Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

PRVI DIO
TEMELJNE ODREDBE

GLAVA I.
OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet Zakona

(1) Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i načela upravljanja regionalnim razvojem Republike Hrvatske, strateško planiranje regionalnoga razvoja, institucionalni okvir i upravljanje regionalnim razvojem, ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, potpomognuta područja i područja s razvojnim posebnostima, poticanje regionalne konkurentnosti i urbanoga razvoja te provedba, praćenje, vrednovanje i izvješćivanje o provedbi politike regionalnoga razvoja.

(2) Ovim se Zakonom, zajedno sa zakonima kojima se uređuje upravljanje razvojem potpomognutih područja, brdsko-planinskih područja te otoka, uređuje politika regionalnoga razvoja.

Članak 2.

Cilj politike regionalnoga razvoja Republike Hrvatske

(1) Cilj je politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju te demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivoga razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima Republike Hrvatske omogućivati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

(2) Radi postizanja cilja iz stavka 1. ovoga članka politikom regionalnoga razvoja nastoji se osigurati: povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine te ciljevima kohezijske politike Europske unije, potpora slabije razvijenim područjima, kao i područjima s razvojnim posebnostima za povećanje i optimalno korištenje vlastitoga razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća, mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pograničnom području, poticanje teritorijalne suradnje te učinkovito korištenje sredstava namijenjenih regionalnome i urbanom razvoju.

Članak 3.

Značenje pojmova

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. četvrtina – dio u razdiobi iznadprosječno odnosno ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave koji sadrži jednu četvrtinu ukupnoga broja iznadprosječnih odnosno ispodprosječnih jedinica. U prvu četvrtinu ulazi 25 % najbolje, a u posljednju četvrtinu 25 % najlošije iznadprosječno odnosno ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

2. indeks razvijenosti – kompozitni pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društvenih, gospodarskih i demografskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju

3. integrirano teritorijalno ulaganje – instrument teritorijalne politike kojim se, na temelju teritorijalne strategije za određeno područje, provodi skup međusobno povezanih ulaganja iz različitih izvora financiranja radi postizanja uravnoteženoga, održivog i teritorijalno usmjerenog razvoja

4. javnopravna tijela – tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti

5. koordinacijsko tijelo – u skladu s propisom o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj, ministarstvo nadležno za poslove regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)

6. lokalna akcijska grupa – partnerstvo koje čine predstavnici javnih i privatnih (gospodarskih i civilnih) lokalnih socioekonomskih interesa, pri čemu nijedna skupina zasebno nema kontrolu nad izvršenjem odluka te čije su zadaće propisane člankom 33. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike

7. lokalni koordinator – lokalna razvojna agencija, nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave ili službenik zaposlen u jedinici lokalne samouprave, kojega je odredio općinski načelnik ili gradonačelnik kao predstavnik jedinice lokalne samouprave za obavljanje i koordinaciju poslova strateškoga planiranja na razini jedinice lokalne samouprave

8. lokalna razvojna agencija – pravna osoba osnovana radi učinkovite koordinacije i poticanja razvoja na lokalnoj razini

9. Nacionalna razvojna strategija – dugoročni akt strateškoga planiranja, hijerarhijski najviši akt strateškoga planiranja u Republici Hrvatskoj koji služi za oblikovanje i provedbu njezinih razvojnih politika, propisan zakonom kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske

10. partnersko vijeće – savjetodavno tijelo koje čine predstavnici javnoga, poslovnog i civilnog sektora odnosno predstavnici tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva, a koje raspravlja i daje mišljenja i prijedloge o razvojnim dokumentima tijekom njihove izrade i provedbe

11. područja s razvojnim posebnostima – geografska područja koja se, prema svojim prirodno-geografskim te društveno-gospodarskim i demografskim obilježjima, mogu izdvojiti od ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja

12. politika regionalnoga razvoja – cjelovit i usklađen skup ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na poticanje dugoročnoga gospodarskog rasta i ukupno povećanje kvalitete života, sukladno načelima održivoga razvoja dugoročno usmjerenoga na smanjenje regionalnih razlika

13. polovina – dio u razdiobi iznadprosječno odnosno ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave koji sadrži jednu polovinu ukupnoga broja iznadprosječnih odnosno ispodprosječnih jedinica. U prvu polovinu ulazi 50 % bolje, a u drugu polovinu 50 % lošije iznadprosječno odnosno ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

14. potpomognuto područje – područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati

15. razvojni projekt – projekt izgradnje ili obnove vodnokomunalne, komunalne, gospodarske, energetske, društvene i druge potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju ili jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih institucija, jačanje i izgradnju društvenoga kapitala te gospodarski i drugi projekti kojima se pridonosi lokalnom i regionalnom razvoju i jačanju regionalne konkurentnosti

16. razvojni sporazum – dokument kojim se usuglašavaju prioriteti središnje i županijske razine i utvrđuju razvojni projekti regionalnoga razvoja geografskoga područja za koje se sklapa razvojni sporazum

17. regionalni koordinator – javna ustanova koja obavlja poslove od javnoga interesa, osnovana radi učinkovite koordinacije i poticanja regionalnoga razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave

18. regionalni razvoj – dugoročne aktivnosti unaprjeđenja održivoga gospodarskog i društvenog razvoja nekoga područja, koji se ostvaruje prepoznavanjem, poticanjem i upravljanjem razvojnim potencijalom toga područja

19. statistička regija – prostorna jedinica za statistiku 2. razine, odnosno NUTS 2 regija koja se definira prema kriterijima utvrđenim Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21. 6. 2003.), kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije ((EU) 2023/674 od 26. prosinca 2022. o izmjeni priloga Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS), SL L 87, 24. 3. 2023.)

20. urbano područje – obuhvaća urbane aglomeracije i veća odnosno manja urbana područja utvrđena ovim Zakonom.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

GLAVA II.
NAČELA POLITIKE REGIONALNOGA RAZVOJA

Članak 4.

Solidarnost i usmjerenost

Politika regionalnoga razvoja temelji se na uzajamnoj solidarnosti svih građana Republike Hrvatske te se usmjerava na dodatno poticanje održivoga razvoja područja koja znatno zaostaju za nacionalnim prosjekom.

Članak 5.

Partnerstvo i suradnja

(1) Politika regionalnoga razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnoga, privatnog i civilnog sektora, što podrazumijeva suradnju tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva.

(2) Akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja donose se uz postupak savjetovanja s nadležnim partnerskim vijećem.

Članak 6.

Strateško planiranje regionalnoga razvoja

Strateško planiranje regionalnoga razvoja ostvaruje se donošenjem i provedbom višegodišnjih akata strateškoga planiranja.

Članak 7.

Udruživanje financijskih sredstava

(1) Financiranje regionalnoga razvoja osigurava se udruživanjem sredstava iz različitih izvora namijenjenih pripremi, izradi i provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja i razvojnih projekata, kojima se postiže trajan i mjerljiv učinak na razvoj.

(2) Pri provedbi aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se pravila o potporama.

Članak 8.

Praćenje i vrednovanje

Provedba politike regionalnoga razvoja sustavno se prati i vrednuje radi povećavanja djelotvornosti, učinkovitosti i utjecaja na regionalni razvoj.

Članak 9.

Održivost

Politika regionalnoga razvoja pridonosi skladnom i uravnoteženom niskougljičnom održivom razvoju, koji osigurava zaštitu i očuvanje prirodnoga okoliša, teritorijalnih resursa, kulturne baštine, kao i raznolikosti kulturnoga identiteta i bogatstva Republike Hrvatske te osigurava otpornost na klimatske promjene.

Članak 10.

Autonomija lokalne i područne (regionalne) samouprave

Politika regionalnoga razvoja provodi se u skladu s autonomijom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

DRUGI DIO
STRATEŠKO PLANIRANJE REGIONALNOGA RAZVOJA

Članak 11.

Planiranje regionalnoga razvoja

(1) Planiranjem regionalnoga razvoja utvrđuju se razvojni programi, mjere i aktivnosti, na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, usmjereni postizanju razvojnih ciljeva i uravnoteženoga regionalnog razvoja.

(2) Regionalni razvoj planira se uvažavajući specifične razvojne potrebe i potencijale područja na koje se odnosi, uzimajući u obzir službene izvore podataka o demografskim, društvenim, gospodarskim, financijskim i okolišnim kretanjima.

(3) Državna tijela, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave pri planiranju regionalnoga razvoja osiguravaju pretpostavke radi povećanja regionalne konkurentnosti te održivoga korištenja teritorijalnih resursa kako bi se pridonijelo razvoju i poboljšanju životnoga standarda i kvalitete života.

Članak 12.

Akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja

(1) Akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja jesu:

– planovi razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba

– planovi razvoja jedinica lokalne samouprave

– strategije razvoja urbanoga područja.

(2) Planovi razvoja iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka uređeni su zakonom kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

(3) Akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja iz stavka 1. ovoga članka moraju biti usklađeni s Nacionalnom razvojnom strategijom te drugim nacionalnim i EU aktima strateškoga planiranja važnim za regionalni razvoj.

(4) Akt strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja niže razine mora biti usklađen s aktom strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja više razine.

(5) Jedinica lokalne samouprave koja može usmjeravati razvoj na temelju srednjoročnoga akta planiranja izrađenoga na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline nije obvezna izraditi plan razvoja iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka.

(6) U svrhu učinkovitoga upravljanja provedbom politike regionalnoga razvoja i praćenja uspješnosti provedbe akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja ministar nadležan za poslove regionalnoga razvoja (u daljnjem tekstu: ministar) propisuje naputkom popis standardiziranih pokazatelja uspješnosti.

(7) Akti strateškog planiranja politike regionalnog razvoja iz stavka 1. ovoga članka sadrže indikativni financijski okvir za provedbu utvrđenih posebnih ciljeva.

Članak 13.

Sadržaj akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja

(1) U planiranju regionalnoga razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su ponajprije se brinuti o razvojnim izazovima i potencijalima svoga područja te na osnovi relevantnih podataka definirati ciljeve i mjere kojima se odgovara na izazove i koriste potencijali područja.

(2) U skladu s definiranim ciljevima za svoje područje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u aktima strateškoga planiranja dužne su planirati sljedeće skupine mjera:

– demografske mjere usmjerene poboljšanju demografskih pokazatelja, za privlačenje i povratak stanovnika, za razvoj ljudskih resursa sukladno potrebama tržišta rada, za jačanje i promoviranje pristupa kvalitetnom predškolskom odgoju i obrazovanju, cjeloživotnom učenju, otvaranju novih radnih mjesta ili osiguranju stabilnosti ugroženih radnih mjesta, za osiguravanje priuštivoga stanovanja radno aktivnom stanovništvu, posebno u deficitarnim zanimanjima

– socijalne mjere usmjerene na unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj vodnokomunalne, komunalne, zdravstvene i socijalne infrastrukture te socijalnih inovacija, dostupnost kulturnih sadržaja, razvoj i dostupnost usluga za zdravstvenu i socijalnu skrb, razvoj javnih služba i javnih sadržaja, smanjenje socijalnih nejednakosti i osnaživanje zajednica

– gospodarske mjere usmjerene na razvoj gospodarskih djelatnosti, istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, unaprjeđenje osnovne, poslovne i istraživačke infrastrukture područja i informacijske tehnologije, razvoj poslovnih potpornih institucija, razvoj održivoga turizma, stavljanje u funkciju i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine, razvoj poljoprivredne proizvodnje, ruralni razvoj, postizanje socijalnoga i društvenog poduzetništva

– prostorno-okolišne mjere usmjerene na racionalno i održivo korištenje prostora, upravljanje promjenama, zaštitu okoliša, zaštitu i očuvanje kulturne baštine, obnovu urbanih ekosustava, postizanje klimatske neutralnosti, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, održivo gospodarenje otpadom i smanjenje čimbenika koji negativno utječu na okoliš, održavanje kultiviranoga krajolika i prilagodbu klimatskim promjenama, mjere usmjerene protiv energetskog siromaštva, kao i mjere usmjerene na osiguranje jednakoga i pravednog pristupa obnovljivim izvorima energije i zelenim tehnologijama.

Članak 14.

Strategija razvoja urbanoga područja

(1) Strategija razvoja urbanoga područja akt je strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja kojim se definiraju ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja.

(2) Nositelj izrade strategije razvoja urbanoga područja iz stavka 1. ovoga članka je grad koji je središte urbanoga područja, uz uključenost svih jedinica lokalne samouprave iz urbanoga područja.

(3) Strategija razvoja urbanoga područja iz stavka 1. ovoga članka donosi se u skladu s načelom partnerstva i suradnje nakon prethodno pribavljenoga mišljenja partnerskoga vijeća za urbano područje.

(4) Strategiju razvoja urbanoga područja iz stavka 1. ovoga članka donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave koja je bila nositelj njezine izrade, uz prethodno pribavljeno mišljenje svih jedinica lokalne samouprave toga urbanog područja.

(5) Smjernice za uspostavu urbanih područja te izradu, praćenje provedbe i izvješćivanje o napretku u provedbi strategija razvoja urbanih područja utvrđuju se odlukom ministra.

(6) Strategija razvoja urbanoga područja mora biti usklađena s prostornim planovima na području za koje se strategija donosi.

Članak 15.

Razvojni sporazum

(1) Radi provedbe ovoga Zakona i učinkovite koordinacije politike regionalnoga razvoja može se sklopiti razvojni sporazum za područje najmanje triju jedinica područne (regionalne) samouprave.

(2) Razvojni sporazum iz stavka 1. ovoga članka sklapa se na temelju Nacionalne razvojne strategije i akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja.

(3) Razvojnim sporazumom usuglašavaju se prioriteti razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđuju se razvojni projekti regionalnoga razvoja koji pridonose razvoju područja za koje se sklapa razvojni sporazum te se planiraju sredstva za njegovu provedbu.

(4) Razvojni sporazum sklapaju Ministarstvo kao nositelj politike regionalnoga razvoja središnje razine i jedinice područne (regionalne) samouprave s područja za koje se on sklapa.

(5) Na prijedlog Ministarstva razvojnom sporazumu mogu se priključiti i druga tijela državne uprave i javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu značajnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike regionalnoga razvoja u području za koje se sklapa razvojni sporazum.

(6) Poslove vezane uz pripremu razvojnoga sporazuma obavlja Ministarstvo.

(7) Osnove za sklapanje razvojnoga sporazuma propisuje ministar pravilnikom.

TREĆI DIO
OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA

GLAVA I.
OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI

Članak 16.

Indeks razvijenosti

(1) Ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji se na indeksu razvijenosti.

(2) Pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti i druga pitanja s tim u vezi uređuje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) uredbom.

Članak 17.

Ocjenjivanje i praćenje stupnja razvijenosti

(1) Postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi Ministarstvo na temelju indeksa razvijenosti iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ocjenjivanje stupnja razvijenosti iz stavka 1. ovoga članka provodi se svakih pet godina, a Ministarstvo u razdoblju između dva postupka ocjenjivanja prati stupanj razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela na zahtjev Ministarstva dostavljaju podatke iz očevidnika i drugih evidencija koje vode navedena tijela potrebne za praćenje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Podatke o ocjenjivanju stupnja razvijenosti iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Članak 18.

Razvrstavanje jedinica područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti

(1) Jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona u:

– I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

– II. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

– III. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave

– IV. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj polovini iznadprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave.

(2) Razvrstavanje jedinica područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti provodi se svakih pet godina u skladu s ocjenjivanjem iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 19.

Razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti

(1) Jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona u:

– I. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– II. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– III. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– IV. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– V. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– VI. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– VII. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave

– VIII. skupinu jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave.

(2) Razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti provodi se svakih pet godina u skladu s ocjenjivanjem iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona.

GLAVA II.
POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA

Članak 20.

Potpomognuta područja

(1) Status potpomognutoga područja stječu:

– jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstane u I. ili II. skupinu iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona

– jedinice lokalne samouprave razvrstane u I., II., III. ili IV. skupinu iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Upravljanje razvojem potpomognutih područja uređuje se posebnim zakonom.

Članak 21.

Odluka o razvrstavanju prema stupnju razvijenosti

(1) Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti donosi Vlada na temelju indeksa razvijenosti iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se nakon provedenog ocjenjivanja iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona i objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Ministarstva.

Članak 22.

Područja s razvojnim posebnostima

(1) Brdsko-planinska područja, otoci, pogranična područja te druga područja Republike Hrvatske koja u svrhu prevladavanja razvojnih ograničenja s kojima se suočavaju zahtijevaju poseban programsko-planski pristup nositelja politike regionalnoga razvoja smatraju se područjima s razvojnim posebnostima.

(2) Provedba razvojne politike područja s razvojnim posebnostima iz stavka 1. ovoga članka uređuje se programima koje donosi ministar.

(3) Ministarstvo na temelju programa iz stavka 2. ovoga članka na svojim mrežnim stranicama raspisuje javne pozive za dodjelu financijskih sredstava.

(4) Pravo prijave na javne pozive iz stavka 3. ovoga članka ostvaruju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, regionalni koordinatori te pravne osobe koje nisu osnovane radi stjecanja dobiti, a pridonose ostvarivanju ciljeva programa.

(5) Odluke o donošenju programa iz stavka 2. ovoga članka ministar može donositi ovisno o raspoloživim sredstvima i utvrđenim razvojnim prioritetima.

Članak 23.

Naknada zbog zaštićenih prirodnih područja

(1) Jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje, kojim, sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita prirode, upravlja javna ustanova koja ostvaruje godišnji netoprihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja veći od 5.000.000,00 eura, ostvaruju pravo na novčanu naknadu od javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjem.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na jedinice lokalne samouprave koje imaju status velikoga grada prema zakonu kojim se uređuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Naknada iz stavka 1. ovoga članka osigurava se iz godišnjega netoprihoda koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvaruje od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja.

(4) Visina naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u odnosu na razinu godišnjega netoprihoda koji ostvari javna ustanova u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja, površinu jedinice lokalne samouprave evidentiranu kao zaštićeno područje i broj stanovnika jedinice lokalne samouprave, dok se ukupna godišnja visina naknade utvrđuje u skladu s indeksom razvijenosti jedinice lokalne samouprave.

(5) Za jedinice lokalne samouprave razvrstane od I. do IV. skupine prema indeksu razvijenosti iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno za potpomognuta područja, ukupna godišnja visina naknade može iznositi do 6 % netoprihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja.

(6) Za jedinice lokalne samouprave razvrstane u V. skupinu prema indeksu razvijenosti iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona ukupna godišnja visina naknade može iznositi do 5 % netoprihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja.

(7) Za jedinice lokalne samouprave razvrstane od VI. do VIII. skupine prema indeksu razvijenosti iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona ukupna godišnja visina naknade može iznositi do 4 % netoprihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja.

(8) Sredstva naknade iz stavka 1. ovoga članka namijenjena su zaštiti okoliša i prirode te razvoju održivih oblika korištenja prostora, uključujući infrastrukturu koja služi zadržavanju nosivoga kapaciteta područja i smanjenju ekološkoga otiska zbog boravka turista na zaštićenom području.

(9) Nadzor nad korištenjem sredstava iz ovoga članka obavlja ministarstvo nadležno za zaštitu prirode u dijelu provedbe aktivnosti vezanih uz zaštitu okoliša i prirode te Ministarstvo u dijelu provedbe aktivnosti vezanih uz infrastrukturu, sukladno propisanom djelokrugu.

(10) Ako se kontrolom utvrdi da se sredstva naknade ne koriste sukladno stavku 8. ovoga članka, ministarstva će uskratiti isplatu daljnjih naknada, kao i zatražiti povrat prethodno isplaćenih sredstava koja nisu utrošena u skladu s odredbom stavka 8. ovoga članka.

(11) Odluku o visini naknade i načinu isplate, kao i prihvatljivim troškovima povezanim s aktivnostima iz stavka 8. ovoga članka donosi Vlada.

Članak 24.

Porezne olakšice prema zakonu prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonu prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit

Ministarstvo utvrđuje pravo na potporu male vrijednosti u skladu sa zakonom prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dohodak i zakonom prema kojem se utvrđuje i plaća porez na dobit obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost na području Grada Vukovara.

Članak 25.

Posebne dužnosti tijela državne uprave

Tijela državne uprave upućuju se prilikom planiranja mjera i projekata za razvoj upravnoga područja iz svoje nadležnosti, kada je to primjereno prirodi programa, primijeniti indeks razvijenosti iz članka 16. ovoga Zakona kao bodovni kriterij.

ČETVRTI DIO
URBANI RAZVOJ

Članak 26.

Urbana područja

(1) Radi učinkovitijega planiranja, usklađivanja i provedbe politike održivog urbanog razvoja, kao dijela politike regionalnoga razvoja, ustrojavaju se urbana područja.

(2) Urbana područja iz stavka 1. ovoga članka ustrojavaju se kao urbane aglomeracije, veća urbana područja i manja urbana područja.

(3) Urbane aglomeracije jesu:

– urbana aglomeracija Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu

– urbana aglomeracija Split, sa sjedištem u Splitu

– urbana aglomeracija Rijeka, sa sjedištem u Rijeci

– urbana aglomeracija Osijek, sa sjedištem u Osijeku.

(4) Veća urbana područja su gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 35.000 stanovnika i nisu uključeni u urbane aglomeracije iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Manja urbana područja su gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju manje od 35.000 stanovnika, a čija središnja naselja imaju više od 10.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.

(6) Urbana područja iz stavaka 4. i 5. ovoga članka mogu uključivati i susjedne jedinice lokalne samouprave ili njihove dijelove, uz prethodnu suglasnost njihovih predstavničkih tijela.

(7) Gradovi i općine koji ulaze u sastav urbane aglomeracije iz stavka 3. ovoga članka i urbanih područja iz stavaka 4. i 5. ovoga članka utvrđuju se odlukom Vlade, u skladu s kriterijima utvrđenim u Smjernicama iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona, na prijedlog grada sjedišta urbane aglomeracije iz stavka 3. ovoga članka odnosno urbanih područja iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, uz prethodno mišljenje svih jedinica lokalne samouprave uključenih u pojedinu aglomeraciju odnosno urbano područje i Ministarstva.

Članak 27.

Održivi urbani razvoj

(1) Održivi urbani razvoj usmjeren je osnaživanju svih tipova urbanih područja Republike Hrvatske te su gradovi dužni, boljim korištenjem svojih potencijala, preuzeti aktivnu ulogu pokretača razvoja ne samo specifičnih urbanih područja već svih teritorijalnih cjelina i ukupnoga nacionalnog prostora.

(2) Ciljevi održivoga urbanog razvoja jesu:

– razvoj pametnih, učinkovitih i povezanih gradova koji ostvaruju ekonomski rast i kompetitivnost, integriraju digitalne inovacije u gradsku infrastrukturu, usluge i upravljanje, podupiru otpornost urbanoga područja, podupiru uključivost kulturne baštine kao resursa u razvoju, pružaju priuštivo i održivo stanovanje, pružaju sigurnost javnih mjesta i kritične infrastrukture te pridonose povećanju kvalitete života i standarda stanovništva

– razvoj zelenih gradova koji pridonose poboljšanju kvalitete, zdravlja i otpornosti urbanoga okoliša, potičući učinkovitije i održivije korištenje resursa, prilagodbu klimatskim promjenama, poticanje energetske tranzicije, primjenu koncepta zelene i plave infrastrukture te primjenu suvremenih modela gospodarenja otpadom

– razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom uz primjenu modela kružnoga gospodarstva, održivoga turizma, poticanje ekoloških inovacija u gospodarskim procesima i aktivnostima, potporu stjecanju i unaprjeđenju zelenih vještina potrebnih za snažniji razvoj zelenoga gospodarstva, poticanje ekološki odgovorne i društveno uključive lokalne proizvodnje ključne za održivi urbani razvoj te potporu malim poduzećima u poticanju njihove gospodarske aktivnosti i otvaranju radnih mjesta.

(3) Održivi urbani razvoj Ministarstvo provodi putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja i drugih teritorijalnih alata.

Članak 28.

Vijeće za urbani razvoj

(1) Radi uspješne koordinacije i provedbe ciljeva održivoga urbanog razvoja Vlada osniva Vijeće za urbani razvoj.

(2) Vijeće za urbani razvoj čine:

– predstavnici ministarstava

– gradonačelnici urbanih aglomeracija

– gradonačelnici većih urbanih područja

– gradonačelnici manjih urbanih područja koja su sjedišta županija

– predstavnici Udruge gradova u Republici Hrvatskoj.

(3) U rad Vijeća mogu se uključiti predstavnici drugih gradova i institucija važnih za urbani razvoj.

(4) Predsjednik Vlade predsjeda radom Vijeća za urbani razvoj, a funkciju zamjenika obnaša ministar.

(5) Vlada odlukom utvrđuje zadaće Vijeća te imenuje i razrješuje članove.

(6) Vijeće za urbani razvoj sastaje se najmanje jednom godišnje.

(7) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada Vijeća za urbani razvoj obavlja Ministarstvo.

PETI DIO
INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE

GLAVA I.
SREDIŠNJA RAZINA

Članak 29.

Nositelj

(1) Vlada provodi politiku regionalnoga razvoja prema odredbama ovoga Zakona, a poslove državne uprave u provedbi te politike obavlja Ministarstvo.

(2) U pripremi i provedbi politike regionalnoga razvoja sudjeluju i druga tijela državne uprave, nadležna partnerska vijeća te druga javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike regionalnoga razvoja.

Članak 30.

Višerazinsko upravljanje politikom regionalnoga razvoja

(1) Za potrebe usklađivanja višerazinskoga upravljanja razvojem Republike Hrvatske, osiguranja aktivnoga doprinosa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju politike regionalnoga razvoja, koordinacije Vladinih sektorskih politika na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i savjetovanja pri oblikovanju i provedbi javnih politika te praćenja napretka u postizanju uravnoteženoga i održivoga regionalnog razvoja Vlada osniva:

– Vijeće za regionalni razvoj

– Vijeće za lokalni razvoj.

(2) Vijeće za regionalni razvoj čine:

– predstavnici ministarstava

– predstavnici jedinica područne (regionalne) samouprave

– član odbora Hrvatskoga sabora nadležnoga za regionalni razvoj.

(3) Vijeće za lokalni razvoj čine:

– predstavnici ministarstava

– predstavnici općina

– predstavnici Hrvatske zajednice općina

– predstavnici Udruge gradova u Republici Hrvatskoj

– predstavnici Hrvatske zajednice županija

– član odbora Hrvatskoga sabora nadležnoga za regionalni razvoj.

(4) U rad vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka mogu se uključiti predstavnici drugih tijela i institucija važnih za višerazinsko upravljanje politikom regionalnoga razvoja.

(5) Predsjednik Vlade predsjeda radom vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, a funkciju zamjenika obnaša ministar.

(6) Vlada odlukom utvrđuje zadaće vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka te imenuje i razrješuje članove.

(7) Vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka sastaju se najmanje jednom godišnje.

(8) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obavlja Ministarstvo.

Članak 31.

Savjeti

(1) Za potrebe koordinacije regionalnih politika Vlada osniva savjete kao međuresorna savjetodavna tijela, i to:

– Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem

– Savjet za Sjever

– Savjet za Središnju Hrvatsku

– Savjet za Jadransku Hrvatsku.

(2) Uz savjete definirane u stavku 1. ovoga članka Vlada može osnovati i druga tijela za potrebe koordinacije javnih politika pojedinih područja s razvojnim posebnostima.

(3) Predsjednik Vlade predsjeda radom savjeta iz stavka 1. ovoga članka i drugih tijela iz stavka 2. ovoga članka, a funkciju zamjenika obnaša ministar.

(4) Vlada odlukom utvrđuje zadaće savjeta iz stavka 1. ovoga članka i drugih tijela iz stavka 2. ovoga članka te imenuje i razrješuje članove.

(5) Ako je za neko područje utvrđeno u stavcima 1. i 2. ovoga članka ujedno sklopljen i Razvojni sporazum iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, savjet obavlja i poslove koordinacije provedbe razvojnog sporazuma te praćenja korištenja fondova, instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskoga prostora i nacionalnih izvora u okviru njegove provedbe.

GLAVA II.
RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 32.

Koordinacija i poticanje regionalnoga razvoja na razini područne (regionalne) samouprave

(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave nositelj je planiranja razvoja za svoje područje.

(2) U planiranju razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave surađuje s jedinicama lokalne samouprave sa svojeg područja i drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) U svrhu učinkovite koordinacije i poticanja regionalnoga razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave osniva regionalnu razvojnu agenciju kao javnu ustanovu (u daljnjem tekstu: regionalni koordinator).

(4) Osnivači regionalnih koordinatora osiguravaju financijske i druge uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora.

(5) Regionalni koordinatori partneri su Ministarstvu u provedbi politike regionalnoga razvoja na područnoj (regionalnoj) razini te im Ministarstvo, u svrhu kvalitetnijeg obavljanja poslova koje im dodijeli u rad, osigurava tehničku i financijsku podršku.

Članak 33.

Poslovi regionalnih koordinatora

(1) Regionalni koordinatori obavljaju sljedeće poslove javne službe:

– izrađuju plan razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave i druge akte strateškoga planiranja, razvojne dokumente na području županije te njihove provedbene dokumente za koje ih ovlasti osnivač

– provjeravaju usklađenost akata strateškoga planiranja razvoja s područja županije s hijerarhijski višim aktima strateškoga planiranja i donose odluke kojima se potvrđuje usklađenost

– pružaju stručnu pomoć u pripremi i provedbi programa potpore javnopravnim tijelima i javnim ustanovama s područja svoje županije te ostalim pravnim osobama kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te u pripremi i provedbi razvojnih projekata od interesa za razvoj županije, kao i postupak njihove prioritizacije u suradnji sa županijom te projekata sufinanciranih sredstvima iz fondova Europske unije

– pružaju stručnu pomoć u pripremi i provedbi razvojnih projekata javnopravnih tijela i javnih ustanova s područja svoje županije te ostalim pravnim osobama kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji su od interesa za razvoj županije, kao i zajedničkih razvojnih projekata od interesa za razvoj više županija

– provode županijske razvojne programe za koje ih ovlasti os­nivač

– provode programe Ministarstva i drugih tijela državne uprave radi postizanja ravnomjernijeg, održivog i konkurentnog regionalnoga razvoja.

(2) Regionalni koordinatori, osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, bez naknade, obavljaju i druge poslove od javnog interesa za koje su registrirani ili koji su im ovim ili drugim zakonom stavljeni u nadležnost, među ostalim:

– vode evidenciju razvojnih projekata važnih za razvoj županije

– obavljaju stručne i savjetodavne poslove u vezi s provedbom plana razvoja županije i ostalih strateških, razvojnih i provedbenih dokumenata na području županije te izvješćuju osnivače i Ministarstvo o njihovoj provedbi

– surađuju s Ministarstvom i svim ostalim dionicima na poslovima strateškoga planiranja i upravljanja razvojem za područje županije

– predlažu i provode razvojne inicijative i projekte važne za razvoj županije te strateške projekte

– usklađuju djelovanje jedinica lokalne samouprave s područja županije vezano uz regionalni razvoj

– surađuju s lokalnim razvojnim agencijama i lokalnim koordinatorima u svrhu vođenja evidencije razvojnih projekata važnih za razvoj županije te izvještavanja o njihovoj provedbi, izvještavanja o provedbi akata strateškoga planiranja te u ostalim poslovima strateškoga planiranja i upravljanja razvojem za područje županije

– izvješćuju Koordinacijsko tijelo o provedbi akata strateškoga planiranja za područje županije

– obavljaju administrativne i stručne poslove za potrebe part­nerskoga vijeća za područje županije

– sudjeluju u radu partnerskih vijeća

– mogu sudjelovati u aktivnostima koje proizlaze iz institucionalnog okvira za upravljanje fondovima Europske unije u podijeljenom upravljanju.

(3) Osim poslova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, regionalni koordinatori mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirani radi postizanja ravnomjernijeg regionalnog razvoja.

(4) Nadzor nad obavljanjem poslova regionalnih koordinatora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja Ministarstvo.

(5) Voditelj poslovanja regionalnoga koordinatora je ravnatelj.

(6) Ravnatelji regionalnih koordinatora imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa koje osigurava osnivač u skladu s općim aktima javne ustanove.

(7) Na prava i obveze ravnatelja regionalnih koordinatora koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove primjenjuje se zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa i zakon kojim se uređuju ustanove.

Članak 34.

Postupak akreditacije regionalnih koordinatora

(1) Ministarstvo provodi postupak akreditacije na temelju kojeg se utvrđuje sposobnost regionalnoga koordinatora za učinkovito obavljanje poslova iz članka 33. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Postupak akreditacije pokreće se na zahtjev regionalnoga koordinatora.

(3) Kriteriji koje trebaju ispunjavati regionalni koordinatori odnose se na:

– broj zaposlenih te plan zapošljavanja

– registar i plan edukacija

– uvid u dužnosti i poslove regionalnoga koordinatora te sustav upravljanja osjetljivim radnim mjestima

– plan upravljanja mogućnostima postojanja sukoba interesa

– postojanje formalne uspostave sustava odgovornosti, nadležnosti, prenesenih ovlasti i svih nužnih povezanih ovlasti za zadatke i radna mjesta u unutarnjem ustroju

– objektivno određivanje visine i iznosa sredstava te njihove dodjele u odnosu na ciljeve

– postupak pohrane dokumentacije

– računovodstvene postupke

– osiguranje kontinuiteta izvršenja poslova

– organizacijske i tehničke pretpostavke.

(4) Ministar imenuje povjerenstvo koje na temelju kriterija iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje postojanje pretpostavki za akreditaciju regionalnih koordinatora i dostavlja Ministarstvu obrazloženu procjenu sposobnosti regionalnih koordinatora za učinkovito obavljanje poslova iz članka 33. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(5) Ministarstvo u roku od 60 dana od dana dostave procjene iz stavka 4. ovoga članka donosi odluku o statusu regionalnoga koordinatora.

(6) Odluka iz stavka 5. ovoga članka o statusu regionalnoga koordinatora nije upravni akt.

(7) Odluka iz stavka 5. ovoga članka donosi se za razdoblje koje odgovara trajanju višegodišnjega financijskog okvira Europske unije.

(8) Postupak akreditacije ne može se ponovno pokrenuti prije isteka roka od godinu dana, računajući od dana donošenja odluke iz stavka 5. ovoga članka.

(9) U slučaju izmjena okolnosti na temelju kojih je donesena odluka iz stavka 5. ovoga članka, koje bi značajno utjecale na izvršavanje poslova iz članka 33. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, Ministarstvo može prilagoditi ili obustaviti tehničku i financijsku podršku iz članka 32. stavka 5. ovoga Zakona.

(10) Pitanja vezana uz akreditaciju regionalnih koordinatora i kriterije akreditacije, sastav i način rada povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka, pružanje tehničke i financijske podrške te druga pitanja u vezi s obavljanjem poslova za Ministarstvo propisuje ministar pravilnikom.

Članak 35.

Partnersko vijeće za područje županije

(1) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odlukom osniva partnersko vijeće za područje županije (u daljnjem tekstu: županijsko partnerstvo).

(2) Županijsko partnerstvo osniva se radi sudjelovanja u donošenju plana razvoja županije, utvrđivanja prioriteta razvoja na svom području, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj jedinica područne (regionalne) samouprave te njihove provedbe i praćenja.

(3) Županijsko partnerstvo djeluje sukladno načelu partnerstva i suradnje, vodeći računa o zastupljenosti različitih dionika razvoja s područja jedinice područne (regionalne) samouprave i zastupljenosti interesa većine stanovništva u jedinici područne (regionalne) samouprave.

(4) Veliki gradovi određeni zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava i gradovi sjedišta županija imaju svoje predstavnike u županijskom partnerstvu.

(5) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada županijskoga partnerstva obavlja regionalni koordinator za jedinicu područne (regionalne) samouprave.

GLAVA III.
RAZINA LOKALNE SAMOUPRAVE

Članak 36.

Koordinacija i poticanje razvoja na razini jedinice lokalne samouprave

(1) U svrhu učinkovite koordinacije i poticanja lokalnoga razvoja jedna ili više jedinica lokalne samouprave može osnovati lokalne razvojne agencije kao javne ustanove ili trgovačka društva.

(2) Jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju odabranu lokalnu akcijsku grupu (u daljnjem tekstu: LAG) ili lokalnu akcijsku grupu u ribarstvu (u daljnjem tekstu: LAGUR) mogu koordinaciju i poticanje lokalnoga razvoja provoditi putem LAG-a ili LAGUR-a, ako je LAG ili LAGUR registriran za obavljanje poslova iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave određuje lokalnu razvojnu agenciju za obavljanje poslova lokalnoga koordinatora, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

(4) Ravnatelji lokalnih razvojnih agencija iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnoga odnosa koje osigurava osnivač u skladu s općim aktima javne ustanove ili trgovačkoga društva.

(5) Na prava i obveze ravnatelja lokalnih razvojnih agencija iz stavka 1. ovoga članka koje nisu utvrđene ovim Zakonom ili općim aktima javne ustanove ili trgovačkoga društva primjenjuje se zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.

Članak 37.

Poslovi lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora

(1) Lokalne razvojne agencije iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona i lokalni koordinatori iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona obavljaju sljedeće poslove:

– koordiniraju izradu planova razvoja jedinica lokalne samouprave, u slučaju jedinica čije su prirodne ili društveno-gospodarske karakteristike dovoljno specifične te ne mogu usmjeravati razvoj na temelju planova razvoja županije ili druge veće teritorijalne cjeline

– koordiniraju izradu provedbenih programa jedinica lokalne samouprave

– prate provedbu planova razvoja jedinica lokalne samouprave

– potiču pripremu razvojnih projekata na području jedinice lokalne samouprave

– sudjeluju u izradi razvojnih projekata županije i statističke regije

– surađuju s drugim lokalnim razvojnim agencijama i regionalnim koordinatorima radi pripreme i provedbe zajedničkih projekata

– surađuju s nositeljima razvojnih projekata sa svoga područja te regionalnim koordinatorima dostavljaju podatke u svrhu vođenja evidencije razvojnih projekata važnih za razvoj županije te izvješćivanja o njihovoj provedbi, izvješćivanja o provedbi akata strateškoga planiranja te u ostalim poslovima strateškoga planiranja i upravljanja razvojem za područje županije

– sudjeluju u provedbi programa Ministarstva i drugih tijela državne uprave

– obavljaju i druge poslove sukladno zakonu.

(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, lokalne razvojne agencije mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirane.

Članak 38.

Partnersko vijeće za područje jedinice lokalne samouprave i partnersko vijeće za urbano područje

(1) Jedinica lokalne samouprave, koja je u skladu s odredbama ovoga Zakona nositelj izrade plana razvoja jedinice lokalne samouprave odnosno strategije razvoja urbanoga područja, inicira osnivanje partnerskoga vijeća za područje jedinice lokalne samouprave odnosno za urbano područje ako se radi o gradu središtu urbanoga područja.

(2) Partnersko vijeće za područje jedinice lokalne samouprave osniva se odlukom izvršnoga tijela jedinice lokalne samouprave radi sudjelovanja u donošenju plana razvoja jedinice lokalne samouprave, utvrđivanja prioriteta razvoja područja, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj područja te njihove provedbe i praćenja.

(3) Partnersko vijeće za urbano područje osniva se odlukom izvršnoga tijela grada središta urbanoga područja radi sudjelovanja u donošenju strategije razvoja urbanoga područja, utvrđivanja prioriteta razvoja područja, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj područja te njihove provedbe i praćenja.

(4) Jedinice lokalne samouprave koje ulaze u sastav područja za koje se izrađuje akt strateškoga planiranja trebaju imati predstavnike u partnerskom vijeću.

(5) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada partnerskih vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave koja je sukladno odredbama ovoga Zakona nositelj izrade plana razvoja jedinice lokalne samouprave odnosno strategije razvoja urbanoga područja.

(6) Pitanja vezana uz osnivanje, sastav, djelokrug i način rada partnerskih vijeća iz stavaka 2. i 3. ovoga članka te partnerskih vijeća županija iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, kao i druga važna pitanja s tim u vezi propisuje ministar pravilnikom.

Članak 39.

Upisnik regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija

(1) Ministarstvo ustrojava i vodi Upisnik regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija (u daljnjem tekstu: Upisnik).

(2) Upis u Upisnik obvezan je za regionalne koordinatore.

(3) Ministarstvo nadležno za poljoprivredu, na zahtjev Ministarstva, dostavlja podatke o upisu LAG-ova i LAGUR-ova u svoje evidencije.

(4) Sadržaj i način vođenja Upisnika propisuje ministar pravilnikom.

ŠESTI DIO
PRAĆENJE, VREDNOVANJE I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 40.

Praćenje provedbe akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja

(1) Ministarstvo, regionalni koordinatori i lokalni koordinatori odgovorni su za praćenje provedbe akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Regionalni i lokalni koordinatori dužni su prikupljati pokazatelje o provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 41.

Vrednovanje akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja

Vrednovanje akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona nadležna tijela provode u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Članak 42.

Izvješćivanje

(1) Izvješćivanje o provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja iz članka 12. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona nadležna tijela provode u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

(2) Izvješćivanje o provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja iz članka 12. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona nadležna tijela provode u skladu sa smjernicama iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo izvješćuje Vladu o provedbi politika regionalnoga razvoja iz nadležnosti ovoga Ministarstva u okviru godišnjega izvješća o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije.

(4) Vlada izvješćuje Hrvatski sabor o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije jednom godišnje.

SEDMI DIO
NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA

Članak 43.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.

OSMI DIO
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 44.

(1) Uredbu iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Odluku iz članka 23. stavka 11. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Odluku iz članka 26. stavka 7. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od 30 dana od dana davanja prethodnoga mišljenja Ministarstva.

(4) Pravilnike iz članka 15. stavka 7., članka 34. stavka 10., članka 38. stavka 6. i članka 39. stavka 4. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Odluku iz članka 14. stavka 5. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Naputak iz članka 12. stavka 6. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 45.

Regionalni koordinatori koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnosti registrirane u skladu s člankom 25. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 147/14., 123/17. i 118/18.) uskladit će poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 34. stavka 10. ovoga Zakona.

Članak 46.

(1) Do stupanja na snagu uredbe iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o indeksu razvijenosti (»Narodne novine«, br. 131/17.).

(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 15. stavka 7. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o sadržaju i postupku izrade i sklapanja razvojnog sporazuma (»Narodne novine«, br. 45/18. i 120/20.).

(3) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 34. stavka 10. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o provedbi postupka akreditacije regionalnih koordinatora (»Narodne novine«, br. 24/18. i 13/19.).

(4) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 38. stavka 6. ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (»Narodne novine«, br. 103/15.).

(5) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 39. stavka 4. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o upisniku regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija (»Narodne novine«, br. 24/18. i 13/19.).

(6) Do stupanja na snagu odluke iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona ostaje na snazi Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (»Narodne novine«, br. 3/24.).

(7) Smjernice za uspostavu urbanih područja i izradu strategija razvoja urbanih područja za financijsko razdoblje 2021. – 2027. donesene na temelju Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 147/14., 123/17. i 118/18.) primjenjuju se do završetka navedenoga financijskog razdoblja 2021. – 2027.

Članak 47.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 22. Zakona o potpomognutim područjima (»Narodne novine«, br. 118/18.).

Članak 48.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 147/14., 123/17. i 118/18.).

Članak 49.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-02/25-01/133
Zagreb, 21. travnja 2026.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.