Povezani zakoni

Zakon o izvršavanju kazne zatvora

NN 14/21

na snazi od 20.02.2021.

Baza je ažurirana 29.07.2021. 

zaključno sa NN 85/21

Dio prvi   OPĆE ODREDBE

Glava I.   UVODNE ODREDBE

OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje kazne zatvora.

(2) Poslovi izvršavanja kazne zatvora od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama i zatvorima.

(4) Kaznu zatvora prema odredbama ovoga Zakona izdržavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku te punoljetne osobe kojima je izrečena novčana kazna u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku zamijenjena kaznom zatvora.

(5) Kazna dugotrajnog zatvora izvršava se na način istovjetan izvršavanju kazne zatvora, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

ZNAČENJE POJMOVA U OVOM ZAKONU

Članak 2.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1) osoba lišena slobode je osoba kojoj je u kaznenom postupku određen istražni zatvor, osoba kojoj je u prekršajnom postupku određeno prekršajno zadržavanje, osoba kojoj je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku ili je izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora

2) istražni zatvorenik je osoba kojoj je odlukom suda određen istražni zatvor i nalazi se na izvršavanju istražnog zatvora

3) osuđenik je osoba kojoj je pravomoćno izrečena kazna zatvora, a ne nalazi se na izdržavanju kazne u kaznionici odnosno zatvoru ili joj je odobren prekid izdržavanja kazne ili je uvjetno otpuštena

4) zatvorenik je osoba kojoj je izrečena kazna zatvora zbog kaznenog djela i nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u kaznionici odnosno zatvoru

5) kažnjenik na prekršajnom zadržavanju je osoba kojoj je odlukom suda određeno prekršajno zadržavanje i nalazi se na izvršavanju prekršajnog zadržavanja u zatvoru

6) kažnjenik je osoba kojoj je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora ili je novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora

7) članovi obitelji zatvorenika i osuđenika jesu: bračni ili izvanbračni drug zatvorenika i osuđenika, životni ili neformalni životni partner zatvorenika i osuđenika, srodnik u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi do zaključno trećeg stupnja, tazbinski srodnik do zaključno drugog stupnja te skrbnik.

(2) Pojmovi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

SVRHA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

Članak 3.

Glavna svrha izvršavanja kazne zatvora jest, uz čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva osobe koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, njegovo osposobljavanje za život na slobodi u skladu sa zakonom i društvenim pravilima, čime se pridonosi zaštiti društvene zajednice.

TEMELJNA PRAVA I NJIHOVA OGRANIČAVANJA

Članak 4.

(1) Zatvorenik uživa zaštitu temeljnih prava utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.

(2) Zatvorenika se tijekom izvršavanja kazne zatvora može ograničiti u temeljnim pravima samo u granicama nužnim za ostvarenje svrhe izvršavanja kazne i u postupku propisanom ovim Zakonom.

(3) Zatvorenika se u pravima propisanim ovim Zakonom smije ograničiti samo iznimno i, ako je to prijeko potrebno, radi zaštite reda i sigurnosti kaznionice odnosno zatvora i samih zatvorenika.

(4) Ograničenja temeljnih prava zatvorenika iz ovoga Zakona moraju biti razmjerna razlozima radi kojih se primjenjuju.

ZAŠTITA OSOBNOSTI I TAJNOSTI OSOBNIH PODATAKA

Članak 5.

(1) Zatvoreniku je zajamčena zaštita osobnosti i tajnost osobnih podataka, sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.

(2) Podaci o zatvorenicima koji se obrađuju tijekom izvršavanja kazne zatvora predstavljaju službenu i profesionalnu tajnu te će se njihovo prikupljanje, obrada, korištenje i pohrana obavljati sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.

ZAPOČINJANJE IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

Članak 6.

(1) Izvršavanje kazne zatvora započinje nakon što odluka o kazni postane pravomoćna i izvršna.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izvršavanje kazne zatvora može započeti i prije pravomoćnosti presude ako zatvorenik kojemu je određen istražni zatvor to zatraži pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(3) Izvršavanje kazne zatvora može se odgoditi u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

OBVEZE SUDOVA I DRUGIH TIJELA

Članak 7.

(1) Prvostupanjski sud dostavit će odluku iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona nadležnom tijelu na izvršavanje bez odgode, a najduže u roku od tri radna dana od pravomoćnosti i izvršnosti odluke odnosno u roku od tri radna dana od dana primitka pravomoćne i izvršne odluke.

(2) Druga tijela poduzimaju potrebne mjere ili radnje da se izvršavanje kazne zatvora provede bez odgode i u skladu s ovim Zakonom.

(3) Državna tijela, ustanove i druge pravne osobe u čijoj su nadležnosti primjena mjera i postupaka značajnijih za izvršavanje kazne zatvora surađuju s tijelima nadležnim za izvršavanje kazne zatvora.

PRAVO ŽRTVE NA OBAVIJEST

Članak 8.

(1) Kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu će o zaprimanju zatvorenika na izdržavanje kazne zatvora obavijestiti ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, radi obavještavanja žrtve kaznenog djela i prekršaja odnosno njezine obitelji, a po potrebi i druga državna tijela, ako kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu raspolaže podatkom o žrtvi.

(2) Ustrojstvena jedinica za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa po zaprimljenoj obavijesti iz stavka 1. ovoga članka će kaznionici, zatvoru odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu dostaviti podatke o zahtjevu žrtve kaznenog djela i prekršaja odnosno njezine obitelji da bude obaviještena o svakom samostalnom izlasku ili bijegu zatvorenika.

(3) Kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu će po zaprimljenoj obavijesti iz stavka 2. ovoga članka o zahtjevu žrtve kaznenog djela i prekršaja odnosno njezine obitelji, prije svakog samostalnog izlaska ili bijega zatvorenika, o tome obavijestiti ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, radi obavještavanja žrtve odnosno njezine obitelji, a po potrebi i druga državna tijela.

(4) O bijegu zatvorenika na neradni dan kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu obavijestit će ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa prvi sljedeći radni dan.

(5) Žrtva može istaknuti svoje traženje iz stavka 2. ovoga članka tijekom kaznenog ili prekršajnog postupka, a nakon pravomoćnog okončanja postupka svoje traženje može uputiti ustrojstvenoj jedinici za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(6) Pravo žrtve iz stavka 2. ovoga članka ne mora biti ostvareno ako postoji ugroza za sigurnost zatvorenika.

(7) Postupak obavještavanja žrtve iz ovoga članka propisat će se pravilnikom o podršci žrtvama kaznenog djela i prekršaja, koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

NADLEŽNOST ZA IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA

Članak 9.

(1) Poslovi izvršavanja kazne zatvora u nadležnosti su suca izvršenja i ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa koje te poslove obavlja putem unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za zatvorski sustav (u daljnjem tekstu: upravna organizacija za zatvorski sustav) u čijem sastavu jesu Središnji ured upravne organizacije za zatvorski sustav (u daljnjem tekstu: Središnji ured) i kaznionice odnosno zatvori.

(2) U provođenju poslova izvršavanja kazne zatvora upravna organizacija za zatvorski sustav surađuje s drugim državnim tijelima, znanstvenim i drugim ustanovama i institucijama, strukovnim udrugama i drugim pravnim osobama radi poboljšavanja uvjeta izvršavanja kazne zatvora te pomoći zatvorenika nakon otpusta.

(3) O radu zatvorskog sustava Vlada Republike Hrvatske izvješćuje Hrvatski sabor jedanput godišnje.

TROŠKOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

Članak 10.

Zatvorenici ne snose troškove izvršavanja kazne zatvora niti plaćaju pristojbe na podneske, službene radnje i odluke u svezi s primjenom ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Glava II.   TEMELJNA NAČELA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

ZABRANA SVAKOG NEZAKONITOG POSTUPKA

Članak 11.

(1) Kazna zatvora izvršava se na način koji zatvoreniku jamči poštovanje ljudskog dostojanstva. Zabranjeni su i kažnjivi postupci, uključujući biomedicinska i druga znanstvena istraživanja kojima se zatvorenika podvrgava bilo kakvom obliku mučenja, zlostavljanja ili ponižavanja te liječničkim ili znanstvenim pokusima.

(2) Zabranjenim postupcima iz stavka 1. ovoga članka posebice se smatraju postupci koji su nerazmjerni održavanju reda i stege u kaznionicama odnosno zatvorima ili su nezakoniti pa mogu dovesti do trpljenja ili neprimjerenog ograničenja temeljnih prava zatvorenika.

(3) Zatvorenik koji je bio žrtva zabranjenih postupaka iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu štete.

ZABRANA DISKRIMINACIJE

Članak 12.

Izvršavanjem kazne zatvora zatvorenike se ne smije dovoditi u nepovoljniji položaj s obzirom na rasu ili etničku pripadnost ili boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolnu orijentaciju.

RAZVRSTAVANJE ZATVORENIKA TIJEKOM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

Članak 13.

(1) Radi provedbe pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora (u daljnjem tekstu: program izvršavanja) i sprječavanja međusobnoga lošeg utjecaja, zatvorenike se razvrstava u kaznionice odnosno zatvore prema kriminološkim i drugim obilježjima i posebnim potrebama programa izvršavanja, kao što su: izrečene sigurnosne mjere, strukovno osposobljavanje i obrazovanje, opće zdravstveno stanje i liječenje, duljina kazne i dr.

(2) Zatvorenici izdržavaju kaznu skupno.

(3) Muške i ženske osobe izdržavaju kaznu zatvora odvojeno.

(4) Mlađi punoljetnici u pravilu izdržavaju kaznu zatvora odvojeno od punoljetnika.

(5) Zatvorenici koji su osuđeni za kaznena djela u zatvorima se odvajaju od osoba koje se nalaze u istražnom zatvoru ili su osuđeni u postupku za prekršaje, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(6) Zatvorenici koji su prvi puta osuđeni u pravilu kaznu zatvora izdržavaju odvojeno od zatvorenika koji su ranije izdržavali kaznu zatvora.

(7) Zatvorenici koji su zaštićeni svjedoci kaznu zatvora izdržavaju sukladno odredbama ovoga Zakona, osim ako posebnim zakonom kojim se uređuju uvjeti i postupci za pružanje zaštite i pomoći ugroženim i njima bliskim osobama koje su izložene ozbiljnijoj opasnosti za život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega zbog njihova iskazivanja u kaznenim postupcima nije drukčije određeno.

(8) Različite kategorije osoba lišenih slobode u kaznionicama odnosno zatvorima iznimno mogu zajedno sudjelovati u dnevnim aktivnostima kojima je svrha resocijalizacija sukladno kućnom redu kaznionice odnosno zatvora.

(9) Različite kategorije osoba lišenih slobode u kaznionicama odnosno zatvorima iznimno mogu biti smještene zajedno i sudjelovati u dnevnim aktivnostima sukladno kućnom redu kaznionice odnosno zatvora, kada je takav smještaj nužan radi zaštite zdravlja i pružanja nužne zdravstvene zašite.

UREĐENJE IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA I OBLIKOVANJE PROGRAMA IZVRŠAVANJA

Članak 14.

(1) Kaznionica odnosno zatvor poduzima sve kako bi život zatvorenika tijekom izvršavanja kazne zatvora bio što sličniji životu na slobodi.

(2) Kaznionica odnosno zatvor potiče i pomaže zatvorenika u otklanjanju štete nanesene kaznenim djelom te u pomoći i pomirenju sa žrtvama kaznenog djela.

(3) Zatvorenika se potiče da radi razvijanja osjećaja osobne odgovornosti dobrovoljno sudjeluje u izradi i provedbi programa izvršavanja.

PRIPREMA ZA OTPUST I POMOĆ NAKON OTPUSTA

Članak 15.

Kaznionica odnosno zatvor tijekom izvršavanja kazne zatvora pravodobno osigurava pripremu zatvorenika za otpuštanje, u suradnji s državnim tijelima, ustanovama, institucijama i drugim pravnim osobama u čijem su djelokrugu poslovi pomoći nakon otpusta.

Glava III.   PRAVA ZATVORENIKA I NJIHOVA ZAŠTITA

PRAVA ZATVORENIKA

Članak 16.

(1) Svaki zatvorenik ima, sukladno odredbama ovoga Zakona, pravo na:

1) smještaj primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima

2) zaštitu osobnosti i osiguravanje tajnosti osobnih podataka

3) redovite obroke hrane i pitke vode u skladu sa zdravstvenim standardima

4) rad

5) obrazovanje

6) stručnu pravnu pomoć u vezi sa zaštitom prava propisanih ovim Zakonom

7) podnošenje pravnih sredstava za zaštitu svojih prava propisanih ovim Zakonom

8) zdravstvenu zaštitu i zaštitu majčinstva

9) dodir s vanjskim svijetom

10) boravak na otvorenom prostoru kaznionice odnosno zatvora najmanje dva sata dnevno

11) dopisivanje i razgovor sa svojim odvjetnikom

12) vjeroispovijest i razgovor s ovlaštenim vjerskim predstavnikom

13) vjenčanje u kaznionici odnosno zatvoru

14) glasovanje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, zastupnika u Hrvatski sabor i članova u Europski parlament te državnom referendumu

15) druga prava propisana ovim Zakonom.

(2) Zatvorenik strani državljanin ima pravo na dopisivanje i razgovor s diplomatskim i konzularnim predstavnikom svoje zemlje ili države koja štiti njegova prava.

(3) Prilikom prijama na izdržavanje kazne zatvora zatvorenik mora, na njemu razumljiv način, biti upoznat sa svojim pravima, načinom njihove zaštite i obvezama.

PRITUŽBA ZATVORENIKA

Članak 17.

(1) Zatvorenik i članovi obitelji zatvorenika uz njegovu suglasnost imaju pravo podnijeti pritužbu na postupak i odluku državnog službenika i namještenika kaznionice odnosno zatvora.

(2) Pritužba se podnosi usmeno ili pisanim putem upravitelju kaznionice odnosno zatvora (u daljnjem tekstu: upravitelj), Središnjem uredu i sucu izvršenja. Pisana pritužba Središnjem uredu ili sucu izvršenja upućuje se u omotnici koju državni službenik kaznionice odnosno zatvora ne smije otvoriti.

(3) Zatvoreniku se mora omogućiti da usmenu pritužbu iznese bez nazočnosti osoba na koje se pritužba odnosi.

(4) Zatvoreniku se može omogućiti da pritužbu podnese i elektroničkim putem, sukladno članku 133. ovoga Zakona.

(5) Na podnesenu pritužbu upravitelj će odgovoriti u roku od 15 dana od zaprimanja pritužbe, a Središnji ured u roku od 30 dana od zaprimanja pritužbe. Na pisanu pritužbu odgovorit će se pisanim putem.

(6) Ako zatvorenik podnese pisanu pritužbu sucu izvršenja, sudac izvršenja na pritužbu će odgovoriti pisanim putem u roku od 30 dana od dana zaprimanja pritužbe.

PRAVNA ZAŠTITA U STEGOVNOM POSTUPKU

Članak 18.

(1) U stegovnom postupku zatvorenik ima pravo biti upoznat s prijedlogom za pokretanje stegovnog postupka, na način da se prijedlog za pokretanje stegovnog postupka uruči zatvoreniku, te ima pravo na pravično odlučivanje o njegovoj krivnji.

(2) U stegovnom postupku zbog težih stegovnih prijestupa zatvorenik ima pravo na pomoć branitelja po vlastitom izboru i na svoj trošak, s čime mora biti upoznat.

(3) Zatvorenik može izabrati branitelja iz reda odvjetnika, kojeg može zamijeniti odvjetnički vježbenik.

SUDSKA ZAŠTITA PROTIV POSTUPKA I ODLUKE KAZNIONICE ODNOSNO ZATVORA

Članak 19.

(1) Zatvorenik i članovi obitelji zatvorenika uz njegovu suglasnost mogu podnijeti zahtjev za sudsku zaštitu sucu izvršenja protiv postupka ili odluke kojom se zatvorenika nezakonito prikraćuje ili ograničava u pravima iz ovoga Zakona.

(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sudac izvršenja koji je nadležan za kaznionicu odnosno zatvor. Sudac je dužan započeti provjeru navoda zahtjeva za sudsku zaštitu najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(3) Sudac izvršenja će rješenjem odbiti zahtjev za sudsku zaštitu ako utvrdi da nije osnovan. Ako zahtjev utvrdi osnovanim, sudac izvršenja će rješenjem narediti otklanjanje nezakonitog prikraćivanja ili ograničavanja zatvorenika u pravu. Ako otklanjanje nezakonitosti nije moguće, sudac izvršenja rješenjem će nezakonitost utvrditi i zabraniti njezino ponavljanje te će rješenje po pravomoćnosti dostaviti i Središnjem uredu.

(4) Protiv odluke suca izvršenja iz stavka 3. ovoga članka žalbu mogu podnijeti zatvorenik i kaznionica odnosno zatvor nadležnom sudskom vijeću.

NADZOR NAD POŠTOVANJEM LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

Članak 20.

Nadzor nad poštovanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda zatvorenika provode pučki pravobranitelj i posebni pravobranitelji sukladno posebnim propisima te međunarodna tijela na temelju međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka.

 

Dio drugi   NADLEŽNOST U IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA

Glava IV.   NADLEŽNOST UPRAVNE ORGANIZACIJE ZA ZATVORSKI SUSTAV

KAZNIONICE I ZATVORI

Članak 21.

(1) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama odnosno zatvorima koje su posebne unutarnje ustrojstvene jedinice upravne organizacije za zatvorski sustav, ustrojene izvan njezina sjedišta.

(2) Upravnom organizacijom za zatvorski sustav upravlja ravnatelj nadležan za zatvorski sustav koji je ujedno i čelnik Središnjeg ureda.

(3) Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kaz­ne zatvora kaznionice odnosno zatvori mogu se razvrstati u skupine.

(4) Kaznionice odnosno zatvore Vlada Republike Hrvatske može uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo, na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa, pripojiti, odnosno povezati u jedinstvenu organizacijsku i upravnu cjelinu radi postizanja veće djelotvornosti, ekonomičnosti i svrhovitosti rada u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti.

(5) U slučajevima izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija većih razmjera ministar nadležan za poslove pravosuđa ovlašten je poduzimati i one mjere i aktivnosti koje nisu utvrđene ovim Zakonom, uključujući mjere organizacije, promjene mjesta i načina izvršavanja kazne zatvora, mjere mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada u pojedinim kaznionicama odnosno zatvorima dok te okolnosti traju.

(6) Centar za dijagnostiku u Zagrebu je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica upravne organizacije za zatvorski sustav u kojoj se izvršava kazna zatvora, ustrojena izvan njezina sjedišta, radi obavljanja stručnih poslova medicinske, socijalne, psihološke, socijalno-pedagoške i kriminološke obrade zatvorenika u svrhu procjene kriminogenih rizika i tretmanskih potreba, njihove klasifikacije, predlaganja orijentacijskog programa izvršavanja te predlaganja kaznionice odnosno zatvora u kojoj će zatvorenik nastaviti izvršavati kaznu zatvora. Za potrebe obrade zatvorenika mogu se zatražiti dostupni podaci od nadležnog centra za socijalnu skrb, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a prema potrebi i ostalih nadležnih tijela.

(7) Centar za izobrazbu je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica upravne organizacije za zatvorski sustav, ustrojena izvan njezina sjedišta, radi obavljanja stalne stručne izobrazbe državnih službenika i namještenika upravne organizacije za zatvorski sustav, a ostalih osoba u slučaju potrebe.

(8) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kaznionice odnosno zatvore na odgovarajući način primjenjuju se na Centar za dijagnostiku u Zagrebu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(9) Na druga pitanja koja se odnose na ustrojstvo kaznionica, zatvora odnosno centara, a koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju se opći propisi o ustrojstvu tijela državne uprave.

(10) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ustrojstvo kaznionica odnosno zatvora na odgovarajući način primjenjuju se na ustrojstvo odgojnih zavoda u kojima se sukladno posebnom propisu izvršava odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod.

KAZNIONICE

Članak 22.

(1) Kaznionice se ustrojavaju za izvršavanje kazne zatvora izrečene:

1) osuđenim punoljetnim muškarcima

2) osuđenim punoljetnim ženama

3) osuđenim mlađim punoljetnim muškarcima

4) osuđenim mlađim punoljetnim ženama.

(2) Zatvorenici koji su ranije izdržavali kaznu zatvora, u pravilu, kaznu zatvora izdržavaju u posebnoj kaznionici ili na posebnom odjelu kaznionice odnosno zatvora za smještaj zatvorenika.

(3) Kazna maloljetničkog zatvora izvršava se u posebnima odijelima kaznionice za smještaj maloljetnika.

(4) Zatvorenici kojima je uz kaznu zatvora izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti i zatvorenici ovisnici koji su u postupku liječenja od ovisnosti uključeni za vrijeme izdržavanja kazne, kaznu zatvora mogu izdržavati na posebnom socijalno-terapijskom odjelu kaznionice za smještaj zatvorenika.

(5) Kaznionice osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo, na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(6) Kaznionica može imati odjele za smještaj osoba lišenih slobode u svom sjedištu ili izvan sjedišta koji nemaju status ustrojstvenih jedinica. Odjele za smještaj osoba lišenih slobode osniva i ukida ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odlukom ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav u kaznionici u kojoj postoje organizacijske i sigurnosne mogućnosti odvajanja istražnih zatvorenika od zatvorenika može se osnovati poseban odjel za izvršavanje istražnog zatvora.

(8) Radi sigurnosnih ili organizacijskih razloga istražnog zatvorenika može se privremeno premjestiti u poseban odjel za izvršavanje istražnog zatvora iz stavka 7. ovoga članka, sukladno odredbama pravilnika kojim se pobliže uređuje izvršavanje istražnog zatvora.

ZATVORSKA BOLNICA U ZAGREBU

Članak 23.

(1) Zatvorska bolnica u Zagrebu je kaznionica sa statusom zdravstvene ustanove koja može obavljati djelatnosti specijalističko-
-konzilijarne zdravstvene zaštite, ljekarničku djelatnost, higijensko-
-epidemiološku djelatnost u suradnji s nadležnim higijensko-epidemiološkim službama sustava javnog zdravstva, djelatnost bolničkog liječenja i zdravstvene njege osoba lišenih slobode u kaznionicama odnosno zatvorima i izvršavanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja izrečene uz kaznu zatvora.

(2) Zatvorska bolnica u Zagrebu i odjeli zdravstvene zaštite kaznionica odnosno zatvora kao pružatelji zdravstvene zaštite upisuju se u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

(3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na kaznionicu na odgovarajući način primjenjuju se na Zatvorsku bolnicu u Zagrebu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(4) Normative i standarde u pogledu prostora, medicinsko-tehničke opreme i službenika zdravstvenih struka Zatvorske bolnice u Zagrebu pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje zdravstvena zaštita.

ZATVORI

Članak 24.

(1) Zatvori se ustrojavaju za izvršavanje istražnog zatvora, zadržavanja određenog u prekršajnom postupku, kazne zatvora ili novčane kazne koja je zamijenjena kaznom zatvora izrečenih u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku za:

1) punoljetne muškarce

2) punoljetne žene

3) mlađe punoljetne muškarce

4) mlađe punoljetne žene.

(2) Zatvore osniva i ukida Vlada Republike Hrvatske uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo na prijedlog ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Zatvor se osniva za područje jednog ili više županijskih sudova.

(3) Zatvor može imati odjele za smještaj osoba lišenih slobode u svom sjedištu ili izvan sjedišta koji nemaju status ustrojstvenih jedinica. U odjelu za smještaj osoba lišenih slobode može se izvršavati kazna zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci. Odjele za smještaj osoba lišenih slobode osniva i ukida ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.

IZVRŠAVANJE SIGURNOSNIH MJERA

Članak 25.

U kaznionicama odnosno zatvorima izvršavaju se sigurnosne mjere izrečene uz kaznu zatvora koje se izvršavaju sukladno uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije te drugim posebnim propisima.

VRSTE KAZNIONICA ODNOSNO ZATVORA

Članak 26.

(1) Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika kaznionice jesu zatvorene, poluotvorene ili otvorene.

(2) Prema stupnju sigurnosti i ograničenju slobode kretanja zatvorenika zatvori su zatvorenog tipa.

(3) Kaznionice odnosno zatvori, bez obzira na stupanj sigurnosti i ograničenje slobode kretanja zatvorenika, u svom sastavu mogu imati zatvorene, poluotvorene i otvorene odjele za smještaj osoba lišenih slobode.

UNUTARNJI USTROJ KAZNIONICA ODNOSNO ZATVORA

Članak 27.

(1) Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kazne zatvora u kaznionici odnosno zatvoru mogu se ustrojiti unutarnje ustrojstvene jedinice.

(2) Unutarnje ustrojstvene jedinice kaznionice odnosno zatvora ustrojavaju se radi obavljanja poslova osiguranja, tretmana, općih i pravnih poslova, poslova zdravstvene zaštite, poslova rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika, financijsko-knjigovodstvenih poslova te drugih poslova sukladno potrebama službe.

(3) Poslovi osiguranja jesu: dežurstvo, vanjsko osiguranje, unutarnje osiguranje, pretraga, sprovođenje zatvorenika te nadzor nad zatvorenicima uz sudjelovanje u provedbi programa izvršavanja. Poslovi unutarnjeg osiguranja obuhvaćaju nadzor postupka podjele medicinske terapije te iznimno i sudjelovanje u podjeli prethodno pripremljene medicinske terapije zatvorenicima kada istu nije moguće organizirati na drukčiji način.

(4) Poslovi tretmana dijele se na opće i stručne. Opći poslovi tretmana jesu: sudjelovanje u provođenju posebnih programa tretmana, organizacija i provođenje općih programa tretmana i drugih aktivnosti koje podržavaju proces rehabilitacije i socijalne reintegracije zatvorenika, nadzor nad sadržajem dopisivanja zatvorenika te vođenje propisanih evidencija zatvorenika. Stručni poslovi tretmana jesu: procjena kriminogenih rizika i tretmanskih potreba zatvorenika, izrada, provođenje, preispitivanje i procjena uspješnosti provođenja programa izvršavanja, provođenje psihosocijalnih i socijalno-pedagoških intervencija i posebnih programa, provođenje sigurnosnih mjera iz svog djelokruga, izrada stručnih mišljenja u vezi s izvršavanjem kazne zatvora. Za obavljanje stručnih poslova tretmana predvidjet će se dovoljan broj stručnjaka socijalnih pedagoga, psihologa i socijalnih radnika.

(5) Opći i pravni poslovi jesu: osiguravanje zaštite zajamčenih prava zatvorenika, pružanje stručne pravne pomoći zatvorenicima u vezi sa zaštitom njihovih prava propisanih ovim Zakonom, vođenje stegovnih postupaka protiv zatvorenika, upravljanje i razvoj ljudskih potencijala, priprema nacrta propisa i odluka za potrebe državnih službenika i namještenika, poslovi informatike te ostali poslovi koji omogućuju upravljanje i rad kaznionice odnosno zatvora.

(6) Poslovi zdravstvene zaštite zatvorenika jesu: obiteljska (opća) medicina, specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, dentalna zdravstvena zaštita, ljekarnička djelatnost, suradnja s liječnicima i ustanovama javnog zdravstva i tijelima za prevenciju i liječenje ovisnosti, davanje nalaza i mišljenja o zdravstvenom stanju zatvorenika, nadziranje sastava i hranidbene vrijednosti hrane koja se poslužuje zatvorenicima i nadziranje održavanja osobne higijene zatvorenika te čistoće prostorija i drugih prostora u kojima borave i kreću se. Poslovi zdravstvene zaštite zatvorenika osiguravaju se unutarnjim ustrojem kaznionice odnosno zatvora.

(7) Poslovi rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika jesu: organizacija, provođenje, ocjenjivanje, nadzor i praćenje rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika.

(8) Financijsko-knjigovodstveni poslovi jesu: poslovi planiranja, poslovi knjigovodstva, poslovi financijskog i materijalnog poslovanja, nabave, poslovi za potrebe prodavaonice za zatvorenike, poslovi u svezi s pologom stvari i novcem zatvorenika, poslovi obračuna i isplate naknada za rad zatvorenika, poslovi procjene i prodaje predmeta nastalih radom zatvorenika, osiguravanje uvjeta smještaja, prehrane i opreme za zatvorenike, poslovi obračuna i isplate materijalnih prava državnih službenika i namještenika te poslovi održavanja infrastrukture objekata.

(9) Standardi i način obavljanja poslova tretmana propisuju se pravilnikom o tretmanu zatvorenika koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

UPRAVITELJ

Članak 28.

(1) Radom kaznionice, zatvora odnosno centra upravlja upravitelj. Upravitelj ima ovlasti čelnika tijela državne uprave, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Upravitelj je državni službenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, četiri godine radnog iskustva s kvalifikacijom u visokom obrazovanju, najmanje četiri godine radnog iskustva u zatvorskom sustavu ili najmanje jednom godinom radnog iskustva na rukovodećem radnom mjestu u zatvorskom sustavu, te ispunjava ostale uvjete prema općim propisima iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.

(3) Upravitelj kaznionice odnosno zatvora može imati jednog ili više pomoćnika koji je državni službenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, četiri godine radnog iskustva s kvalifikacijom u visokom obrazovanju te ispunjava ostale uvjete prema općim propisima iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Pomoćnik upravitelja pomaže u upravljanju radom kaznionice odnosno zatvora te zamjenjuje upravitelja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

(4) Upravitelja koji nema pomoćnika, u slučaju njegove odsutnosti i spriječenosti, zamjenjuje voditelj unutarnje ustrojstvene jedinice kojeg upravitelj odredi pisanom odlukom.

SAVJETODAVNO VIJEĆE UPRAVITELJA

Članak 29.

(1) Rukovodeći državni službenici najviših unutarnjih ustrojstvenih jedinica kaznionica odnosno zatvora, ustrojenih uredbom kojom se uređuje unutarnje ustrojstvo, čine savjetodavno vijeće upravitelja.

(2) U slučaju potrebe upravitelj može odrediti i druge državne službenike kaznionice odnosno zatvora da sudjeluju u radu savjetodavnog vijeća upravitelja.

(3) Savjetodavno vijeće upravitelja najmanje jednom mjesečno razmatra, preispituje i predlaže plan provedbe poslova iz nadležnosti kaznionice odnosno zatvora o čemu se vodi zapisnik.

STRUČNI NADZOR U ZATVORSKOM SUSTAVU

Članak 30.

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, osim ovlasti iz općeg propisa u svezi s obavljanjem nadzora, ovlašteno je poništiti ili ukinuti svaki nepravilan ili nezakonit akt kaznionice, zatvora odnosno centra te odrediti donošenje novog akta ili samo donijeti akt.

(2) Središnji ured prati, unapređuje i nadzire zakonitost rada i postupanja u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima, provodi stručni nadzor nad radom kaznionica, zatvora odnosno centara, prati i proučava primjenu propisa koji se primjenjuju u zatvorskom sustavu, neposredno poduzima ili nadležnim tijelima predlaže mjere za poboljšanje zatvorskog sustava, prikuplja i obrađuje statističke podatke te obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima.

(3) Nadzor nad pružanjem zdravstvene zaštite osobama lišenih slobode u zatvorskom sustavu provodi ministarstvo nadležno za zdravstvo, a nad programima obrazovanja osoba lišenih slobode i njihovom provedbom ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(4) Način provedbe stručnog nadzora propisuje se pravilnikom o stručnom nadzoru u zatvorskom sustavu koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Glava V.   DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI ZATVORSKOG SUSTAVA

PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD

Članak 31.

(1) Kaznionica, zatvor odnosno centar dostavlja prijedlog za Plan prijma u državnu službu, odnosno na rad u kaznionicu, zatvor odnosno centar (u daljnjem tekstu: Plan prijma) Središnjem uredu, u vrijeme kada se priprema nacrt državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu. O dostavljenim prijedlozima odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.

(2) Plan prijma donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za financije, a na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, uzimajući u obzir stvarne potrebe kaznionice, zatvora odnosno centra i raspoloživa financijska sredstva.

(3) Planom prijma utvrđuje se stvarno stanje popunjenosti ustrojenih radnih mjesta kaznionica, zatvora odnosno centara, stvarno potreban broj državnih službenika i namještenika na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se donosi Plan prijma, planira se broj vježbenika i prijam u državnu službu na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla.

(4) Planom prijma utvrđuje se i popunjenost ustrojenih radnih mjesta kaznionica, zatvora odnosno centara pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti sukladno ustavnom zakonu kojim se uređuju prava nacionalnih manjina i zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave.

(5) Plan prijma iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.

(6) Osim donošenja Plana prijma za kalendarsku godinu (kratkoročni plan), može se donositi srednjoročni plan (za razdoblje od dvije godine) i dugoročni plan (za razdoblje od četiri godine).

(7) Plan prijma objavljuje se u »Narodnim novinama«, na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose i mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

 

PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD, PREMJEŠTAJ I PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE, ODNOSNO RADA

Članak 32.

(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, raspoređuje na radno mjesto upravitelja i pomoćnika upravitelja, odlučuje o njihovu premještaju i prestanku državne službe.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa odlučuje o ostalim pravima i obvezama iz državne službe za upravitelja, a o ostalim pravima i obvezama iz državne službe za pomoćnika upravitelja odlučuje upravitelj.

(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav prima u državnu službu i raspoređuje na radno mjesto ostale rukovodeće državne službenike u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima te odlučuje o njihovu premještaju i prestanku državne službe, a o njihovim pravima i obvezama iz državne službe odlučuje upravitelj kaznionice, zatvora odnosno centra.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav prima u državnu službu i odlučuje o prestanku državne službe državnih službenika koji obavljaju poslove osiguranja u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima (u daljnjem tekstu: službenici pravosudne policije). Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav na obrazloženi prijedlog upravitelja kaznionice, zatvora odnosno centra predlaže ministru nadležnom za poslove pravosuđa postavljanje u zvanje i razrješenje statusa ovlaštene službene osobe za službenike pravosudne policije. Službenike pravosudne policije na radna mjesta raspoređuje upravitelj kaznionice, zatvora odnosno centra, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, te donosi odluku o njihovim pravima i obvezama iz državne službe.

(5) Upravitelj prima u državu službu, odnosno na rad ostale državne službenike i namještenike i raspoređuje na radna mjesta, donosi odluku o prestanku državne službe, odnosno rada, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, te odluku o pravima i obvezama iz državne službe, odnosno rada.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav može po potrebi službe ili na molbu državnog službenika odrediti trajni ili privremeni premještaj državnog službenika na radno mjesto u drugu kaznionicu, zatvor odnosno centar.

(7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav može upravitelja, pomoćnika upravitelja i druge rukovodeće državne službenike kaznionica, zatvora odnosno centara premjestiti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova.

(8) Postupak iz stavka 7. ovoga članka provodi se u slučajevima kada je:

– državni službenik kažnjen u postupku zbog teške povrede službene dužnosti te mu je izrečena novčana kazna izvršnim rješenjem nadležnog tijela

– državni službenik odbio izvršenje zakonitog naloga nadređenog

– državni službenik počinio propust u obavljanju službe koji je utvrđen u nadzoru u obavljanju službe iz njegove nadležnosti koji je doveo do štetnih posljedica

– iz neposrednog uvida ili posredno putem praćenja rada u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima moguće utvrditi ugrozu stanja sigurnosti

– iz neposrednog uvida ili posredno putem praćenja rada u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima moguće utvrditi teško narušene međuljudske odnose te u drugim slučajevima kada je svojim ponašanjem državni službenik pridonio otežanom funkcioniranju redovitog rada kaznionice, zatvora odnosno centra.

(9) Na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.

(10) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na državne službenike i namještenike kaznionica, zatvora odnosno centara na odgovarajući način primjenjuju se i na državne službenike i namještenike odgojnih zavoda u kojima se sukladno posebnom propisu izvršava odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod.

POSLOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

Članak 33.

(1) Poslove izvršavanja kazne zatvora obavljaju državni službenici sukladno poslovima i zadaćama radnog mjesta na koje su raspoređeni.

(2) Državni službenici kaznionice, zatvora i Centra za dijagnostiku u Zagrebu mogu obavljati i druge poslove iz članka 27. ovoga Zakona, ako su za njih osposobljeni.

(3) Pojedini stručni poslovi koji se obavljaju u kaznionicama odnosno zatvorima, a iznimno i drugi poslovi koje obavljaju državni službenici i namještenici kaznionica odnosno zatvora, mogu se temeljem ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe, ako je to potrebno radi funkcioniranja kaznionice odnosno zatvora. Na odnos pružatelja usluga kaznionice odnosno zatvora primjenjuju se opći propisi kojima se uređuju obveznopravni odnosi.

(4) Izdaci za pružatelje stručnih usluga iz stavka 3. ovoga članka ne smiju prelaziti 5 % ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranima za kaznionicu odnosno zatvor.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izdaci za pružatelje stručnih poslova zdravstvene zaštite iz članka 27. stavka 6. ovoga Zakona mogu prelaziti 5 % ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranima za kaznionicu odnosno zatvor uz prethodnu suglasnost Središnjeg ureda.

(6) Pružatelji stručnih usluga iz stavka 3. ovoga članka ne mogu postati državni službenici ni namještenici bez provođenja postupka prijma u državnu službu, odnosno na rad.

OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE

Članak 34.

(1) Ovlaštene službene osobe jesu ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, državni službenici Središnjega ureda koji obavljaju stručni nadzor nad radom kaznionica, zatvora odnosno centara te državni službenici kaznionice, zatvora odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu koji rade u posebnim uvjetima rada, odnosno oni državni službenici koji imaju posebne dužnosti ili ovlasti.

(2) Ovlaštene službene osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju službenu iskaznicu, a ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda koje obavljaju poslove nadzora i službenici pravosudne policije kaznionice, zatvora odnosno centra imaju službenu iskaznicu i značku.

(3) Odredbe o službenoj iskaznici i znački ovlaštene službene osobe u zatvorskom sustavu pravilnikom uređuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

OVLASTI I OBVEZE OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE

Članak 35.

(1) Ovlaštena službena osoba ima ovlast i obvezu u okviru svojeg djelokruga rada poduzeti sve zakonite radnje radi izvršavanja kazne zatvora.

(2) Službenik pravosudne policije kaznionice, zatvora odnosno centra u obavljanju službe može primijeniti sredstva prisile i vatreno oružje u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) U slučaju potrebe službe ovlaštena službena osoba podliježe sigurnosnoj provjeri.

(4) Ovlaštena službena osoba dužna se i izvan službe ponašati na način koji ne šteti ugledu službe.

POSEBNA PRAVA OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA

Članak 36.

(1) Ovlaštenim službenim osobama zbog težine i naravi posla i posebnih uvjeta rada: povećana opasnost za život i zdravlje zbog nasilja, izloženosti zaraznim bolestima, smjenski rad, rad na državne blagdane i neradne dane i stalna pripravnost te izloženost stresu, svakih se 12 mjeseci provedenih na takvim poslovima računa kao 16 odnosno 14 mjeseci staža osiguranja te im pripada poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima.

(2) Poslove s posebnim uvjetima rada i pravo na posebne dodatke iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.

(3) Ovlaštena službena osoba kojoj je nadležno zdravstveno povjerenstvo iz članka 37. stavka 10. ovoga Zakona utvrdilo nesposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe rješenjem će se:

1) razriješiti statusa ovlaštene službene osobe

2) utvrditi da zadržava plaću i druga prava koja je ostvarivala kao ovlaštena službena osoba

3) u roku od 30 dana uputiti na ocjenu preostale radne sposobnosti.

(4) Ako je državnom službeniku iz stavka 3. ovoga članka utvrđena preostala radna sposobnost, raspoređuje se na radno mjesto u skladu sa stručnom spremom i strukom, potrebama službe, ako je takav raspored moguć. Prava iz stavka 3. točke 2. ovoga članka državni službenik zadržava do izvršnosti rješenja o rasporedu na radno mjesto.

(5) Ako je utvrđeno da državni službenik nema preostale radne sposobnosti ili raspored državnog službenika prema stavku 4. ovoga članka nije moguć, a državni službenik je do izvršnosti rješenja o utvrđivanju preostale radne sposobnosti stekao uvjete za mirovinu, prestaje mu državna služba s danom stjecanja uvjeta za mirovinu, a državni službenik zadržava prava iz stavka 3. točke 2. ovoga članka do izvršnosti rješenja o prestanku državne službe zbog ostvarivanja prava na mirovinu.

(6) Ako državni službenik ima preostalu radnu sposobnost, ali ga nije moguće rasporediti na radno mjesto u skladu sa stručnom spremom, strukom i potrebama službe, ili ako državni službenik nema preostalu radnu sposobnost, a nije stekao uvjete za mirovinu, prava iz stavka 3. točke 2. ovoga članka državni službenik zadržava do izvršnosti odluke o preostaloj radnoj sposobnosti, s kojim danom mu prestaje državna služba.

(7) Prava ovlaštene službene osobe iz mirovinskog osiguranja utvrđuju se posebnim zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

(8) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima manje od deset godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu pripada otpremnina u iznosu od dvije prosječne mjesečne plaće koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.

(9) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima od deset do 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu pripada otpremnina u iznosu od tri prosječne mjesečne plaće koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.

(10) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu, a ima više od 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u zatvorskom sustavu pripada otpremnina u iznosu od pet prosječnih mjesečnih plaća koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.

(11) Obitelj ovlaštene službene osobe koja izgubi život u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe ima pravo na nadoknadu troškova pokopa, a uzdržavani članovi obitelji i jednokratnu novčanu pomoć u visini 12 zadnjih plaća ovlaštene službene osobe.

(12) Ostvarivanje prava iz stavka 11. ovoga članka isključuje ostvarivanje prava obitelji službenika i namještenika na pomoć od tri proračunske osnovice te podmirivanje troškova pogreba iz kolektivnog ugovora kojim se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima.

(13) Radi iznimnih radnih rezultata, poticanja uspješnosti rada, priznanja za istaknuto djelovanje u zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda i drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti, radi značajnog doprinosa razvoja i učinkovitosti zatvorskog sustava te prilikom prestanka državne službe s pravom na starosnu mirovinu državnim službenicima i namještenicima može se dodijeliti prigodna nagrada i/ili priznanje.

(14) Pravilnik o uvjetima i načinu dodjele nagrade i priznanja u zatvorskom sustavu donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

OBVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA i NAMJEŠTENIKA

Članak 37.

(1) Državni službenici i namještenici upravne organizacije za zatvorski sustav međusobno surađuju i pridonose ostvarenju svrhe izvršavanja kazne zatvora.

(2) Državni službenici i namještenici obvezni su sve podatke o zatvorenicima čuvati kao službenu i profesionalnu tajnu za vrijeme i nakon prestanka službe, odnosno rada.

(3) Državni službenici i namještenici obvezni su svojim ponašanjem pozitivno utjecati na zatvorenike.

(4) Državnog službenika i namještenika može se pretražiti prilikom ulaska, izlaska i za vrijeme obavljanja službe u kaznionici, zatvoru odnosno centru.

(5) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav svojom odlukom može odrediti da državni službenici i namještenici u nekoj kaznionici, zatvoru odnosno centru nose jednoobraznu odjeću.

(6) Državni službenici surađuju s državnim tijelima, ustanovama i pravnim osobama iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora.

(7) Radi potreba službe može se državnog službenika i namještenika u kaznionici, zatvoru odnosno centru obvezati na rad dulji od punog radnog vremena te privremeno uskratiti ili iznimno prekinuti korištenje godišnjeg odmora.

(8) Radi potreba službe ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav može državnog službenika i namještenika kaznionice, zatvora, odnosno centra privremeno premjestiti na rad u drugu kaznionicu, zatvor odnosno centar do tri mjeseca, a uz njegovu suglasnost do 12 mjeseci tijekom kalendarske godine. Privremeni premještaj na rad u drugu kaznionicu, zatvor odnosno centar ne smatra se privremenim premještajem na radno mjesto. Žalba protiv rješenja o privremenom premještaju na rad ne zadržava izvršenje rješenja.

(9) Ovlaštena službena osoba dužna je i kada nije u službi javiti Središnjem uredu i kaznionici, zatvoru odnosno centru saznanje o važnim činjenicama koje mogu utjecati na izvršavanje kazne zatvora.

(10) Sposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe utvrđuje nadležno zdravstveno povjerenstvo osnovano odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Ovlaštenoj službenoj osobi koja odbije postupiti po obavijesti o upućivanju na ocjenu sposobnosti za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe prestaje državna služba u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti o čemu se donosi rješenje o prestanku državne službe.

USAVRŠAVANJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 38.

(1) Za državne službenike i namještenike u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima obvezno je stalno stručno usavršavanje sukladno pravilniku o stručnom usavršavanju u zatvorskom sustavu.

(2) Stručno usavršavanje provodi se u Centru za izobrazbu.

(3) Stručno usavršavanje može se provoditi i u drugim obrazovnim ustanovama i institucijama izvan zatvorskog sustava.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi pravilnik o stručnom usavršavanju u zatvorskom sustavu iz stavka 1. ovoga članka.

DUŠOBRIŽNIŠTVO

Članak 39.

Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može omogućiti dušobrižništvo za vjernike državne službenike i namještenike upravne organizacije za zatvorski sustav, osobito u svezi s pohađanjem tradicionalnih vjerskih hodočašća, o čemu na prijedlog državnog službenika i namještenika i u suradnji s vjerskom zajednicom upisanom u Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.

PSIHOLOŠKA POMOĆ

Članak 40.

(1) Državnim službenicima i namještenicima upravne organizacije za zatvorski sustav koji su u obavljanju poslova ili povodom obavljanja poslova posredno ili neposredno sudjelovali u traumatskom događaju ili drugoj visokostresnoj i kriznoj situaciji, pruža se psihološka pomoć sukladno odluci kojom se uređuje psihosocijalna skrb za upravnu organizaciju za zatvorski sustav.

(2) Mjerila i način postupanja u pružanju psihološke pomoći utvrđuju se odlukom iz stavka 1. ovoga članka koju donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.

SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE

Članak 41.

(1) Službenici pravosudne policije osiguravaju kaznionicu odnosno zatvor, osobe i imovinu, nadziru zatvorenike, sudjeluju u provedbi programa izvršavanja uz održavanje unutarnjeg reda i stege, sprovode zatvorenike te obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i provedbenim propisima.

(2) Na poslovima vanjskog i unutarnjeg osiguranja kaznionice odnosno zatvora službenici pravosudne policije mogu koristiti službene pse i/ili tehnička sredstva.

(3) Sprovođenje osobe lišene slobode obavlja se sukladno sigurnosnoj procjeni, na način kojim će se zaštiti zdravlje, sigurnost i dostojanstvo osobe. Prilikom sprovođenja osoba lišena slobode mora biti što manje izložena javnosti te ne smije biti izložena nepotrebnoj fizičkoj patnji.

(4) U obavljanju poslova osiguranja može se zatražiti pomoć ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

(5) Vanjski i unutarnji prostori i prostorije, osim spavaonica, kupaonica i sanitarnih čvorova kaznionice, zatvora odnosno centra te unutrašnjost specijalnog vozila za prijevoz zatvorenika, mogu biti nadzirani i snimani putem sustava videonadzora ili drugih tehničkih sredstva.

(6) Tehnička sredstava mogu se dodatno koristiti za potrebe zaštite i osiguravanja kaznionice, zatvora odnosno centra.

(7) Ako se snimke iz stavaka 5. i 6. ovoga članka ne koriste u postupcima koji se vode sukladno odredbama zakona i drugih posebnih propisa, uništavaju se u roku od 60 dana od dana njihova nastanka.

(8) Službenici pravosudne policije za vrijeme službe jednako su odjeveni, a u skladu s poslovima i zadaćama svojeg radnog mjesta i naoružani. Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav i ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda nadležne za poslove osiguranja mogu nositi službenu odoru.

(9) Službenici pravosudne policije postavljaju se u posebna zvanja pravosudne policije obilježena odgovarajućim znakovljem.

(10) Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja službenika pravosudne policije.

(11) Pravilnik o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu kojim se propisuje način obavljanja poslova osiguranja, primjena sredstava prisile, službene odore, oprema i službena vozila donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

POSEBNI UVJETI ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU U PRAVOSUDNU POLICIJU

Članak 42.

(1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu državni službenik pravosudne policije koji se prima na poslove osiguranja mora:

1) imati završenu srednju školu

2) imati posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost

3) imati do 35 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema

4) biti dostojan za obavljanje službe.

(2) Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije, prima se u svojstvu vježbenika neovisno o ranije ostvarenom radnom stažu. Za vrijeme vježbeničkog staža, u trajanju od 12 mjeseci, osoba je dužna pohađati i završiti osposobljavanje, položiti ispit za zvanje i položiti državni ispit najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto, u protivnom osobi prestaje državna služba istekom vježbeničkog staža, po sili zakona.

(3) Državni službenik koji se premješta na poslove službenika pravosudne policije dužan je u roku od 12 mjeseci od dana premještaja pohađati i završiti osposobljavanje i položiti ispit za zvanje, u protivnom državnom službeniku istekom navedenog roka prestaje državna služba, po sili zakona.

(4) Službenik pravosudne policije koji je primljen u državnu službu na poslove srednje stručne spreme, a ima završen viši ili visoki stupanj obrazovanja, može se postaviti u najniže zvanje više ili visoke spreme i rasporediti na radno mjesto više složenosti nakon što je u zatvorskom sustavu proveo najmanje tri godine.

(5) Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije mora biti dostojna za obavljanje službe, odnosno ne smije biti pravomoćno osuđena za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili nečasnih pobuda ili biti kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilja.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi pravilnik o posebnoj psihičkoj i tjelesnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika pravosudne policije.

ODGOVORNOST ZA POVREDU SLUŽBENE DUŽNOSTI

Članak 43.

(1) Državni službenik i namještenik zbog povrede službene dužnosti odgovara u skladu s općim propisom iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Prijedlog za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti podnosi upravitelj. Ako upravitelj ne podnese prijedlog, takav prijedlog može podnijeti ministar nadležan za poslove pravosuđa ili ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.

(2) Zbog teške povrede službene dužnosti postupak pokreće, vodi i odluku donosi u prvom stupnju poseban službenički sud za državne službenike sustava izvršavanja kazne zatvora u skladu s općim propisima iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.

(3) Za rad vježbenika u svezi s obavljanjem stručnih poslova za koje se osposobljava odgovara državni službenik kojemu je osposobljavanje vježbenika povjereno odnosno neposredno nadređeni državni službenik.

(4) Upravitelj kaznionice odnosno zatvora dužan je obavijestiti tijelo nadležno za kontrolu privremene nesposobnosti za rad odnosno spriječenosti za rad u slučaju sumnje na zlouporabu. Ako upravitelj ne postupi sukladno navedenom, postupak može pokrenuti ministar nadležan za poslove pravosuđa ili ravnatelj nadležan za zatvorski sustav.

TEŠKE POVREDE SLUŽBENE I RADNE DUŽNOSTI

Članak 44.

Osim teških povreda službene dužnosti utvrđenih općim propisom iz područja kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika, teškom povredom službene dužnosti smatra se i:

1) odnos sa zatvorenikom koji je izvan propisanih zadataka ili koji je suprotan svrsi izvršavanja kazne zatvora

2) nepoduzimanje propisane mjere koje je dovelo do štetne posljedice ili do ozbiljne mogućnosti njezina nastanka

3) onemogućavanje ostvarenja zajamčenih prava zatvorenika

4) neopravdani izostanak iz službe tri dana uzastopce ili četiri dana u trideset dana

5) uništenje, otuđenje ili oštećenje povjerene državne imovine, uključujući službenu odoru, naoružanje i opremu

6) nemaran odnos prema državnoj imovini koji je doveo do štetnih posljedica ili do ozbiljne mogućnosti njihova nastanka

7) neprijavljivanje kaznenih djela u vezi sa službom koja se progone po službenoj dužnosti

8) neprijavljivanje ponašanja koje predstavlja teži stegovni prijestup zatvorenika

9) ponašanje državnih službenika i namještenika koje narušava ugledu državne službe, izvan obavljanja službe, odnosno rada

10) dolazak na posao i obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili dovođenje pod utjecaj alkohola na radnom mjestu ovlaštenih službenih osoba. Smatra se da je ovlaštena službena osoba pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad 0,00 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka

11) dolazak na posao i obavljanje poslova pod utjecajem droga ili dovođenje pod utjecaj droga na radnom mjestu ovlaštenih službenih osoba.

Glava VI.   SREDSTVA ZA RAD

FINANCIRANJE KAZNIONICA, ZATVORA ODNOSNO CENTARA

Članak 45.

(1) Sredstva za rad kaznionica, zatvora odnosno centara osiguravaju se u državnom proračunu.

(2) Sredstva ostvarena radom zatvorenika koriste se kao dopunska sredstva za potrebe programa izvršavanja kazne zatvora.

(3) Sredstva iz stavka 2. ovoga članka prihod su kaznionice odnosno zatvora, vode se na njihovim računima i koriste se za:

– naknade za rad zatvorenika

– nabavljanje sirovina i materijala potrebnih za rad zatvorenika

– za ostala tekuća i investicijska ulaganja

– za druge namjene utvrđene pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda u zatvorskom sustavu iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može odlučiti da se sredstva iz stavka 2. ovoga članka rasporede drugoj kaznionici, zatvoru odnosno centru.

(5) Visina sredstava za tekuće i kapitalne izdatke, kao i korištenje dopunskih sredstava utvrđuju se na temelju proračuna prihoda i izdataka te programa rada kaznionice, zatvora odnosno centra.

(6) O načinu korištenja sredstava iz stavka 2. ovoga članka odlučuje upravitelj kaznionice odnosno zatvora, uz prethodnu suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav u skladu s posebnim pravilnikom kojim se uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona i pravilnikom o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda u zatvorskom sustavu koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove financija.

SREDSTVA ZA TEKUĆE I KAPITALNE IZDATKE

Članak 46.

(1) Tekući izdaci jesu:

1) izdaci za državne službenike i namještenike (zaposlene)

2) materijalni izdaci

3) financijski i ostali vanjski izdaci

4) izdaci za posebne namjene.

(2) Kapitalni izdaci jesu:

1) izdaci za izgradnju i adaptaciju objekata i pratećih sadržaja u kaznionicama, zatvorima odnosno centrima

2) izdaci za nabavu opreme.

SREDSTVA ZA POSEBNE NAMJENE

Članak 47.

Sredstva za posebne namjene sastoje se od:

1) sredstva za pokriće izdataka za zatvorenike koja se koriste za:

– prehranu, odjeću, obuću i smještaj

– zdravstvenu zaštitu

– održavanje čistoće i osobne higijene

– naknadu za rad, obrazovanje i nezaposlenost, novčanu pomoć i nagradu

– izdatke upućivanja, sprovođenja, premještaja i otpuštanja

– tjelovježbu i slobodne aktivnosti

– obrazovanje

– opremu

– osiguranje od odgovornosti od nesreće tijekom rada

2) sredstva za pokriće posebnih izdataka državnih službenika i namještenika kaznionice, zatvora odnosno centra koja se koriste za:

– službene odore, opremu, naoružanje i zdravstvene preglede u vezi sa službom

– troškove usavršavanja

– troškove prijma u službu, odnosno na rad i sredstva za izdatke privremenog upućivanja na rad u drugu kaznionicu, zatvor odnosno centar

– naknadu državnim službenicima i namještenicima ili trećim osobama u slučaju tjelesne ozljede nastale napadom zatvorenika u kaznionici odnosno zatvoru ili tijekom sprovođenja

– pokriće izdataka stručnih usluga u vezi s poslovima izvršavanja kazne zatvora.

Glava VII.   SUDAC IZVRŠENJA

USTANOVLJENJE SUCA IZVRŠENJA

Članak 48.

(1) Sudac izvršenja ustanovljuje se u županijskom sudu za područje njegove mjesne nadležnosti.

(2) U županijskom sudu na čijem se području nalazi kaznionica odnosno zatvor čiji opseg poslova to zahtijeva ustanovljuje se centar za izvršavanje kazne zatvora.

(3) Centar za izvršavanje kazne zatvora čine dva ili više sudaca izvršenja i potrebno stručno i pomoćno osoblje, na čelu sa sucem izvršenja kojega odredi predsjednik suda.

(4) Vrhovni sud Republike Hrvatske najmanje jednom godišnje saziva sastanak sudaca izvršenja radi ujednačavanja provedbe ovoga Zakona.

STVARNA NADLEŽNOST I DJELOKRUG SUCA IZVRŠENJA

Članak 49.

(1) Sudac izvršenja štiti prava zatvorenika, nadzire zakonitost u postupku izvršavanja kazne zatvora te osigurava ravnopravnost i jednakost zatvorenika pred zakonom.

(2) Sudac izvršenja poduzima radnje i odlučuje o:

1) upućivanju na izdržavanje kazne zatvora

2) sudskoj zaštiti prava odlučivanjem o zahtjevu za sudskom zaštitom iz članka 19. ovoga Zakona te o žalbi protiv odluke upravitelja u slučajevima predviđenim ovim Zakonom

3) odobravanju i opozivu prekida izdržavanja kazne zatvora

4) odobravanju uvjetnog otpusta i opozivu odluke o uvjetnom otpustu prije otpuštanja na uvjetni otpust

5) sazivanju i rukovodi sjednicom vijeća za uvjetne otpuste, čiji je predsjednik

6) opozivu uvjetnog otpusta

7) obustavi izvršavanja kazne zatvora zbog zastare, smrti osuđenika ili zatvorenika odnosno izdržane kazne zatvora boravkom u pritvoru ili istražnom zatvoru, ako odgovarajuću odluku nije donio nadležni sud

8) uračunavanju vremena oduzimanja slobode u kaznu zatvora ako je ono uslijedilo nakon pravomoćnosti presude kojom se ta kazna ima izvršiti

9) ostalim slučajevima propisanim zakonom.

(3) Drugostupanjskom odlukom sudac izvršenja može ukinuti, preinačiti ili potvrditi odluku upravitelja.

MJESNA NADLEŽNOST SUCA IZVRŠENJA

Članak 50.

(1) Osuđenika na izdržavanje kazne zatvora upućuje sudac izvršenja na čijem području osuđenik ima prebivalište odnosno boravište, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Odluke iz članka 49. stavka 2. točaka 6. do 9. ovoga Zakona donosi sudac izvršenja iz stavka 1. ovoga članka, a odluke iz članka 49. stavka 2. točaka 2. do 5. donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu izdržavanja kazne zatvora. Odluke iz članka 49. stavka 2. točaka 7. i 8. ovoga Zakona može donijeti i sudac izvršenja nadležan prema mjestu izdržavanja kazne zatvora.

(3) U slučaju promjene mjesta izdržavanja kazne zatvora sudac izvršenja ustupit će spis drugom nadležnom sucu izvršenja odnosno sucu izvršenja nadležnom za nadzor uvjetno otpuštenog.

POSTUPAK PRED SUCEM IZVRŠENJA

Članak 51.

(1) Postupak pred sucem izvršenja u prvom stupnju pokreće se na prijedlog stranke, ovlaštenih predlagatelja po ovom Zakonu ili po službenoj dužnosti, a u drugom stupnju povodom žalbe.

(2) Sudac izvršenja postupa na način kojim se, prema temeljnim načelima, jamči djelotvorna zaštita zatvorenikovih prava i interesa. Postupak pred sucem izvršenja i vijećem koje odlučuje o uvjetnom otpustu provodi se sukladno odredbama zakona kojim se uređuje kazneni postupak, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Tijekom postupka sudac izvršenja omogućava strankama da se očituju o činjenicama i navodima suprotne stranke te da predlože utvrđivanje novih činjenica i pribavljanje novih dokaza.

(3) Stranke u postupku jesu osuđenik odnosno zatvorenik, kaznionica odnosno zatvor te državni odvjetnik kad je to propisano ovim Zakonom.

(4) Tijekom postupka pred sucem izvršenja osuđenik odnosno zatvorenik ima pravo na stručnu pravnu pomoć opunomoćenika po svojem izboru iz reda odvjetnika kojeg može zamijeniti odvjetnički vježbenik. Ako zatvorenik u roku od 24 sata ne osigura nazočnost opunomoćenika, postupak će se voditi bez njega.

(5) Sudac izvršenja u postupku može pregledati sve službene dokumente koji se odnose na zatvorenika, posjetiti prostorije kaznionice odnosno zatvora, te činjenice utvrđivati i na drugi način.

(6) Sudac izvršenja može održati ročište u odgovarajućim prostorijama kaznionice odnosno zatvora, osim kada samostalno ili u vijeću odlučuje o uvjetnom otpustu.

POSTUPAK PO ŽALBI PROTIV ODLUKE UPRAVITELJA

Članak 52.

(1) Zatvorenik, kada je ovim Zakonom dopuštena posebna žalba protiv odluke upravitelja, žalbu može podnijeti sucu izvršenja u roku od osam dana od dana dostave odluke, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Žalba protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka ne zadržava izvršenje odluke ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. U tom slučaju upravitelj će odluku odmah priopćiti zatvoreniku, koji žalbu protiv odluke može podnijeti i izjavom danom na zapisnik. Sudac izvršenja će o žalbi odlučiti najkasnije u roku od tri radna dana od dana primitka žalbe.

(3) Zatvorenik se može odreći prava na žalbu protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka.

ŽALBA NA ODLUKU SUCA IZVRŠENJA

Članak 53.

(1) Protiv rješenja suca izvršenja u prvom stupnju žalbu mogu podnijeti stranke iz članka 51. stavka 3. ovoga Zakona, opunomoćenik osuđenika odnosno zatvorenika i član obitelji osuđenika odnosno zatvorenika uz suglasnost osuđenika odnosno zatvorenika, kada su pokrenuli postupak u kojem je donesena odluka koja se pobija žalbom, u roku od tri dana od dana dostave rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Žalba se podnosi sucu izvršenja, koji je bez odgode dostavlja sudskom vijeću županijskog suda. Sudsko vijeće o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana primitka žalbe.

UPUĆIVANJE U PRAVA ZATVORENIKA

Članak 54.

Najmanje jednom godišnje nadležni sudac izvršenja obilazi zatvorenike, razgovara s njima te ih upućuje u prava iz ovoga Zakona i načine ostvarivanja tih prava.

 

Dio treći   TIJEK IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

Glava VIII.   MJERILA ZA UPUĆIVANJE I UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA

SUDAC IZVRŠENJA NADLEŽAN ZA UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA

Članak 55.

(1) Prvostupanjski sud koji je sudio u predmetu u kojem je pravomoćno izrečena bezuvjetna kazna zatvora dostavit će bez odgode, a najduže u roku od tri radna dana od izvršnosti presude, prijepise: presude, nalaza vještaka, izvadak iz kaznene evidencije, podatke o žrtvi, a prema potrebi i druge podatke sucu izvršenja nadležnom za upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne.

(2) Nakon primitka prijepisa presude iz stavka 1. ovoga članka sudac izvršenja će u roku od osam radnih dana donijeti rješenje o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora (u daljnjem tekstu: rješenje o upućivanju).

(3) Ako se osuđenik nalazi u istražnom zatvoru, rješenje o upućivanju donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu izvršavanja istražnog zatvora.

(4) Ako je mjesto prebivališta ili boravišta osuđenika nepoznato, ili mu je prebivalište ili boravište u inozemstvu, ili je suđen u odsutnosti, rješenje o upućivanju donosi sudac izvršenja nadležan prema mjestu donošenja prvostupanjske presude.

MJERILA ZA UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA

Članak 56.

(1) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci ili kojemu neizdržani dio kazne ne prelazi šest mjeseci upućuje se u najbliži zatvor prema mjestu prebivališta odnosno boravišta, a ako osuđenik nema prebivalište odnosno boravište na području Republike Hrvatske, upućuje se u najbliži zatvor prema sjedištu suca izvršenja nadležnog za upućivanje.

(2) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci ili kojemu neizdržani dio kazne prelazi šest mjeseci upućuje se u Centar za dijagnostiku u Zagrebu radi obavljanja stručnih poslova te predlaganja programa izvršavanja i kaznionice odnosno zatvora u kojem će se kazna nastaviti izvršavati, sukladno članku 21. stavku 6. ovoga Zakona.

(3) Odluku o upućivanju na daljnje izvršavanje kazne zatvora o kaznionici odnosno zatvoru u kojoj će zatvorenik nastaviti izvršavati kaznu zatvora donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, na prijedlog Centra za dijagnostiku u Zagrebu i na temelju mišljenja Povjerenstva za upućivanje i razvrstavanje zatvorenika Središnjeg ureda, u skladu s odredbama Okvirnih mjerila za upućivanje i razvrstavanje zatvorenika na izvršavanje kazne zatvora koje donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. Prilikom odlučivanja o upućivanju i razvrstavanju zatvorenika posebna se pozornost posvećuje osobama iz ranjivih skupina. Protiv ove odluke žalba nije dopuštena.

(4) Zatvorenika kojemu je tijekom izdržavanja kazne zatvora drugom pravomoćnom i izvršnom presudom izrečena kazna zatvora, sudac izvršenja uputit će u kaznionicu odnosno zatvor u kojem već izdržava kaznu.

(5) Ako je osuđeniku određen ili produljen istražni zatvor u drugom kaznenom postupku, sudac izvršenja uputit će osuđenika odmah na izvršavanje kazne zatvora koju će započeti izdržavati nakon ukidanja istražnog zatvora.

(6) Osuđenika osuđenog na kaznu zatvora kojemu je ujedno izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja upućuje se na izvršavanje kazne zatvora i sigurnosne mjere u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka.

(7) Osuđenika osuđenog na kaznu maloljetničkog zatvora upućuje se na izvršavanje kazne maloljetničkog zatvora u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka.

(8) Zatvorenika čija je kazna zatvora preuzeta na izvršavanje sukladno međunarodnom ugovoru ili posebnom zakonu upućuje se na daljnje izvršavanje kazne u Centar za dijagnostiku u Zagrebu radi obavljanja stručnih poslova i predlaganja programa izvršavanja i kaznionice odnosno zatvora u kojem će nastaviti izvršavati kaznu, sukladno članku 21. stavku 6. ovoga Zakona.

(9) Osuđenik koji se upućuje na izvršavanje više pravomoćnih presuda, a u nekoj od njih je uz kaznu zatvora izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, prvo će izdržavati kaznu zatvora uz koju je izrečena sigurnosna mjera.

(10) Zatvoreniku kojemu je tijekom izdržavanja kazne zatvora drugom pravomoćnom i izvršnom presudom izrečena kazna zatvora uz koju je izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, sudac izvršenja odredit će prekid kazne koju izdržava i uputiti ga sukladno stavku 2. ovoga članka.

(11) Osuđenik koji se upućuje na izvršavanje više pravomoćnih presuda, a jedna od njih je kazna maloljetničkog zatvora, prvo će izdržavati kaznu maloljetničkog zatvora.

(12) Zatvoreniku kojemu je tijekom izdržavanja kazne zatvora drugom pravomoćnom i izvršnom presudom izrečena kazna maloljetničkog zatvora, sudac izvršenja odredit će prekid kazne koju izdržava i uputiti ga na izdržavanje kazne maloljetničkog zatvora, sukladno stavku 2. ovoga članka.

POZIV I RJEŠENJE O UPUĆIVANJU

Članak 57.

(1) Sudac izvršenja žurno poziva osuđenika radi uručenja rješenja o upućivanju i sredstava za troškove javnog prijevoza do zatvora odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu u koji se osuđenik upućuje. Ako dostava poziva nije uspjela na adresu koju je osuđenik dao sudu ili se uredno pozvani osuđenik nije odazvao pozivu, sudac izvršenja će rješenje o upućivanju dostaviti osuđeniku putem oglasne ploče.

(2) Prilikom uručenja rješenja o upućivanju sudac izvršenja upoznaje osuđenika s odredbama ovoga Zakona o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Odgodu izvršavanja kazne zatvora osuđenik koji je na slobodi može zatražiti u roku od tri dana od uručenja rješenja o upućivanju.

(3) Zatvorenika koji se već nalazi na izvršavanju druge kazne zatvora ili istražnog zatvora neće se pozivati radi uručivanja rješenja o upućivanju. Rješenje o upućivanju zatvoreniku se uručuje putem kaznionice odnosno zatvora.

(4) Rješenje o upućivanju sadrži: osobne podatke o osuđeniku koji se upućuje, podatke o pravomoćnoj i izvršnoj presudi na temelju koje se upućuje, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu u koji se upućuje i uputu o pravnom lijeku.

(5) Žalba protiv rješenja o upućivanju zadržava izvršenje rješenja. Nadležan sud o žalbi odlučuje u roku od pet radnih dana.

(6) Rješenje kojim se osuđenika upućuje na izdržavanje kazne zatvora sa slobode treba sadržavati dan, mjesec i godinu kada se osuđenik mora javiti na izdržavanje kazne.

(7) Rješenje o upućivanju dostavlja se zatvoru odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu.

(8) Dan javljanja u zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu mora biti određen na način da od uručenja rješenja o upućivanju do dana javljanja osuđenika u zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu protekne najmanje pet, a najviše 15 dana. Osuđenik može na vlastiti zahtjev biti upućen na izdržavanje kazne zatvora i prije proteka pet dana od dana uručenja rješenja o upućivanju.

(9) Troškove javnog prijevoza osuđeniku snosi sud upućivanja.

OBVEZE SUCA IZVRŠENJA

Članak 58.

(1) Sudac izvršenja dostavit će zatvoru odnosno Centru za dijagnostiku u Zagrebu prijepise: rješenja o upućivanju, presude, izvatke iz kaznene evidencije, podatke o tome je li u kaznenom postupku izuzet biološki materijal radi obavljanja molekularno-genetičke analize, podatke o žrtvi, kao i druge podatke kojima raspolaže, najmanje tri dana prije dana javljanja osuđenika na izdržavanje kazne.

(2) Ako se osuđenik koji je uredno upućen na izdržavanje kazne ne javi, sudac izvršenja će na temelju izvješća upravitelja izdati nadležnoj policijskoj upravi nalog za sprovođenje. Troškove sprovođenja snosi zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu koji štetu može naknaditi u skladu s odredbama članka 158. ovoga Zakona.

(3) Kada se na izdržavanje kazne upućuje osuđenik koji samostalno skrbi i uzdržava dijete ili drugog člana obitelji koji je bez prihoda i nije sposoban skrbiti o sebi, sudac izvršenja će o tome obavijestiti nadležni centar za socijalnu skrb, koji je obvezan bez odgode poduzeti potrebne mjere i o tome izvijestiti suca izvršenja.

TJERALICA

Članak 59.

(1) Za osuđenikom koji se krije sudac izvršenja izdaje nalog za raspisivanje tjeralice. Nalog se dostavlja policijskoj upravi prema sjedištu suca izvršenja. Uhićenog osuđenika se smješta do pravomoćnosti rješenja u najbliži zatvor prema sjedištu suca izvršenja koji je izdao nalog za raspisivanje tjeralice. Uhićenog osuđenika se po pravomoćnosti rješenja o upućivanju na njegov trošak sprovodi u zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu.

(2) Sudac izvršenja izdaje nalog za povlačenje tjeralice kada se osuđenika uhiti ako nastupi zastara izvršavanja kazne zatvora ili se ostvare drugi razlozi zbog kojih tjeralica više nije potrebna.

(3) Početak izdržavanja kazne zatvora računa se od trenutka kada se osuđenik sam javio na izdržavanje kazne, a u slučaju prisilnog sprovođenja ili smještaja prema stavku 1. ovoga članka, od trenutka oduzimanja slobode.

UPUĆIVANJE PRIJE PRAVOMOĆNOSTI PRESUDE

Članak 60.

(1) Istražni zatvorenik može podnijeti zahtjev za upućivanje na izdržavanje kazne prije pravomoćnosti presude izjavom danom na zapisnik. Odluku o zahtjevu donosi sudac pojedinac ili predsjednik vijeća koji je donio presudu u prvom stupnju. Prilikom davanja izjave na zapisnik istražnog zatvorenika upozorit će se da će u kaznionici odnosno zatvoru u pravima i obvezama biti izjednačen sa zatvorenicima.

(2) Predsjednik vijeća koje je donijelo odluku u prvom stupnju prilikom odlučivanja o zahtjevu uzet će u obzir razmjer između vremena provedenog u istražnom zatvoru i duljine izrečene kazne zatvora te procjenu potrebe nazočnosti istražnog zatvorenika na sudu.

(3) Rješenje o upućivanju prije pravomoćnosti presude, zajedno s pismenima iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona, predsjednik vijeća koji je donio presudu u prvom stupnju dostavit će sucu izvršenja prema sjedištu zatvora u kojem se istražni zatvorenik nalazi.

(4) Izdržavanje kazne zatvora na temelju rješenja iz stavka 3. ovoga članka može trajati najdulje do isteka roka za istražni zatvor propisanog zakonom kojim se uređuje kazneni postupak odnosno do isteka nepravomoćne kazne zatvora na koju je osuđen.

Glava IX.   ODGODA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

RAZLOZI ZA ODGODU

Članak 61.

(1) Sudac izvršenja na molbu osuđenika, opunomoćenika osuđenika ili uz njegovu suglasnost i člana njegove obitelji može donijeti rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Molba za odgodu izvršavanja kazne zatvora s potrebnim dokazima može se podnijeti u roku od tri dana od dana uručenja rješenja o upućivanju, a nakon isteka toga roka ako su razlozi za odgodu nastali naknadno, ali ne kasnije od tri dana od saznanja za njihovo postojanje.

(2) Razlozi za odgodu jesu:

1) teška akutna bolest ili znatno pogoršanje postojeće kronične bolesti, za čije liječenje nema uvjeta u zatvorskom sustavu

2) smrt člana obitelji osuđenika

3) potreba obavljanja ili dovršenja neodgodivih sezonskih radova te radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesrećom, a u obitelji osuđenika nema druge radno sposobne osobe

4) obveza osuđenika u dovršavanju započetog posla zbog čijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna šteta

5) završetak školske godine ili polaganje ispita

6) dijete mlađe od godinu dana o kojem osuđenik skrbi

7) trudnoća osuđenice ako do poroda ne preostaje više od šest mjeseci

8) rizična trudnoće osuđenice

9) potreba osiguranja skrbi i uzdržavanja djeteta ili osiguranja skrbi drugog člana obitelji, koji je bez prihoda i nije sposoban skrbiti o sebi, a o kojem je osuđenik skrbio, prema mišljenju nadležnog centra za socijalnu skrb.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sudac izvršenja donosi nakon provedenog postupka u kojem utvrđuje postojanje razloga za odgodu, u roku od tri dana od dana primitka molbe. Ako je razlog za odgodu iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, sudac izvršenja će, nakon što utvrdi da se radi o teškoj akutnoj bolesti ili znatnom pogoršanju postojeće kronične bolesti, zatražiti očitovanje od Zatvorske bolnice u Zagrebu o mogućnosti liječenja u zatvorskom sustavu, u kojem slučaju će odlučiti u roku od tri dana od dana primitka očitovanja.

(4) Izvršavanje kazne zatvora zbog razloga iz stavka 2. točke 1. ovoga članka može se odgoditi dok bolest traje, a najdulje do tri godine, osim u osobito teškim slučajevima bolesti; zbog razloga iz točke 2. najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točaka 3. i 4. do završetka posla, a najdulje do tri mjeseca; zbog razloga iz točke 5. najdulje do šest mjeseci; zbog razloga iz točaka 6., 7. i 8. najdulje do navršene jedne godine djetetova života; a zbog razloga iz točke 9. najdulje do šest mjeseci.

(5) Sveukupna odgađanja izvršavanja kazne mogu trajati ukupno najdulje 20 mjeseci, osim iz razloga iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.

ODGODA VOJNIM OBVEZNICIMA

Članak 62.

U slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske upućivanje na izdržavanje kazne zatvora vojnog obveznika može se odgoditi dok takvo stanje traje.

OPOZIV RJEŠENJA O ODGODI

Članak 63.

(1) Rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora sudac izvršenja će opozvati ako su prestali razlozi zbog kojih je odgoda odobrena ili ako osuđenik odgodu ne koristi iz razloga zbog kojeg je odobrena ili čini kažnjive radnje.

(2) Centar za socijalnu skrb, državno odvjetništvo i policijska uprava odnosno postaja obavještava suca izvršenja o razlozima za opoziv rješenja o odgodi izvršavanja kazne zatvora.

Glava X.   POSTUPAK PRIJAMA ZATVORENIKA I UTVRĐIVANJE NAČINA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

UTVRĐIVANJE ISTOVJETNOSTI I PROVJERA IDENTITETA ZATVORENIKA PRILIKOM PRIJAMA

Članak 64.

(1) Zatvorenika se prima u kaznionicu odnosno zatvor na temelju rješenja o upućivanju.

(2) Prilikom dolaska u kaznionicu odnosno zatvor utvrđuje se istovjetnost zatvorenika prema podacima navedenim u sudskoj odluci i drugim podacima važnim za utvrđivanje istovjetnosti.

(3) Ako se pojavi sumnja u identitet i istovjetnost osobe koja se javila na izdržavanje kazne zatvora, ona se zadržava te se odmah o tome obavještava policijsku upravu prema sjedištu kaznionice odnosno zatvora koja poduzima mjere radi utvrđivanja njezina identiteta i istovjetnosti.

POSTUPANJE NAKON PRIJAMA

Članak 65.

(1) Nakon prijama u kaznionicu odnosno zatvor ovlaštena službena osoba istog spola obavlja temeljitu pretragu zatvorenika i pregled tijela.

(2) Zatvorenika se fotografira, mjeri tjelesna visina i težina, bilježi osobni opis i uzimaju biometrijski podaci. Navedene radnje poduzimaju se i bez privole zatvorenika.

POSTUPAK S OSOBNIM STVARIMA

Članak 66.

(1) Prilikom prijama zatvorenika u kaznionicu odnosno zatvor pregledavaju se osobne stvari.

(2) Osobne stvari čije zadržavanje nije dopušteno i odjeća koju ne zadržava popisuju se, oduzimaju i pohranjuju na polog stvari ili se na zatvorenikov trošak šalju osobi koju on odredi, o čemu se zatvoreniku daje potvrda. Stvari koje zbog pokvarljivosti nisu prikladne za pohranjivanje ili uručivanje trećim osobama uništavaju se, o čemu se sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se zatvoreniku.

(3) U kaznionicama odnosno zatvorima u kojima nema mogućnosti tehničkog pregleda stvari čije zadržavanje je dopušteno, tehnički pregled stvari moguće je obaviti kod vanjskog pružatelja usluga na trošak zatvorenika, s čime se zatvorenik prethodno upoznaje. O obavljenom pregledu sastavlja se zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se zatvoreniku.

(4) Stvari za koje se sumnja da su u svezi s počinjenjem nekog kaznenog djela oduzimaju se od zatvorenika i uz zapisnik se predaju nadležnom državnom tijelu. Stvari za koje se sumnja da su namijenjene bijegu zatvorenika, ugrožavanju reda i sigurnosti te stvari za koje se sumnja da mogu narušiti zdravlje oduzimaju se i uništavaju ili se predaju nadležnom državnom tijelu, o čemu se sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika uručuje se zatvoreniku.

DOPUŠTENE STVARI

Članak 67.

(1) Zatvorenik prilikom prijama može zadržati sljedeće stvari: rublje, odjeću, obuću, remen za hlače, pribor za brijanje koji ne ugrožava sigurnost, posteljinu, novčanik, notes, vjenčani prsten, sat, olovku, lulu, cigarete, duhan, upaljač, knjige, fotografije, radioprijamnik i druge stvari za osobnu uporabu i higijenu.

(2) U cilju prevencije i/ili slučaju zlouporabe stvari iz stavka 1. ovoga članka mogu se oduzeti.

(3) Upravitelj može dopustiti zatvoreniku da zadrži i druge stvari ako to nije protivno kućnom redu kaznionice odnosno zatvora, interesima sigurnosti i provođenju programa izvršavanja.

(4) Vrsta i količina stvari iz stavka 1. ovoga članka propisuju se kućnim redom kaznionice odnosno zatvora.

DRAGOCJENOSTI, NOVAC, VRIJEDNOSNICE I ISPRAVE

Članak 68.

(1) Dragocjenosti, vrijednosnice te osobne i druge isprave popisuju se u nazočnosti zatvorenika i pohranjuju se u kaznionici odnosno zatvoru o čemu se zatvoreniku izdaje potvrda.

(2) Zatvorenikov novac popisuje se u njegovoj nazočnosti i pohranjuje na polog novca sukladno kućnom redom kaznionice odnosno zatvora i pravilniku iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Na zahtjev zatvorenika stvari iz stavka 1. ovoga članka mogu se predati osobi koju on odredi.

LIJEKOVI I ORTOPEDSKA POMAGALA

Članak 69.

Prilikom prijama zatvorenik zadržava ortopedska i druga nužna medicinska pomagala, a nužne lijekove po odobrenju liječnika.

PRIJAMNI ZAPISNIK

Članak 70.

(1) Prijamni zapisnik je evidencija o prijamu zatvorenika.

(2) U prijamni zapisnik upisuje se nadnevak i sat prijama zatvorenika, rješenje o upućivanju i bitna zapažanja o zatvoreniku.

(3) Prijamni zapisnik potpisuje ovlaštena službena osoba i zatvorenik ili se on potvrđuje na odgovarajući način u elektroničkom obliku kada se za to ostvare uvjeti.

(4) Prijamni se zapisnik bez odgode, a najkasnije u roku od 24 sata pohranjuje u matici zatvorenika (u daljnjem tekstu: matica).

ZDRAVSTVENI PREGLED

Članak 71.

(1) Liječnik obavlja zdravstveni pregled zatvorenika najkasnije 24 sata od upisa u maticu.

(2) Na zahtjev zatvorenika ili na temelju zdravstvenih smetnji uočenih prigodom prijama zdravstveni pregled obavlja se bez odgode.

PRIOPĆENJE O PRAVIMA I OBVEZAMA

Članak 72.

Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona zatvoreniku se, na njegovo traženje, mora dostaviti primjerak dijela Zakona koji se odnosi na izdržavanje kazne zatvora i primjerak kućnog reda kaznionice odnosno zatvora, a odmah po zaprimanju u kaznionicu odnosno zatvor zatvoreniku se uručuje pisana obavijest o pravima i obvezama za vrijeme izdržavanja kazne zatvora.

OBAVIJEST O PRIJAMU ZATVORENIKA

Članak 73.

Kaznionica odnosno zatvor obvezna je o prijamu zatvorenika u roku od tri radna dana obavijestiti suca izvršenja nadležnog za upućivanje, suca izvršenja nadležnog za kaznionicu odnosno zatvor, kao i sud koji je donio presudu u prvom stupnju, a odmah po prijamu omogućuje zatvoreniku da o tome obavijesti članove obitelji.

SMJEŠTAJ ZATVORENIKA

Članak 74.

(1) Po dolasku u kaznionicu odnosno zatvor zatvorenika se smješta u poseban prostor za prijam u kojem se može zadržati do 30 dana.

(2) U roku iz stavka 1. ovoga članka prikupljaju se podaci potrebni za utvrđivanje programa izvršavanja.

PROGRAM IZVRŠAVANJA

Članak 75.

(1) Radi ispunjavanja svrhe izvršavanja kazne zatvora za zatvorenika se donosi program izvršavanja. Program izvršavanja sastoji se od psihosocijalnih, socijalno-pedagoških, obrazovnih, radnih, okupacijskih, zdravstvenih i sigurnosnih postupaka primjerenih rizicima, potrebama i osobinama zatvorenika, usklađenih s mogućnostima kaznionice odnosno zatvora.

(2) Program izvršavanja za svakog zatvorenika donosi upravitelj na prijedlog stručnog tima kaznionice odnosno zatvora.

(3) Upravitelj preispituje program izvršavanja najmanje jednom u tri mjeseca za zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora u trajanju do pet godina odnosno najmanje jednom u šest mjeseci za zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora dulju od pet godina.

(4) Zatvorenika se potiče na aktivno sudjelovanje u donošenju i provođenju programa izvršavanja.

(5) Program izvršavanja i njegove izmjene unose se u osobnik zatvorenika.

(6) Zatvorenika se upoznaje s programom izvršavanja, izmjenama, procjenom uspješnosti te odobrenom vrstom i opsegom pogodnosti. Zatvorenika se neće upoznati sa sadržajem dijela programa izvršavanja koji se odnosi na procjenu rizika i sigurnosne procjene i postupke.

(7) Sadržaj programa izvršavanja i postupak njegova donošenja, postupak procjene rizičnosti, provođenje i postupak procjenjivanja uspješnosti provođenja programa izvršavanja te postupak odlučivanja o pogodnostima zatvorenika propisuje se pravilnikom iz članka 27. stavka 9. ovoga Zakona.

MATICA

Članak 76.

(1) Radi zakonitog izvršavanja kazne zatvora prikupljaju se, objedinjuju, upisuju i pohranjuju podaci o zatvoreniku u maticu.

(2) Matica sadrži:

1. osobne podatke o zatvoreniku

2. podatke o sudskoj presudi koja se izvršava

3. rješenje o upućivanju

4. ostale podatke i dokumentaciju potrebnu za izvršavanje kazne zatvora.

(3) Podaci se unose u maticu u roku od 48 sati od primitka prijamnog zapisnika.

(4) Matica se vodi u pisanom i elektroničkom obliku.

SREDIŠNJA MATICA

Članak 77.

(1) Središnji ured vodi središnju maticu.

(2) Središnja matica sadrži podatke koje sadrži i matica.

(3) Središnja matica vodi se u elektroničkom obliku.

OSOBNIK ZATVORENIKA

Članak 78.

(1) U osobnik zatvorenika (u daljnjem tekstu: osobnik) unose se podaci i ulaže dokumentacija potrebna za praćenje zakonitog izvršavanja kazne zatvora i provedbu programa izvršavanja.

(2) Osobnik sadrži:

1) podatke o zatvoreniku, presudi i kazni

2) prijepis sudskih presuda i odluka drugih državnih tijela koje se odnose na kaznu i njezino izvršavanje

3) nalaz i mišljenje državnog službenika koji obavlja poslove tretmana odnosno osobe medicinske struke koja pruža zdravstvenu zaštitu te podatke o zapažanjima osoba uključenih u provedbu programa izvršavanja

4) program izvršavanja i njegove izmjene tijekom izvršavanja kazne zatvora

5) ostale podatke i dokumentaciju potrebne za izvršavanje kazne zatvora.

(3) Zdravstveni karton zatvorenika dio je osobnika koji se vodi odvojeno od ostale dokumentacije osobnika.

(4) Podaci o nacionalnosti i vjeri unose se u osobnik uz zatvorenikov pristanak.

(5) Osobnik se vodi u pisanom i elektroničkom obliku.

(6) Uz osobnik mogu se voditi pomoćne evidencije potrebne za praćenje zakonitog izvršavanja kazne zatvora.

(7) Odredbe kojima se uređuje matica, središnja matica, osobnik i druge evidencije potrebne za izvršavanje kazne zatvora propisuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

ZAŠTITA TAJNOSTI PODATAKA

Članak 79.

(1) Podaci iz osobnika i drugi podaci koje državni službenici i namještenici saznaju tijekom izvršavanja kazne zatvora službena su i profesionalna tajna. U odnosu na te podatke ne može se ostvariti pravo na pristup informaciji prema zakonu kojim se određuje to pravo.

(2) Pristup zabilježenim podacima iz stavka 1. ovoga članka dopušten je zatvoreniku te upravitelju i ovlaštenim službenim osobama prema poslovima i zadaćama njihova radnog mjesta, kao i državnim službenicima Središnjeg ureda ovlaštenima za nadzor nad radom kaznionica, zatvora odnosno centara. Zatvoreniku se može uskratiti pristup zabilježenim podacima sadržanim u pojedinačnim stručnim zapažanjima i mišljenjima ovlaštenih službenih osoba.

(3) Uvid u podatke iz osobnika, na temelju odobrenja upravitelja, mogu izvršiti tijela unutarnjih poslova u okviru svojih zakonskih ovlasti radi otkrivanja i sprječavanja kaznenih djela te probacijski službenici u okviru obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.

(4) Po otpustu zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora osobnik se pohranjuje i čuva sukladno posebnim propisima.

ZAŠTITA PODATAKA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA

Članak 80.

(1) Podatke o postupcima izvršavanja kazne zatvora koje saznaju druge osobe na radu u kaznionici, zatvoru odnosno centru po drugim osnovama predstavljaju službenu i profesionalnu tajnu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Središnji ured može dopustiti uvid u podatke o postupku izvršavanja kazne zatvora drugim osobama za potrebe njihova znanstvenog istraživanja i stručne izobrazbe, a koje podatke su druge osobe dužne čuvati kao tajnu i koristiti ih isključivo za odobrenu svrhu.

Glava XI.   SMJEŠTAJ, OPREMA I PREHRANA ZATVORENIKA

SMJEŠTAJ ZATVORENIKA

Članak 81.

(1) Smještaj zatvorenika treba odgovarati odgovarajućim zdravstvenim, higijenskim i prostornim zahtjevima te klimatskim prilikama. Prostorije u kojima borave zatvorenici moraju biti čiste, suhe i dovoljno prostrane.

(2) Zatvorenika se u pravilu smješta u prostoriju namijenjenu za smještaj više zatvorenika. Zajednički se mogu smjestiti zatvorenici za koje se pretpostavlja da neće međusobno negativno utjecati. Svakom se zatvoreniku osigurava zasebna postelja. Slobodno vrijeme zatvorenici mogu provoditi zajedno, u pravilu u prostorijama za dnevni boravak.

(3) Svaka prostorija u kojoj zatvorenici žive ili rade mora imati dnevno i umjetno svjetlo koje omogućuje čitanje i rad bez smetnji za vid.

(4) Kaznionice odnosno zatvori moraju imati sanitarne uređaje koji omogućuju obavljanje fizioloških potreba u čistim i primjerenim uvjetima kad god to zatvorenici žele.

(5) Pitka voda mora uvijek biti dostupna svakom zatvoreniku.

SMJEŠTAJ ZATVORENIKA OSOBE S INVALIDITETOM

Članak 82.

Zatvoreniku osobi s invaliditetom osigurava se smještaj primjeren vrsti i stupnju njegove invalidnosti.

ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE I ČISTOĆE PROSTORIJA I PROSTORA

Članak 83.

(1) Sve prostorije i prostori kaznionice odnosno zatvora moraju se propisno održavati i redovito čistiti.

(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju zatvorenici u trajanju do dva sata na dan bez novčane naknade.

(3) Zatvorenicima se omogućuje svakodnevno pranje tijela, a najmanje dva puta tjedno tuširanje. Od zatvorenika se zahtijeva održavanje osobne higijene. Kaznionica odnosno zatvor osigurava vodu i toaletni pribor za održavanje osobne higijene i čistoće rublja, odjeće, obuće i posteljine. Nošenje brade, brkova i duge kose može se iznimno ograničiti iz sigurnosnih ili zdravstvenih razloga.

(4) Nadzor nad održavanjem osobne higijene i čistoće obavlja liječnik ili druga osoba medicinske struke.

RUBLJE, ODJEĆA, OBUĆA I POSTELJINA

Članak 84.

(1) Kaznionica odnosno zatvor zatvoreniku osigurava rublje, odjeću, obuću i posteljinu prikladno klimatskim uvjetima.

(2) Zatvorenik može nositi vlastito rublje, odjeću i obuću te koristiti vlastitu posteljinu.

(3) Za vrijeme bolničkog liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu zatvoreniku se osigurava bolesničko osobno i posteljno rublje sukladno Kućnom redu Zatvorske bolnice u Zagrebu.

(4) Upravitelj može uskratiti nošenje vlastitog rublja, odjeće i obuće te korištenje vlastite posteljine iz zdravstveno-higijenskih razloga ili sigurnosnih razloga.

(5) Za vrijeme rada zatvorenik nosi propisanu radnu odjeću i obuću te koristi zaštitna sredstva.

(6) Rublje, odjeća, obuća i posteljina moraju biti čisti i uredni, a radna odjeća i obuća mora biti čista i uredna sukladno uvjetima rada.

(7) Prilikom izlaska iz kaznionice odnosno zatvora zatvorenik nosi vlastito rublje, odjeću i obuću. Ako nema vlastitu, osigurava se primjerena.

(8) Kod prijama zatvorenika treba osigurati uvjete da se njegova vlastita odjeća i obuća čuva u primjerenim uvjetima.

(9) Odredbe o rublju, odjeći, obući i posteljini zatvorenika pobliže se uređuju pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

PREHRANA

Članak 85.

(1) Zatvoreniku se u pravilnim razmacima osiguravaju odgovarajuće pripremljeni i posluženi obroci koji kakvoćom i količinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a koji su primjereni dobi, zdravlju, naravi posla koji obavlja, vjerskim zahtjevima, a prema mogućnostima kaznionice odnosno zatvora.

(2) Trudnoj zatvorenici, dojilji i bolesnom zatvoreniku priprema se hrana po vrsti i količini koju odredi liječnik.

(3) Zatvoreniku se osiguravaju najmanje tri obroka dnevno. Zatvoreniku se osigurava prehrana primjerena njegovoj dobi, zdravlju, fizičkom stanju, vjeroispovijesti i prirodi posla koji obavlja, a minimalan unos energije te udjela proteina i ostalih prehrambenih tvari propisuje se posebnim propisom iz stavka 5. ovoga članka. Liječnik ili druga osoba medicinske struke može odrediti izmjenu prehrane zatvoreniku kada je to potrebno iz zdravstvenih razloga. Sastav i hranidbenu vrijednost hrane nadzire liječnik ili druga osoba medicinske struke.

(4) Ako nije moguće udovoljiti zahtjevu zatvorenika za izuzećem nekih vrsta hrane, na vlastiti trošak se zatvoreniku omogućuje opskrba prehrambenim proizvodima u prodavaonici za zatvorenike kaznionice odnosno zatvora.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, donosi pravilnik kojim se pobliže propisuju standardi smještaja i prehrane zatvorenika.

NABAVLJANJE POTREPŠTINA

Članak 86.

(1) U prodavaonici za zatvorenike u kaznionici odnosno zatvoru zatvorenik može na vlastiti trošak nabavljati prehrambene i druge stvari za osobnu uporabu.

(2) Prilikom opskrbljivanja prodavaonice za zatvorenike uvažavaju se opravdane potrebe zatvorenika.

(3) Upravitelj može uskratiti zatvoreniku nabavljanje potrepština iz sigurnosnih razloga, a na temelju mišljenja liječnika i iz zdravstveno-higijenskih razloga.

(4) Ako u kaznionici odnosno zatvoru nema prodavaonice za zatvorenike, upravitelj je dužan osigurati nabavljanje potrepština na drugi odgovarajući način.

Glava XII.   RAD ZATVORENIKA

ORGANIZACIJA RADA ZATVORENIKA

Članak 87.

(1) Zatvoreniku se omogućuje rad u skladu s njegovim zdravstvenim sposobnostima, stečenim znanjima i mogućnostima kaznionice odnosno zatvora.

(2) Zatvorenika se potiče na rad radi održavanja i stjecanja stručnog znanja i iskustva, njegova osposobljavanja te njegovih tjelesnih i duševnih potreba. Na temelju liječničkog mišljenja i programa izvršavanja zatvorenika koji je pristao na rad raspoređuje se na rad kroz uobičajeno radno vrijeme.

(3) Organizacija rada i način rada moraju biti što sličniji organizaciji i načinu rada na slobodi te zatvorenik ima pravo na provedbu zaštite na radu u skladu s propisima zaštite na radu.

(4) Nije dopušteno zapošljavanje zatvorenika na radna mjesta državnih službenika utvrđena pravilnikom o unutarnjem redu kaznionice odnosno zatvora.

(5) Zatvorenika se osigurava od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

(6) Postizanje financijske dobiti od zatvorenikova rada ne smije biti na štetu svrhe izvršavanja kazne zatvora.

RAD ZATVORENIKA U KAZNIONICI ODNOSNO ZATVORU

Članak 88.

(1) Zatvorenik može raditi na poslovima u kaznionici odnosno zatvoru.

(2) Zatvorenika se raspoređuje na rad u kaznionici odnosno zatvoru prema pravilniku kojim se pobliže uređuje rad i raspolaganje novcem zatvorenika koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

RAD ZATVORENIKA ZA DRUGOG POSLODAVCA

Članak 89.

(1) Zatvorenik može, uz osobni pristanak, raditi za drugog poslodavca na poslovima koji se obavljaju u ili izvan kaznionice odnosno zatvora na temelju ugovora koji s poslodavcem sklapa kaznionica odnosno zatvor, a odobrava ga Središnji ured. Ugovorom se utvrđuju međusobna prava i obveze.

(2) Zatvorenika pisanom odlukom upravitelj raspoređuje na rad za drugog poslodavca sukladno sklopljenom ugovoru i pravilniku iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.

NASTAVAK RADA KOD DRUGOG POSLODAVCA I OBAVLJANJE VLASTITE DJELATNOSTI

Članak 90.

(1) Zatvoreniku se može uz pisani pristanak drugog poslodavca odobriti nastavak rada kod tog poslodavca ako mu je izrečena kazna zatvora u trajanju do jedne godine te ako uz nju nije izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti.

(2) Zatvoreniku koji samostalno obavlja gospodarsku i drugu djelatnost, a izrečena mu je kazna zatvora u trajanju do jedne godine, može se odobriti nastavak obavljanja te djelatnosti u ili izvan kaznionice odnosno zatvora. Dok zatvorenik samostalno obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost, snosi troškove smještaja u kaznionici odnosno zatvoru.

(3) O molbi zatvorenika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odlučuje Središnji ured po prethodnom mišljenju upravitelja.

(4) Nastavak rada zatvorenika kod drugog poslodavca i obavljanje vlastite djelatnosti propisuje se pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.

RADNO VRIJEME I ODMORI

Članak 91.

(1) Radno vrijeme zatvorenika određuje se prema općim propisima o radu.

(2) U kaznionici odnosno zatvoru u kojem se ne može osigurati rad svim radno sposobnim zatvorenicima koji žele raditi iznimno je dopušten prekovremeni rad sukladno općim propisima o radu.

(3) Odmor u tijeku rada, dnevni i tjedni odmor određuju se prema općim propisima o radu.

(4) Godišnji odmor može trajati od najmanje četiri tjedna do 30 radnih dana, ovisno o duljini rada za vrijeme izdržavanja kazne, uvjetima rada i složenosti poslova radnog mjesta, što se pobliže utvrđuje pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.

NAKNADA ZA RAD I NAGRADA

Članak 92.

(1) Naknada za rad zatvorenika u kaznionici odnosno zatvoru umnožak je osnovice za izračun naknade za rad i koeficijenta njegova rada. Osnovica za izračun naknade za rad iznosi 20 % od bruto osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika. Koeficijenti rada zatvorenika utvrđuju se pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Na naknadu za rad zatvorenika ne plaćaju se porezi i doprinosi.

(3) Zatvorenika koji se ističe osobitim učincima rada može se izvanredno nagraditi sukladno pravilniku iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Naknada za rad zatvorenika kod drugog poslodavca utvrđuje se prema općim aktima poslodavca. Tako utvrđena vrijednost rada uplaćuje se na račun kaznionice odnosno zatvora od koje se zatvoreniku isplaćuje naknada za rad u visini od 25 %, a ne može biti manja od naknade za rad propisane u stavku 1. ovoga članka.

RASPOLAGANJE NAKNADOM ZA RAD I OBVEZNA ŠTEDNJA ZATVORENIKA

Članak 93.

(1) Od naknade za rad zatvorenika 30 % se odvaja kao obvezna štednja zatvorenika i pohranjuje na polog novca. Ostalim dijelom naknade za rad zatvorenik slobodno raspolaže sukladno odredbama kućnog reda kaznionice odnosno zatvora.

(2) Temeljem molbe zatvorenika, u iznimnim situacijama kao što su: teška bolest, smrt člana obitelji ili pomoć članovima obitelji, elementarne nepogode i sličnim opravdanim situacijama, upravitelj pisanom odlukom može odobriti da se iznos iz stavka 1. ovoga članka upotrijebi sukladno odredbama ovoga Zakona.

NOVČANA POMOĆ

Članak 94.

(1) Temeljem molbe zatvorenika bez prihoda ili novčanih sredstava na pologu koji je stariji od 65 godina ili ima utvrđenu trajnu radnu nesposobnost prema općim propisima iz područja mirovinskog osiguranja na teret državnog proračuna isplaćuje mu se novčana pomoć jednom u tri mjeseca tijekom kalendarske godine u visini od 20 % umnoška osnovice za izračun naknade za rad i koeficijenta 1.

(2) Zatvoreniku koji na pologu novca u prethodna tri mjeseca u ukupnom zbroju ima sredstva u iznosu većem od novčane pomoći utvrđene prema stavku 1. ovoga članka neće se osigurati novčana pomoć.

POVREDA OBVEZA IZ RADA

Članak 95.

(1) Povrede obveza iz rada jesu: kašnjenje na posao, neopravdano izbivanje s posla, napuštanje posla, namjerno dovođenje u stanje umanjene radne sposobnosti, namjerno oštećivanje sredstava za rad te nepoštivanje organizacije i načina rada.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zatvoreniku se može za svaki započeti sat kašnjenja na posao ili neopravdanog izostanka s posla od naknade za rad odbiti razmjerni dio, može ga se premjestiti na druge poslove te prekinuti rad.

(3) Poslodavac kod kojeg je zatvoreniku odobren nastavak rada obavještava kaznionicu odnosno zatvor o povredi obveza iz rada, izmjeni ugovora o radu i otkazu ugovora o radu.

IZUM I TEHNIČKO UNAPRJEĐENJE

Članak 96.

Za izume i tehnička unaprjeđenja ostvarena na radu tijekom izdržavanja kazne zatvora u kaznionici odnosno zatvoru zatvoreniku pripadaju prava prema općim propisima o radu.

NAKNADA ZA VRIJEME OBRAZOVANJA

Članak 97.

Obrazovanje zatvorenika u pravilu se organizira uz rad. Ako obrazovanje zatvorenika koji radi nije moguće organizirati uz rad, zatvoreniku koji uredno izvršava obveze obrazovanja utvrđene programom izvršavanja isplaćuje se naknada u visini od 25 % osnovice iz članka 92. stavka 1. ovoga Zakona pomnožene s koeficijentom 1.

POTVRDA O RADU

Članak 98.

Na molbu zatvorenika kaznionica odnosno zatvor izdaje potvrdu o radu tijekom izdržavanja kazne zatvora.

Glava XIII.   OBRAZOVANJE ZATVORENIKA

ORGANIZIRANJE OBRAZOVANJA

Članak 99.

(1) Kaznionica odnosno zatvor sukladno mogućnostima organizira osnovno obrazovanje odraslih odnosno zatvorenika koji nemaju završeno osnovno obrazovanje.

(2) Kaznionica odnosno zatvor sukladno mogućnostima organizira srednjoškolsko obrazovanje odraslih, prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja zatvorenika.

(3) Obrazovanje se organizira u kaznionici odnosno zatvoru i izvan kaznionice odnosno zatvora u skladu s općim propisima iz područja obrazovanja.

VRSTA OBRAZOVANJA

Članak 100.

(1) Vrsta i razina obrazovanja kojoj može pristupiti zatvorenik određuje se programom izvršavanja, a ovisi o njegovim sposobnostima i sklonostima, trajanju kazne i drugim okolnostima važnim za ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne zatvora, kao i mogućnostima kaznionice odnosno zatvora.

(2) Nakon završenog obrazovanja odnosno dijela obrazovanja zatvoreniku se izdaje razredna svjedodžba i svjedodžba o završnom radu, svjedodžba o prekvalifikaciji i uvjerenje o osposobljenosti/usavršavanju, svjedodžba o završenim razredima odnosno obrazovnim razdobljima u osnovnoškolskom obrazovanju, iz koje ne smije biti vidljivo da je obrazovanje stečeno u kaznionici odnosno zatvoru.

(3) Zatvoreniku se može omogućiti stjecanje kvalifikacije u visokom obrazovanju na vlastiti trošak ako se studijski program može uskladiti sa sigurnosnim razlozima.

Glava XIV.   VJEROISPOVIJEST I DUŠOBRIŽNIŠTVO ZATVORENIKA

VJEROISPOVIJEST

Članak 101.

(1) Zatvorenik ima pravo na vjeroispovijest koristeći vlastitu vjersku literaturu i stvari za religijsku uporabu. U slučaju zlouporabe stvari za religijsku uporabu mogu se oduzeti.

(2) Zatvorenik ima pravo kontaktirati s ovlaštenim vjerskim predstavnikom vjerske zajednice upisane u Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.

DUŠOBRIŽNIŠTVO ZATVORENIKA

Članak 102.

(1) U kaznionici odnosno zatvoru u kojem se nalazi veći broj zatvorenika iste vjere, vjerskom predstavniku se za potrebe vjerskih obreda najmanje jednom tjedno osigurava prikladan prostor i vrijeme.

(2) Upravitelj može privremeno isključiti zatvorenika iz sudjelovanja u vjerskom obredu ako je to nužno radi održavanja reda i sigurnosti kaznionice odnosno zatvora, o čemu će upoznati vjerskog predstavnika.

Glava XV.  ORGANIZIRANJE SLOBODNOG VREMENA ZATVORENIKA

KORIŠTENJE SLOBODNOG VREMENA

Članak 103.

(1) Kaznionica odnosno zatvor osigurava prostor i opremu za svrhovito korištenje slobodnog vremena.

(2) Kaznionica odnosno zatvor organizira različite vrste aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba zatvorenika.

(3) Slobodno vrijeme zatvorenika organizira se u: likovnim, tehničkim, glazbenim, literarnim, dramskim, novinarskim, informatičkim i sličnim radionicama, raspravnim klubovima, vježbaonicama i sl.

(4) Sadržaj organiziranoga slobodnog vremena određuje se programom izvršavanja.

(5) Zatvoreniku se prema mogućnostima kaznionice odnosno zatvora omogućuje provođenje aktivnosti slobodnog vremena na vlastiti trošak ako to ne narušava red i sigurnost te ne ometa druge zatvorenike.

(6) Radi organiziranog sudjelovanja u predlaganju načina korištenja slobodnog vremena kroz različite aktivnosti za zadovoljavanje tjelesnih, duhovnih i kulturnih potreba zatvorenika mogu se osnovati povjerenstva zatvorenika.

(7) Broj, sastav, izbor i rad povjerenstava zatvorenika utvrđuje se kućnim redom kaznionice odnosno zatvora.

KNJIŽNICA

Članak 104.

(1) Kaznionica odnosno zatvor oprema knjižnicu dovoljnim brojem knjiga iz različitih područja.

(2) Kaznionica odnosno zatvor koji nema knjižnicu organizira posuđivanje knjiga iz mjesne knjižnice.

NABAVLJANJE KNJIGA, NOVINA I ČASOPISA

Članak 105.

(1) Zatvorenik može nabavljati knjige, novine i časopise na vlastiti trošak.

(2) Knjige, novine i časopisi u zatvorenim kaznionicama odnosno zatvorima nabavljaju se posredovanjem kaznionice odnosno zatvora.

TJELOVJEŽBA

Članak 106.

Kaznionica odnosno zatvor osigurava zatvoreniku uvjete za tjelovježbu, sport i rekreaciju u skladu sa svojim mogućnostima, zdravstvenim stanjem i programom izvršavanja zatvorenika te sigurnosnim razlozima, a koji uvjeti se pobliže propisuju kućnim redom kaznionice odnosno zatvora.

PRIREDBE

Članak 107.

Kaznionica odnosno zatvor, sukladno svojim mogućnostima, za zatvorenike organizira prigodna raznovrsna sportsko-rekreacijska natjecanja, predavanja, umjetničke priredbe i sl.

RADIO I TELEVIZIJA

Članak 108.

(1) Kaznionica odnosno zatvor organizira zatvorenicima zajedničko praćenje radijskog i televizijskog programa u skladu s kućnim redom kaznionice odnosno zatvora.

(2) Organizirano praćenje televizijskog programa upravitelj može uskratiti zatvoreniku ako je to nužno radi održavanja reda i sigurnosti kaznionice odnosno zatvora.

STVAR I DJELO NASTALO U SLOBODNO VRIJEME

Članak 109.

(1) Stvar ili drugo djelo zatvorenika nastalo u slobodno vrijeme, po naknadi troškova izrade, zatvorenikovo je vlasništvo. Tako nastala djela mogu postati vlasništvo kaznionice odnosno zatvora samo uz suglasnost zatvorenika autora i nakon isplate naknade njegovih troškova nabave materijala.

(2) Kaznionica odnosno zatvor, sukladno mogućnostima, organizira izložbu i prodaju stvari nastalih radom zatvorenika u slobodno vrijeme, uz pristanak zatvorenika autora.

(3) Pobliže odredbe o troškovima izrade, procjeni, izlaganju, pohranjivanju i prodaji stvari nastalih radom zatvorenika u slobodno vrijeme utvrđuju se pravilnikom iz članka 27. stavka 9. ovoga Zakona.

Glava XVI.   LIJEČENJE I POSTUPAK S BOLESNIM ZATVORENICIMA

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Članak 110.

(1) Zatvoreniku se osigurava liječenje te mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite kvalitetom i opsegom određenim u sustavu javnog zdravstva za osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

(2) Zatvoreniku koji nema zdravstveno osiguranje omogućava se zdravstveno osiguranje na teret ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa za vrijeme izdržavanja kazne zatvora. Zatvoreniku koji iz bilo kojeg razloga ne može biti zdravstveno osiguran na području Republike Hrvatske liječenje se osigurava na trošak kaznionice odnosno zatvora.

(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa posebnim će sporazumom s tijelom nadležnim za zdravstveno osiguranje dogovoriti način financiranja troškova liječenja osoba iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Zatvorenik ima pravo na zdravstvenu zaštitu liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine u kaznionici odnosno zatvoru ili najbližoj ustanovi javnog zdravstva prema sjedištu kaznionice odnosno zatvora.

(5) Odluku o izboru liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine za zatvorenika tijekom izdržavanja kazne zatvora donosi upravitelj ili osoba koju on ovlasti sukladno organizacijskim mogućnostima kaznionice odnosno zatvora. Iznimno, upravitelj ili osoba koju on ovlasti donosi odluku o izboru liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine u ustanovi javnog zdravstva, uzimajući u obzir najbližu ustanovu javnog zdravstva prema sjedištu kaznionice odnosno zatvora.

(6) Zatvorenik je dužan držati se uputa liječnika i poduzimati mjere u svrhu liječenja, sprječavanja zaraznih bolesti i zaštite zdravlja te je osobno odgovoran zbog nepridržavanja tih uputa. Radi održavanja higijene zatvorenik je dužan držati se uputa ovlaštene službene osobe medicinske struke ili druge osobe koja pruža zdravstvenu zaštitu zatvoreniku.

OBVEZAN LIJEČNIČKI PREGLED

Članak 111.

(1) Prilikom prijama zatvorenika na izdržavanje kazne zatvora, kao i prilikom otpusta, obvezan je liječnički pregled. Podatke o zdravstvenom stanju zatvorenika liječnik unosi u zdravstveni karton i druge propisane evidencije u osobniku.

(2) Zatvorenika koji je bolestan ili ozlijeđen odnosno kod kojeg se na temelju njegova izgleda ili ponašanja može pretpostaviti da je tjelesno ili duševno bolestan, liječnik je obvezan pregledati i poduzeti sve potrebne mjere sukladno pravilima medicinske struke.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, na prijedlog i preporuku liječnika, program izvršavanja usklađuje se sa zdravstvenim stanjem zatvorenika.

(4) Ako liječnik prilikom pregleda utvrdi da zdravstveno stanje zatvorenika upućuje na izuzetno teško oboljenje, o tome će odmah obavijestiti upravitelja odnosno ovlaštenu službenu osobu koja je zatvorenika sprovela na pregled u ustanovu javnog zdravstva i koja će odmah po povratku u kaznionicu odnosno zatvor o tome izvijestiti upravitelja.

ORTOPEDSKA I DRUGA POMAGALA

Članak 112.

Potreba nabavljanja ortopedskog pomagala, naočala, slušnog aparata ili drugog pomagala na prijedlog liječnika kaznionice odnosno zatvora, Zatvorske bolnice u Zagrebu ili liječnika specijalista iz ustanove javnog zdravstva utvrđuje se sukladno općim propisima iz područja zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Pri odlučivanju o troškovima uzima se u obzir zatvorenikovo zdravstveno osiguranje, zatvorenikove imovinske mogućnosti i duljina izrečene kazne.

SMJEŠTAJ RADI LIJEČENJA

Članak 113.

(1) O smještaju zatvorenika u bolesničku sobu kaznionice odnosno zatvora radi liječenja odlučuje liječnik.

(2) U slučaju težih ili dugotrajnih bolesti za čije uspješno liječenje ne postoje uvjeti u kaznionici odnosno zatvoru zatvorenika se na prijedlog liječnika premješta u kaznionicu odnosno zatvor u kojem postoje uvjeti za takvo liječenje odnosno u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu. Za vrijeme liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu prema zatvoreniku se provodi program izvršavanja utvrđen u kaznionici odnosno zatvoru iz kojeg je upućen na liječenje.

(3) Kada postoji opasnost ugrožavanja života zatvorenika zbog dužeg prijevoza u kaznionicu odnosno zatvor u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, kao i kad ne postoji mogućnost potrebnog specijalističkog višednevnog pregleda i/ili liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, upravitelj će na prijedlog liječnika uputiti zatvorenika u najbližu ustanovu javnog zdravstva o čemu će bez odgode izvijestiti Središnji ured.

(4) Vrijeme provedeno u ustanovi javnog zdravstva radi liječenja uračunava se u kaznu zatvora.

SPECIJALISTIČKI PREGLED

Članak 114.

(1) Zatvorenik ima pravo tražiti pregled liječnika specijalista ako takav pregled nije odredio liječnik kaznionice odnosno zatvora ili Zatvorske bolnice u Zagrebu.

(2) Ako se nalazom liječnika specijalista utvrdi da zatvorenik nije bolestan odnosno da nema novih spoznaja o bolesti, troškove snosi zatvorenik.

(3) Odobrenje za specijalistički pregled daje upravitelj, koji ovisno o sigurnosnim razlozima određuje mjesto pregleda.

DENTALNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Članak 115.

(1) Zatvorenik ima pravo na dentalnu zdravstvenu zaštitu.

(2) Stomatološka protetika se u skladu s propisima iz sustava javnog zdravstva omogućuje u pravilu na trošak zatvorenika. Ako zatvorenik nema sredstava, a stomatološka se protetika prema mišljenju liječnika kaznionice odnosno zatvora ili drugog liječnika dentalne medicine izabranog sukladno ovom Zakonu ne može odgoditi bez opasnosti za zdravlje, troškovi se mogu naknaditi iz državnog proračuna.

BIOMEDICINSKO ISTRAŽIVANJE I LIJEČENJE

Članak 116.

(1) Zatvorenik može, u skladu s propisima iz sustava javnog zdravstva i uz suglasnost nadležnog etičkog povjerenstva, uz slobodan i informiran pisani pristanak sudjelovati u biomedicinskim istraživanjima, ako se može opravdano očekivati da će rezultati istraživanja biti izravno i značajno korisni za njegovo zdravlje, sukladno organizacijskim mogućnostima kaznionice odnosno zatvora i sigurnosnoj procjeni.

(2) Liječenje se neće primjenjivati bez pristanka zatvorenika niti kad za to postoje medicinske indikacije, osim u slučajevima predviđenima propisima iz sustava javnog zdravstva.

DARIVANJE STANICA, TKIVA ILI ORGANA

Članak 117.

Zatvorenik može darivati svoje stanice, tkiva ili organe članovima svoje obitelji, sukladno općim propisima iz područja primjene ljudskih tkiva i stanica te presađivanja ljudskih organa u svrhu liječenja, organizacijskim mogućnostima kaznionice odnosno zatvora i sigurnosnoj procjeni.

POSTUPAK PRILIKOM ODBIJANJA HRANE

Članak 118.

(1) Zatvorenik koji ustrajno odbija hranu pod kontinuiranim je liječničkim nadzorom. Zatvorenika se upozorava da svojim postupkom ugrožava svoje zdravlje i život.

(2) Prisilno hranjenje zatvorenika koji štrajka glađu nije dopušteno, a medicinska intervencija primjenjuje se prema medicinskoj indikaciji.

ZAŠTITA MAJČINSTVA

Članak 119.

(1) Trudnici i majci s djetetom koje je rodila za vrijeme izdržavanja kazne zatvora osigurava se cjelovita zdravstvena zaštita u vezi s trudnoćom, porodom i majčinstvom.

(2) Trudnicu se šest tjedana prije poroda smješta u odjel za smještaj rodilja, a na prijedlog liječnika i prije navedenog roka. Nakon poroda majka s djetetom se smješta u odjel za smještaj majke s djetetom, gdje u pravilu ostaje do navršene treće godine života djeteta.

(3) Ako trudnica kaznu zatvora izdržava u kaznionici odnosno zatvoru u kojem nema odjela za smještaj rodilja, upućuje se u kaznionicu odnosno zatvor u kojem takav odjel postoji ili na prijedlog liječnika u najbližu specijaliziranu ustanovu javnog zdravstva.

(4) Porod trudne zatvorenice obavlja se u specijaliziranoj ustanovi javnog zdravstva.

(5) Dijete uz majku zatvorenicu ostaje na zahtjev majke zatvorenice, ako je to prema procjeni nadležnog centra za socijalnu skrb u najboljem interesu djeteta, do navršene treće godine života djeteta, a iznimno do isteka kazne zatvora ako preostali dio kazne nije dulji od šest mjeseci, a nakon toga centar za socijalnu skrb poduzima potrebne mjere iz svoje nadležnosti.

(6) Opremu za dijete iz stavka 5. ovoga članka, ako ona nije osigurana od drugog nadležnog tijela, te odgovarajuću skrb i zdravstvenu zaštitu djeteta osigurava kaznionica odnosno zatvor.

(7) Nadležni centar za socijalnu skrb dužan je surađivati s kaznionicom odnosno zatvorom u vezi sa skrbi o djetetu iz stavka 5. ovoga članka, a u slučaju povrede osobnih prava djeteta od strane majke, kaznionica odnosno zatvor će o tome obavijestiti centar za socijalnu skrb koji će prema procjeni poduzeti mjere za zaštitu prava djeteta sukladno propisima kojima se uređuju obiteljski odnosi.

(8) Trudna zatvorenica te majka i dijete imaju pravo na tjedne posjete članova obitelji.

(9) Liječnik predlaže poslove na kojima u kaznionici odnosno zatvoru može raditi trudnica, rodilja i majka uz koju je dijete.

(10) Tijekom boravka djeteta uz majku zatvorenicu kaznionica odnosno zatvor osigurava boravak djeteta u predškolskoj ustanovi izvan kaznionice odnosno zatvora.

(11) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, radi zaštite majčinstva i prava djeteta, u slučaju potrebe, odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se prema istražnoj zatvorenici i maloljetnici. Za istražnu zatvorenicu pribavlja se suglasnost nadležnog suda.

POSTUPAK S DUŠEVNO OBOLJELIMA

Članak 120.

(1) Ako zatvorenik za vrijeme izdržavanja kazne zatvora duševno oboli ili pokaže teške duševne poremećaje, sudac izvršenja pokreće postupak sukladno odredbama zakona kojim se propisuje zaštita osoba s duševnim smetnjama.

(2) Ako je liječenje dovršeno prije isteka kazne, sudac izvršenja poduzima radnje radi izvršavanja kazne zatvora. Vrijeme provedeno na liječenju uračunava se u kaznu zatvora.

OBAVIJEST O BOLESTI

Članak 121.

Po prijamu u kaznionicu odnosno zatvor osoba lišena slobode daje pisanu izjavu želi li da u slučaju oboljenja od teže bolesti kaznionica odnosno zatvor o tome obavijesti članove njezine obitelji ili osobu koju ona odredi, ako sama to ne može učiniti.

PRAVO NA MEDICINSKU DOKUMENTACIJU

Članak 122.

(1) Tijekom izdržavanja kazne i nakon otpusta zatvorenik ima pravo dobiti medicinsku dokumentaciju o svojoj dijagnostičkoj obradi i liječenju na uvid, a presliku na vlastiti trošak.

(2) U slučaju smrti zatvorenika pravo na dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka imaju članovi obitelji zatvorenika, ako to zatvorenik za života nije pisanom izjavom zabranio.

POSTUPAK U SLUČAJU SMRTI ZATVORENIKA

Članak 123.

(1) O smrti zatvorenika kaznionica odnosno zatvor bez odgode obavještava njegovu obitelj, sud upućivanja, sud koji je donio presudu u prvom stupnju, suca izvršenja i matičara na čijem se području nalazi kaznionica odnosno zatvor. O smrti zatvorenika kaznionica odnosno zatvor izvještava Središnji ured.

(2) Posmrtni ostaci umrlog predaju se obitelji radi pokopa. Troškove pokopa snosi obitelj ili obveznik uzdržavanja.

(3) Ako obitelj ili obveznik uzdržavanja odbije preuzeti posmrtne ostatke ili umrli nema obitelj ili obveznika uzdržavanja, umrli zatvorenik se pokapa na mjesnom groblju na trošak jedinice lokalne samouprave prema mjestu prebivališta zatvorenika, a ako zatvorenik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, trošak snosi jedinica lokalne samouprave prema sjedištu kaznionice odnosno zatvora. Jedinica lokalne samouprave troškove pokopa može naknaditi iz ostavine umrlog zatvorenika ili obveznika uzdržavanja.

Glava XVII.   DODIR S VANJSKIM SVIJETOM

POSJETI ZATVORENIKU

Članak 124.

(1) Zatvorenik ima pravo na posjete članova obitelji dva puta mjesečno i blagdanom u trajanju od najmanje jedan sat.

(2) Dijete do 18 godina može posjećivati roditelja zatvorenika jednom svaki tjedan i blagdanom. Dijete do 16 godina posjećuje zatvorenika u pratnji odrasle osobe člana obitelji ili druge odrasle osobe koja je ovlaštena skrbiti o djetetu.

(3) Posjet iz ovoga članka može se, uz suglasnost zatvorenika, osigurati putem audiovideo konferencije, u kojem slučaju se može realizirati u većem broju i dužem trajanju od posjeta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, sukladno mogućnostima kaznionice odnosno zatvora, a prema kućnom redu kaznionice odnosno zatvora.

(4) Kaznionica odnosno zatvor će u skladu s mogućnostima posebno opremiti prostore za posjet djece iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Zatvorenika po odobrenju upravitelja mogu posjećivati i druge osobe.

(6) Broj posjetitelja može se ograničiti do broja kojim se jamči red i sigurnost kaznionice odnosno zatvora te sigurnost posjetitelja.

(7) Posjet se može prekinuti kad posjetitelj ili zatvorenik unatoč opomeni krši odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(8) Posjetitelj odvjetnik, državni odvjetnik ili javni bilježnik može zatvoreniku predati spise ili dokumente u njegovoj pravnoj stvari.

(9) Prilikom posjeta zatvorenik ima pravo nakon pregleda preuzeti dopuštene stvari u količini i vrsti propisane kućnim redom kaznionice odnosno zatvora. Preuzete stvari se ne smatraju paketom u smislu članka 134. ovoga Zakona.

(10) Posjetitelj mora dokazati svoju istovjetnost.

(11) Kaznionica odnosno zatvor vodi evidenciju posjetitelja, koja sadrži osobne podatke posjetitelja i datum posjeta.

USKRATA POSJETA

Članak 125.

(1) Upravitelj može uskratiti posjet iz razloga sigurnosti.

(2) Ako se protiv zatvorenika vodi drugi kazneni postupak u kojem postoje uvjeti za određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti utjecaja na svjedoke, sudac istrage može po prijedlogu državnog odvjetnika uskratiti pravo na posjet određenih osoba.

(3) Upravitelj može u slučaju zlouporabe uskratiti posjet odvjetnika koji zatvorenika zastupa u pravnim stvarima, o čemu obavještava zatvorenika.

(4) Obrazloženu odluku o uskrati posjeta osobe iz stavka 3. ovoga članka upravitelj uručuje zatvoreniku. Zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja u roku od 24 sata od uručenja odluke. Žalba ne zadržava izvršenje.

NADZOR POSJETA

Članak 126.

(1) Posjet se može nadzirati iz sigurnosnih razloga, s čime se posjetitelja na odgovarajući način upoznaje.

(2) Posjet odvjetnika može se nadzirati samo vizualno.

PRETRAGA I PREGLED POSJETITELJA I STVARI

Članak 127.

(1) U kaznionicama odnosno zatvorima može se obaviti pretraga i pregled posjetitelja i stvari, a u slučaju potrebe za pretragom djeteta do 18 godina pretraga će se obaviti na pažljiv i obziran način.

(2) U slučaju sumnje na unos nedopuštenih tvari i stvari obavlja se pretraga posjetitelja.

(3) Pretragu i pregled posjetitelja obavlja ovlaštena službena osoba istoga spola, a pregled tehničkim i drugim pomagalima može obaviti i osoba različitog spola.

POSJET KAZNIONICI ODNOSNO ZATVORU

Članak 128.

(1) Kaznionica odnosno zatvor omogućit će posjet predstavnicima ili ovlaštenim osobama državnog ili drugog tijela koji obavljaju nadzor nad radom kaznionica odnosno zatvora, u skladu s odredbama ovoga Zakona te drugih propisa i međunarodnih pravnih akata kojima se uređuje zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda.

(2) Upravitelj će omogućiti ovlaštenim osobama nadležnih državnih tijela obavljanje izvida i prikupljanje podataka potrebnih za vođenje kaznenog postupka, sprječavanje počinjenja kaznenog djela i otkrivanje počinitelja kaznenog djela te obavljanje probacijskih poslova. Na zahtjev suda ili drugog tijela državne vlasti za potrebe vođenja postupka Središnji ured dostavit će podatke o zatvoreniku koji su potrebni za vođenje tog postupka. Pravnim ili fizičkim osobama dostavit će se podatak o kaznionici odnosno zatvoru u kojem se zatvorenik nalazi ako dokažu pravni interes za tim podacima.

(3) Središnji ured može odobriti posjet predstavnika sredstava javnog priopćavanja te fotografiranje i snimanje objekata u kaznionici odnosno zatvoru. Snimanje ili fotografiranje zatvorenika može se dopustiti na način koji onemogućava identifikaciju zatvorenika.

(4) Središnji ured može zatvoreniku tijekom izdržavanja kazne zatvora odobriti istupanje u sredstvima javnog priopćavanja, na temelju obrazložene molbe i uz prethodno mišljenje upravitelja. Istupanje zatvorenika u sredstvima javnog priopćavanja može se odgoditi ili uskratiti iz sigurnosnih i organizacijskih razloga radi zaštite prava žrtve te ako bi to bilo protivno svrsi kažnjavanja.

(5) Središnji ured može odobriti posjet predstavnicima:

1) državnih tijela

2) institucija, udruga i osobama koje provode znanstvena istraživanja i specijalističku edukaciju u području penologije, kriminologije i drugih kaznenih znanosti

3) institucija i udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava

4) vjerske zajednice upisane u Evidenciji vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.

(6) Upravitelj može odobriti posjet predstavnicima:

1) tijela jedinice područne (regionalne) samouprave

2) tijela jedinice lokalne samouprave

3) institucija, udruga i osobama radi uključivanja u provođenje programa izvršavanja zatvorenika uz prethodnu suglasnost Središnjeg ureda.

(7) Svrhu posjeta posjetitelj iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka mora obrazložiti pisanim putem.

(8) U kaznionici odnosno zatvoru može se obaviti pretraga posjetitelja iz ovoga članka.

(9) Posjeti osoba iz stavaka 3., 5. i 6. ovoga članka mogu se odgoditi ili uskratiti iz sigurnosnih ili organizacijskih razloga.

ZAŠTITA OSOBNOSTI

Članak 129.

(1) Državne službenike i namještenike, kao i zatvorenike upoznaje se s posjetiteljem iz članka 128. stavka 3. ovoga Zakona i razlogom posjeta.

(2) Zatvorenik ima pravo odbiti susret i razgovor s posjetiteljem, fotografiranje i snimanje.

POSJET KONZULARNIH I DIPLOMATSKIH PREDSTAVNIKA

Članak 130.

Konzularni i diplomatski predstavnici strane države mogu posjećivati zatvorenika državljanina svoje države pod uvjetom uzajamnosti.

DOPISIVANJE

Članak 131.

(1) Zatvorenik ima pravo na neograničeno dopisivanje na vlastiti trošak.

(2) U zatvoru, kaznionici zatvorenog tipa i zatvorenom odjelu kaznionice za smještaj osoba lišenih slobode sadržaj dopisivanja se nadzire.

(3) Upravitelj zatvora odnosno kaznionice zatvorenog tipa može uskratiti dopisivanje iz sigurnosnih razloga, o čemu će obavijestiti zatvorenika, a sadržaj dopisivanja uložiti u osobnik. Protiv odluke upravitelja zatvorenik može podnijeti žalbu sucu izvršenja.

(4) Zatvorenik ima pravo, bez ograničenja i nadzora sadržaja dopisivanja, dopisivati se s odvjetnikom, tijelima državne vlasti i međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava kojih je Republika Hrvatska članica.

(5) U slučaju sumnje na slanje i primanje nedopuštenih tvari ili stvari putem pisma, pismo upućeno zatvoreniku otvara se u njegovoj nazočnosti, a pismo koje šalje zatvorenik može se pregledati u njegovoj nazočnosti. U slučaju pronalaženja nedopuštenih tvari ili stvari postupa se u skladu s člankom 66. stavkom 4. ovoga Zakona.

(6) Zatvorenik može primati i slati brzojave u skladu s odredbama ovoga članka.

TELEFONSKI RAZGOVOR

Članak 132.

(1) Zatvoreniku se omogućuje telefonski razgovor u skladu s odredbama kućnog reda kaznionice odnosno zatvora. Popis telefonskih brojeva osoba s kojima se zatvoreniku omogućuje telefoniranje ulaže se u osobnik.

(2) U zatvoru, kaznionici zatvorenog tipa i odjelu za smještaj osoba lišenih slobode zatvorenog tipa telefonski razgovor se nadzire.

(3) U kaznionici poluotvorenog i otvorenog tipa te poluotvorenom i otvorenom odjelu za smještaj osoba lišenih slobode telefonski razgovor može se nadzirati. Nadzor telefonskog razgovora određuje upravitelj ili ovlaštena službena osoba koju on ovlasti.

(4) Telefonski razgovor se prekida ako se zatvorenik tijekom razgovora ponaša na način koji predstavlja stegovni prijestup propisan ovim Zakonom.

(5) Nadzorom telefonskog razgovora se smatra i slušni zapis telefonskih razgovora zatvorenika koji se provodi radi osiguravanja kontinuiranog nadzora, o čemu se zatvorenika obavještava. Tehnički zapis telefonskog razgovora može se pohraniti i čuvati do šest mjeseci sukladno tehničkim mogućnostima.

(6) Zatvorenik ima pravo na telefonski razgovor bez nadzora s odvjetnikom, institucijama i udrugama koje se bave zaštitom ljudskih prava.

(7) Troškove telefoniranja u pravilu snosi zatvorenik, ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.

(8) U kaznionici odnosno zatvoru zatvoreniku nije dopušteno korištenje prijenosnih uređaja za komuniciranje, osim ako je to odlukom ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav dopušteno za potrebe izvršavanja kazne zatvora.

KORIŠTENJE INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

Članak 133.

Zatvoreniku se može omogućiti korištenje informacijskih tehnologija pod nadzorom u svrhu provođenja psihosocijalnih, socijalno-pedagoških, obrazovnih, radnih i okupacijskih postupaka te ostvarivanja prava zatvorenika, sukladno mogućnostima kaznionice odnosno zatvora.

PAKETI

Članak 134.

(1) Zatvorenik ima pravo jednom mjesečno i prigodom blagdana primiti paket s dopuštenim stvarima.

(2) Pošiljatelj paketa obvezan je uz paket priložiti popis njegova sadržaja.

(3) Paket otvara i pregledava ovlaštena službena osoba u nazočnosti zatvorenika.

(4) S nedopuštenim, pokvarenim ili opasnim sadržajem paketa postupa se u skladu s člankom 66. stavcima 2. i 4. ovoga Zakona.

(5) Primitak paketa upravitelj može privremeno uskratiti iz zdravstvenih i/ili sigurnosnih razloga, o čemu pisanim putem obavještava zatvorenika. Protiv odluke upravitelja zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja. Žalba ne zadržava izvršenje.

NOVAC I VRIJEDNOSNICE

Članak 135.

(1) Zatvorenik ima pravo primati i slati novac posredovanjem kaznionice odnosno zatvora. Mjesečni iznos novca koji zatvorenik može primati i slati utvrđuje se pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) O prometu novca s pologa vodi se evidencija. Zatvorenika se najmanje jednom mjesečno upoznaje sa stanjem novca na pologu. Na zatvorenikov zahtjev dio njegova novca s pologa se pohranjuje kao obvezna štednja.

(3) Upravitelj može zatvoreniku iz opravdanih razloga odobriti raspolaganje novcem iz obvezne štednje.

(4) Inozemna sredstva plaćanja pohranjuju se na polog novca ili uručuju osobi koju zatvorenik odredi, o čemu se zatvoreniku uručuje potvrda.

(5) Vrijednosni papiri pohranjuju se na polog dragocjenosti ili uručuju osobi koju zatvorenik odredi, o čemu se zatvoreniku uručuje potvrda.

(6) Odredbe o raspolaganju novcem zatvorenika propisuju se pravilnikom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona.

IZVANREDNI IZLASCI

Članak 136.

(1) Upravitelj može zatvoreniku odobriti izvanredni izlazak radi:

1) nazočnosti pokopu člana obitelji

2) posjeta teško bolesnom članu obitelji

3) rođenja i vjenčanja člana obitelji

4) odlaska na sud ili tijelo uprave zbog sudskog ili upravnog postupka radi ostvarivanja svojih pravnih interesa

5) obavljanja neodgodivog i važnog posla koji nitko drugi osim zatvorenika ne može obaviti

6) ispunjavanja obveza utvrđenih programom izvršavanja.

(2) Izvanredni izlasci iz stavka 1. ovoga članka odobravaju se u pravilu na vlastiti trošak zatvorenika, pod nadzorom službenika pravosudne policije ili bez nadzora u trajanju do 120 sati u kalendarskoj godini. Način odobravanja izvanrednih izlazaka određuje se kućnim redom kaznionice odnosno zatvora.

(3) Molbi za izvanredni izlazak zatvorenik prilaže dokumentaciju u svezi s razlogom radi kojeg traži izlazak.

(4) Izvanredni izlazak ne može se koristiti izvan područja Republike Hrvatske.

Glava XVIII.   POGODNOSTI ZATVORENIKA

POJAM I SADRŽAJ POGODNOSTI

Članak 137.

(1) Pogodnosti su skup poticajnih mjera usmjerenih na smanjivanje negativnih učinaka zatvaranja i poticanje u ostvarivanju programa izvršavanja radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora.

(2) Pogodnosti se sastoje od:

1) ublažavanja uvjeta unutar kaznionice odnosno zatvora

2) češćih dodira s vanjskim svijetom.

VRSTE POGODNOSTI

Članak 138.

(1) Pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice odnosno zatvora jesu:

1) korištenje vlastitog televizijskog prijamnika

2) samostalna priprema hrane i napitaka

3) uređenje životnog prostora osobnim stvarima

4) češće primanje paketa i primanje paketa u većoj težini

5) slobodno raspolaganje određenim novčanim iznosom s pologa unutar kaznionice odnosno zatvora

6) nagrađivanje novčano ili u stvarima

7) nezaključavanje prostorija za smještaj i boravak zatvorenika

8) produljeni boravak u zajedničkim prostorijama

9) produljeni boravak na svježem zraku

10) korištenje godišnjeg odmora ili dijela godišnjeg odmora u odjelu za smještaj zatvorenika poluotvorenog ili otvorenog tipa kaznionice odnosno zatvora

11) raspored u odjel za smještaj zatvorenika s blažim uvjetima izdržavanja kazne iste kaznionice odnosno zatvora.

(2) Pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom jesu:

1) češći i dulji posjeti obitelji i drugih osoba s nadzorom ili bez nadzora u kaznionici odnosno zatvoru

2) telefoniranje bez nadzora

3) boravak s bračnim ili izvanbračnim drugom odnosno životnim ili neformalnim životnim partnerom u posebnoj prostoriji bez nadzora

4) izlazak radi izvršavanja posebnog programa koji se provodi u zajednici

5) izlazak s posjetiteljem u mjesto u kojem se nalazi kaznionica odnosno zatvor ili drugo mjesto sukladno kućnom redu kaznionice odnosno zatvora u trajanju od dva do osam sati

6) izlazak bez posjetitelja u mjesto u kojem se nalazi kaznionica odnosno zatvor ili drugo mjesto sukladno kućnom redu kaznionice odnosno zatvora u trajanju od dva do četiri sata

7) izlazak u mjesto prebivališta odnosno boravišta ili drugo mjesto ili izlazak radi posjeta članovima obitelji ili drugoj osobi u ukupnom trajanju do 120 sati mjesečno, a u mjesecima u kojima su blagdani do 144 sata mjesečno

8) korištenje godišnjeg odmora ili dijela godišnjeg odmora u mjestu prebivališta odnosno boravišta ili drugom mjestu.

(3) Odluka o odobravanju i uskrati pogodnosti priopćava se zatvoreniku i bilježi u osobnik.

(4) Na zahtjev kaznionice odnosno zatvora prije odobravanja pogodnosti iz stavka 2. točaka 7. i 8. ovoga članka nadležni probacijski ured dostavlja izvješće sukladno zakonu kojim se uređuju poslovi probacije, a izvješće sa stavom žrtve odnosno obitelji žrtve dostavlja ustrojstvena jedinica za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

UVJETI ZA ODOBRAVANJE POGODNOSTI IZLASKA

Članak 139.

(1) Pogodnost izlaska iz kaznionice zatvorenog tipa odnosno zatvora može se odobriti zatvoreniku koji izdržava:

1) kaznu zatvora do jedne godine sukladno stručnoj procjeni službenika kaznionice odnosno zatvora i uspješnosti u provedbi programa izvršavanja, neovisno o izdržanom dijelu pravomoćno izrečene kazne zatvora

2) kaznu zatvora u trajanju duljem od jedne godine do deset godina, nakon izdržane jedne trećine pravomoćno izrečene kazne zatvora

3) kaznu zatvora u trajanju duljem od deset godina do 20 godina, nakon izdržane jedne polovine pravomoćno izrečene kazne zatvora

4) kaznu dugotrajnog zatvora, nakon izdržane dvije trećine pravomoćno izrečene kazne zatvora.

(2) Pogodnost izlaska iz kaznionice poluotvorenog i otvorenog tipa i poluotvorenog i otvorenog odjela kaznionice i/ili zatvora za smještaj zatvorenika može se odobriti neovisno o izdržanom dijelu pravomoćno izrečene kazne sukladno stručnoj procjeni službenika kaznionice i uspješnosti u provedbi programa izvršavanja.

(3) Prilikom odlučivanja o odobravanju pogodnosti izlaska može se zatražiti izvješće od probacijskog ureda, izvješće sa stavom žrtve odnosno obitelji žrtve od ustrojstvene jedinice za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i dostupni podaci od centra za socijalnu skrb, drugih tijela i institucija te policijske uprave, čiji podaci mogu biti od utjecaja kod odlučivanja o odobravanju pogodnosti izlaska.

(4) Prilikom odlučivanja o odobravanju pogodnosti izlaska zatvoreniku koji izdržava kaznu zatvora zbog kaznenog djela iz nadležnosti tijela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ili je ranije osuđivan radi tih djela ili je protiv njega u tijeku kazneni postupak zbog kaznenog djela iz nadležnosti tijela za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, zatražit će se mišljenje i sigurnosna procjena od nadležnog policijskog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

(5) Ako zatvorenik koji koristi pogodnosti tijekom izdržavanja kazne zatvora bude upućen na izdržavanje kazne zatvora po novoj presudi u trajanju duljem od jedne godine, a nije proveden postupak objedinjavanja kazni, ukida mu se pogodnost izlaska po izrečenoj prethodnoj kazni zatvora.

(6) Pogodnosti izlaska nije dopušteno odobriti zatvoreniku kojemu je u drugom kaznenom postupku određen istražni zatvor.

(7) Pogodnosti izlaska ne mogu se koristiti izvan područja Republike Hrvatske.

ODLUČIVANJE O POGODNOSTI

Članak 140.

(1) O pogodnosti zatvorenika upravitelj odlučuje na temelju procjene rizičnosti zatvorenika i uspješnosti provođenja programa izvršavanja.

(2) Prilikom odlučivanja o pogodnosti upravitelj se vodi načelom individualizacije izvršavanja kazne zatvora.

(3) Upravitelj odlučuje o potrebi prijavljivanja zatvorenika policijskoj upravi odnosno postaji u mjestu korištenja pogodnosti, kao i o ispunjavanju obveza utvrđenih programom izvršavanja.

(4) Upravitelj odlučuje o potrebi nadzora probacijskog ureda kod pogodnosti izlaska duljeg od 72 sata ili godišnjeg odmora izvan kaznionice odnosno zatvora te odluku o potrebi nadzora dostavlja nadležnom probacijskom uredu.

(5) Prijavljivanje policijskoj upravi odnosno postaji u mjestu korištenja pogodnosti zatvorenika iz članka 139. stavka 4. ovoga Zakona je obvezno, kao i za najteže oblike kaznenih djela.

(6) Odredbe o pogodnostima zatvorenika, postupku odlučivanja o pogodnostima i obvezi javljanja nadležnim tijelima tijekom korištenja pogodnosti propisuje se pravilnikom iz članka 27. stavka 9. ovoga Zakona.

Glava XIX.   RED I SIGURNOST

PONAŠANJE ZATVORENIKA

Članak 141.

(1) Tijekom izdržavanja kazne zatvora zatvorenik se mora ponašati u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te izvršavati naredbe osoba ovlaštenih za sudjelovanje u postupku izvršavanja kazne zatvora, osim kad bi izvršavanje naredbe bilo kažnjiva radnja ili bi tom radnjom zatvorenik prekršio odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Organizacija života i rada u kaznionici odnosno zatvoru uređuje se kućnim redom i dnevnim rasporedom kaznionice, odnosno zatvora koji donosi upravitelj uz prethodnu suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav.

PRETRAGA I PREGLED TIJELA

Članak 142.

(1) Zatvorenika i njegove stvari može se pretražiti u svako doba.

(2) Zatvorenika smije pretražiti samo ovlaštena službena osoba istoga spola.

(3) Pregled tijela koji uključuje razodijevanje obavljaju najmanje dvije ovlaštene službene osobe u zatvorenoj prostoriji bez nazočnosti drugih osoba.

(4) Pregled usne šupljine može obaviti ovlaštena službena osoba kaznionice odnosno zatvora, a pregled tjelesnih otvora može obaviti samo liječnik.

POSEBNE MJERE ODRŽAVANJA REDA I SIGURNOSTI

Članak 143.

(1) Prema zatvoreniku koji ugrožava red i sigurnost ili prijeti ugrožavanju reda i sigurnosti provode se posebne mjere održavanja reda i sigurnosti.

(2) Posebne mjere održavanja reda i sigurnosti jesu:

1) pojačani nadzor

2) oduzimanje i privremeno zadržavanje stvari koje su zatvoreniku dopuštene

3) vezanje ruku, a po potrebi i nogu

4) odvajanje od ostalih zatvorenika

5) smještaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari

6) smještaj na odjel pojačanog nadzora

7) osamljenje.

(3) Prema zatvoreniku može se narediti više mjera istodobno.

(4) Mjere iz stavka 2. točaka 4., 5. i 6. ovoga članka izvršavaju se pod nadzorom liječnika ili medicinske sestre odnosno tehničara.

(5) Mjera iz stavka 2. točke 7. ovoga članka izvršava se pod nadzorom liječnika.

(6) Posebne mjere održavanja reda i sigurnosti iz stavka 2. točaka od 1. do 5. mogu se provoditi i prema zatvoreniku kojemu je određen istražni zatvor pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka. O provođenju mjere upravitelj izvješćuje sud koji je odredio istražni zatvor.

(7) Posebne mjere održavanja reda i sigurnosti, osim mjere iz stavka 2. točke 7. ovoga članka, određuje upravitelj odnosno osoba koju on ovlasti. Posebnu mjeru iz stavka 2. točke 6. ovoga članka može odrediti samo upravitelj rješenjem.

(8) Protiv rješenja o provođenju posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti iz stavka 2. točaka 4. i 6. ovoga članka zatvorenik može podnijeti žalbu sucu izvršenja u roku od tri dana od dana primitka rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

(9) O osamljenju na prijedlog upravitelja, uz prethodno mišljenje liječnika, odlučuje sudac izvršenja u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga. Protiv donesene odluke pravo žalbe ima zatvorenik i upravitelj u roku od tri dana od dana primitka odluke. O žalbi odlučuje sudsko vijeće na način propisan člankom 53. stavkom 2. ovoga Zakona.

IZVRŠAVANJE POSEBNIH MJERA ODRŽAVANJA REDA I SIGURNOSTI

Članak 144.

(1) Izvršavanje posebne mjere održavanja reda i sigurnosti obustavlja se kada prestanu razlozi zbog kojih je mjera određena.

(2) Pojačani nadzor je češće motrenje zatvorenika tijekom obavljanja dnevnih aktivnosti i noću.

(3) Oduzimanje i privremeno zadržavanje stvari, čije je držanje inače dopušteno, izvršava se privremeno dokle postoje razlozi iz članka 143. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Odvajanje od ostalih zatvorenika izvršava se smještajem zatvorenika u jednokrevetnu sobu najdulje do 30 dana. Tijekom izvršavanja ove mjere zatvorenik sudjeluje u svim aktivnostima utvrđenima programom izvršavanja koje se mogu provoditi u prostoriji u kojoj je zatvorenik smješten.

(5) Smještaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari može trajati najdulje 48 sati jednokratno. Upravitelj pribavlja mišljenje liječnika ili medicinske sestre odnosno tehničara za izvršavanje ove mjere u roku od šest sati od početka njezina izvršavanja. Uz ovu mjeru obvezno se izvršava i posebna mjera održavanja reda i sigurnosti pojačanog nadzora. Nadzor liječnika ili medicinske sestre odnosno tehničara obvezan je najmanje jednom u 24 sata.

VEZANJE

Članak 145.

(1) Vezanje ruku, a po potrebi i nogu ne smije se primijeniti kao mjera kažnjavanja, već isključivo radi ograničenja kretanja, sprečavanja samoozljeđivanja, ozljeđivanja druge osobe i namjernog uništavanja imovine.

(2) Vezanje može trajati jednokratno najdulje 12 sati u 24 sata.

(3) U slučaju ugrožavanja reda i sigurnosti u većem opsegu te nedostatka ili nedostupnosti redovitih sredstava vezivanja mogu se privremeno primijeniti i druga priručna sredstva za vezanje.

(4) Vezanje ruku, a po potrebi i nogu prilikom obavljanja poslova sprovođenja ne smatra se posebnom mjerom održavanja reda i sigurnosti u smislu članka 143. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.

(5) Sredstva vezivanja propisat će se pravilnikom iz članka 41. stavka 11. ovoga Zakona.

SMJEŠTAJ NA ODJEL POJAČANOG NADZORA

Članak 146.

(1) Smještaj na odjel pojačanog nadzora može se narediti samo u kaznionicama zatvorenog tipa odnosno zatvorima.

(2) Protiv rješenja o mjeri iz stavka 1. ovoga članka zatvorenik može podnijeti žalbu sucu izvršenja u roku od tri dana od primitka rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

(3) Tijekom izvršavanja ove mjere zatvorenik sudjeluje u svim aktivnostima utvrđenima programom izvršavanja koje se organiziraju na odjelu pojačanog nadzora.

(4) Mjera se obvezno preispituje svaka tri mjeseca, a u slučaju ponovljene odluke zatvorenik može izjaviti žalbu sucu izvršenja u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

OSAMLJENJE

Članak 147.

(1) Zatvoreniku koji svojim postupcima ozbiljno ugrožava sigurnost može se izreći osamljenje u neprekidnom trajanju najdulje do tri mjeseca. Tijekom kalendarske godine mjera se može primijeniti najviše dva puta.

(2) Osamljenjem se zatvoreniku onemogućuje kontakt s drugim zatvorenicima izdvajanjem iz skupnog načina izdržavanja kazne zatvora i zajedničkih aktivnosti.

(3) Osamljenje se izvršava pod nadzorom liječnika, koji je zatvorenika obvezan pregledati najmanje dva puta tjedno.

(4) Tijekom izvršavanja osamljenja zatvoreniku se može omogućiti rad u prostorijama u kojima se mjera izvršava.

(5) Zatvorenik za vrijeme izvršavanja mjere osamljenja može koristiti dopuštene osobne stvari, čitati dnevni tisak i knjige i dopisivati se.

(6) Prostorija u kojoj se izvršava osamljenje mora biti opremljena i odgovarati uvjetima prostorije iz članka 155. stavka 4. ovoga Zakona.

(7) Na temelju mišljenja liječnika upravitelj predlaže sucu izvršenja obustavu izvršavanja mjere osamljenja.

TESTIRANJE NA PSIHOAKTIVNE TVARI I ZARAZNE BOLESTI

Članak 148.

(1) Zatvorenika se može u svako doba testirati na drogu, alkohol i druge psihoaktivne tvari.

(2) Zatvorenika se može testirati na zarazne bolesti prema pravilima medicinske struke.

POSTUPANJE PRILIKOM BIJEGA

Članak 149.

(1) Ovlaštena službena osoba bez odgode poduzima radnje da zatvorenika onemogući u bijegu.

(2) O svakom bijegu ovlaštena službena osoba odmah izvješćuje upravitelja, a upravitelj Središnji ured i suca izvršenja. O pokušaju bijega upravitelj izvješćuje Središnji ured.

(3) Upravitelj o bijegu zatvorenika odmah obavještava policijsku upravu prema sjedištu kaznionice odnosno zatvora radi poduzimanja mjera traganja, izdavanja tjeralice, utvrđivanja činjenica u svezi s bijegom, kao i radi obavještavanja žrtve.

(4) Bijegom se smatra svako udaljenje iz kaznionice odnosno zatvora bez odobrenja.

(5) Za vrijeme bijega izvršavanje kazne zatvora ne teče.

(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na svaki nepovratak zatvorenika s korištenja pogodnosti izvan kaznionice odnosno zatvora te izvanrednog izlaska u trajanju duljem od 24 sata.

 Glava XX.  PRISILA

PRIMJENA SREDSTAVA PRISILE

Članak 150.

(1) Sredstva prisile mogu se primijeniti samo kad je to nužno da se spriječi bijeg osobe lišene slobode, tjelesni napad na službene ili druge osobe, nanošenje ozljeda drugim osobama, samoozljeđivanje, namjerno prouzrokovanje materijalne štete odnosno radi svladavanja pasivnog ili aktivnog otpora osobe lišene slobode.

(2) Prisila se može primijeniti i protiv osobe koja oslobađa ili napada osobe lišene slobode, protupravno ulazi u objekt ili prostore kaznionice odnosno zatvora, odnosno ako se neovlašteno nalazi unutar objekta ili prostora kaznionice odnosno zatvora. Takva osoba zadržava se do dolaska ovlaštenih osoba ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

(3) Pasivni otpor postoji kada zatvorenik ne postupa po zakonitoj naredbi ovlaštene službene osobe, a da pri tome ne ugrožava sebe, druge osobe ili imovinu.

(4) Aktivni otpor postoji kada zatvorenik ne postupa po zakonitoj naredbi ovlaštene službene osobe, a da pri tome ugrožava sebe, druge osobe ili imovinu.

(5) Sredstva prisile mogu se primijeniti i prema istražnom zatvoreniku pod uvjetima iz ovoga članaka. O primjeni sredstava prisile prema istražnom zatvoreniku upravitelj izvješćuje sud koji je odredio istražni zatvor.

SREDSTVA PRISILE

Članak 151.

(1) Sredstva prisile jesu:

1) zahvati za privođenje

2) tehnike obrane

3) raspršivač s dopuštenim neškodljivim tvarima

4) palica

5) električni paralizator

6) mlazovi s vodom

7) podražavajuća kemijska sredstva

8) vatreno oružje.

(2) Između sredstava prisile odabire se sredstvo koje najmanje ugrožava zdravlje i život pojedinca, kojim se uspješno svladava otpor, a razmjerno je pogibelji koja prijeti.

(3) O namjeri primjene sredstva prisile upozorit će se osoba prema kojoj se sredstvo prisile namjerava primijeniti, osim ako se radi o istodobnom ili izravno predstojećem protupravnom napadu.

(4) Za svladavanje pasivnog otpora ovlaštena službena osoba može primijeniti samo zahvate za privođenje.

(5) Sredstva prisile iz stavka 1. ovoga članka mogu se primijeniti u slučajevima iz članka 150. stavaka 1., 2. i 4. ovoga Zakona.

(6) Primjenu sredstva prisile iz stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga članka može narediti samo upravitelj.

(7) Sredstva prisile iz stavka 1. točke 8. ovoga članka može iznimno po vlastitoj procjeni primijeniti ovlaštena službena osoba pod uvjetima iz članka 152. stavka 1. ovoga Zakona.

(8) Nakon primjene sredstva prisile obvezan je liječnički pregled zatvorenika, koji se ponavlja nakon 12 sati.

(9) O primjeni sredstva prisile iz stavka 1. ovoga članka upravitelj najkasnije u roku od 48 sati pisanim putem izvješćuje Središnji ured i suca izvršenja.

(10) Pobliže odredbe o načinu primjene sredstava prisile propisuju se pravilnikom iz članka 41. stavka 11. ovoga Zakona.

VATRENO ORUŽJE

Članak 152.

(1) Vatreno oružje može se primijeniti samo:

1) ako se drugim sredstvima prisile ne može odbiti istodoban ili izravno predstojeći protupravni napad kojim se ugrožava život zatvorenika, službenih ili drugih osoba zatečenih u kaznionici odnosno zatvoru ili tijekom sprovođenja

2) radi onemogućavanja bijega zatvorenika iz kaznionice zatvorenog tipa odnosno zatvora pri svladavanju vanjskog zida, a drugim se sredstvom ne može onemogućiti bijeg

3) radi onemogućavanja bijega zatvorenika prilikom sprovođenja, ako se drugim sredstvima ne može onemogućiti bijeg i ako se radi o zatvoreniku koji izdržava kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu ili se radi o zatvoreniku kojemu je određen istražni zatvor u kaznenom postupku koji se protiv njega vodi zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna od najmanje deset godina zatvora ili kazna dugotrajnog zatvora.

(2) Službenik pravosudne policije neće primijeniti vatreno oružje ako bi se time ugrozio život druge osobe.

(3) Način primjene vatrenog oružja propisuje se pravilnikom iz članka 41. stavka 11. ovoga Zakona.

Glava XXI.   STEGOVNI PRIJESTUPI, POSTUPAK I MJERE

STEGOVNI PRIJESTUPI

Članak 153.

(1) Stegovni prijestupi jesu lakše ili teže povrede reda i sigurnosti propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Lakši stegovni prijestupi jesu:

1) posjedovanje ili korištenje nedopuštene stvari, uključujući i novac

2) davanje drugom na korištenje stvari za koju samo on ima dopuštenje

3) korištenje tuđe stvari bez odobrenja

4) boravak u prostoru u kojem se prema dnevnom rasporedu ne bi trebao nalaziti

5) narušavanje mira, kao što je: vikanje, preglasno slušanje radijskog i televizijskog prijamnika, lupanje, bacanje stvari i sl.

6) vrijeđanje ili nepristojno ponašanje prema drugim zatvorenicima

7) pokušaj kontaktiranja ili kontaktiranje s drugom osobom bez odobrenja ili davanje lažne obavijesti radi kontaktiranja s drugom osobom bez odobrenja

8) poticanje drugog zatvorenika na ponašanje koje predstavlja lakši stegovni prijestup

9) namjerno onečišćenje prostora kaznionice odnosno zatvora

10) simuliranje bolesti, ozljede ili napadaja.

(3) Teži stegovni prijestupi jesu:

1) prijetnja

2) vrijeđanje ili nepristojno ponašanje prema državnom službeniku ili namješteniku

3) otuđenje tuđe stvari

4) sudjelovanje u pobuni

5) bijeg ili pokušaj bijega iz kaznionice odnosno zatvora ili tijekom sprovođenja

6) neovlašteno napuštanje kaznionice odnosno zatvora

7) nasilničko ponašanje

8) zadržavanje bilo koje osobe protiv njezine volje

9) posjedovanje ili korištenje opasne stvari ili prijenosnog uređaja za snimanje i komuniciranje bez prethodnog odobrenja ili u svrhu u koju to nije odobreno

10) sprječavanje pristupa u bilo koji dio kaznionice odnosno zatvora službenoj ili drugoj osobi koja se po odobrenju nalazi u kaznionici odnosno zatvoru

11) tjelesni napad na bilo koju osobu

12) namjerno ili grubom nepažnjom ugrožavanje tuđeg zdravlja

13) sprječavanje ovlaštene službene osobe ili bilo koje druge osobe koja je uključena u provedbu programa izvršavanja u obavljanju zadaća

14) posjedovanje ili uzimanje alkohola ili bilo kojega opojnog ili psihoaktivnog sredstva, uključujući lijekove bez posebnoga odobrenja

15) odbijanje testiranja na alkohol, opojna ili psihoaktivna sredstva i zarazne bolesti

16) namjerno paljenje stvari ili izazivanje požara

17) namjerno oštećivanje ili uništavanje opreme i sredstava namijenjenih za rad zatvorenika

18) uporno zanemarivanje osobne higijene ili čistoće prostora i prostorija

19) bavljenje hazardnim igrama

20) namjerno ugrožavanje svojeg zdravlja radi onesposobljavanja za izvršavanje obveza

21) namjerno ili grubom nepažnjom uništenje ili oštećenje tuđe imovine

22) otpor mjerama sprječavanja opasnosti od zaraze

23) poticanje drugog zatvorenika na ponašanje koje predstavlja teži stegovni prijestup

24) odbijanje izvršavanja zakonite naredbe ovlaštene službene osobe

25) neopravdano kašnjenje s pogodnosti izlaska

26) nepoštivanje obveze zaštite na radu koje je izazvalo ili moglo izazvati težu štetnu posljedicu

27) davanje lažne obavijesti zbog koje je nastala ili mogla nastati šteta većih razmjera

28) podučavanje o načinu izvršavanja kaznenog djela prenošenjem osobnog iskustva ili na drugi način

29) počinjenje tri lakša stegovna prijestupa u razdoblju od mjesec dana

30) neprimjereno ponašanje prilikom korištenja pogodnosti izlaska

31) nepoštivanje uvjeta ili neizvršavanje obveza tijekom izlaska.

(4) Teži stegovni prijestup je i svako ponašanje koje predstavlja kazneno djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora do jedne godine ili blaža kazna.

STEGOVNE MJERE

Članak 154.

(1) Za počinjene stegovne prijestupe izriču se stegovne mjere.

(2) Stegovne mjere jesu:

1) ukor

2) ograničenje ili privremena uskrata raspolaganja novcem u kaznionici odnosno zatvoru do tri mjeseca

3) uskrata pojedinih ili svih pogodnosti iz članka 138. ovoga Zakona do tri mjeseca, istekom kojeg roka se pogodnosti mogu odobravati postupno ovisno o uspješnosti u provođenju programa izvršavanja

4) upućivanje u samicu do 14 dana u slobodno vrijeme ili tijekom cijeloga dana i noći.

(3) Ako je u odnosu na zatvorenika stegovna mjera iz stavka 2. točke 4. ovoga članka izrečena u dva ili više stegovnih postupaka, svaka od pravomoćno izrečenih mjera izvršava se posebno, a vremenski razmak između izvršavanja dvije uzastopne mjere ne smije biti kraći od osam dana. Uz pisani pristanak zatvorenika izrečene stegovne mjere mogu se izvršavati bez prekida.

(4) Imovinska korist i stvar koju zatvorenik stekne suprotno odredbama ovoga Zakona i kućnog reda kaznionice odnosno zatvora oduzima se. Rješenje o oduzimanju imovinske koristi donosi upravitelj na koje zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja u roku od osam dana od dana primitka rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

STEGOVNA MJERA UPUĆIVANJA U SAMICU

Članak 155.

(1) Stegovna mjera upućivanja u samicu podrazumijeva isključenje zatvorenika iz zajedničkih aktivnosti s drugim zatvorenicima u slobodno vrijeme ili tijekom cijelog dana i noći.

(2) Stegovna mjera upućivanja u samicu može se izreći samo za teže stegovne prijestupe.

(3) Prije izvršavanja stegovne mjere upućivanja u samicu obvezan je liječnički pregled zatvorenika.

(4) Prostorija u kojoj se izvršava stegovna mjera upućivanja u samicu mora odgovarati zdravstvenim, higijenskim i prostornim zahtjevima, biti prozračna, odgovarajuće osvijetljena danjim i umjetnim svjetlom, zagrijana u skladu s klimatskim uvjetima, opremljena posteljom i posteljinom, stolom i stolcem. Zatvoreniku se mora osigurati neograničen pristup vodi za piće i sanitarnim uređajima.

(5) U prostoriji u kojoj se izvršava stegovna mjera upućivanja u samicu zatvorenik smije čitati i pisati, a mora mu se osigurati boravak na zraku u trajanju od najmanje jedan sat dnevno bez dodira s drugim zatvorenicima.

(6) Tijekom izvršavanja stegovne mjere upućivanja u samicu obvezan je nadzor liječnika najmanje dva puta tjedno. Nalaz i zapažanja liječnika te drugih ovlaštenih službenih osoba unose se u knjigu izvršavanja stegovne mjere upućivanja u samicu.

POSTUPAK ZA IZRICANJE I IZVRŠAVANJE STEGOVNE MJERE

Članak 156.

(1) Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka podnosi voditelj ustrojstvene jedinice kaznionice odnosno zatvora u čijem je djelokrugu prijestup počinjen u roku od osam dana od dana počinjenja stegovnog prijestupa. Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka uručuje se zatvoreniku koji ima pravo dati odgovor u roku od tri dana od dana primitka prijedloga.

(2) Odluku o prijedlogu za pokretanje stegovnog postupka donosi upravitelj roku od osam dana od dana uručenja prijedloga za pokretanje stegovnog postupka zatvoreniku. Odluka o pokretanju stegovnog postupka uručuje se zatvoreniku s čime započinje stegovni postupak.

(3) Stegovni postupak je žuran, vodi se sukladno odredbama zakona kojim se uređuje kazneni postupak u odnosu na postupak za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina ili novčana kazna, ako odredbama ovoga Zakona nije drukčije određeno.

(4) Vođenje postupka zbog lakšeg stegovnog prijestupa zastarijeva u roku od četiri mjeseca od dana počinjenja prijestupa. Vođenje postupka zbog težega stegovnog prijestupa zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana počinjenja prijestupa.

(5) Ako stegovni postupak prijedlogom ne pokrene voditelj ustrojstvene jedinice, postupak može pokrenuti upravitelj. Stegovni postupak vodi i o stegovnoj odgovornosti odlučuje upravitelj ili ovlaštena službena osoba koju on za to ovlasti. Pisano rješenje o izrečenoj stegovnoj mjeri donosi upravitelj.

(6) Tijekom stegovnog postupka vodi se usmena rasprava na kojoj prisustvuje zatvorenik od kojeg se uzima izjava, ispituju se svjedoci, dok se prema potrebi pribavlja mišljenje državnih službenika i namještenika uključenih u provedbu programa izvršavanja, te obavlja očevid.

(7) Tijekom stegovnog postupka vodi se zapisnik u koji se bilježi usmena rasprava, očevid i drugi provedeni dokazi, unosi se bitan sadržaj danih iskaza i izjava stranaka i drugih osoba koje sudjeluju u postupku u obliku pripovijedanja te odluka o stegovnoj odgovornosti. Po provedenom postupku zapisnik se ulaže u osobnik.

(8) Zatvoreniku se uručuje primjerak rješenja o izrečenoj stegovnoj mjeri, na koje ima pravo žalbe sucu izvršenja u roku od tri dana od dana primitka rješenja. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja, osim za izrečenu mjeru iz članka 154. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona. Sudac izvršenja će odlučiti o žalbi u roku od 48 sati. Ako sudac izvršenja preinači odluku upravitelja, upravitelj može u roku od 48 sati zahtijevati da o tome konačnu odluku donese sudsko vijeće. Zahtjev upravitelja zadržava izvršenje odluke suca izvršenja. Ako se zatvorenik odrekne prava na žalbu protiv rješenja kojim mu je izrečena stegovna mjera, pisano rješenje neće sadržavati obrazloženje. Po pravomoćnosti rješenja stegovna mjera se upisuje u posebni obrazac osobnika i knjigu stegovnih mjera.

(9) Tijekom stegovnog postupka zbog težeg stegovnog prijestupa zatvorenik ima pravo na pomoć branitelja na vlastiti trošak, na što će se zatvorenika upozoriti prilikom uručenja prijedloga za pokretanje stegovnog postupka. Ako se zatvorenik u roku od 48 sati od uručenja odluke o pokretanju stegovnog ne izjasni o nazočnosti branitelja u stegovnom postupku, postupak će se voditi bez nazočnosti branitelja.

(10) Tijekom stegovnog postupka zatvorenika se iz sigurnosnih razloga može odvojiti od ostalih zatvorenika u skladu s odredbama članaka 143. i 144. ovoga Zakona.

(11) Od pokrenutog stegovnog postupka može se odustati ako je zatvorenika dovoljno samo opomenuti. Kod lakših stegovnih prijestupa zatvorenika će se proglasiti krivim, ali se može osloboditi izricanja stegovne mjere.

(12) Izvršavanje izrečene mjere iz članka 154. stavka 2. točaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona može se odgoditi za vrijeme do tri mjeseca. Mjera se neće izvršiti ako zatvorenik u tom razdoblju ne počini drugi stegovni prijestup.

(13) Upravitelj može, ako nastupe nove okolnosti ili to ocijeni svrhovitim, izrečenu mjeru ublažiti ili odustati od njezina izvršavanja.

(14) U slučaju stegovnog prijestupa počinjenog protiv upravitelja stegovni postupak pokreće, vodi i odluku donosi sudac izvršenja.

(15) Ako se zatvorenika tijekom izdržavanja kazne premjesti u drugu kaznionicu odnosno zatvor, ovlast za izricanje stegovne mjere prelazi na upravitelja kaznionice odnosno zatvora u koji je premješten.

(16) Izvršavanje izrečene stegovne mjere nastavlja se i nakon premještaja zatvorenika u drugu kaznionicu odnosno zatvor.

(17) Izvršavanje izrečene stegovne mjere zastarijeva u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja kojim je izrečena stegovna mjera, osim mjere upućivanja u samicu, izvršavanje koje zastarijeva u roku od tri mjeseca.

(18) Način izvršavanja izrečenih stegovnih mjera pobliže se uređuje kućnim redom kaznionice odnosno zatvora.

POČINJENJE NOVOG KAZNENOG DJELA TIJEKOM IZDRŽAVANJA KAZNE

Članak 157.

(1) Ako zatvorenik na izdržavanju kazne zatvora počini kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, a za koje je propisana kazna zatvora do jedne godine ili blaža kazna, kaznit će se stegovno.

(2) Ako zatvorenik počini koje drugo kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, upravitelj odmah o tome obavještava nadležnog državnog odvjetnika. Upravitelj može narediti privremeno odvajanje zatvorenika od ostalih zatvorenika u skladu s odredbama članaka 143. i 144. ovoga Zakona, do odluke suda.

(3) O počinjenom kaznenom djelu za vrijeme boravka zatvorenika izvan kaznionice odnosno zatvora, za koje se progoni po službenoj dužnosti, policijska uprava i državno odvjetništvo obvezni su obavijestiti kaznionicu odnosno zatvor.

NAKNADA ŠTETE

Članak 158.

(1) Zatvorenik je obvezan nadoknaditi materijalnu štetu koju je počinio stegovnim prijestupom za vrijeme izdržavanja kazne odnosno naknaditi troškove sprovođenja iz članka 58. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Visina štete utvrđuje se u stegovnom postupku na prijedlog ovlaštene osobe kaznionice odnosno zatvora, kao i u posebnom postupku naknade troškova sprovođenja iz članka 58. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Protiv rješenja o naknadi štete zatvorenik ima pravo žalbe u roku od osam dana od primitka rješenja sucu izvršenja. Žalba zadržava izvršenje rješenja. Pravomoćno rješenje o naknadi štete ovršna je isprava.

Glava XXII.   PREMJEŠTAJ

PREMJEŠTAJ

Članak 159.

(1) Tijekom izvršavanja kazne zatvora zatvorenika se može premjestiti u drugu kaznionicu odnosno zatvor.

(2) O premještaju zatvorenika odlučuje Središnji ured na temelju prijedloga upravitelja.

PRIJEDLOG ZA PREMJEŠTAJ

Članak 160.

(1) Upravitelj može predložiti premještaj zatvorenika:

1) radi ostvarivanja programa izvršavanja

2) radi organizacije izvršavanja kazne

3) zbog sigurnosnih razloga.

(2) Upravitelj može predložiti premještaj zatvorenika iz kaznionice otvorenog ili poluotvorenog tipa ili otvorenog ili poluotvorenog odjela zatvora u kaznionicu zatvorenog tipa odnosno zatvor ako je protiv zatvorenika u tijeku novi kazneni postupak, ili zatvorenik treba izdržati novu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, ili je protiv zatvorenika pokrenut postupak zbog težeg stegovnog prijestupa, ili zatvorenik učestalo krši odredbe kućnog reda kaznionice odnosno zatvora.

(3) Troškove premještaja u slučaju bijega ili zlouporabe pogodnosti snosi zatvorenik.

(4) Ako je to nužno radi organizacije izvršavanja kazne zatvora ili sigurnosnih razloga, odluku o premještaju zatvorenika u drugu kaznionicu odnosno zatvor Središnji ured može donijeti i bez prijedloga upravitelja.

PREMJEŠTAJ U BLAŽE UVJETE IZDRŽAVANJA KAZNE

Članak 161.

(1) Zatvorenika se premješta u blaže uvjete izdržavanja kazne zatvora sukladno Okvirnim mjerilima za upućivanje i razvrstavanje zatvorenika na izvršavanje kazne zatvora iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Upravitelj obvezno razmatra mogućnost premještaja zatvorenika u blaže uvjete nakon izdržane polovine izrečene kazne, a nakon toga svakih šest mjeseci za zatvorenike koji izvršavaju kaznu zatvora u trajanju duljem od jedne godine do deset godina, svakih godinu dana za zatvorenike koji izvršavaju kaznu zatvora u trajanju duljem od deset godina do 20 godina, svake dvije godine za zatvorenike koji izvršavaju kaznu dugotrajnog zatvora.

ODLUKA O PREMJEŠTAJU

Članak 162.

(1) O premještaju zatvorenika pisanu odluku donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, uz prethodno mišljenje Povjerenstva za premještaje Središnjeg ureda.

(2) Protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena.

Glava XXIII.   PREKID IZDRŽAVANJA KAZNE ZATVORA

RAZLOZI ZA PREKID IZDRŽAVANJA KAZNE ZATVORA

Članak 163.

(1) Prekid izdržavanja kazne zatvora (u daljnjem tekstu: prekid) je privremeno otpuštanje zatvorenika iz kaznionice odnosno zatvora za koje vrijeme kazna zatvora ne teče.

(2) Prekid se može odobriti iz sljedećih razloga:

1) ako zatvorenik oboli od teške akutne bolesti ili mu se znatno pogorša postojeća kronična bolest, za čije liječenje nema uvjeta u zatvorskom sustavu

2) zbog smrtnog slučaja, teške bolesti ili obveze izbivanja člana obitelji zatvorenika, čime on postaje jedini obveznik uzdržavanja člana obitelji sukladno propisu kojim se uređuju obiteljski odnosi, a koji nema vlastitih sredstava za život i nije radno sposoban te mu je potrebno osigurati trajniju skrb

3) radi obavljanja ili dovršetka neodgodivih sezonskih radova ili radova izazvanih elementarnom nepogodom ili kakvim drugim nepredvidivim događajem, a u obitelji zatvorenika nema druge radno sposobne osobe

4) u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske

5) u slučaju izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija većih razmjera

6) u slučaju postojanja pravomoćnog rješenja o određivanju istražnog zatvora

7) u slučaju zaprimanja nove pravomoćne i izvršne presude kojom je uz kaznu zatvora izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja

8) u slučaju zaprimanja nove pravomoćne i izvršne presude kojom je izrečena kazna maloljetničkog zatvora.

(3) Neovisno o razlozima za prekid izdržavanja kazne iz stavka 2. točaka od 2. do 5. ovoga članka zatvoreniku se neće odobriti prekid u slučaju postojanja rizika zlouporabe boravka na slobodi.

POSTUPAK ODOBRAVANJA PREKIDA

Članak 164.

(1) Prekid iz razloga navedenih u članku 163. stavku 2. točkama od 1. do 5. može se odobriti na temelju molbe zatvorenika ili člana njegove obitelji s kojom se zatvorenik suglasi ili na temelju prijedloga upravitelja odnosno ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav. Prekid iz razloga navedenih u članku 163. stavku 2. točki 6. ovoga Zakona može se odobriti na prijedlog upravitelja, državnog odvjetnika odnosno suda pred kojim se postupak vodi. Prekid iz razloga navedenih u članku 163. stavku 2. točkama 7. i 8. može odobriti sudac izvršenja po službenoj dužnosti ili na prijedlog upravitelja. Upravitelj je dužan podnijeti prijedlog za prekid iz razloga navedenih u članku 163. stavku 2. točki 1. ovoga Zakona.

(2) Prekid iz razloga navedenih u članku 163. stavku 2. točki 1. ovoga Zakona može trajati najdulje 12 mjeseci tijekom jedne kalendarske godine. Prekid iz razloga navedenih u članku 163. stavku 2. točkama od 2. do 5. ovoga Zakona može trajati od 30 do 90 dana tijekom jedne kalendarske godine. Prekid iz razloga navedenih u članku 163. stavku 2. točkama od 6. do 8. ovoga Zakona može trajati dok traje istražni zatvor, kazna zatvora uz koju je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja odnosno kazna maloljetničkog zatvora.

(3) Prije donošenja rješenja o prekidu sudac izvršenja prikuplja izvješće o tijeku izvršavanja kazne zatvora od kaznionice odnosno zatvora, a može zatražiti i izvješće probacijskog ureda u skladu sa zakonom kojim se uređuju probacijski poslovi i ustrojstvene jedinice za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. Protiv rješenja suca izvršenja zatvorenik i državno odvjetništvo prema mjestu izdržavanja kazne zatvorenika imaju pravo žalbe u roku od tri dana od dana primitka rješenja. Žalba zadržava izvršenje rješenja, a o žalbi odlučuje vijeće istog suda u roku od tri dana od dana primitka žalbe.

(4) Rješenje o prekidu dostavlja se zatvoreniku, kaznionici odnosno zatvoru i policijskoj upravi prema mjestu zatvorenikova prebivališta odnosno boravišta, sudu upućivanja, Središnjem uredu i državnom odvjetništvu prema mjestu izdržavanja kazne zatvora. Rješenje o prekidu dostavlja se i ustrojstvenoj jedinici za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa ako su u postupku izvršavanja kazne zatvora poznati podaci o žrtvi. Rješenje o prekidu dostavlja se centru za socijalnu skrb prema mjestu zatvorenikova prebivališta odnosno boravišta u slučaju kaznenih djela na štetu djeteta. Ako je prekid odobren radi bolničkog liječenja, rješenje se dostavlja i ustanovi javnog zdravstva u kojoj se zatvorenik liječi. Ako je rješenjem određen nadzor probacijskog ureda, rješenje o prekidu dostavlja se i probacijskom uredu nadležnom prema odobrenom mjestu prekida.

(5) Za vrijeme trajanja prekida osuđenik se mora osobno javljati svakih sedam dana nadležnoj policijskoj postaji, a jednom tjedno probacijskom uredu prema odobrenom mjestu prekida ako je određen nadzor. Policijska postaja i probacijski ured obvezni su obavijestiti suca izvršenja u slučaju nejavljanja osuđenika.

(6) Osuđenik je obvezan javiti se u kaznionicu odnosno zatvor najkasnije na dan isteka odobrenog prekida. U slučaju nejavljanja upravitelj o tome izvješćuje suca izvršenja radi raspisivanja tjeralice.

(7) Sudac izvršenja rješenjem će opozvati prekid ako su prestali razlozi zbog kojih je prekid odobren ili ako osuđenik čini kažnjive radnje.

(8) Centar za socijalnu skrb, državno odvjetništvo i policijska postaja te probacijski ured obavještavaju suca izvršenja o razlozima za opoziv rješenja o prekidu.

(9) Troškove prekida snosi osuđenik.

Glava XXIV.   UVJETNI OTPUST

NADLEŽNOST ZA ODLUČIVANJE O UVJETNOM OTPUSTU

Članak 165.

(1) Za odlučivanje o uvjetnom otpustu nadležan je županijski sud na čijem se području nalazi kaznionica odnosno zatvor. Sud o uvjetnom otpustu odlučuje rješenjem nakon održane sjednice vijeća sastavljenog od tri suca toga suda. Predsjednik vijeća je sudac izvršenja tog suda te rukovodi sjednicom vijeća.

(2) Sudac izvršenja županijskog suda mjesno nadležnog prema stavku 1. ovoga članka može zatvorenika uvjetno otpustiti, na njegov prijedlog, ako je preostali dio neizdržane kazne do tri mjeseca.

POKRETANJE POSTUPKA UVJETNOG OTPUSTA

Članak 166.

(1) Postupak uvjetnog otpusta pokreće se prijedlogom za uvjetni otpust. Prijedlog mogu podnijeti zatvorenik, njegov opunomoćenik, članovi obitelji zatvorenika uz njegov pristanak i državni odvjetnik.

(2) Prijedlog za uvjetni otpust podnosi se sucu izvršenja županijskog suda nadležnog u smislu članka 165. stavka 1. ovoga Zakona. Ako sudac izvršenja ne odbaci prijedlog kao nedopušten u smislu članka 167. ovoga Zakona, zakazat će sjednicu vijeća za uvjetni otpust najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga.

(3) Ako je prijedlog iz stavka 1. ovoga članka odbijen, novi prijedlog može biti podnesen protekom jedne godine od pravomoćnosti odluke vijeća, neovisno o neizdržanom dijelu kazne, osim ako su se pojavile nove okolnosti koje opravdavaju podnošenje novog prijedloga.

RAZLOZI ZA ODBACIVANJE PRIJEDLOGA

Članak 167.

Sudac izvršenja odbacit će prijedlog za uvjetni otpust ako:

1) je prijedlog podnijela neovlaštena osoba

2) je prijedlog podnesen prije roka propisanog odredbama zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije

3) je prijedlog podnesen prije roka iz članka 166. stavka 3. ovoga Zakona

4) je predlagatelj odustao od podnesenog prijedloga

5) je zatvorenik povukao pristanak

6) zatvorenik ima više kazni koje nisu objedinjene.

ODLUČIVANJE O UVJETNOM OTPUSTU

Članak 168.

(1) Nakon što zaprimi prijedlog za uvjetni otpust sudac izvršenja će, prije održavanja sjednice vijeća za uvjetne otpuste, pribaviti izvješće s mišljenjem kaznionice odnosno zatvora u kojem zatvorenik izdržava kaznu, a po potrebi izvješće probacijskog ureda i dostupne podatke centra za socijalnu skrb.

(2) O sjednici vijeća za uvjetne otpuste obavještava se državni odvjetnik koji je podnio prijedlog, a ako je prijedlog podnio zatvorenik, državni odvjetnik mjesno nadležan postupati pred sudom koji odlučuje o uvjetnom otpustu te opunomoćenik zatvorenika ako ga je izabrao. Uz obavijest državnom odvjetniku dostavlja se i prijedlog zatvorenika. Na sjednicu se poziva zatvorenik. Prisutnost zatvorenika na sjednici vijeća može biti osigurana i putem zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audiovideo konferencija). Kada vijeće ocijeni da je to potrebno, na sjednicu poziva nadležnog službenika kaznionice odnosno zatvora u kojoj zatvorenik izdržava kaznu, nadležnog službenika probacijskog ureda, a po potrebi i druge osobe.

(3) Na sjednici vijeća za uvjetne otpuste predsjednik vijeća izvješćuje vijeće o sadržaju pribavljene dokumentacije, saslušava zatvorenika, nakon čega vijeće odlučuje o prijedlogu za uvjetni otpust i donosi rješenje.

(4) Kada sudac izvršenja odlučuje o uvjetnom otpustu u slučaju iz članka 165. stavka 2. ovoga Zakona, postupa u smislu stavka 1. ovoga članka.

UVJETNI OTPUST UZ ELEKTRONIČKI NADZOR

Članak 169.

(1) Sud može, uz pisani pristanak zatvorenika, rješenjem o uvjetnom otpustu odrediti provođenje elektroničkog nadzora za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta.

(2) Način provođenja elektroničkog nadzora iz stavka 1. ovoga članka propisat će se pravilnikom o uvjetnom otpustu pod elektroničkim nadzorom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

RAZLOZI ZA ODBIJANJE PRIJEDLOGA

Članak 170.

Sud će rješenjem odbiti prijedlog za uvjetni otpust ako:

1) zatvorenik ne pristane na uvjetni otpust

2) s obzirom na pribavljena mišljenja sud ocjeni da bi za postizanje svrhe kažnjavanja bilo nužno nastaviti s izdržavanjem kazne

3) je zatvorenik stegovno kažnjavan za teži stegovni prijestup u posljednjih šest mjeseci

4) je protiv zatvorenika u tijeku kazneni postupak za kazneno djelo sa zapriječenom kaznom zatvora višom od pet godina

5) izrečena sigurnosna mjera nije postigla svrhu zbog koje je izrečena

6) postoje drugi razlozi koje sud ocijeni opravdanim u smislu odredbi o uvjetnom otpustu propisanih zakonom kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije.

ŽALBA

Članak 171.

(1) Protiv rješenja vijeća, kojim je odlučeno da zatvorenik bude uvjetno otpušten, žalbu može podnijeti državni odvjetnik koji je mjesno nadležan postupati pred sudom koji je donio odluku.

(2) Protiv rješenja kojim je prijedlog za uvjetni otpust odbijen žalbu mogu podnijeti zatvorenik i državni odvjetnik koji je podnio prijedlog za uvjetni otpust.

(3) Žalba se podnosi sudu koji je donio rješenje u roku od tri dana od dana dostave rješenja, ako je rješenje donio sudac izvršenja, o njoj odlučuje izvanraspravno vijeće istoga suda, a ako je rješenje donijelo vijeće, neposredno viši sud.

DOSTAVA PRAVOMOĆNOG RJEŠENJA O UVJETNOM OTPUSTU

Članak 172.

(1) Pravomoćno rješenje o uvjetnom otpustu dostavlja se zatvoreniku, kaznionici odnosno zatvoru, sudu upućivanja, sudu koji je donio presudu prvog stupnja, policijskoj upravi nadležnoj prema mjestu u koje se otpušta, državnom odvjetniku koji je podnio prijedlog, državnom odvjetniku koji je bio obaviješten o sjednici vijeća kada je prijedlog podnio zatvorenik, sucu izvršenja, tijelu nadležnom za vođenje kaznene evidencije i tijelu koje provodi elektronički nadzor, ako je takav nadzor određen rješenjem o uvjetnom otpustu.

(2) Pravomoćno rješenje o uvjetnom otpustu dostavlja se centru za socijalnu skrb nadležnom prema mjestu u koje se zatvorenik otpušta u slučaju kaznenog djela počinjenog na štetu djeteta.

(3) Ako je rješenjem o uvjetnom otpustu određena posebna obveza i/ili zaštitni nadzor, rješenje se dostavlja i probacijskom uredu nadležnom prema mjestu u koje se zatvorenik otpušta, uz izvješće s mišljenjem kaznionice odnosno zatvora.

(4) Pravomoćno rješenje o uvjetnom otpustu zatvorenika stranog državljanina koji nema prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj dostavlja se osobama iz stavka 1. ovoga članka te policijskoj upravi prema sjedištu kaznionice odnosno zatvora i diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu države čiji je zatvorenik državljanin.

(5) Pravomoćno rješenje kojim je uvjetni otpust odbijen dostavlja se zatvoreniku, osobama koje su podnijele prijedlog, kaznionici odnosno zatvoru i državnom odvjetniku koji je bio obaviješten o sjednici vijeća kada je prijedlog podnio zatvorenik.

PROVEDBA UVJETNOG OTPUSTA

Članak 173.

(1) Sudac izvršenja će nalogom odrediti datum otpuštanja zatvorenika na uvjetni otpust u roku od tri dana od pravomoćnosti rješenja protiv kojeg nije podnesena žalba odnosno od zaprimanja drugostupanjskog rješenja.

(2) Ako zatvorenik kojemu je odobren uvjetni otpust prije uvjetnog otpuštanja počini teži stegovni prijestup, sudac izvršenja može opozvati odluku o uvjetnom otpustu. Žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

PROVJERAVANJE UVJETNO OTPUŠTENOG OSUĐENIKA

Članak 174.

(1) Sudac izvršenja nadležan prema mjestu u koje je osuđenik uvjetno otpušten pribavlja obavijesti od probacijskog ureda i centra za socijalnu skrb te samog osuđenika o izvršavanju posebnih obveza odnosno zaštitnog nadzora određenih rješenjem o uvjetnom otpustu i osuđenikovoj integraciji u zajednicu.

(2) Uvjetno otpušteni osuđenik može promijeniti mjesto prebivališta odnosno boravišta određeno u rješenju o uvjetnom otpustu samo uz suglasnost suca izvršenja.

(3) Sudac izvršenja odlučuje i o odsutnosti s mjesta adrese prebivališta odnosno boravišta duljem od tri dana, kao i o svakom odlasku u inozemstvo osuđenika na uvjetnom otpustu.

(4) Tijekom uvjetnog otpusta osuđenik može istupati u sredstvima javnog priopćavanja samo uz odobrenje suca izvršenja.

OPOZIV UVJETNOG OTPUSTA

Članak 175.

(1) Uvjetni otpust rješenjem može opozvati sudac izvršenja nadležan prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osuđenika ako osuđenik bude pravomoćno proglašen krivim za počinjeni prekršaj za koji mu je izrečena kazna zatvora te iz razloga za opoziv uvjetnog otpusta iz nadležnosti suca izvršenja propisanih zakonom kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije.

(2) Rješenje o opozivu uvjetnog otpusta iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka sudac izvršenja dostavlja zatvoreniku i tijelima iz članka 172. stavaka od 1. do 4. ovoga Zakona radi njegova izvršavanja.

(3) O žalbi na rješenje o opozivu uvjetnog otpusta odlučuje izvanraspravno vijeće suda nadležnog prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osuđenika. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Pravomoćno rješenje o opozivu dostavlja se zatvoreniku i tijelima iz članka 172. stavaka od 1. do 4. ovoga Zakona.

(4) Osuđenik kojem je uvjetni otpust opozvan upućuje se na izdržavanje cijelog uvjetovanog dijela kazne u zatvor prema mjestu njegova prebivališta odnosno boravišta.

PRIPREMA ZA UVJETNI OTPUST

Članak 176.

Izvršavanje i nadzor posebnih obveza i zaštitnog nadzora određenih rješenjem o uvjetnom otpustu, pripremu za prihvat poslije uvjetnog otpusta te nadzor uvjetno otpuštenog osuđenika provodi se u skladu s posebnim zakonima.

Glava XXV.   PRIPREMA ZA OTPUST ZATVORENIKA I OTPUŠTANJE

PRIPREMA ZA OTPUST

Članak 177.

(1) Pripremanje zatvorenika za otpust započinje nakon dolaska u kaznionicu odnosno zatvor. Zatvorenika se potiče na odgovorno sudjelovanje u pripremi za otpust u kaznionici odnosno zatvoru i izvan kaznionice odnosno zatvora, a posebice na održavanje odnosa s obitelji, kontaktiranje s državnim tijelima, ustanovama i udrugama te osobama koje se organizirano bave uključivanjem zatvorenika u život na slobodi. Program pripreme za otpust zatvorenika dio je programa izvršavanja.

(2) Kaznionica odnosno zatvor će najkasnije tri mjeseca prije otpusta uključiti zatvorenika u pojedinačni ili skupni savjetodavni rad u vezi s njegovom pripremom za otpust.

(3) Priprema za otpust po potrebi uključuje i poduzimanje mjera radi organiziranja smještaja i prehrane, organiziranja liječenja, reguliranja prebivališta odnosno boravišta, unaprjeđivanja obiteljskih odnosa, pronalaženja zaposlenja, završavanja obrazovanja, osiguravanja novčane potpore za podmirenje najnužnijih potreba te druge oblike podrške. Radi pomoći zatvoreniku nakon otpusta kaznionica odnosno zatvor može od tijela državne vlasti, institucija i udruga zatražiti poduzimanje mjera iz njihove nadležnosti.

(4) Kaznionica odnosno zatvor će prije otpusta zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora postupiti sukladno pravilniku iz članka 8. stavka 7. ovoga Zakona.

VRIJEME OTPUŠTANJA

Članak 178.

(1) Zatvorenika se otpušta iz kaznionice odnosno zatvora nakon izdržane kazne ili po odluci o uvjetnom otpustu, pomilovanju ili oprostu.

(2) Ako je dan otpuštanja nedjelja ili neradni dan, zatvorenika se otpušta dan prije.

(3) O otpuštanju zatvorenika kaznionica odnosno zatvor u roku od 24 sata obavještava suca izvršenja i tijelo nadležno za vođenje kaznene evidencije.

POSTUPAK OTPUŠTANJA

Članak 179.

(1) Prilikom otpuštanja otpuštenoj osobi daje se potvrda o otpuštanju, sve osobne stvari i stvari s pologa, novac i dragocjenosti. Ako nema novčanih sredstava na pologu, osobi koja se otpušta daju se novčana sredstva dostatna za troškove putne karte do mjesta prebivališta, a stranom državljaninu do državne granice Republike Hrvatske.

(2) Otpuštenoj osobi koja nema vlastitu odjeću, obuću ili financijska sredstva daje se odgovarajuća odjeća, obuća ili pomoć u visini jedne dnevnice utvrđene za državne službenike i namještenike.

(3) Otpuštenoj osobi koja zbog bolesti nije sposobna za putovanje kaznionica odnosno zatvor organizira prijevoz do mjesta prebivališta, a ako je potreban nastavak liječenja, do najbliže odgovarajuće ustanove javnog zdravstva u mjestu u koje se otpušta.

(4) Ako se osoba koja se otpušta nalazi na liječenju u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu ili ustanovi javnog zdravstva, otpušta se iz navedenih tijela. Otpuštena osoba daje pisanu izjavu o preuzimanju osobnih stvari iz kaznionice odnosno zatvora u kojem je izdržavala kaznu zatvora. Osobne stvari otpuštena osoba može preuzeti osobno ili osoba koju je odredila u pisanoj izjavi u roku od 30 dana od dana otpuštanja.

(5) Osoba je otpuštena u trenutku kad napusti prostor kaznionice odnosno zatvora.

OBAVIJEST PROBACIJI

Članak 180.

(1) Kada se otpušta zatvorenik kojemu je izrečena sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora, kaznionica odnosno zatvor najkasnije u roku od 30 dana prije otpusta zatvorenika dostavlja nadležnom probacijskom uredu presudu i izvješće o tijeku izvršavanja kazne zatvora. Ako se zatvorenik kojemu je izrečena sigurnosna mjera zaštitnog nadzora uvjetno otpusti, kaznionica odnosno zatvor će o tome u roku od tri radna dana obavijestiti nadležan probacijski ured.

(2) Kada se otpušta zatvorenik s neuvjetovanog djela djelomično uvjetne osude, kaznionica odnosno zatvor obavještava nadležni probacijski ured o otpustu zatvorenika i dostavlja izvješće o tijeku izvršavanja kazne zatvora.

Glava XXVI.   IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA IZREČENE U PREKRŠAJNOM POSTUPKU I KAZNE ZATVORA KOJOM JE ZAMIJENJENA NOVČANA KAZNA U PREKRŠAJNOM POSTUPKU

IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA IZREČENE U PREKRŠAJNOM POSTUPKU I KAZNE ZATVORA KOJOM JE ZAMIJENJENA NOVČANA KAZNA U PREKRŠAJNOM POSTUPKU

Članak 181.

(1) Kazna zatvora izrečena u prekršajnom postupku i kazna zatvora kojom je zamijenjena novčana kazna izrečena u prekršajnom postupku izvršava se u zatvoru prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osobe kojoj je kazna izrečena, sukladno odredbama ovoga Zakona, ako u ovoj glavi Zakona nije drukčije propisano.

(2) Kažnjenik može, na prijedlog upravitelja, biti premješten u kaznionicu odnosno drugi zatvor ako se premještajem ostvaruju blaži uvjeti izdržavanja kazne zatvora.

(3) Prijedlog za premještaj iz stavka 2. ovoga članka može se podnijeti bez obzira na izdržani dio izrečene kazne zatvora.

(4) Na premještaj kažnjenika iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 159. i 162. ovoga Zakona.

(5) Na prijedlog upravitelja kažnjenik može biti premješten u zatvor u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA

Članak 182.

(1) Kažnjenika poziva i upućuje na izdržavanje kazne prekršajni odnosno općinski sud prema mjestu prebivališta odnosno boravišta.

(2) Ako prekršajni odnosno općinski sud koji je izrekao kaznu zatvora ili je novčanu kaznu zamijenio kaznom zatvora nije nadležan za upućivanje na izdržavanje kazne, dostavit će u roku od tri dana pravomoćno rješenje prekršajnom odnosno općinskom sudu nadležnom za upućivanje.

(3) Ako se kažnjenik ne odazove pozivu, prekršajni odnosno općinski sud će nadležnoj policijskoj upravi izdati dovedbeni nalog.

ODGODA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA

Članak 183.

(1) Rješenje o odgodi izvršavanja kazne zatvora donosi predsjednik prekršajnog odnosno općinskog suda nadležnog za upućivanje u roku od tri dana od dana primitka molbe. Izvršavanje kazne se odgađa do donošenja rješenja.

(2) Protiv rješenja kojim je odbijena molba za odgodu izvršavanja kazne zatvora može se podnijeti žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od tri dana od dana primitka rješenja.

(3) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u daljnjem roku od tri dana donosi rješenje o žalbi. Rješenje Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je pravomoćno i izvršno.

SUDSKA ZAŠTITA PROTIV POSTUPKA I ODLUKE ZATVORA ODNOSNO KAZNIONICE

Članak 184.

Kažnjenik može podnijeti zahtjev za sudsku zaštitu iz članka 19. ovoga Zakona, o kojemu odlučuje predsjednik prekršajnog odnosno općinskog suda nadležnog za upućivanje kažnjenika na izvršavanje kazne zatvora.

PREKID IZDRŽAVANJA KAZNE ZATVORA

Članak 185.

(1) Izdržavanje kazne zatvora može se prekinuti iz razloga predviđenih u članku 163. ovoga Zakona, a najdulje do 15 dana.

(2) Rješenje o prekidu iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik prekršajnog odnosno općinskog suda nadležnog za upućivanje kažnjenika.

(3) Vrijeme prekida ne uračunava se u izvršavanje kazne zatvora.

NAČIN IZDRŽAVANJA KAZNE ZATVORA

Članak 186.

(1) Kažnjenika se smješta odvojeno od istražnih zatvorenika i kažnjenika na prekršajnom zadržavanju. Kažnjenika se u pravilu smješta odvojeno od zatvorenika, osim u slučaju iz članka 181. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Kažnjenik za vrijeme izdržavanja kazne može koristiti svoje rublje, odjeću, obuću i posteljinu te o svom trošku nabavljati potrepštine u prodavaonici za zatvorenike, sukladno odredbama kućnog reda kaznionice odnosno zatvora.

(3) Prijam kažnjenika provodi se sukladno odredbama glave X. ovoga Zakona kojima se uređuje postupak prijama zatvorenika i način izvršavanja kazne zatvora.

(4) Kažnjenika se upisuje u maticu prekršajno kažnjenih osoba i osobni list kažnjenika sukladno odredbama članaka 76., 77. i 78. ovoga Zakona.

(5) Na kažnjenike se ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pogodnostima i uvjetom otpustu zatvorenika.

(6) Odredbe kojima se uređuje matica i osobni list kažnjenika propisuju se pravilnikom iz članka 78. stavka 7. ovoga Zakona.

OTPUŠTANJE

Članak 187.

(1) Kažnjenik koji izdržava kaznu zatvora u trajanju do 15 dana otpušta se s izdržavanja kazne zatvora posljednjeg dana i sata isteka kazne na koju je kažnjen.

(2) Kažnjenik koji izdržava kaznu zatvora u trajanju od 15 dana ili dulje otpušta se na dan koji prethodi nedjelji ili neradnom danu, ako je to posljednji dan izdržavanja kazne.

KOMUNIKACIJA KAZNIONICE ODNOSNO ZATVORA

Članak 188.

(1) Kaznionica odnosno zatvor, sukladno svojim mogućnostima, s tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima i tijelima koja imaju javne ovlasti te tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave komunicirat će elektroničkim putem.

(2) Kaznionica odnosno zatvor sukladno svojim mogućnostima u komunikaciji s tijelima iz stavka 1. ovoga članka koristit će audiovideo konferenciju.

(3) Kaznionica odnosno zatvor, sukladno svojim mogućnostima, omogućit će zatvoreniku komunikaciju s tijelima iz stavka 1. ovoga članka putem audiovideo konferencije, radi potreba postupka koji se vodi pred tim tijelom.

Dio četvrti   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Glava XXVII.   PRIJELAZNE ODREDBE

DONOŠENJE UREDBE

Članak 189.

Uredbu iz članka 41. stavka 10. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

PROVEDBENI PROPISI

Članak 190.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 8. stavka 7., članka 27. stavka 9., članka 30. stavka 4., članka 34. stavka 3., članka 36. stavka 14., članka 38. stavka 4., članka 41. stavka 11., članka 42. stavka 6., članka 45. stavka 6., članka 78. stavka 7., članka 84. stavka 9., članka 85. stavka 5., članka 88. stavka 2., članka 169. stavka 2. ovoga Zakona.

ZAPOČETI POSTUPCI

Članak 191.

Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o izvršavanju kazne zatvora (»Narodne novine«, br. 128/99., 55/00., 59/00. – ispravak, 129/00., 59/01., 67/01. – ispravak, 11/02. – ispravak, 190/03. – pročišćeni tekst, 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/11. – Kazneni zakon, 56/13., 150/13. i 98/19.).

BIOMETRIJSKI PODACI

Članak 192.

Do osiguravanja uvjeta u kaznionici odnosno zatvoru za uzimanje biometrijskih podataka od zatvorenika nakon prijama u kaznionicu odnosno zatvor iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona od zatvorenika se uzimaju otisci papilarnih crta.

Glava XXVIII.   ZAVRŠNE ODREDBE

PRESTANAK VAŽENJA PROPISA

Članak 193.

(1) Do stupanja na snagu uredbe iz članka 189. ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja državnih službenika odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima (»Narodne novine«, br. 79/02. i 127/13.).

(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 23. stavka 4. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme zdravstvene ustanove koja pruža zdravstvenu zaštitu osobama lišenim slobode (»Narodne novine«, br. 151/14.).

(3) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 190. ovoga Zakona ostaju na snazi:

– Pravilnik o posebnoj zdravstvenoj sposobnosti državnih službenika na poslovima osiguranja u kaznionicama i zatvorima Uprave za zatvorski sustav (»Narodne novine«, br. 20/04. i 123/15.)

– Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda kaznenih tijela (»Narodne novine«, br. 114/15., 124/17., 113/18. i 117/19.)

– Pravilnik o standardima smještaja i prehrane zatvorenika (»Narodne novine«, br. 92/02.)

– Pravilnik o pogodnostima zatvorenika (»Narodne novine«, br. 66/10. i 126/13.)

– Pravilnik o troškovima izrade, procjeni, izlaganju, pohranjivanju i prodaji stvari nastalih radom zatvorenika u slobodno vrijeme (»Narodne novine«, br. 81/02.)

– Pravilnik o načinu provedbe inspekcijskog nadzora nad radom kaznionica, zatvora i Centra za izobrazbu (»Narodne novine«, br. 43/02.)

– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački ovlaštene službene osobe Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa (»Narodne novine«, br. 61/02. i 141/09.)

– Pravilnik o izobrazbi zaposlenika u kaznionicama i zatvorima Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa (»Narodne novine«, br. 81/02., 116/02. – Obrazac i 55/05.)

– Pravilnik o načinu obavljanja poslova odjela osiguranja u kaznionicama i zatvorima (»Narodne novine«, br. 48/09.)

– Uredba o odorama državnih službenika odjela osiguranja u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima te službenim vozilima (»Narodne novine«, br. 88/11.)

– Pravilnik o načinu primjene sredstava prisile (»Narodne novine«, br. 48/09. i 66/10.)

– Pravilnik o matici, osobniku i drugim evidencijama koje se vode u kaznionicama i zatvorima (»Narodne novine«, br. 96/06.)

– Pravilnik o rublju, odjeći, obući i posteljini za zatvorenike (»Narodne novine«, br. 61/02.)

– Pravilnik o osnovnoj i strukovnoj izobrazbi zatvorenika (»Narodne novine«, br. 113/02.)

– Pravilnik o radu i strukovnoj izobrazbi, popisu i opisu radnih mjesta zatvorenika, te naknadi za rad i nagradi (»Narodne novine«, br. 12/16.)

– Pravilnik o raspolaganju novcem (»Narodne novine«, br. 81/02., 102/04. i 111/07.)

– Pravilnik o načinu izvršavanja kazne zatvora uz nastavak rada zatvorenika kod poslodavca ili kod obavljanja vlastite djelatnosti (»Narodne novine«, br. 81/02.).

PRESTANAK VAŽENJA ZAKONA

Članak 194.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o izvršavanju kazne zatvora (»Narodne novine«, br. 128/99., 55/00., 59/00. – ispravak, 129/00., 59/01., 67/01. – ispravak, 11/02. – ispravak, 190/03. – pročišćeni tekst, 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 125/11. – Kazneni zakon, 56/13., 150/13. i 98/19.).

STUPANJE NA SNAGU

Članak 195.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

 

Copyright © Ante Borić