kaznom od 1000,00 do 1500,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem svojega obrta ili samostalne djelatnosti.

(3) Novčanom kaznom od 1000,00 do 1500,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi poslodavca.

(4) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj digitalna radna platforma kao pravna osoba ako podatke o samozaposlenim osobama i drugim osobama te vremenu u kojem obavljaju posao ne vodi putem elektroničkih uređaja, uz korištenje odgovarajućih programskih rješenja, koji omogućavaju povezivanje i razmjenu podataka s jedinstvenom elektroničkom evidencijom rada u stvarnom vremenu (članak 14. stavak 4. točka 1.).

(5) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

(1) Ministar nadležan za rad u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladit će pravilnike iz članka 12. stavka 7. koji je izmijenjen člankom 8. ovoga Zakona i članka 14. stavka 6. koji je izmijenjen člankom 10. ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona.

(2) Postupci inspekcijskog nadzora pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.).

(3) Postupci upisa u evidenciju i popis poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad, započeti prije stupanja na snagu članka 8. ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.

(4) Ministarstvo će brisati poslodavca s popisa poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.) protekom razdoblja od jedne godine od dana utvrđenog neprijavljenoga rada.

(5) Ministarstvo će brisati poslodavca s popisa poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.) prije isteka roka iz stavka 4. ovoga članka ako poslodavac dostavi dokaz da je platio iznos iz članka 7. stavaka 2. i 3., koji je izmijenjen člankom 4. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, s popisa poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.) brisat će se poslodavac koji je na popisu na temelju donesenog rješenja iz članka 240. Zakona o strancima (»Narodne novine«, br. 133/20., 114/22., 151/22., 40/25. i 55/26.) ako dostavi dokaz da je platio iznos naložen tim rješenjem.

(7) Ministarstvo će u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona s popisa poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.) brisati poslodavca koji se ne nalazi na popisu na temelju rješenja iz članka 7. stavaka 2. i 3. Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada (»Narodne novine«, br. 151/22.) odnosno rješenja iz članka 240. Zakona o strancima (»Narodne novine«, br. 133/20., 114/22., 151/22., 40/25. i 55/26.).

Članak 16.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-02/26-01/55

Zagreb, 19. lipnja 2026.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.