Povezani zakoni

Zakon o državnim službenicima

NN 155/23

na snazi od 01.01.2024.

Uživajte...

Baza je ažurirana 13.04.2024. 

zaključno sa NN 39/24

GLAVA I.   UVODNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se radnopravni odnos između državnih službenika odnosno namještenika i države kao poslodavca, jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti i štetu, stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika i namještenika.

Primjena Zakona

Članak 2.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na državne službenike i namještenike u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi Državnog sudbenog vijeća, stručnoj službi Državnoodvjetničkog vijeća, stručnoj službi Pučkog pravobranitelja, stručnoj službi Pravobranitelja za djecu, stručnoj službi Pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe (u daljnjem tekstu: državna tijela).

Rodna neutralnost izraza

Članak 3.

Izrazi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom Zakonu odnose se jednako na muški i ženski rod.

Državni službenici i namještenici

Članak 4.

(1) Poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici.

(2) Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav), zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona.

(3) Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove.

(4) Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ovisno o organizaciji i potrebama službe u državnim tijelima pomoćno-tehnički poslovi mogu se povjeriti vanjskim pružateljima usluga u skladu s propisima o javnoj nabavi, uz prethodnu procjenu sigurnosnih rizika i financijske isplativosti.

2. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 56/22, 127/22, 58/23, 128/23, 29/24, PROČIŠĆENI TEKST)

Pružatelji stručnih usluga izvan državne službe

Članak 5.

(1) Pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova koje obavljaju državni službenici iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, mogu se na temelju ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe. Na odnos pružatelja usluga i državnog tijela primjenjuju se propisi kojima se uređuju obveznopravni odnosi.

(2) Izdaci za pružatelje stručnih usluga iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prelaziti 2% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za to tijelo.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na izdatke za pružatelje usluga izobrazbe državnih službenika, obavljanje poslova koji se odnose na ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obveza koje se financiraju iz fondova ili programa Europske unije i drugih međunarodnih izvora.

(4) Pružatelji stručnih usluga na temelju ugovora o djelu ne mogu postati državni službenici bez provođenja postupka prijma u državnu službu u skladu s ovim Zakonom.

Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika

Članak 6.

(1) Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika uređuju se zakonom i na temelju zakona donesenim propisima.

(2) Na pitanja koja nisu uređena ovim ili posebnim zakonom, uredbama Vlade ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom primjenjuju se opći propisi o radu.

GLAVA II.   TEMELJNA NAČELA, PRAVA I OBVEZE

1. NAČELA POSTUPANJA

Načelo zakonitosti i pravne sigurnosti

Članak 7.

Državni službenici u obavljanju državne službe postupaju na temelju zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona.

Načelo zabrane diskriminacije i povlašćivanja

Članak 8.

Državni službenici u svojem postupanju ne smiju diskriminirati građane po osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Načelo hijerarhijske podređenosti

Članak 9.

(1) Državni službenici dužni su izvršavati naloge čelnika tijela te naloge nadređenog dužnosnika i nadređenog državnog službenika (u daljnjem tekstu: nadređena osoba) vezane za poslove radnog mjesta na koje su raspoređeni, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano.

(2) Ovlasti i odgovornosti u državnoj službi odgovaraju propisanom hijerarhijskom redu prema kojem svakoj hijerarhijskoj razini pripada određeni stupanj ovlasti i odgovornosti.

Načelo odgovornosti za rezultate

Članak 10.

Državni službenici dužni su ostvariti postavljene ciljeve i odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada.

2. TEMELJNA PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Pravo na rad u prikladnim uvjetima

Članak 11.

(1) Državnom službeniku moraju biti osigurani potrebni organizacijski i tehnički uvjeti u kojima će moći obavljati zadatke u skladu s načelima i standardima rada koji se zahtijevaju u državnoj službi.

(2) Državnom službeniku s invaliditetom osigurat će se razumna prilagodba uvjeta za rad.

(3) Državnom službeniku moraju biti osigurani zdravi uvjeti rada, bez izlaganja okolnostima koje bi mogle ugroziti njegovo zdravlje ili sigurnost.

(4) Državni službenik ima pravo na zaštitu fizičkog i moralnog integriteta tijekom obavljanja službenih dužnosti.

(5) Državni službenik ima pravo na pravnu pomoć na trošak tijela kada se protiv njega poduzimaju radnje u prethodnom i sudskom postupku ili postupku naknade štete u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je raspoređen odnosno na naknadu troškova u tim postupcima ako je po ocjeni čelnika tijela navedene poslove obavio u skladu sa zakonom.

(6) Državni službenik kojem je uskraćena pravna pomoć iz stavka 5. ovoga članka, a po završetku postupka se utvrdi da je ocjena čelnika tijela bila pogrešna, ima pravo na povrat troškova pravne pomoći.

Pravo na plaću i druga materijalna prava

Članak 12.

(1) Državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću.

(2) Državni službenici imaju pravo na jednaku plaću za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti, neovisno o tome jesu li u državnoj službi na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme.

(3) Plaće i druga materijalna prava državnih službenika uređuju se posebnim zakonom.

(4) Kolektivnim ugovorom mogu se urediti materijalna i druga prava državnih službenika.

Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja

Članak 13.

(1) Čelnik državnog tijela i nadređena osoba dužni su pravedno i jednako postupati prema svim državnim službenicima, bez obzira na njihovu rasu ili etničku pripadnost ili boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolnu orijentaciju.

(2) Čelnik državnog tijela i nadređena osoba državnom službeniku dužni su poštivati dostojanstvo državnog službenika.

(3) Državni službenici imaju jednake mogućnosti za napredovanje i stručno usavršavanje organiziranom izobrazbom i drugim načinima usavršavanja.

(4) Državna tijela planiraju odgovarajuće mjere za osiguranje uravnotežene rodne zastupljenosti državnih službenika pri zapošljavanju i napredovanju.

Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta

Članak 14.

(1) Državnom službeniku jamči se zaštita od svakoga neopravdanog ili nepotrebnog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta.

(2) U slučajevima korištenja dopusta određenih ovim ili drugim zakonom ili kolektivnim ugovorom te upućivanja na rad u tijela Europske unije ili međunarodne organizacije, državni službenik ima pravo vratiti se na isto ili drugo odgovarajuće radno mjesto, vodeći računa o njegovu stručnom znanju, radnom iskustvu i kompetencijama.

Pravo na kandidiranje na izborima

Članak 15.

(1) Državni službenik ima pravo kandidirati se na državnim i lokalnim izborima.

(2) Izbor i političko mišljenje izraženo tijekom izborne kampanje nakon izbora ne smiju utjecati na status i napredovanje u državnoj službi.

(3) Politička opredijeljenost državnog službenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa i izvršavanje zakonitih naloga i uputa čelnika tijela i nadređene osobe.

Pravo na predstavku i pritužbu

Članak 16.

Državni službenik ima pravo uputiti čelniku tijela predstavku i pritužbu u vezi s ostvarivanjem prava iz državne službe te dobiti na njih odgovor u roku od 30 dana.

Pravo na zaštitu državnog službenika koji prijavi sumnju na korupciju

Članak 17.

(1) Obraćanje državnog službenika zbog opravdane sumnje na korupciju ili podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima ne predstavlja opravdan razlog za prestanak državne službe.

(2) Državnom službeniku koji zbog opravdane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima jamči se zaštita anonimnosti, zaštita od uskraćivanja ili ograničavanja prava utvrđenih ovim Zakonom i zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja.

(3) Čelnik tijela dužan je pokrenuti postupak zbog teške povrede službene dužnosti protiv rukovodećega državnog službenika koji postupa protivno stavku 2. ovoga članka.

(4) Zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju predstavlja tešku povredu službene dužnosti.

3. TEMELJNE DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Dužnost pravodobnog i stručnog obavljanja poslova

Članak 18.

Državni službenik dužan je poslove radnog mjesta na koje je raspoređen obavljati savjesno, stručno i na vrijeme, u skladu s načelima državne službe, te se u radu koristiti novim saznanjima, usvajati i primjenjivati stručna dostignuća u svojoj struci te se trajno stručno usavršavati.

Zabrana zlouporabe ovlasti i postupanja izvan ovlasti

Članak 19.

(1) Državni službenik obvezan je pri obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen postupati u skladu s načelima državne službe i zabranjuje mu se zlouporaba ovlasti u postupanju radi postizanja vlastitog interesa ili interesa fizičke ili pravne osobe.

(2) Državni službenik ne smije obavljati poslove koji prelaze ovlasti koje su mu dane sukladno radnom mjestu na koje je raspoređen.

(3) U slučaju nužde državni službenik može biti privremeno ovlašten da djeluje izvan svojih redovitih ovlasti, ali samo uz izričito odobrenje čelnika tijela ili nadređene osobe.

Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika

Članak 20.

(1) Od državnog službenika može se zatražiti da u iznimnim ili hitnim slučajevima, a najduže 30 dana neprekidno, sukladno svojim stručnim sposobnostima i vještinama, obavlja poslove koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen.

(2) Državnom službeniku iz stavka 1. ovoga članka ne može se dati nalog za obavljanje poslova radnog mjesta ako ne ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, državnom službeniku može se dati nalog za obavljanje poslova radnog mjesta za koje ne ispunjava propisane uvjete ako se radi o obavljanju poslova koji ne trpe odgodu i u posebnom su interesu službe. Nalog mora biti obrazložen.

Dužnost čuvanja tajnosti podataka i poštivanja privatnosti

Članak 21.

(1) Državni službenik dužan je čuvati kao tajnu sve podatke koje je doznao tijekom postupka o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima, sukladno zakonu.

(2) Državni službenik dužan je čuvati tajnost klasificiranih podataka u skladu sa zakonom kojim se uređuje tajnost podataka. Obveza čuvanja tajnosti klasificiranih podataka traje za vrijeme i nakon prestanka obavljanja državne službe, sve dok je podatak utvrđen jednim od stupnjeva tajnosti ili dok se odlukom nadležnog tijela u okviru čijeg djelovanja je klasificirani podatak nastao ne oslobodi obveze čuvanja tajnosti podataka.

(3) Državni službenik dužan je čuvati poslovnu ili profesionalnu tajnu utvrđenu zakonom ili drugim propisom. Obveza čuvanja poslovne ili profesionalne tajne traje i nakon prestanka državne službe, a najduže pet godina od prestanka službe, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(4) Čelnik državnog tijela može državnog službenika osloboditi obveze čuvanja poslovne ili profesionalne tajne u sudskom ili upravnom postupku ako se radi o podacima bez kojih u tom postupku nije moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku.

Dužnost prisutnosti na radnom mjestu

Članak 22.

(1) Državni službenik dužan je poštivati propisano radno vrijeme tijela u kojem je zaposlen i koristiti ga za obavljanje dodijeljenih dužnosti te mora biti prisutan na radnom mjestu u skladu s uvjetima službe.

(2) Državni službenik se za vrijeme radnog vremena ne smije bez odobrenja čelnika tijela ili nadređene osobe udaljavati iz radnih prostorija, osim radi korištenja prava na stanku, a u slučaju hitnog razloga svoje udaljavanje mora opravdati odmah nakon povratka.

(3) U slučaju spriječenosti dolaska na rad državni službenik dužan je obavijestiti čelnika tijela ili nadređenu osobu o razlozima spriječenosti najkasnije u roku od 24 sata od njihova nastanka, osim ako to nije moguće učiniti zbog objektivnih razloga ili više sile, u kojem je slučaju dužan obavijestiti čelnika tijela ili nadređenu osobu odmah po prestanku razloga koji su onemogućili ranije obavješćivanje. Državni službenik nema pravo na plaću za vrijeme neopravdane odsutnosti s rada.

(4) Fleksibilno radno vrijeme može se odobriti državnim službenicima koji su roditelji ili posvojitelji djeteta do osme godine života ili djeteta s poteškoćama u razvoju ili su pružatelji skrbi.

(5) Mogućnost fleksibilnog radnog vremena i rada s nepunim radnim vremenom detaljnije uređuje Vlada uredbom.

Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu

Članak 23.

(1) Državni službenik može obavljati poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada i radom na daljinu.

(2) Rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg državni službenik poslove obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene u Republici Hrvatskoj, koji je određen na temelju dogovora državnog službenika i državnog tijela, a koji nije prostor državnog tijela.

(3) Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu državno tijelo i državni službenik utvrđuju pravo državnog službenika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati u Republici Hrvatskoj, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji državnog službenika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na mjestu rada odnosno na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu.

(4) Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu može se obavljati kao privremen ili povremen (hibridni model rada).

(5) Privremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu je rad kod kojeg državni službenik u određenom razdoblju, a osobito u slučaju roditelja djeteta do navršene osme godine života ili pružatelja skrbi sukladno posebnom zakonu, obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu.

(6) Povremeni rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu je rad kod kojeg državni službenik određeni dio tjedna odnosno mjeseca obavlja poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada ili radom na daljinu, a preostali dio u prostoru državnog tijela.

(7) Državna tijela poticat će primjenu hibridnog modela rada u skladu sa svojim organizacijskim i tehničkim uvjetima, osobito vodeći računa o kvaliteti poslovanja, dostupnosti javnih usluga, informacijskoj sigurnosti, zaštiti zdravlja i ravnoteži između poslovnog i privatnog života.

(8) Poslovi koji su ovim ili drugim zakonom utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada odnosno poslovi na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi državnog službenika od štetnih utjecaja ne smiju se obavljati radom na izdvojenom mjestu rada ni radom na daljinu.

(9) U slučaju izvanrednih okolnosti nastalih zbog epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava čelnik državnog tijela može, radi osiguranja redovitog obavljanja poslova državnog tijela te zaštite zdravlja i sigurnosti državnih službenika i drugih osoba, odrediti rad na izdvojenom mjestu rada za sve ili pojedine državne službenike.

(10) Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu detaljnije uređuje Vlada uredbom.

Dužnost odbijanja ponuđenih darova

Članak 24.

Državnom službeniku zabranjeno je zahtijevati ili primati darove za osobnu korist, korist obitelji ili organizacije radi povoljnog rješenja predmeta upravnog ili drugog postupka.

Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika

Članak 25.

Državni službenik ne smije nuditi ni davati darove ili druge koristi drugom državnom službeniku, njegovu srodniku, bračnom odnosno izvanbračnom drugu ili životnom partneru odnosno neformalnom životnom partneru radi ostvarivanja vlastite koristi.

Dužnost pružanja informacija

Članak 26.

Državni službenik dužan je pripremiti sve potrebne podatke o obavljenim poslovima radi informiranja javnosti sukladno propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

Uporaba povjerene imovine

Članak 27.

Državni službenik obvezan je s dužnom pažnjom koristiti se imovinom koja mu je povjerena u svrhu obavljanja njegovih dužnosti i ne smije ju koristiti za postizanje osobnog interesa ili druge nezakonite aktivnosti.

Dužnost etičnog ponašanja

Članak 28.

(1) Državni službenik mora se ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled državne službe te ne dovede u pitanje svoju nepristranost u postupanju.

(2) Pravila ponašanja, komunikaciju i ostale standarde u državnoj službi uređuje etičkim kodeksom Vlada.

Zabrana poticanja na političko organiziranje

Članak 29.

Državni službenik za vrijeme radnog vremena ne smije poticati ostale državne službenike da se uključe u rad političke stranke.

Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika

Članak 30.

(1) Državni službenik dužan je po nalogu čelnika tijela ili nadređene osobe sukladno svojim sposobnostima, u interesu službe zamijeniti privremeno odsutnog državnog službenika.

(2) Državni službenik iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati uvjete za raspored na radno mjesto odsutnog državnog službenika kojeg zamjenjuje.

Dužnost izvršavanja naloga

Članak 31.

Državni službenik dužan je poslove obavljati u skladu sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke te izvršavati naloge čelnika tijela ili nadređene osobe, koji se odnose na državnu službu, te bez posebnog naloga obavljati zadatke radnog mjesta na koje je raspoređen.

Dužnost odbijanja naloga

Članak 32.

(1) Državni službenik dužan je odbiti izvršenje naloga koji je nezakonit ili čije bi izvršenje bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu odnosno čije bi izvršenje moglo izazvati veću štetu ili naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj, te o tome obavijestiti nadređenu osobu ili čelnika tijela.

(2) Državni službenik kome je naređeno izvršenje naloga s obilježjima iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti na sljedeći način:

a) pisano upozoriti davatelja naloga da je nalog nezakonit, da bi izvršenje naloga bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu, da bi izvršenje naloga moglo izazvati veću štetu ili da bi izvršenje naloga predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj

b) u slučaju ponovljenog naloga, zahtijevati od davatelja naloga pisanu potvrdu o ponavljanju naloga s preciznim sadržajem naloga i s njegovim potpisom

c) ako nalog bude potvrđen, državni službenik će o tome obavijestiti osobu neposredno nadređenu davatelju naloga i, ako nalog ne zahtijeva počinjenje kaznenog djela ili prekršaja, izvršiti nalog. Ako je nalog potpisao ministar ili drugi čelnik tijela državne uprave, državni službenik će o nalogu pisano obavijestiti Vladu.

(3) Državni službenik ne odgovara za štetu koja nastane izvršenjem naloga ako je postupio u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Državni službenik ne smije biti pozvan na odgovornost zbog postupanja sukladno stavku 2. ovoga članka.

(5) Državni službenik ne smije izvršiti nalog čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj, iako je nalog ponovljen i potvrđen sukladno stavku 2. ovoga članka, jer u protivnom odgovara zajedno s nadređenom osobom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao.

Mogućnost odbijanja naloga

Članak 33.

(1) Državni službenik može odbiti izvršenje naloga ili provođenje odluka koje bi:

a) uključivale nanošenje štete njegovim legitimnim pravima i interesima

b) predstavljale opasnost za njegovo zdravlje

c) tražile viši stupanj stručnog znanja od onog kojeg ima državni službenik kojem je nalog upućen.

(2) Odbijanje izvršenja zadataka koji bi mogli predstavljati prijetnju zdravlju nije dopušteno u onim poslovima koji podrazumijevaju izlaganje opasnosti za zdravlje i za koje su zakonom utvrđeni posebni uvjeti rada.

4. SUKOB INTERESA

Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe

Članak 34.

Državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva te osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao državni službenik ili u području u kojem obavlja nadzor.

Mogućnost obavljanja dodatnog posla

Članak 35.

(1) Državni službenik može izvan redovitoga radnog vremena, nakon prethodno pribavljenog odobrenja čelnika državnog tijela ili osobe koju on za to ovlasti, obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj osobi, fizičkoj osobi ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu samo ako nad tim djelatnostima odnosno nad radom te pravne osobe, fizičke osobe ili obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu državne službe.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i autorskih publikacija odnosno za obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima.

(3) O zahtjevu državnog službenika za davanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti odlučuje odlukom.

Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa

Članak 36.

(1) Državni službenik dužan je pisanim putem obavijestiti nadređenu osobu o financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi.

(2) Državni službenik dužan je pisanim putem obavijestiti nadređenu osobu o fizičkim i pravnim osobama te obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu s kojim je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u službu, a prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove.

(3) Državni službenik dužan je pisanim putem obavijestiti nadređenu osobu o vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati uzrok sukoba interesa.

(4) Na dan početka rada u državnom tijelu državni službenik dužan je pisanim putem obavijestiti nadređenu osobu obavlja li njegov bračni ili izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, dijete ili roditelj najviše dužnosti u strukovnom udruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu s tijelom u kojem državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor.

(5) Nadređena osoba ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti iz stavaka 1. – 4. ovoga članka i o tome obavijestiti čelnika tijela. Ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, čelnik tijela donijet će odluku o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima.

(6) Odluka o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima unosi se u osobni dosje državnog službenika.

Sudjelovanje u radu trgovačkog društva ili drugih pravnih osoba

Članak 37.

(1) Državni službenik ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ako nad njim tijelo u kojem je zaposlen obavlja nadzor.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, državni službenik može biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ako je imenovan na prijedlog državnog tijela u kojem je zaposlen sukladno posebnom propisu.

(3) U okviru obavljanja službenih dužnosti državni službenik ne smije provoditi nadzor nad trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom u čijem radu sudjeluje.

Potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa

Članak 38.

(1) Na dan početka rada u državnom tijelu državni službenik dužan je dati pisanu izjavu kojom potvrđuje da se ne nalazi u sukobu interesa u smislu članaka 34. – 37. ovoga Zakona.

(2) Državni službenik dužan je dati novu izjavu iz stavka 1. ovoga članka u slučaju promjene okolnosti koje dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa propisanih ovim Zakonom.

(3) Izjave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ulažu se u osobni dosje državnog službenika.

Zabrana donošenja pojedinih odluka

Članak 39.

(1) Državni službenik ne smije donositi odluke odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na njegov financijski ili drugi interes.

(2) Državni službenik ne smije donositi odluke odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes:

a) njegova bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, djeteta ili roditelja

b) fizičkih ili pravnih osoba te obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva s kojim ostvaruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine

c) fizičkih ili pravnih osoba te obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva koji su u posljednjih pet godina financirali njegovu izbornu kampanju

d) fizičke ili pravne osobe te obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva u koje se državni službenik namjerava zaposliti

e) udruženja ili pravne osobe u kojoj je na mjestu upravitelja ili člana upravnog odbora

f) fizičke ili pravne osobe te obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj

g) fizičke ili pravne osobe te obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva s kojim je državni službenik, njegov bračni drug ili izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik.

GLAVA III.   ODLUČIVANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI

1. UPRAVLJANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI

Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose

Članak 40.

Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose odgovorno je za provedbu ovoga Zakona, prati stanje i predlaže mjere za razvoj državne službe i obavlja nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

Ustrojstvene jedinice nadležne za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala

Članak 41.

(1) Državna tijela u kojima je zaposleno 50 ili više državnih službenika i namještenika ustrojavaju unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala (u daljnjem tekstu: jedinica za ljudske potencijale).

(2) Jedinica za ljudske potencijale:

a) obavlja stručne i upravne poslove vezane za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala

b) provodi analizu radne opterećenosti i priprema prijedlog plana zapošljavanja u državnu službu

c) priprema kompetencijski model i izrađuje profile radnih mjesta u državnom tijelu

d) planira razvoj ljudskih potencijala u državnom tijelu, procjenjuje potrebe izobrazbe u državnom tijelu te obavlja stručne poslove vezane za izobrazbu državnih službenika i namještenika

e) izrađuje izvješća o popunjenosti radnih mjesta na temelju rodne zastupljenosti i predlaže odgovarajuće mjere za osiguranje uravnotežene rodne zastupljenosti u državnom tijelu, a osobito na rukovodećim radnim mjestima

f) vodi evidencije državnih službenika i namještenika i redovito unosi nove podatke o zaposlenima u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama i ostale propisane evidencije

g) sudjeluje u provedbi postupka prijma u državnu službu.

(3) U državnim tijelima u kojima je zaposleno manje od 50 državnih službenika i namještenika poslove upravljanja i razvoja ljudskih potencijala obavlja pojedini državni službenik u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu ili državno tijelo utvrđeno posebnim propisima.

2. ODLUČIVANJE O PRAVIMA I OBVEZAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Rješenja i odluke

Članak 42.

(1) Odlučivanje o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, premještaju, napredovanju, plaći, produženju roka za polaganje državnog ispita, stavljanju na raspolaganje te prestanku državne službe upravna je stvar o kojoj odlučuje rješenjem čelnik tijela ili službena osoba u čijem je opisu poslova rješavanje o upravnoj stvari, sukladno propisima o ustrojstvu državnog tijela.

(2) Na odlučivanje o pravima i obvezama iz državne službe, osim onih iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju odredbe općeg propisa o radu kojima se uređuje ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka državni službenik može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(4) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prijmu u državnu službu na određeno vrijeme, rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, napredovanju, stavljanju na raspolaganje, otkazu državnom službeniku koji nije zadovoljio na probnom radu, prestanku državne službe po sili zakona te prestanku državne službe istekom roka.

(5) Protiv rješenja Odbora za državnu službu državno tijelo i državni službenik mogu pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

3. ODBOR ZA DRŽAVNU SLUŽBU

Članak 43.

(1) Odbor za državnu službu osniva se kao neovisno tijelo za rješavanje žalbi sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Sjedište Odbora za državnu službu je pri tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

(3) U obavljanju svojih poslova Odbor za državnu službu koristi se pečatom s grbom Republike Hrvatske.

(4) Na sadržaj zaglavlja akata Odbora za državnu službu primjenjuju se propisi kojima se uređuje sadržaj zaglavlja akata tijela državne uprave.

(5) Uredske i druge administrativne poslove za Odbor za državnu službu obavlja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.

Imenovanje članova Odbora za državnu službu

Članak 44.

(1) Članove Odbora za državnu službu imenuje Vlada na temelju javnog natječaja na vrijeme od pet godina. Članovi Odbora moraju biti diplomirani pravnici odnosno sveučilišni magistri prava.

(2) Odbor za državnu službu ima predsjednika kojeg imenuje Vlada iz reda članova Odbora za državnu službu. Do imenovanja predsjednika Odbora za državnu službu Vlada može za obavljanje poslova predsjednika Odbora ovlastiti člana Odbora najduže do šest mjeseci.

(3) Protiv rješenja o imenovanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Predsjednik i član Odbora za državnu službu imaju položaj državnih službenika, a prava i obveze iz državne službe ostvaruju u tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

(5) Na ocjenjivanje učinkovitosti rada predsjednika i članova Odbora za državnu službu odgovarajuće se primjenjuje odredba članka 96. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Predsjedniku i članu Odbora za državnu službu za vrijeme trajanja mandata miruju prava i obveze iz službe u državnom tijelu u kojem su bili u službi prije imenovanja.

(7) Vlada uredbom propisuje broj članova, uvjete za imenovanje, način imenovanja, ustrojstvo i način rada Odbora za državnu službu.

Nepristranost i neovisnost članova Odbora za državnu službu

Članak 45.

(1) Predsjednik i članovi Odbora za državnu službu neovisni su u radu i svoje zadaće obavljaju nepristrano i u skladu sa zakonom.

(2) Predsjednik i članovi Odbora za državnu službu ne smiju obavljati drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njihovu samostalnost, nepristranost i neovisnost ili umanjiti njihov društveni ugled ili koji su inače nespojivi s obnašanjem dužnosti u Odboru za državnu službu.

Razrješenje članova Odbora za državnu službu

Članak 46.

(1) Predsjednika i članove Odbora za državnu službu Vlada može razriješiti:

– na njihov osobni zahtjev

– ako su proglašeni odgovornima za tešku povredu službene dužnosti

– u slučaju prestanka državne službe na način propisan ovim Zakonom.

(2) Protiv rješenja o razrješenju iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Rješenje o razrješenju mora biti obrazloženo.

(3) Razriješeni predsjednik Odbora za državnu službu ostaje u sastavu Odbora u svojstvu člana ako ga Vlada istodobno nije razriješila i dužnosti člana Odbora za državnu službu.

(4) Razriješeni član Odbora za državnu službu, kao i član Odbora za državnu službu kojem je istekao rok na koji je imenovan imaju pravo povratka na odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu u kojem su bili u službi prije imenovanja za člana Odbora za državnu službu, a ako nisu bili u državnoj službi, imaju pravo rasporeda na odgovarajuće radno mjesto u tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose, na temelju zahtjeva koji su dužni podnijeti nadležnom tijelu u roku od 15 dana od dana razrješenja. Pri donošenju rješenja o rasporedu na odgovarajuće radno mjesto vodit će se računa o stručnom znanju i radnom iskustvu te kompetencijama dotadašnjeg člana Odbora za državnu službu.

(5) Nadležno državno tijelo dužno je donijeti rješenje o rasporedu iz stavka 4. ovoga članka u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva razriješenog člana odnosno člana Odbora za državnu službu kojem je istekao rok na koji je imenovan. Do donošenja tog rješenja dotadašnji član Odbora za državnu službu ostvaruje prava iz službe u Odboru prema dotadašnjem rješenju.

(6) Odredbe stavaka 3. do 5. ovoga članka ne odnose se na člana Odbora za državnu službu koji je razriješen zbog prestanka državne službe na način propisan ovim Zakonom.

GLAVA IV.   RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI

Nazivi radnih mjesta i uvjeti za raspored

Članak 47.

Nazive radnih mjesta u državnoj službi, uvjete za raspored, klasifikaciju i vrednovanje radnih mjesta primjenom standardnih mjerila za klasifikaciju i vrednovanje utvrđuje Vlada uredbom.

1. Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi

Kompetencijski model

Članak 48.

(1) Kompetencijski model je temelj za upravljanje ljudskim potencijalima, a osobito pri planiranju zapošljavanja, rasporeda na radno mjesto, napredovanja i utvrđivanja potreba za dodatnom izobrazbom državnih službenika.

(2) Kompetencijski model priprema jedinica za ljudske potencijale u suradnji s rukovodećim službenicima radi izrade profila radnih mjesta s opisom, zastupljenošću te složenošću pojedinih poslova, kvalifikacijama te potrebnim općim, specifičnim i rukovodećim kompetencijama.

(3) Kompetencijski model iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio pravilnika o unutarnjem redu državnog tijela.

(4) Kompetencije su znanja, vještine, sposobnosti i odgovarajuća ponašanja državnih službenika potrebna za uspješno obavljanje poslova radnog mjesta.

(5) Opće kompetencije moraju imati svi državni službenici bez obzira na vrstu i složenost poslova radnoga mjesta.

(6) Specifične kompetencije vezane su za pojedine skupine poslova koji zahtijevaju stručno znanje i iskustvo u određenom području rada te posebne vještine, sposobnosti i ponašanja potrebne za kvalitetno obavljanje tih poslova.

(7) Rukovodeće kompetencije moraju imati državni službenici koji upravljaju ustrojstvenom jedinicom ili državnim tijelom.

Pravilnik o unutarnjem redu

Članak 49.

(1) Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored, potrebne kompetencije te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada u državnom tijelu sukladno zakonu.

(2) Pravilnik o unutarnjem redu donosi čelnik tijela.

(3) Tijela državne uprave te uredi i druge stručne službe Vlade obvezno dostavljaju prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

(4) Pravosudna tijela, stručna služba Državnog sudbenog vijeća i stručna služba Državnoodvjetničkog vijeća obvezno dostavljaju prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost tijelu državne uprave nadležnom za poslove pravosuđa.

(5) Ured predsjednika Republike Hrvatske, stručne službe Hrvatskoga sabora, Ustavnog suda Republike Hrvatske, Pučkog pravobranitelja, Pravobranitelja za djecu, Pravobranitelja za ravnopravnost spolova i Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državni ured za reviziju te druga tijela koja se osnivaju za obavljanje državne službe dužni su dostaviti pravilnik o unutarnjem redu tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

Radna mjesta rukovodećih državnih službenika
koje imenuje Vlada

Članak 50.

(1) Na radna mjesta zamjenika državnog tajnika središnjeg državnog ureda, glavnog tajnika ministarstva, zamjenika glavnog državnog inspektora, ravnatelja i glavnog inspektora koji upravlja upravnom organizacijom u sastavu ministarstva, zamjenika glavnog ravnatelja državne upravne organizacije, glavnog tajnika državne upravne organizacije, ravnatelja ureda Vlade, predstojnika Ureda potpredsjednika Vlade, ravnatelja ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi koje Vlada osniva uredbom, službenike imenuje i razrješava Vlada na prijedlog čelnika tijela, na temelju internog oglasa, na razdoblje od četiri godine.

(2) Odlučivanje o imenovanju i razrješenju rukovodećih službenika iz stavka 1. ovoga članka upravna je stvar.

(3) Ako se radna mjesta iz stavka 1. ovoga članka nisu mogla popuniti putem internog oglasa, raspisat će se javni natječaj za imenovanje.

(4) Na mogućnost raspisivanja i provedbe javnog natječaja za imenovanje rukovodećih državnih službenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 59. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, u slučaju isteka vremena na koje su imenovani dotadašnji službenici.

(5) Na dostavu rješenja o imenovanju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o dostavi rješenja o prijmu u državnu službu. Protiv rješenja o imenovanju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Do imenovanja rukovodećeg državnih službenika iz stavka 1. ovoga članka Vlada može za obavljanje poslova rukovodećeg državnog službenika ovlastiti najduže do šest mjeseci državnog službenika zatečenog u državnoj službi.

(7) Rukovodećeg državnog službenika iz stavka 1. ovoga članka Vlada će razriješiti:

1. na osobni zahtjev

2. ako je proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti

3. nakon ukidanja ili promjene djelokruga ustrojstvene jedinice ili državnog tijela kojim upravlja

4. u slučaju prestanka državne službe na način propisan ovim Zakonom.

(8) Rješenje o razrješenju mora biti obrazloženo.

(9) Protiv rješenja o razrješenju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(10) Razriješeni rukovodeći državni službenik, kao i rukovodeći državni službenik kojem je istekao rok na koji je imenovan rasporedit će se na drugo odgovarajuće radno mjesto u istom državnom tijelu, za koje ispunjavaju uvjete, vodeći računa o njihovu stručnom znanju i radnom iskustvu te kompetencijama.

(11) Postupak raspisivanja i provedbe internog oglasa i javnog natječaja za imenovanje rukovodećih državnih službenika iz stavaka 1. i 3. ovoga članka uređuje Vlada uredbom iz članka 75. ovoga Zakona.

Radna mjesta u kabinetu ministra

Članak 51.

(1) Državni službenici raspoređuju se na radna mjesta u kabinetu ministra na određeno vrijeme najduže do dana prestanka mandata ministra.

(2) Na radno mjesto u kabinetu ministra može se rasporediti državni službenik iz istog ili drugog državnog tijela. Na raspored državnog službenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o premještaju.

(3) Državni službenik drugog državnog tijela premješta se u kabinet ministra, na određeno vrijeme, na temelju sporazuma čelnika državnih tijela, a prava iz službe ostvaruje u državnom tijelu iz kojeg je premješten.

(4) Za vrijeme privremenog premještaja državni službenik iz stavka 3. ovoga članka ima pravo na povoljniju plaću, a državno tijelo iz kojeg je službenik premješten ima pravo na povrat sredstava za plaću premještenog službenika od državnog tijela u koje je službenik premješten.

(5) Nakon prestanka mandata ministra državni službenici iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju se na odgovarajuća radna mjesta u državnom tijelu u kojem su radili do premještaja u kabinet ministra, za koja ispunjavaju uvjete, vodeći računa o njihovu stručnom znanju i radnom iskustvu te kompetencijama.

(6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na radna mjesta u odgovarajućoj ustrojstvenoj jedinici Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Vlade, Uredu potpredsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva i kabinetu državnog tajnika središnjeg državnog ureda.

Uvjeti za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto

Članak 52.

(1) Osoba koja se prima u državnu službu mora:

a) imati odgovarajuću razinu obrazovanja

b) imati radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, osim u slučaju prijma vježbenika

c) biti zdravstveno sposobna za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima

d) imati hrvatsko državljanstvo, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

(2) U državnu službu može se primiti državljanin države članice Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije koji zna hrvatski jezik i latinično pismo.

(3) U državnu službu može se primiti državljanin treće zemlje, uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, ako zna hrvatski jezik i latinično pismo i ima odobren boravak na temelju kojeg može raditi bez dozvole za boravak i rad, sukladno posebnom zakonu.

(4) Državljanin države članice Europskoga gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije i državljanin treće zemlje ne mogu se primiti u državnu službu na poslove iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka posebnim zakonom, uredbom ili pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela mogu se propisati potrebne kompetencije i drugi uvjeti za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto.

Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima

Članak 53.

(1) U smislu ovoga Zakona radno iskustvo na odgovarajućim poslovima je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u istoj razini obrazovanja i struci koja je uvjet za raspored na radno mjesto.

(2) U radno iskustvo na odgovarajućim poslovima uračunava se vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i vrijeme obavljanja poslova na temelju ugovora iz članka 5. ovoga Zakona.

Zapreke za prijam u državnu službu

Članak 54.

U državnu službu ne može biti primljena osoba:

a) protiv koje se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koja je proglašena krivom za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo koje se odnosi na sigurnost prometa pod uvjetom da za to kazneno djelo nije osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora

b) kojoj je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe

c) kojoj je prestala državna služba izvanrednim otkazom, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe

d) kojoj je prestala državna služba zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe

e) kojoj je prestala državna služba jer je ocijenjena ocjenom »ne zadovoljava«, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe

f) kojoj je odlukom službeničkog suda izrečena zabrana prijma u državnu službu sukladno ovom Zakonu, u razdoblju za koje je zabrana izrečena.

Zabrana rasporeda državnih dužnosnika na radna mjesta državnih službenika

Članak 55.

Državni dužnosnici ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta državnih službenika bez provedenog postupka zapošljavanja u državnu službu iz članka 57. stavka 2. točaka b) i c) ovoga Zakona, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

GLAVA V.   POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA

NAČINI POPUNJAVANJA RADNIH MJESTA

Popunjavanje radnih mjesta

Članak 56.

(1) Slobodna radna mjesta u državnim tijelima popunjavaju se zapošljavanjem, napredovanjem, premještajem ili rasporedom državnog službenika u skladu s ovim Zakonom.

(2) Javnim natječajem obvezno je popunjavanje radnih mjesta za koja je to zakonom izrijekom propisano i kod prijma vježbenika.

1. ZAPOŠLJAVANJE

Provedba zapošljavanja

Članak 57.

(1) Zapošljavanje se provodi u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje.

(2) Zapošljavanje se provodi putem:

a) internog oglasa

b) zapošljavanja iz baze kandidata za rad u državnoj službi

c) javnog natječaja.

(3) Odredbe ovoga Zakona o internom oglasu ne odnose se na zapošljavanje policijskih službenika i službenika pravosudne policije te zapošljavanje na određeno vrijeme.

Centralizirani sustav za zapošljavanje

Članak 58.

(1) Centralizirani sustav za zapošljavanje je informacijski sustav u kojem se planira zapošljavanje, podnose prijave na interni oglas i javni natječaj i provodi testiranje kandidata elektroničkim putem, pozivaju kandidati na intervju, objavljuje odluka o izboru kandidata u postupku internog oglasa i rješenje o prijmu u državnu službu, vodi baza podataka o kandidatima za rad u državnoj službi i baza podataka o kandidatima u postupku internog oglasa i javnog natječaja te obavljaju drugi poslovi vezani za zapošljavanje u državnoj službi.

(2) Centralizirani sustav za zapošljavanje dostupan je putem mrežnih stranica tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

(3) Interni oglas, javni poziv za iskaz interesa za rad u državnoj službi i javni natječaj za prijam u državnu službu te rješenja o prijmu u državnu službu i odluke o izboru kandidata objavljeni u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje javno su dostupni.

(4) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose je voditelj obrade osobnih podataka u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje.

Pretpostavke za zapošljavanje

Članak 59.

(1) Postupak zapošljavanja može se pokrenuti ako:

a) postoji slobodno radno mjesto predviđeno pravilnikom o unutarnjem redu

b) je popunjavanje radnog mjesta predviđeno planom zapošljavanja u državnoj službi

c) su osigurana financijska sredstva.

(2) Iznimno od stavka 1. točke a) ovoga članka, postupak zapošljavanja može se pokrenuti i prije nego što radno mjesto postane slobodno, ako je prije pokretanja postupka postalo izvršno rješenje o prestanku službe dotadašnjem državnom službeniku, neovisno o danu prestanka službe.

(3) Kandidat izabran u postupku javnog natječaja raspisanog u skladu sa stavkom 2. ovoga članka ne može početi raditi prije nego što radno mjesto postane slobodno.

(4) Postupak zapošljavanja može se provesti neovisno o planu zapošljavanja u državnoj službi u slučaju:

a) prijma na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, a koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme donošenja plana zapošljavanja te radi zamjene duže vrijeme odsutnog državnog službenika

b) popunjavanja radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno odlaskom državnog službenika iz državnog tijela tijekom tekuće kalendarske godine ili u prosincu prethodne godine.

(5) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose neće raspisati interni oglas i javni natječaj za zapošljavanje iz stavka 4. ovoga članka ako nisu ispunjeni uvjeti za zapošljavanje.

Plan zapošljavanja u državnoj službi

Članak 60. (na snazi od 01.06.2024.)

(1) Planom zapošljavanja utvrđuju se potrebe zapošljavanja u državnim tijelima na neodređeno i određeno vrijeme, broj državnih službenika i radna mjesta u državnim tijelima koja se planiraju popuniti zapošljavanjem te se utvrđuje broj vježbenika.

(2) Plan zapošljavanja u državnu službu donosi se u pravilu za kalendarsku godinu. Plan zapošljavanja može se donijeti za razdoblje od dvije ili tri godine.

(3) Planom zapošljavanja u državnoj službi utvrđuje se i popunjenost radnih mjesta u državnim tijelima pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja njihove zastupljenosti sukladno ustavnom zakonu kojim se uređuju prava nacionalnih manjina i posebnom zakonu.

(4) Planom zapošljavanja u državnoj službi utvrđuje se i popunjenost radnih mjesta u državnom tijelu osoba s invaliditetom i planira zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom zakonu.

Donošenje plana zapošljavanja u državnoj službi

Članak 61. (na snazi od 01.06.2024.)

(1) Državna tijela pripremaju prijedlog plana zapošljavanja u vrijeme pripreme državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu, na temelju potreba službe i analize radne opterećenosti.

(2) Plan zapošljavanja u državnoj službi može se dopuniti tijekom kalendarske godine na koju se odnosi.

(3) Prijedlog plana iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na prethodnu suglasnost tijelu državne uprave nadležnom za financije i tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

(4) Po dobivanju prethodne suglasnosti tijela državne uprave iz stavka 2. ovoga članka čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose donosi plan zapošljavanja u državnoj službi.

(5) Plan zapošljavanja u državnoj službi objavljuje se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje.

Objava internog oglasa

Članak 62. (na snazi od 01.01.2026.)

(1) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose objavljuje interni oglas za popunjavanje radnih mjesta na neodređeno vrijeme utvrđenih planom zapošljavanja u državnoj službi te interni oglas za popunjavanje radnih mjesta sukladno članku 59. stavku 4. ovoga Zakona.

(2) Interni oglas iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje, a obavijest o tome objavljuje se na mrežnim stranicama državnog tijela koje zapošljava.

(3) O objavljenom internom oglasu tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose obavijestit će državne službenike na raspolaganju Vladi.

(4) Na interni oglas prijave mogu podnijeti državni službenici u službi na neodređeno vrijeme, koji ispunjavaju formalne uvjete za raspored na radno mjesto.

(5) Prijave na interni oglas podnose se u roku od 15 dana od dana objave internog oglasa.

Provedba internog oglasa

Članak 63. (na snazi od 01.01.2026.)

(1) Postupak internog oglasa provodi povjerenstvo koje imenuje čelnik tijela koje zapošljava.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje listu kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete i provodi strukturirani intervju s kandidatima.

(3) Kandidati s liste iz stavka 2. ovoga članka pozivaju se na strukturirani intervju radi utvrđivanja njihovih kompetencija, stečenog radnog iskustva u odgovarajućem upravnom ili stručnom području i motivacije za rad državnih službenika.

(4) Za izabranog kandidata u postupku internog oglasa donosi se odluka o izboru na radno mjesto, koja se objavljuje u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje. Odluka se smatra dostavljenom svim kandidatima osmoga dana od dana objave.

(5) Protiv odluke iz stavka 4. ovoga članka nezadovoljni kandidat može podnijeti prigovor čelniku tijela, u roku od osam dana od dana dostave odluke.

(6) Državno tijelo koje je izabralo kandidata u postupku internog oglasa dužno je o tome obavijestiti državno tijelo u kojem je državni službenik zaposlen.

(7) Državni službenik počinje s radom na radnom mjestu na koje je izabran u skladu sa sporazumom čelnika tijela u kojem radi i čelnika tijela koje zapošljava, a ako se ne postigne sporazum, državni službenik počinje s radom istekom roka od 30 dana od dana obavijesti o izboru kandidata.

(8) Državnom službeniku prestaje rad u državnom tijelu u kojem je do tada radio danom početka rada na radnom mjestu na koje je službenik izabran putem internog oglasa.

(9) Postupak internog oglasa provodi se u roku od tri mjeseca od dana objave internog oglasa.

(10) Postupak internog oglasa obustavit će se u slučaju kada se u roku određenom internim oglasom nije prijavio nijedan kandidat ili prijavljeni kandidati ne ispunjavaju formalne uvjete za raspored na radno mjesto ili kandidati nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na provedenom intervjuu.

(11) Postupak internog oglasa može se obustaviti zbog bitno promijenjenih okolnosti koje su nastale nakon raspisivanja internog oglasa.

(12) Obavijest o obustavi postupka internog oglasa objavljuje se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje i na mrežnim stranicama tijela koje zapošljava.

Zapošljavanje iz baze kandidata za rad u državnoj službi

Članak 64. (na snazi od 01.01.2026.)

(1) Ako se radno mjesto nije moglo popuniti putem internog oglasa, državno tijelo pozvat će na intervju osobe s najboljim rezultatima iz baze kandidata za rad u državnoj službi.

(2) Nakon provedenog intervjua, za izabranog kandidata donosi se rješenje o prijmu u državnu službu, a ako je izabrani kandidat državni službenik, donosi se rješenje o izboru kandidata.

(3) Na provedbu intervjua, izbor kandidata i donošenje rješenja u postupku zapošljavanja iz baze kandidata za rad u državnoj službi odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 71., 72., 76. i 77. ovoga Zakona.

Baza kandidata za rad u državnoj službi

Članak 65. (na snazi od 01.01.2026.)

(1) Najmanje jednom godišnje objavljuje se javni poziv za iskazivanje interesa za rad u državnoj službi na radnim mjestima određenog profila radi stvaranja baze kandidata za rad u državnoj službi.

(2) Javni poziv za iskaz interesa objavljuje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje.

(3) Na javni poziv za iskaz interesa prijave mogu podnijeti osobe koje ispunjavaju formalne uvjete za raspored na radno mjesto određenog profila.

(4) Kandidati koji su podnijeli prijavu na javni poziv za iskaz interesa upućuju se na testiranje radi provjere kompetencija. Na testiranje se odgovarajuće primjenjuju odredbe članaka 68. – 70. ovoga Zakona.

(5) Podaci o kandidatima koji su zadovoljili na provedenom testiranju i ispunjavaju formalne uvjete za radno mjesto određenog profila vode se u bazi kandidata za rad u državnoj službi.

(6) Podaci iz stavka 5. ovoga članka vode se u bazi kandidata za rad u državnoj službi i vrijede tri godine od dana provedenog testiranja.

Raspisivanje i objava javnog natječaja

Članak 66. (na snazi od 01.07.2024.)

(1) Ako se radna mjesta u državnoj službi nisu mogla popuniti putem internog oglasa ili zapošljavanjem iz baze kandidata za rad u državnoj službi, tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose raspisat će javni natječaj za prijam u državnu službu.

(2) Javni natječaj objavljuje se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje, a obavijest o tome objavljuje se na mrežnim stranicama državnog tijela koje zapošljava.

Prijave na javni natječaj

Članak 67. (na snazi od 01.07.2024.)

(1) Prijave na javni natječaj podnose se elektroničkim putem u Centralizirani sustav za zapošljavanje.

(2) Prijave na javni natječaj podnose se u roku od 15 dana od dana objave javnog natječaja sukladno ovom Zakonu.

(3) Kandidat koji ima pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnom zakonu dužan je u prijavi na javni natječaj pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Testiranje kandidata

Članak 68. (na snazi od 01.07.2024.)

(1) Testiranje kandidata sastoji se od provjere kompetencija potrebnih za obavljanje poslova radnog mjesta.

(2) U Centraliziranom sustavu za zapošljavanje provodi se testiranje općih kompetencija i kompetencija specifičnih za radno mjesto, koje je moguće provjeriti elektroničkim putem.

(3) Opće i specifične kompetencije koje nije moguće provjeriti elektroničkim putem u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje testiraju se na odgovarajući način u državnom tijelu koje zapošljava.

(4) Rezultati testiranja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka unose se u Centralizirani sustav za zapošljavanje.

(5) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose nadležno je za razvoj i provedbu postupka testiranja u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje.

(6) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose imenuje osobe za razvoj i izradu materijala za testiranje kandidata.

Rezultati testiranja

Članak 69. (na snazi od 01.07.2024.)

(1) Rezultati provjere kompetencija vode se u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje i vrijede tri godine od provedenog testiranja i mogu se koristiti u drugim postupcima i načinima zapošljavanja.

(2) Kandidatu kojem su provjerene odgovarajuće kompetencije u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka ne moraju se ponovno testirati iste kompetencije u drugim postupcima zapošljavanja, ali kandidat ima pravo zatražiti ponovno testiranje kompetencija te mu se u obzir uzima rezultat ostvaren na posljednjem testiranju.

Prigovor u postupku testiranja

Članak 70. (na snazi od 01.07.2024.)

(1) Kandidat u postupku testiranja može izjaviti prigovor zbog procesnih ili tehničkih poteškoća pri radu u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje, koje nije sam prouzročio, te zbog nepravilnosti u testiranju.

(2) Prigovor se podnosi u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose u roku od tri dana od dana provedenog testiranja.

(3) Ako je prigovor osnovan, otklonit će se utvrđene nepravilnosti i kandidat pozvati na ponovno testiranje.

Intervju

Članak 71. (na snazi od 01.07.2024.)

(1) Za kandidate koji su ostvarili najbolje rezultate na testiranju provjerava se ispunjavanje formalnih uvjeta iz javnog natječaja.

(2) Kandidati koji su ostvarili najbolje rezultate na testiranju, a ispunjavaju formalne uvjete iz javnog natječaja, pozivaju se na intervju. Broj kandidata koji se poziva na intervju uredit će detaljnije Vlada uredbom kojom se detaljnije uređuje postupak zapošljavanja.

(3) Intervju provodi komisija čije članove imenuje čelnik državnog tijela koje provodi zapošljavanje.

(4) Kandidatima iz stavka 1. ovoga članka koji ne ispunjavaju formalne uvjete iz javnog natječaja dostavlja se obavijest da se ne smatraju kandidatima u postupku.

Izbor kandidata

Članak 72. (na snazi od 01.07.2024.)

(1) Izbor kandidata u postupku javnog natječaja obavlja se između kandidata koji su postigli najbolje rezultate na provedenom testiranju i intervjuu. Ako je provedeno psihološko testiranje, pri izboru kandidata uzet će se u obzir i psihološka procjena kandidata.

(2) Izbor kandidata obavlja se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana objave javnog natječaja, a rok se može produžiti u slučaju popunjavanja radnih mjesta kod kojih je propisana obvezna sigurnosna provjera, za vrijeme trajanja sigurnosne provjere.

Obustava postupka javnog natječaja

Članak 73. (na snazi od 01.07.2024.)

(1) Postupak javnog natječaja obustavit će se u slučaju kada se u roku određenom javnim natječajem nije prijavio nijedan kandidat ili prijavljeni kandidati ne ispunjavaju formalne uvjete za prijam i raspored na radno mjesto ili kandidati nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju ili intervjuu ili za koje je na psihološkoj procjeni utvrđeno da nemaju sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta.

(2) Postupak javnog natječaja može se obustaviti zbog bitno promijenjenih okolnosti koje su nastale nakon raspisivanja javnog natječaja.

(3) Obavijest o obustavi postupka javnog natječaja objavljuje se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje i na mrežnim stranicama tijela koje zapošljava.

Prijam u službu na temelju ugovora o stipendiranju ili školovanju

Članak 74.

Na popunjavanje radnog mjesta osobe koja je na temelju ugovora o stipendiranju ili školovanju u obvezi raditi određeno vrijeme u državnoj službi ne primjenjuju se odredbe o internom oglasu, zapošljavanju iz baze kandidata za rad u državnoj službi i javnom natječaju.

Detaljnije uređivanje postupka zapošljavanja

Članak 75.

Planiranje zapošljavanja u državnoj službi, način raspisivanja i provedbe internog oglasa, javnog poziva za iskaz interesa za rad u državnoj službi i javnog natječaja za prijam u državnu službu i kompetencije koje će se testirati u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje te način raspisivanja i provedbe internog oglasa i javnog natječaja za imenovanje rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada uredit će detaljnije Vlada uredbom.

Rješenje o prijmu u državnu službu

Članak 76.

(1) Osobe izabrane u postupku zapošljavanja primaju se u državnu službu rješenjem čelnika tijela ili službene osobe u čijem je opisu poslova rješavanje o tome, sukladno propisima o ustrojstvu državnih tijela.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se javnom objavom na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a dostava svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave. Javno objavljeno rješenje uklanja se s mrežnih stranica nakon isteka roka od šest mjeseci od dana njegove objave.

(3) Prilikom javne objave rješenja iz stavka 1. ovoga članka smiju se učiniti javno dostupnima podaci o izabranom kandidatu koji se odnose na naziv radnog mjesta, stručne kvalifikacije te ime, prezime i OIB izabranog kandidata u provedenom postupku zapošljavanja, dok se svi ostali osobni podaci koji nemaju veze s natječajem moraju na odgovarajući način zaštititi.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka kandidat koji je pristupio testiranju može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

Rješenje o rasporedu na radno mjesto

Članak 77.

(1) Po izvršnosti rješenja o prijmu u državnu službu izabranog kandidata donosi se rješenje o rasporedu na radno mjesto.

(2) U rješenju o rasporedu navode se podaci o kandidatu primljenom u državnu službu (ime i prezime, OIB, razina obrazovanja i struka, ukupni radni staž, radno iskustvo na odgovarajućim poslovima), radno mjesto na koje se raspoređuje, vrijeme trajanja službe, trajanje probnog rada, datum početka rada, podaci o plaći te podatak o položenom državnom ispitu odnosno obvezi polaganja državnog ispita propisane razine za radno mjesto na koje se raspoređuje i rok za polaganje državnog ispita ako ga nije položio te podatak o drugim obvezama propisanima posebnim zakonima.

(3) Osoba primljena u državnu službu postaje državni službenik danom početka rada. Dan početka rada utvrđen rješenjem o rasporedu na radno mjesto može se zbog opravdanih razloga odgoditi, a najduže za tri mjeseca, o čemu se donosi posebno rješenje.

(4) Ako osoba primljena u državnu službu ne počne raditi određenog dana odnosno u slučaju odustanka izabranog kandidata od prijma u državnu službu, može se obaviti izbor između preostalih kandidata koji su na provedenom testiranju i intervjuu ostvarili najbolje rezultate. Ako nema kandidata koji su zadovoljili na intervjuu, može se provesti novi intervju s drugim kandidatima koji su zadovoljili na testiranju i ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.

2. PROBNI RAD

Obveza probnoga rada

Članak 78.

(1) Osobe se primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, uz probni rad u trajanju od tri mjeseca.

(2) Osobe sa završenim obrazovanjem određene razine i struke, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima ili s radnim iskustvom kraćim od 12 mjeseci, primaju se u državnu službu kao vježbenici.

(3) Za vježbenike probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci, s tim da najranije tri mjeseca prije isteka probnoga rada mogu pristupiti polaganju državnog ispita.

(4) Probni rad produžit će se za vrijeme korištenja plaćenog dopusta, privremene nesposobnosti za rad odnosno za vrijeme korištenja rodiljnog, očinskog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta sukladno posebnom zakonu.

Obavljanje probnog rada

Članak 79.

(1) Vježbenik se za vrijeme probnoga rada osposobljava za samostalni rad za obavljanje poslova određenoga radnog mjesta, a može se radi osposobljavanja uputiti i na rad u druge ustrojstvene jedinice istog ili drugog državnog tijela.

(2) Čelnik tijela imenuje mentora vježbeniku koji daje upute i smjernice vježbeniku u vezi s poslovima radnog mjesta na koje je raspoređen.

(3) Za mentora se može imenovati osoba koja ima najmanje istu razinu obrazovanja kao vježbenik te ispunjava ostale uvjete propisane uredbom kojom se uređuje izobrazba državnih službenika.

(4) Mentor ima pravo na mjesečnu naknadu za svoj rad. Visinu naknade određuje odlukom čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

Ocjenjivanje probnog rada

Članak 80.

(1) Probni rad državnog službenika ocjenjuje se ocjenom:

a) »zadovoljava«, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti državnog službenika može očekivati da će državni službenik i dalje uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta

b) »ne zadovoljava«, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti državnog službenika ne može očekivati da će državni službenik uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta.

(2) Državnom službeniku koji na probnom radu nije zadovoljio, otkazuje se državna služba, o čemu se donosi rješenje najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka probnog rada.

(3) Državnom službeniku ne može se donijeti rješenje o prestanku državne službe otkazom izvan roka iz stavka 2. ovoga članka.

 

3. DRŽAVNA SLUŽBA NA ODREĐENO VRIJEME

Razlozi i trajanje državne službe na određeno vrijeme

Članak 81.

(1) Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga državnog službenika, osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi ili poslovi čiji se opseg privremeno povećao odnosno do povratka odsutnoga državnog službenika.

(2) Prilikom prijma u državnu službu na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, državnog službenika se raspoređuje na odgovarajuće radno mjesto iz pravilnika o unutarnjem redu, pod uvjetom da je radno mjesto popunjeno punim brojem izvršitelja utvrđenim pravilnikom o unutarnjem redu.

(3) U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca.

(4) Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao može trajati najviše godinu dana, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(5) Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme radi zamjene duže vrijeme odsutnog državnog službenika ne mora se provesti postupak zapošljavanja ako u državnom tijelu ima državnih službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.

(6) Državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme.

Rad na projektima i programima Vlade

Članak 82.

(1) Iznimno od članka 81. stavka 4. ovoga Zakona, osoba se može primiti u državnu službu na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao u trajanju dužem od godinu dana, i to:

– radi potrebe rada na projektu koji se financira iz fondova ili programa Europske unije, Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, Norveškog financijskog mehanizma ili Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, za vrijeme trajanja projekta ili programa

– radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obavljanja poslova državnog službenika privremeno upućenog na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza, do izvršenja međunarodnih obveza

– radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje obveza iz posebnih programa Vlade, do izvršenja tih obveza.

(2) Poslove koji se odnose na izvršavanje obveza iz posebnih programa Vlade iz stavka 1. ovoga članka i njihovo trajanje utvrđuje Vlada posebnom odlukom u skladu s nacionalnim programom, strategijom ili akcijskim planom za pojedino područje.

(3) Popis radnih mjesta i broj državnih službenika koji se primaju u državnu službu na određeno vrijeme radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obveza iz posebnih programa Vlade utvrdit će odlukom državno tijelo, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za financije, a za preuzete međunarodne obveze i ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka obvezno se dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

Prijam korisnika mirovine u državnu službu na određeno vrijeme

Članak 83.

(1) U postupku zapošljavanja u državnu službu na određeno vrijeme, do polovice punog radnog vremena, može se primiti korisnik mirovine koji ima manje od 67 godina života.

(2) Državna služba iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže do navršenih 67 godina života državnog službenika.

4. PREMJEŠTAJI

Premještaj državnih službenika

Članak 84.

(1) Državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo na radno mjesto za koje je propisana ista razina obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju.

(2) Državni službenik ne može biti premješten po potrebi službe na radno mjesto za koje je propisana niža razina obrazovanja ili propisano radno iskustvo u kraćem trajanju.

(3) Iznimno, državni službenik može, uz njegovu suglasnost, biti premješten na radno mjesto za koje je propisano radno iskustvo u kraćem trajanju.

(4) Premještaj po potrebi službe temelji se na slobodnoj ocjeni čelnika tijela o potrebi da se državni službenik premjesti s jednog radnog mjesta na drugo, a osobito u slučajevima: popunjavanja upražnjenog radnog mjesta čiji se poslovi moraju obavljati bez prekida, potrebe povećanja broja izvršitelja zbog povećanog opsega posla, bolje organizacije rada, potrebe za angažiranjem drugog državnog službenika na određenom radnom mjestu radi pravodobnog i efikasnijeg obavljanja određenih poslova i zadataka. Potreba službe mora biti obrazložena.

(5) Državnog službenika ne može se bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada, koje je udaljeno više od 50 kilometara od mjesta stanovanja državnog službenika ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.

Trajni i privremeni premještaj

Članak 85.

(1) Državnog službenika se premješta po potrebi službe u pravilu na neodređeno vrijeme (trajni premještaj).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, državnog službenika može se po potrebi službe premjestiti na određeno vrijeme (privremeni premještaj) radi zamjene duže vrijeme odsutnog državnog službenika ili obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, pod uvjetom da je radno mjesto popunjeno punim brojem izvršitelja utvrđenim pravilnikom o unutarnjem redu.

(3) Privremeni premještaj iz stavka 2. ovoga članka traje najduže godinu dana odnosno do povratka odsutnog državnog službenika kojeg premješteni državni službenik zamjenjuje.

(4) Za vrijeme privremenog premještaja državni službenik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

Osiguranje smještaja u slučaju premještaja

Članak 86.

(1) Državnom službeniku koji se po potrebi službe premješta u drugo mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja mora se, najduže u roku od šest mjeseci, osigurati odgovarajući smještaj za njega i njegovu obitelj, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Troškovi smještaja terete državno tijelo.

(2) Do osiguravanja uvjeta za smještaj njega i obitelji državni službenik ima pravo na naknadu povećanih troškova zbog odvojenog života od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora, državnih blagdana i neradnih dana određenih zakonom. Državni službenik za preseljenje ima pravo na naknadu stvarnih troškova preseljenja.

Upućivanje na rad izvan državne službe i sekundiranje nacionalnih stručnjaka

Članak 87.

(1) Radi obavljanja privremenih poslova koji zahtijevaju posebna znanja, stručno iskustvo i kompetencije državni službenik može se uputiti na rad izvan državne službe u upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima u Republici Hrvatskoj, institucije, tijela, agencije i misije Europske unije, međunarodne organizacije ili na rad u međunarodnim projektima.

(2) Državnom službeniku za vrijeme obavljanja privremenih poslova iz stavka 1. ovoga članka miruju prava i obveze iz državne službe, ali se to vrijeme priznaje kao neprekidni rad u državnoj službi i kao stečeno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima.

(3) Državni službenici mogu se kandidirati na natječaje za sekundirane nacionalne stručnjake u Europskoj komisiji i drugim tijelima i institucijama Europske unije te međunarodnim organizacijama, uz pisanu suglasnost državnog tijela u kojem su zaposleni da mogu ići na rad u tijelo odnosno instituciju Europske unije te međunarodnu organizaciju.

(4) Upućivanje na rad izvan državne službe i sekundiranje nacionalnih stručnjaka uređuje Vlada uredbom.

5. NAPREDOVANJE U SLUŽBI

Vrste napredovanja

Članak 88.

(1) Napredovanje u državnoj službi ostvaruje se rasporedom državnog službenika na više radno mjesto.

(2) Državni službenik može napredovati redovito ili izvanredno.

Redovito napredovanje

Članak 89.

Državni službenik može redovito napredovati u državnoj službi:

a) ako je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom »uspješan« ili višom ocjenom

b) ako postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu na koje se državni službenik u postupku napredovanja može rasporediti

c) ako ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto.

Izvanredno napredovanje

Članak 90.

(1) Državni službenik može izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisana viša razina obrazovanja:

a) ako ispunjava uvjete iz članka 89. ovoga Zakona, osim potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima koje je uvjet za raspored na radno mjesto

b) ako na poslovima niže razine obrazovanja u državnim tijelima ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto na koje se u postupku napredovanja raspoređuje i

c) ako u istom državnom tijelu radi neprekidno najmanje dvije godine.

(2) Državni službenik ne može izvanredno napredovati na rukovodeće radno mjesto.

Provedba postupka napredovanja

Članak 91.

(1) Prijedlog za napredovanje državnog službenika daje njegov nadređeni službenik nakon provedenog postupka ocjenjivanja za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Prijedlog iz stavka 1. mora biti obrazložen i sadržavati podatke o radu državnog službenika u odgovarajućem upravnom ili stručnom području, završenim edukacijama, podatke o kompetencijama i motivaciji državnog službenika za kojeg se predlaže napredovanje.

(3) Uz prijedlog za napredovanje mora se priložiti životopis državnog službenika i dokazi o opravdanosti prijedloga za napredovanje.

(4) Prijedloge za napredovanje državnog službenika u tekućoj kalendarskoj godini razmatra povjerenstvo koje imenuje čelnik tijela. U sastavu povjerenstva jedan član mora biti državni službenik jedinice za ljudske potencijale.

(5) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka daje mišljenje o opravdanosti prijedloga za napredovanje i dostavlja čelniku tijela i podnositelju prijedloga.

(6) Čelnik tijela odlučuje o napredovanju državnog službenika uzimajući u obzir mišljenje povjerenstva.

GLAVA VI.   OCJENJIVANJE

Ocjenjivačko razdoblje

Članak 92.

(1) Državni službenici ocjenjuju se svake godine najkasnije do 28. veljače za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Ne ocjenjuju se državni službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci.

(3) Razdoblje probnog rada ne uračunava se u razdoblje ocjenjivanja.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne službenice, dopusta službenice koja je rodila ili službenice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, smatraju se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.

(5) Ako su razdoblja odsutnosti s rada iz stavka 4. ovoga članka trajala duže od šest mjeseci u kalendarskoj godini za koju se provodi ocjenjivanje, državni službenici ocijenit će se ocjenom »uspješan«.

Svrha ocjenjivanja

Članak 93.

Svrha ocjenjivanja je poticanje državnih službenika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaća te utvrđivanje njihova doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagrađivanje i napredovanje u državnoj službi.

Ocjene

Članak 94.

Na temelju ostvarene učinkovitosti rada državni službenici ocjenjuju se ocjenama:

– »izvrstan«

– »naročito uspješan«

– »uspješan«

– »zadovoljava«

– »ne zadovoljava«.

Postupak ocjenjivanja

Članak 95.

(1) Prijedlog ocjene daje neposredno nadređena osoba.

(2) Prijedlog ocjene daje se na uvid državnom službeniku. Ako državni službenik nije zadovoljan predloženom ocjenom, ima pravo dati primjedbu nadređenoj osobi koja je dužna tu primjedbu razmotriti zajedno s državnim službenikom.

(3) Prijedlog ocjene dostavlja se po hijerarhijskom redu svima koji su državnom službeniku nadređeni, zaključno s rukovodećim državnim službenikom koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom. Nadređeni službenici daju mišljenje o prijedlogu ocjene, a ako se ne slažu s prijedlogom, moraju navesti razloge za to i predložiti ocjenu državnog službenika.

(4) Rukovodeći državni službenik koji upravlja najvišom ustrojstvenom jedinicom daje čelniku tijela konačni prijedlog ocjene.

(5) Postupak, kriterije i način ocjenjivanja učinkovitosti rada državnih službenika propisuje Vlada uredbom, na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

(6) Prijedlog uredbe iz stavka 5. ovoga članka dostavlja se na mišljenje sindikatima reprezentativnim za pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na državne službenike i namještenike te udrugama sindikata više razine koje su reprezentativne za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini. Ako sindikati ne dostave mišljenje u roku od 15 dana, smatra se da su suglasni s prijedlogom.

(7) Zbog specifičnosti policijskih poslova ministar unutarnjih poslova, uz kriterije određene uredbom iz stavka 5. ovoga članka, pravilnikom utvrđuje posebne kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti rada policijskih službenika.

(8) Prijedlog pravilnika iz stavka 7. ovoga članka dostavlja se na mišljenje sindikatima koji djeluju u tijelu državne uprave nadležnom za unutarnje poslove. Ako sindikati ne dostave mišljenje u roku od 15 dana, smatra se da su suglasni s prijedlogom.

Odluka o ocjeni

Članak 96.

(1) Odluku o ocjeni učinkovitosti rada državnog službenika donosi čelnik tijela odnosno osoba koju on za to ovlasti. Čelnik tijela može ovlastiti jednu ili više osoba za donošenje odluke o ocjeni učinkovitosti rada službenika.

(2) Državnog službenika koji je čelnik tijela ocjenjuje čelnik tijela koje ga je imenovalo na dužnost odnosno osoba koju on za to ovlasti.

(3) Državni službenik koji smatra da mu je odlukom o ocjeni povrijeđeno neko pravo iz službe, može zahtijevati ostvarenje toga prava u skladu s općim propisom o radu.

(4) Posebnim zakonom kojim se uređuju plaće državnih službenika i namještenika propisat će se ograničenje ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika državnog tijela koji tijekom jedne kalendarske godine može dobiti ocjenu »izvrstan« i »naročito uspješan«.

(5) Čelnik tijela osniva Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena koji razmatra obrazloženi konačni prijedlog ocjena »izvrstan« i »naročito uspješan« radi usklađivanja prijedloga s ograničenjima iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena dostavlja čelniku tijela mišljenje o prijedlozima ocjena u državnom tijelu i njihovoj usklađenosti s ograničenjima iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Sastav i način rada Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena propisuje Vlada uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

Utjecaj ocjene

Članak 97.

(1) Ocjena državnog službenika uzima se u obzir pri utvrđivanju:

a) potrebe izobrazbe državnih službenika

b) uvjeta za napredovanje

c) dodatka za učinkovitost rada

d) uvjeta za upućivanje državnog službenika na rad izvan državne službe

e) uvjeta za korištenje plaćenog studijskog dopusta.

(2) Ocjena državnog službenika uzima se u obzir prilikom izricanja kazni za povrede službene dužnosti.

Posljedice ocjene »zadovoljava« i »ne zadovoljava«

Članak 98.

(1) Državnog službenika koji je ocijenjen ocjenom »zadovoljava« upućuje se na dodatno stručno osposobljavanje ili se premješta na drugo radno mjesto u istoj razini obrazovanja.

(2) Državnom službeniku koji je ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« prestaje državna služba po sili zakona, danom dostave odluke o zahtjevu za zaštitu povrijeđenog prava u postupku ocjenjivanja, a ako zahtjev nije podnesen, istekom roka za podnošenje tog zahtjeva.

GLAVA VII.   DRŽAVNI ISPIT

Obveza polaganja državnog ispita

Članak 99.

(1) Državni službenik dužan je položiti državni ispit propisane razine za radno mjesto na koje je raspoređen najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto.

(2) Državni službenik s položenim državnim ispitom niže razine od propisane za radno mjesto na koje se raspoređuje ili premješta dužan je položiti državni ispit propisane razine u roku od šest mjeseci od dana rasporeda ili premještaja na radno mjesto.

(3) Državni službenik primljen u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu dana dužan je položiti državni ispit u roku iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Državni službenik primljen u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju od godinu dana ili kraćem trajanju može polagati državni ispit po obavljenom probnom radu.

(5) Državni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit.

(6) Državni službenik može pristupiti polaganju državnog ispita najviše tri puta za svaku razinu.

Razine državnog ispita

Članak 100.

(1) Državni ispit polaže se za I. ili II. razinu, ovisno o razini obrazovanja koja je uvjet za raspored na radno mjesto.

(2) Državni ispit I. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završena srednja škola.

(3) Državni ispit II. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završen sveučilišni odnosno stručni diplomski studij, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili završen sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij.

Postupak i način polaganja državnog ispita

Članak 101.

(1) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose nadležno je za razvoj i provedbu polaganja državnog ispita.

(2) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose imenuje osobe za razvoj i izradu ispitnih materijala za provedbu državnog ispita pisanim ispitivanjem.

(3) Postupak i način polaganja državnog ispita, razvoj i izradu ispitnih materijala, izdavanje uvjerenja o položenom državnom ispitu i vođenje elektroničkog očevidnika o polaganju državnog ispita propisuje pravilnikom čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

Obavijest o polaganju državnog ispita i troškovi polaganja

Članak 102.

(1) Odlučivanje o osnovanosti zahtjeva za polaganje državnog ispita je upravna stvar.

(2) Obavijest o mjestu, danu i vremenu polaganja državnog ispita dostavlja se javnom objavom na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Dostava svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana objave na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

(3) Troškove prvog polaganja državnoga ispita snosi državno tijelo koje državnog službenika uputi na polaganje.

(4) Troškove drugog i trećeg polaganja državnog ispita snosi državni službenik.

Neizvršenje obveze polaganja državnog ispita

Članak 103.

(1) Državnom službeniku iz članka 99. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona koji ne položi državni ispit u propisanom roku prestaje državna služba istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.

(2) Državni službenik iz članka 99. stavka 2. ovoga Zakona koji ne položi državni ispit II. razine u propisanom roku, rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit I. razine, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se državni službenik može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju državnog službenika na raspolaganje Vladi.

(3) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog, očinskog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga rok za polaganje državnog ispita produžit će se na zahtjev državnog službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni, očinski ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.

(4) Zahtjev za produženje roka za polaganje državnog ispita iz stavka 3. ovoga članka državni službenik može podnijeti čelniku tijela najkasnije do isteka toga roka.

(5) O produženju roka za polaganje državnog ispita donosi se u upravnom postupku posebno rješenje.

(6) Državnom službeniku koji je primljen u državnu službu na određeno vrijeme rok za polaganje državnog ispita može se produžiti najduže do isteka roka na koji je primljen u službu.

GLAVA VIII.   IZOBRAZBA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Izobrazba državnih službenika

Članak 104.

(1) Svi državni službenici dužni su trajno unapređivati znanja, vještine i sposobnosti potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta na koje su raspoređeni te sudjelovati u organiziranim programima izobrazbe na koje ih je uputilo državno tijelo ili im je odobrilo pohađanje pojedinih programa izobrazbe.

(2) Državnim službenicima može se dopustiti da sudjeluju u specijaliziranim obrazovnim programima izvan državne službe kako bi usavršili svoje stručne sposobnosti bitne za obavljanje poslova u državnom tijelu u kojem su zaposleni ili državnoj službi općenito.

Programi izobrazbe

Članak 105.

(1) Programi izobrazbe državnih službenika mogu biti zajednički i posebni.

(2) Zajednički programi izobrazbe su programi izobrazbe namijenjeni svim državnim službenicima, neovisno o državnom tijelu u kojem su zaposleni.

(3) Posebni programi izobrazbe su programi izobrazbe namijenjeni isključivo državnim službenicima zaposlenima u istom državnom tijelu.

(4) Programe izobrazbe u pravilu organizira Državna škola za javnu upravu.

(5) Posebne programe izobrazbe mogu, osim institucije iz stavka 4. ovoga članka, samostalno organizirati resorna tijela državne uprave.

(6) Oblici, način i uvjeti izobrazbe državnih službenika uređuju se uredbom Vlade.

Sudjelovanje u programu izobrazbe i financiranje

Članak 106.

(1) Sudjelovanje u programu izobrazbe smatra se dijelom obveza državnih službenika, a nadređene osobe obvezne su svojim službenicima raspoređenim u ustrojstvenim jedinicama kojima rukovode omogućiti pohađanje programa izobrazbe na koje ih je uputilo državno tijelo ili im je odobrilo pohađanje pojedinih programa izobrazbe.

(2) Vrijeme provedeno na izobrazbi smatra se vremenom provedenim na radu.

(3) Troškovi izobrazbe u državnoj službi pokrivaju se iz državnog proračuna.

Studijski dopust

Članak 107.

(1) Državni službenik ima pravo podnijeti zahtjev za plaćeni ili neplaćeni studijski dopust za obrazovanje na stručnim ili sveučilišnim studijima u zemlji ili inozemstvu, u trajanju od najviše jedne akademske godine.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora se priložiti program studija i plan studijskog dopusta s jasnom naznakom ukupnog trajanja studijskog dopusta i pojedinih razdoblja u kojima ga planira koristiti.

(3) Studijski dopust odobrava čelnik tijela uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose na program studijskog dopusta. Studijski dopust ne može se odobriti državnom službeniku na probnom radu.

(4) Program studijskog dopusta mora odgovarati području rada, a svrha programa mora biti poboljšanje stručnosti odnosno kompetencija državnog službenika.

(5) Tijekom plaćenog studijskog dopusta državni službenik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Troškovi obrazovanja podmiruju se iz državnog proračuna.

(6) Nakon isteka studijskog dopusta državni službenik ima pravo vratiti se na isto ili drugo odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu.

(7) Nakon završetka plaćenog studijskog dopusta državni službenik dužan je ostati u službi najmanje dvostruko vremena od vremena koliko je trajalo obrazovanje na koje je upućen. Ako državni službenik u tom razdoblju bude upućen na novo obrazovanje, razdoblje novoga obrazovanja ne uračunava se u vrijeme koje je službenik dužan ostati u službi.

(8) Ako državni službenik nakon završetka obrazovanja ne ostane u službi u vremenu utvrđenom u stavku 7. ovoga članka, dužan je vratiti cjelokupni iznos sredstava utrošen za njegovo obrazovanje.

(9) Ako državni službenik ne završi program obrazovanja na koji je upućen, dužan je vratiti cjelokupan iznos sredstava utrošen za njegovo obrazovanje, osim u slučajevima prestanka državne službe po sili zakona iz članka 144. stavka 1. i članka 152. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona.

GLAVA IX.   ODGOVORNOST ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI I ŠTETU

1. ODGOVORNOST ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

Odgovornost za povrede

Članak 108.

(1) Državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom.

(2) Kaznena ili prekršajna odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti ako djelo koje je predmet kaznenoga ili prekršajnog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti.

(3) Oslobođenje od kaznene ili prekršajne odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti ako je izvršeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti.

Odgovornost sindikalnog povjerenika za povredu službene dužnosti

Članak 109.

(1) Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge državne službenike i namještenike.

(2) Obavljanje sindikalne aktivnosti sindikalnog povjerenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa ili neizvršavanje zakonitih naloga i uputa čelnika tijela ili nadređene osobe.

(3) Protiv sindikalnog povjerenika ne može se bez suglasnosti sindikata pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti.

(4) Sindikalni povjerenik ne može biti udaljen iz službe bez suglasnosti sindikata, osim u slučaju iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je suglasan s pokretanjem postupka zbog povrede službene dužnosti sindikalnog povjerenika.

(6) Ako se sindikat u roku od 24 sata ne izjasni o davanju suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka, smatra se da je suglasan s udaljenjem iz službe sindikalnog povjerenika.

(7) Ako sindikat uskrati suglasnost iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, čelnik tijela može u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti odluka nadležnog upravnog suda. Postupak pred upravnim sudom je hitan.

Vrste povreda službene dužnosti

Članak 110.

(1) Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.

(2) Teške povrede službene dužnosti propisuju se zakonom, a lake povrede zakonom, uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu.

Lake povrede službene dužnosti

Članak 111.

Lake povrede službene dužnosti su:

1. učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlasci s posla

2. neopravdano zakašnjenje na posao više od sat vremena dnevno

3. učestalo prekoračenje vremena propisanog za odmor (stanku) ili korištenje prava na odmor (stanku) izvan propisanog vremena bez opravdanog razloga

4. napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja nadređenog državnog službenika

5. neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije

6. neopravdan izostanak s posla jedan dan

7. neobavješćivanje nadređene osobe o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga

8. ponašanje državnog službenika protivno Etičkom kodeksu državnih službenika, koje ne nanosi štetu ugledu službe

9. neizvršenje ili nepravodobno izvršenje službene zadaće bez opravdanog razloga

10. nesavjesno ili nemarno izvršenje službene zadaće ili izvršenje službene zadaće protivno pravilima struke

11. nepodnošenje pisanog prijedloga za pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti odnosno neobavještavanje čelnika tijela o teškoj povredi službene dužnosti podređenog državnog službenika

12. druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom, uredbom Vlade ili pravilnikom čelnika tijela.

Teške povrede službene dužnosti

Članak 112.

(1) Teške povrede službene dužnosti su:

1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza

2. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je državni službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti

3. davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice

4. zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi

5. odbijanje izvršenja naloga, ako za to ne postoje opravdani razlozi

6. neovlaštena posluga ili neodgovorno korištenje sredstava povjerenih za rad ili u vezi s radom

7. neovlašteno otkrivanje klasificiranog podatka u vezi s obavljanjem državne službe

8. uništenje, otuđenje ili omogućavanje uvida neovlaštenim osobama u klasificirane podatke

9. zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju

10. povreda prava na zaštitu anonimnosti državnog službenika koji prijavi opravdanu sumnju na korupciju

11. ograničavanje ili uskraćivanje prava utvrđenih ovim Zakonom državnom službeniku koji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima prijavi sumnju na korupciju ili zlostavljanje tog državnog službenika

12. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela

13. uporaba krivotvorene isprave radi ostvarivanja prava u službi

14. izrazito nepristojno ili neprimjereno ponašanje u službi ili u vezi sa službom

15. ponašanje suprotno Etičkom kodeksu državnih službenika, koje nanosi štetu ugledu službe

16. neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno

17. otuđenje te oštećenje ili uništenje imovine državnog tijela hotimično ili krajnjom nepažnjom

18. dolazak na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti ili dovođenje pod utjecaj alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti za vrijeme radnog vremena ili odbijanje testiranja na alkohol ili droge

19. druge teške povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom.

(2) Pod izrazito nepristojnim ili neprimjerenim ponašanjem u službi ili u vezi sa službom smatraju se osobito: prijetnje, uporaba prostih i pogrdnih riječi, fizički napad, spolno uznemiravanje i ponašanje kojim se želi ostvariti neželjeni tjelesni kontakt.

(3) Smatrat će se da je državni službenik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka.

(4) Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina ili mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka ili liječničkim pregledom ili drugim metodama i aparatima.

(5) Smatra se da je državni službenik pod utjecajem droga ako u organizmu ima droga.

(6) Smatrat će se da državni službenik u organizmu ima droga ako se prisutnost droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima ili liječničkim pregledom ili analizom krvi ili krvi i urina.

(7) Testiranje na alkohol i droge provest će se samo ako se osnovano sumnja da je državni službenik pod utjecajem alkohola ili droga.

(8) Na postupak testiranja na alkohol i droge državnih službenika koji se nalaze u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zaštita na radu.

2. TIJELA ZA VOĐENJE POSTUPKA ZBOG POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

Tijela za vođenje postupka

Članak 113.

(1) O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela, ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.

(2) O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje Službenički sud, a u drugom stupnju Viši službenički sud, ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.

(3) Službenički sud i Viši službenički sud ustrojava Vlada.

Sastav Službeničkog suda

Članak 114.

(1) Službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova koji se imenuju iz reda diplomiranih pravnika odnosno magistara prava. Predsjednik i najmanje dva člana imenuju se iz reda sudaca.

(2) Viši službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova koji se imenuju iz reda diplomiranih pravnika odnosno magistara prava. Predsjednik i najmanje dva člana imenuju se iz reda sudaca.

(3) Predsjednike i članove Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda imenuje Vlada.

(4) Službenički sud i Viši službenički sud odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj. Vijećem uvijek predsjeda član imenovan iz reda sudaca.

(5) Uredske i druge poslove za Službenički sud i Viši službenički sud obavlja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.

3. POSTUPAK ZBOG POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

Primjena zakona kojim se uređuje opći upravni postupak

Članak 115.

(1) Na postupak zbog povrede službene dužnosti primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Postupak zbog povrede službene dužnosti je hitan.

(3) U postupku zbog povrede službene dužnosti ne plaćaju se pristojbe.

Javnost i pravo na branitelja

Članak 116.

(1) Rasprava u postupku zbog povrede službene dužnosti je javna. Odlukom tijela koje vodi postupak može se iznimno isključiti javnost radi zaštite tajnosti podataka sukladno posebnom zakonu ili zbog drugih opravdanih razloga.

(2) Državni službenik u postupku zbog povrede službene dužnosti ima pravo na branitelja koji u tom postupku ima položaj opunomoćenika.

(3) Tijelo koje vodi postupak zbog povrede službene dužnosti dužno je, na zahtjev državnog službenika protiv kojeg se vodi postupak, omogućiti sudjelovanje sindikata čiji je član, koji u tom postupku ima položaj izjednačen s položajem branitelja.

Pokretanje postupka

Članak 117.

(1) Postupak zbog lake povrede službene dužnosti pokreće zaključkom čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti.

(2) Postupak zbog teške povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti, danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka Službeničkom sudu.

(3) Neposredno nadređena osoba dužna je podnijeti prijedlog za pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti odnosno obavijestiti čelnika tijela o teškoj povredi službene dužnosti podređenog državnog službenika u roku od 15 dana od dana saznanja za počinjenu povredu.

Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti

Članak 118.

(1) Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti sadrži:

– naziv nadležnog službeničkog suda

– podatke o podnositelju zahtjeva (naziv i sjedište državnog tijela te ime, prezime i dužnost osobe koja je ovlaštena za podnošenje zahtjeva)

– podatke o državnom službeniku protiv kojeg se pokreće postupak: osobni podaci o državnom službeniku (ime i prezime, OIB, adresa stanovanja), naziv i sjedište tijela i ustrojstvene jedinice u kojoj je državni službenik zaposlen, naziv radnog mjesta na koje je državni službenik raspoređen)

– činjenični opis povrede službene dužnosti (način, vrijeme i mjesto počinjenja povrede te ostale okolnosti iz kojih proistječu zakonska obilježja teške povrede službene dužnosti)

– zakonski naziv teške povrede službene dužnosti i odredbu Zakona kojom je ta povreda propisana

– dokaze, čije se izvođenje predlaže

– podatak o prijašnjoj odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti

– potpis podnositelja zahtjeva i pečat državnog tijela.

(2) Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti s odgovarajućim prilozima podnosi se u dovoljnom broju primjeraka za sud i državnog službenika protiv kojeg se pokreće postupak.

Odgovor na zahtjev za pokretanje postupka

Članak 119.

(1) Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti Službenički sud dostavlja državnom službeniku koji može podnijeti odgovor na zahtjev u roku od osam dana od dana dostave zahtjeva.

(2) U odgovoru na zahtjev za pokretanje postupka državni službenik, njegov branitelj ili sindikat čiji je član, ako ga državni službenik ovlasti za zastupanje, ima pravo predložiti izvođenje dokaza važnih za donošenje odluke.

Posebne odredbe o postupku zbog teške povrede službene dužnosti

Članak 120.

(1) U postupku zbog teške povrede službene dužnosti mora se provesti usmena rasprava, a državni službenik protiv kojega je pokrenut postupak mora biti saslušan.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rasprava se može održati i bez nazočnosti državnog službenika protiv kojega se vodi postupak ako je službenik dva puta uzastopno uredno pozvan, a pozivu se nije odazvao niti je opravdao svoj nedolazak te Službenički sud ocijeni da se na temelju provedenih dokaza može utvrđivati odgovornost državnog službenika za tešku povredu službene dužnosti za koju se tereti.

(3) Rasprava se može održati bez nazočnosti državnog službenika protiv kojega se vodi postupak samo pod uvjetom da mu je uredno dostavljen zahtjev za pokretanje postupka.

(4) Ako su na temelju usmene rasprave, održane sukladno stavku 1. – 3. ovoga članka, utvrđene sve činjenice bitne za odlučivanje, Službenički sud donijet će odluku o zahtjevu.

(5) Pri odlučivanju o odgovornosti državnog službenika Službenički sud nije vezan pravnom kvalifikacijom teške povrede službene dužnosti navedenom u zahtjevu za pokretanje postupka.

Donošenje odluke o odgovornosti nakon prestanka državne službe

Članak 121.

(1) Ako je državnom službeniku prestala državna služba nakon pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti, Službenički sud nastavit će vođenje postupka i na osnovi utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odluku o odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti.

(2) Ako Službenički sud utvrdi odgovornost za tešku povredu službene dužnosti osobe iz stavka 1. ovoga članka, izreći će zabranu prijma u državnu službu na vrijeme od jedne godine.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako Službenički sud utvrdi da je počinjena teška povreda službene dužnosti koja ima obilježja korupcije ili otuđenja državne imovine, izreći će zabranu prijma u državnu službu u razdoblju od četiri godine.

Odluke u postupku zbog povrede službene dužnosti

Članak 122.

(1) U postupku zbog povrede službene dužnosti o odgovornosti državnog službenika odlučuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zaključkom.

(2) U izreci rješenja obvezno se navode činjenični opis povrede službene dužnosti, zakonski naziv teške povrede službene dužnosti i odredba Zakona kojom je ta povreda propisana.

(3) Protiv rješenja čelnika tijela u postupku zbog lake povrede službene dužnosti može se izjaviti žalba Službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(4) Protiv rješenja Službeničkog suda u postupku zbog teške povrede službene dužnosti može se izjaviti žalba Višem službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(5) Protiv drugostupanjskog rješenja u postupku zbog povrede službene dužnosti može se pokrenuti upravni spor, osim u slučaju prvog poništavanja prvostupanjskog rješenja i dostave predmeta na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Zastara pokretanja i vođenja postupka

Članak 123.

(1) Pravo na pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kada je povreda počinjena. Ako u roku od godine dana od pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.

(2) Pravo na pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od godine dana od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je povreda počinjena. Ako u roku od tri godine od dana pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.

(3) Rokovi za donošenje izvršne odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne teku za vrijeme privremene spriječenosti državnog službenika za rad.

(4) Zastara pokretanja i vođenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenom k odlučivanju o odgovornosti za povredu službene dužnosti ili zakonitosti i ustavnosti rješenja te nakon svakog prekida zastarni rok počinje iznova teći.

(5) Apsolutna zastara pokretanja i vođenja postupka nastupa protekom dvostruko više vremena od onog koliko je prema zakonu propisana zastara vođenja postupka zbog povrede službene dužnosti.

4. KAZNE ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

Vrste kazni

Članak 124.

(1) Za lake povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:

a) pisana opomena

b) novčana kazna u visini do 10 % plaće u netoiznosu, isplaćene državnom službeniku u mjesecu kad je kazna izrečena.

(2) Za teške povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:

a) novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci, u mjesečnom iznosu od 10 do 20 % ukupne plaće u netoiznosu, isplaćene državnom službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena

b) premještaj na drugo radno mjesto iste razine obrazovanja

c) prestanak državne službe.

(3) Kazna iz stavka 2. točke b) ovoga članka može se izreći samo na prijedlog čelnika tijela koji je pokrenuo postupak zbog teške povrede službene dužnosti, ako postoji slobodno radno mjesto u državnom tijelu.

(4) Državnom službeniku obvezno se izriče kazna prestanka državne službe iz stavka 2. točke c) ovoga članka ako bude proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti koja ima obilježja korupcije.

(5) Državni službenik kojem je utvrđena odgovornost za tešku povredu službene dužnosti ne može napredovati u službi u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja o odgovornosti.

(6) Državnom službeniku koji u roku od godine dana od izvršnosti rješenja o utvrđivanju odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti počini novu tešku povredu službene dužnosti, prestaje državna služba po sili zakona danom izvršnosti rješenja kojim je utvrđena odgovornost državnog službenika za novu tešku povredu službene dužnosti.

(7) Zbroj novčanih kazni izrečenih u jednom mjesecu za lake i teške povrede službene dužnosti ne može iznositi više od 30 % ukupne plaće isplaćene državnom službeniku u tom mjesecu.

(8) Kazne izrečene u postupku zbog povrede službene dužnosti izvršava nadležna služba u državnom tijelu u kojem je državni službenik zaposlen.

Određivanje i zastara izvršenja kazne

Članak 125.

(1) Pri određivanju vrste kazne uzimaju se u obzir težina počinjene povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti državnog službenika, okolnosti u kojima je povreda počinjena te olakotne i otegotne okolnosti na strani državnog službenika.

(2) Izvršenje kazne za laku povredu službene dužnosti zastarijeva u roku od jedne godine, a za tešku povredu službene dužnosti u roku od dvije godine od izvršnosti rješenja kojim je kazna izrečena.

(3) Istekom roka od dvije godine nakon pravomoćnosti izrečene kazne za laku povredu službene dužnosti izrečena kazna briše se pod uvjetom da državni službenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravomoćnosti izrečene kazne.

(4) Istekom roka od četiri godine nakon pravomoćnosti izrečene kazne za tešku povredu službene dužnosti izrečena kazna briše se pod uvjetom da državni službenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravomoćnosti izrečene kazne.

5. UDALJENJE IZ SLUŽBE

Slučajevi udaljenja

Članak 126.

(1) Smatra se da je udaljen iz službe državni službenik kojem je određen istražni zatvor, sukladno zakonu kojim se uređuje kazneni postupak ili koji je na izdržavanju kazne zatvora zbog prekršaja.

(2) Čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak zbog djela s obilježjima korupcije počinjenog u službi, danom saznanja za pokretanje postupka.

(3) Čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut postupak zbog teške povrede službene dužnosti zbog djela s obilježjima korupcije, danom podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka.

(4) Rješenjem čelnika tijela državnog službenika može se udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao štetiti interesima službe.

(5) Udaljenje iz službe traje do okončanja kaznenog postupka ili postupka zbog teške povrede službene dužnosti, a u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, do isteka istražnog zatvora.

(6) Odlučivanje o udaljenju iz službe upravna je stvar.

Žalba protiv rješenja o udaljenju

Članak 127.

(1) Protiv rješenja o udaljenju iz službe državni službenik može izjaviti žalbu Službeničkom sudu u roku od 15 dana od dostave rješenja.

(2) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(3) Službenički sud dužan je odlučiti o žalbi najkasnije u roku od 15 dana od primitka žalbe i prvostupanjskog spisa predmeta.

(4) Odluka Službeničkog suda o žalbi je izvršna danom dostave rješenja stranki.

Naknada plaće

Članak 128.

(1) Za vrijeme udaljenja iz službe državnom službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60 %, a ako uzdržava obitelj, 80 % plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe.

(2) Puna plaća pripada državnom službeniku od dana vraćanja u službu.

(3) Državnom službeniku vraća se obustavljeni dio plaće od prvoga dana udaljenja u sljedećim slučajevima:

a) ako Službenički sud prihvati njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe

b) ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak odnosno postupak zbog teške povrede službene dužnosti, osim zbog zastare vođenja postupka

c) ako je pravomoćnom presudom u kaznenom postupku odnosno pravomoćnim rješenjem u postupku zbog teške povrede službene dužnosti oslobođen od odgovornosti.

6. ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Dužnost naknade štete

Članak 129.

(1) Državni službenik dužan je naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.

(2) Štetom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući fizičkim i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom državnog službenika.

(3) Propisima za pojedine službe mogu se propisati i posebni slučajevi odgovornosti za štetu nanesenu u službi ili u svezi sa službom, ali se odgovornost mora temeljiti na namjeri ili krajnjoj nepažnji.

Utvrđivanje okolnosti pod kojima je nastala šteta

Članak 130.

(1) Nastanak štete, njezinu visinu i okolnosti pod kojima je nastala utvrđuje čelnik tijela odnosno osoba koju on ovlasti odlukom koja nije upravni akt.

(2) Prije donošenja odluke čelnik tijela odnosno osoba koju on ovlasti dužna je saslušati državnog službenika.

Primjena općih propisa obveznog prava

Članak 131.

Ako državni službenik odbije nadoknaditi štetu, šteta se nadoknađuje po općim propisima obveznog prava.

Pisani sporazum

Članak 132.

(1) O visini i načinu naknade štete čelnik tijela i državni službenik mogu zaključiti pisani sporazum.

(2) Pisani sporazum predstavlja ovršni naslov.

(3) Ako bi utvrđivanje visine štete prouzročilo nerazmjerne troškove, naknada štete može se odrediti u paušalnom iznosu.

Rok za naknadu štete

Članak 133.

(1) Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana isplate plaće za obračunsko razdoblje u kojemu je donesena odluka iz članka 130. ovoga Zakona.

(2) Prema visini štete, a po zamolbi državnog službenika, može se odlukom dopustiti plaćanje u obrocima.

Uspostava prijašnjeg stanja

Članak 134.

(1) Za naknadu štete na stvari može se po zahtjevu državnog službenika dopustiti uspostava prijašnjeg stanja o njegovu trošku u primjerenom roku. O tome se zaključuje pisani sporazum.

(2) Ako državni službenik ne dovede stvar u prijašnje stanje o svom trošku u roku koji mu je za to ostavljen, donijet će se rješenje o naknadi štete sukladno odredbama ovoga Zakona.

Naknada štete nastale državnom tijelu povredom službene dužnosti

Članak 135.

(1) U postupku zbog povrede službene dužnosti može se odlučivati i o naknadi štete nastale državnom tijelu povredom službene dužnosti.

(2) Ako se do okončanja postupka ne može utvrditi visina štete, odlučivat će se samo o odgovornosti zbog povrede službene dužnosti te će se o naknadi štete odlučivati u postupku za naknadu štete prema odredbama ovoga Zakona.

(3) Na temelju pravomoćnog rješenja o naknadi štete može se tražiti donošenje rješenja o ovrsi pred nadležnim sudom.

Oslobođenje od odgovornosti za štetu

Članak 136.

Ako je do štete došlo postupanjem po nalogu čelnika tijela ili nadređene osobe, a državni službenik je prethodno stavio pisano upozorenje nadređenom da bi izvršenjem naloga mogla nastati šteta, državnog službenika će se u cijelosti osloboditi od odgovornosti za štetu.

GLAVA X.   RASPOLAGANJE

Ukidanje državnog tijela uz preuzimanje poslova tog tijela u drugo državno tijelo

Članak 137.

(1) Kad se ukine državno tijelo, državne službenike ukinutog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Do donošenja pravilnika o unutarnjem redu i rasporedu na radna mjesta prema tom pravilniku preuzeti državni službenici iz stavka 1. ovoga članka obavljaju poslove koje su obavljali u ukinutom državnom tijelu odnosno druge poslove po nalogu čelnika tijela, a pravo na plaću i ostala prava iz službe ostvaruju prema dotadašnjim rješenjima.

(3) Preuzeti državni službenici koji se po donošenju pravilnika o unutarnjem redu ne mogu rasporediti, jer nema slobodnih radnih mjesta za koja ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored, stavljaju se na raspolaganje Vladi.

(4) Rješenja o rasporedu na radna mjesta ili rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi donose se najkasnije u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu donesenog nakon preuzimanja službenika.

Ukidanje državnog tijela i svih poslova tog tijela

Članak 138.

(1) Kad se ukine državno tijelo, a poslove tog tijela ne preuzima neko drugo državno tijelo, državne službenike ukinutog tijela preuzima tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Preuzeti državni službenici iz stavka 1. ovoga članka stavljaju se na raspolaganje Vladi rješenjem čelnika tijela koje ih je preuzelo.

(3) Rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi donose se najkasnije u roku od mjesec dana od preuzimanja.

Promjena djelokruga državnog tijela

Članak 139.

(1) Ako dio poslova državnog tijela prelazi u djelokrug drugog državnog tijela, to tijelo preuzima i državne službenike koji su zatečeni na preuzetim poslovima.

(2) Na preuzete državne službenike iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ukidanje državnog tijela čije poslove preuzima drugo državno tijelo.

Donošenje pravilnika o unutarnjem redu

Članak 140.

(1) Kad se donese pravilnik o unutarnjem redu na temelju novog akta o unutarnjem ustrojstvu, državni službenici raspoređuju se na radna mjesta iz tog pravilnika prema potrebama službe i stručnom znanju. Državni službenik mora ispunjavati uvjete za raspored na radno mjesto.

(2) Državnog službenika se prilikom rasporeda iz stavka 1. ovoga članka ne može bez njegove suglasnosti rasporediti u drugo mjesto rada, koje je udaljeno više od 50 kilometara od mjesta njegova stanovanja ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.

(3) Ako se u skladu s uredbom o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela ukidaju pojedine ustrojstvene jedinice tog tijela, pojedina radna mjesta u državnom tijelu ili se smanjuje potreban broj izvršitelja na pojedinim radnim mjestima, državni službenici koji su do tada bili raspoređeni na ta radna mjesta odnosno u ustrojstvene jedinice koje se ukidaju raspoređuju se na druga radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete.

(4) Ako nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se državni službenik može rasporediti, donosi se rješenje o stavljanju na raspolaganje Vladi.

(5) Rješenje o rasporedu na radno mjesto odnosno rješenje o stavljanju na raspolaganje Vladi, sukladno odredbama stavaka 1. – 4. ovoga članka, donosi se u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka žalbu može izjaviti državni službenik za kojeg se rješenje donosi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(7) Do donošenja rješenja iz stavka 5. ovoga članka državni službenici nastavljaju obavljati poslove koje su obavljali na dotadašnjim radnim mjestima odnosno druge poslove po pisanom nalogu čelnika tijela ili osobe koju on za to ovlasti, a pravo na plaću i ostala prava iz službe ostvaruju prema dotadašnjim rješenjima.

Podaci o državnim službenicima na raspolaganju

Članak 141.

(1) Evidencija državnih službenika koji su stavljeni na raspolaganje Vladi vodi se u Registru zaposlenih u državnoj službi i javnim službama.

(2) Državno tijelo dužno je unijeti podatke o državnom službeniku stavljenom na raspolaganje Vladi u Registar iz stavka 1. ovoga članka u roku od 24 sata od dana izvršnosti rješenja o stavljanju državnog službenika na raspolaganje.

Trajanje raspolaganja

Članak 142.

(1) Na dužinu i tijek roka raspolaganja Vladi iz ovoga Zakona primjenjuju se opći propisi o radu koji se odnose na dužinu i tijek otkaznog roka.

(2) Za određivanje dužine raspolaganja računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.

Prava i obveze državnog službenika na raspolaganju

Članak 143.

(1) Za vrijeme trajanja raspolaganja Vladi državni službenik dužan je obavljati poslove po nalogu čelnika tijela ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu s razinom obrazovanja.

(2) Za vrijeme trajanja raspolaganja Vladi državni službenik ostvaruje pravo na plaću u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje.

(3) Državni službenik stavljen na raspolaganje Vladi ostvaruje pravo na plaću i druga prava iz službe u državnom tijelu u kojem je doneseno rješenje o stavljanju na raspolaganje.

Prestanak službe i pravo na otpremninu

Članak 144.

(1) Istekom roka raspolaganja Vladi državnom službeniku prestaje služba po sili zakona.

(2) Državni službenik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na otpremninu najmanje u visini utvrđenoj općim propisima o radu.

(3) Za određivanje visine otpremnine računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.

Smanjenje radne sposobnosti

Članak 145.

(1) Ako kod državnog službenika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, državno tijelo u kojem je državni službenik zaposlen dužno je rasporediti službenika na radno mjesto na kojem se obavljaju poslovi za koje je radno sposoban, a koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je državni službenik prethodno radio.

(2) Ako u državnom tijelu nema radnog mjesta na koje se državni službenik iz stavka 1. ovoga članka može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju državnih službenika na raspolaganje Vladi.

GLAVA XI.   PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE

Prestanak državne službe

Članak 146.

(1) Državna služba prestaje:

a) sporazumom

b) istekom roka

c) otkazom

d) po sili zakona i

e) na drugi način propisan zakonom.

(2) Opći propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju se na državne službenike kojima državna služba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima državna služba prestaje po sili zakona.

Rješenje o prestanku državne službe

Članak 147.

O prestanku državne službe donosi se rješenje u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe.

Prestanak državne službe na određeno vrijeme

Članak 148.

Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom.

Sporazumni prestanak službe

Članak 149.

Državna služba može prestati na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i čelnika tijela, kojim se utvrđuje dan prestanka službe.

Otkaz državne službe

Članak 150.

(1) Državnom službeniku otkazuje se državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu, a služba mu prestaje danom izvršnosti rješenja o prestanku službe otkazom.

(2) Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza koji državnom tijelu podnese državni službenik.

(3) Kada državni službenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drukčijem trajanju otkaznog roka.

Izvanredni otkaz

Članak 151.

(1) Državnom službeniku može se otkazati državna služba izvanrednim otkazom ako čelnik tijela utvrdi da postupanje državnog službenika tijekom obavljanja poslova:

a) ima obilježja korupcije

b) ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu za državno tijelo, pravne osobe ili građane ili zaštitu javnog interesa ili

c) dovodi u pitanje život i fizički integritet građana.

(2) Državnog službenika će se udaljiti iz službe danom dostave rješenja o izvanrednom otkazu.

(3) Na udaljenje iz službe zbog izvanrednog otkaza iz stavka 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 127. i članka 128. ovoga Zakona

(4) Protiv rješenja o izvanrednom otkazu može se izjaviti žalba Odboru za državnu službu. Postupak po žalbi je hitan. Odbor za državnu službu dužan je odlučiti o žalbi u roku od 30 dana od dana primitka žalbe.

(5) Državna služba prestaje danom izvršnosti rješenja o izvanrednom otkazu.

Prestanak državne službe po sili zakona

Članak 152.

(1) Državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona:

1. smrću

2. danom dostave obavijesti državnom tijelu o pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti

3. kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik drukčije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe

4. kad je osuđen na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo – danom saznanja za pravomoćnost presude, osim ako mu je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili mu je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro

5. kad je osuđen za kazneno djelo s obilježjima korupcije – danom saznanja za pravomoćnost presude

6. kad je osuđen za kazneno djelo i izrečena mu sigurnosna mjera zabrane potpunog obavljanja dužnosti državnog službenika – danom saznanja za pravomoćnost presude

7. kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce – danom napuštanja službe odnosno prvog dana odsutnosti s rada

8. ako ne položi državni ispit u propisanom roku – istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni ispit, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano

9. ako se sazna da u vrijeme prijma u državnu službu nije ispunjavao uvjete za prijam u državnu službu propisane ovim ili drugim zakonom ili da je u vrijeme prijma u državnu službu postojala zapreka za prijam u državnu službu propisana ovim Zakonom – danom saznanja za to

10. kad mu je izrečena kazna prestanka državne službe zbog teške povrede službene dužnosti – danom izvršnosti rješenja službeničkog suda

11. ako se prilikom premještaja ne javi na novu dužnost u utvrđenom roku – danom kojim se morao javiti na dužnost

12. kada je ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« – danom dostave odluke o zahtjevu za zaštitu prava u postupku ocjenjivanja, a ako zahtjev nije podnesen, istekom roka za podnošenje zahtjeva sukladno općem propisu o radu

13. u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

(2) Državnog službenika koji ispuni uvjete iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se zadržati u službi u punom ili nepunom radnom vremenu dok traje potreba službe, a najduže do navršenih 67 godina života. O zadržavanju u službi donosi se rješenje, na koje se odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 42. stavaka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Državnom službeniku iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kojem je izrečena uvjetna osuda, a sud donese odluku o opozivu izrečene uvjetne osude, državna služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o opozivu uvjetne osude.

(4) Državnom službeniku iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kojem je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro, a sud donese odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u neizvršenom dijelu ili u cijelosti, državna služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o izvršenju izrečene kazne zatvora.

GLAVA XII.   NAMJEŠTENICI

Propisi

Članak 153.

(1) Na prijam i prestanak službe te prava, obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o prijmu i prestanku državne službe te pravima, obvezama i odgovornostima državnih službenika, osim odredaba o vježbeničkom stažu i obvezi polaganja državnoga ispita.

(2) Namještenik se ne može rasporediti odnosno premjestiti na radno mjesto državnog službenika bez provedbe postupka zapošljavanja za prijam državnih službenika.

GLAVA XIII.   NADZOR

Nadzor nad provedbom zakona

Članak 154.

(1) Nadzor nad primjenom ovoga Zakona kao i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona te drugih zakona i propisa koji se primjenjuju na državne službenike i namještenike provodi upravna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.

GLAVA XIV.   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rok za donošenje podzakonskih akata

Članak 155.

(1) Vlada će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbe iz članka 22. stavka 5., članka 23. stavka 10., članka 44. stavka 7., članka 47., članka 75., članka 87. stavka 4., članka 95. stavka 5. i članka 105. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Vlada će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Etički kodeks iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će pravilnik iz članka 101. stavka 3. ovoga Zakona.

Rok za donošenje pravilnika o unutarnjem redu i rješenja o rasporedu

Članak 156.

(1) Čelnici državnih tijela će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 47. ovoga Zakona donijeti pravilnike o unutarnjem redu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Čelnici tijela dužni su donijeti rješenja o rasporedu na radno mjesto državnih službenika i namještenika u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka.

Državni ispiti

Članak 157.

(1) Položen državni stručni ispit za srednju stručnu spremu smatra se položenim državnim ispitom I. razine.

(2) Položen državni stručni ispit za visoku i višu stručnu spremu smatra se položenim državnim ispitom II. razine.

(3) Državni službenik koji je oslobođen obveze polaganja državnog stručnog ispita za poslove radnog mjesta određene razine obrazovanja, sukladno propisima koji su bili na snazi u vrijeme oslobađanja obveze polaganja državnog stručnog ispita, nije dužan polagati državni ispit odgovarajuće razine u smislu odredaba ovoga Zakona.

(4) Državni službenik koji nema položen ispit propisane razine dužan je ispit položiti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Državnog službenika iz stavka 4. ovoga članka koji ne položi državni ispit u propisanom roku rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit propisane razine, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se državni službenik može rasporediti, odgovarajuće će se primijeniti odredbe ovoga Zakona o stavljanju na raspolaganje.

Akti o ustrojavanju i imenovanju članova Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda

Članak 158.

(1) Službenički sud i Viši službenički sud, ustrojeni na temelju članka 100. Zakona o državnim službenicima (»Narodne novine«, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) i Odluke o ustrojavanju Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda (»Narodne novine«, br. 123/19.), nastavljaju s radom kao Službenički sud i Viši službenički sud ustrojeni ovim Zakonom.

(2) Zatečeni predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda, imenovani na temelju članka 101. Zakona o državnim službenicima (»Narodne novine«, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.), nastavljaju s radom kao predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda ustrojenih ovim Zakonom, do imenovanja novih predsjednika i članova sukladno ovom Zakonu.

Odbor za državnu službu

Članak 159.

(1) Odbor za državnu službu ustrojen prema Zakonu o državnim službenicima (»Narodne novine«, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) nastavlja s radom kao Odbor za državnu službu ustrojen ovim Zakonom.

(2) Predsjednik i članovi Odbora za državnu službu zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom do isteka vremena na koje su imenovani.

Raspisivanje javnih natječaja u prijelaznom razdoblju

Članak 160.

(1) U razdoblju od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do 1. srpnja 2024. javni natječaj za prijam u državnu službu raspisuje se u skladu s Odlukom o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 35/22. i 37/23.).

(2) U razdoblju iz stavka 1. ovog članka postupak provedbe javnog natječaja za prijam u državnu službu i javnog natječaja za imenovanje rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada provodit će se u skladu s odredbama Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi (»Narodne novine«, br. 78/17. i 89/19.).

(3) Imenovanje rukovodećih državnih službenika iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona, u razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do 1. siječnja 2026., provodit će se na temelju javnog natječaja.

Utvrđivanje liste kandidata i testiranje u prijelaznom razdoblju

Članak 161.

(1) Listu kandidata prijavljenih na javni natječaj iz članka 160. ovoga Zakona, koji ispunjavaju formalne uvjete propisane natječajem, utvrđuje komisija za provedbu natječaja koju imenuje čelnik tijela.

(2) Kandidate s liste iz stavka 1. ovoga članka komisija za provedbu natječaja upućuje na testiranje i intervju radi utvrđivanja njihova znanja, vještina i sposobnosti te stečenog radnog iskustva. Izbor kandidata za prijam u službu obavlja se između najviše deset kandidata koji su postigli najbolje rezultate na provedenom testiranju i intervjuu. Izbor kandidata mora biti obrazložen.

(3) Izbor kandidata obavlja se u roku od tri mjeseca od dana objave javnog natječaja u »Narodnim novinama«.

Rješenja u postupku javnog natječaja u prijelaznom razdoblju

Članak 162.

(1) Na donošenje rješenja u postupku javnog natječaja iz članka 160. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članaka 76. i 77. ovoga Zakona.

(2) Za kandidata izabranog putem javnog natječaja ili oglasa, koji je državni službenik, umjesto rješenja o prijmu u državnu službu donosi se rješenje o izboru kandidata, a po izvršnosti toga rješenja donosi se rješenje o rasporedu na radno mjesto.

(3) Na rješenje o izboru kandidata odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o rješenju o prijmu u državnu službu.

Obustava postupka javnog natječaja u prijelaznom razdoblju

Članak 163.

(1) Postupak javnog natječaja iz članka 160. ovoga Zakona obustavit će se u slučaju kada se u roku određenom natječajem nije prijavio ni jedan kandidat ili prijavljeni kandidati ne ispunjavaju formalne uvjete za prijam i raspored, ili nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju ili razgovoru (intervjuu).

(2) Postupak javnog natječaja obustavit će se odlukom ako se popunjavanje radnog mjesta ne može provesti zbog bitno promijenjenih okolnosti nakon raspisivanja javnog natječaja.

(3) Odluka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose i mrežnim stranicama državnog tijela koje je raspisalo javni natječaj. U odluci se obvezno navode razlozi obustave.

Poništenje javnog natječaja u prijelaznom razdoblju

Članak 164.

(1) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose poništit će odlukom javni natječaj koji je raspisan protivno odredbama članka 160. ovoga Zakona.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka može se donijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana objave javnog natječaja u »Narodnim novinama«.

(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

Prijam u službu na određeno vrijeme u prijelaznom razdoblju

Članak 165.

(1) U razdoblju od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do 1. srpnja 2024. oglas za prijam u službu na određeno vrijeme raspisuje se u skladu s Odlukom o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 35/22. i 37/23.).

(2) Osobe se u državnu službu na određeno vrijeme primaju putem oglasa, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Oglas se objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje, na mrežnim stranicama državnog tijela koje raspisuje oglas i mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Rok za podnošenje prijave na oglas je osam dana od dana objave oglasa na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

(3) Za slobodno radno mjesto na određeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u državnom tijelu ima državnih službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.

(4) Rješenje o prijmu u državnu službu na određeno vrijeme dostavlja se javnom objavom na mrežnim stranicama državnog tijela koje je raspisalo oglas i mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Dostava svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana objave na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.

(5) Žalba protiv rješenja o prijmu u državnu službu na određeno vrijeme ne odgađa izvršenje rješenja.

(6) Na obustavu i poništavanje oglasa za prijam u službu na određeno vrijeme odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 163. i 164. ovoga Zakona.

Zapošljavanje namještenika u prijelaznom razdoblju

Članak 166.

(1) U razdoblju od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do 1. srpnja 2024. oglas za prijam u službu namještenika raspisuje se u skladu s Odlukom o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 35/22. i 37/23.).

(2) Namještenici se zapošljavaju putem oglasa, a izbor kandidata obavlja se na temelju rezultata provedenog intervjua i, po potrebi, provjere sposobnosti i vještina kandidata ovisno o vrsti radnoga mjesta.

(3) Ako se provodi provjera sposobnosti i vještina kandidata iz stavka 2. ovoga članka, u oglasu za prijam namještenika potrebno je navesti način obavljanja provjere i područje iz kojeg se provjera obavlja, kao i obvezu pristupanja provjeri sposobnosti i vještina kandidata.

Ocjenjivanje državnih službenika u prijelaznom razdoblju

Članak 167.

(1) Postupci ocjenjivanja državnih službenika za 2024. godinu provodit će se sukladno odredbama Uredbe o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika (»Narodne novine«, br. 133/11.).

(2) U postupku ocjenjivanja iz stavka 1. ovoga članka državni službenik ocjenjuje se:

a) ocjenom »USPJEŠAN«, ako pokazuje potrebnu razinu stručnosti i kompetencija, čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju pouzdano obavljanje službe, koji svoje službene zadatke obavlja pravodobno i u skladu s pravilima struke, a pogreške u radu i postupanju su zanemarive

b) ocjenom »PRIMJERAN«, ako pokazuje visoku razinu stručnosti i kompetencija, čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju prvorazredno obavljanje službe, koji osim ispunjavanja uvjeta za ocjenu iz točke a) ovoga stavka daje korisne prijedloge za unapređenje službe ili pokazuje iznimnu motivaciju za rad te postiže rezultate u radu bolje od predviđenih za radno mjesto na koje je raspoređen

c) ocjenom »IZUZETAN«, ako osim ispunjavanja uvjeta za ocjenu iz točke b) ovoga članka obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira u upravnom području u kojem je zaposlen odnosno upravnom području iz djelokruga državnog tijela, radom na poslovima i izvan opisa poslova radnog mjesta ili objavljivanjem stručnih radova ili publikacija ili sudjelovanjem kao predavač na stručnim savjetovanjima ili seminarima ili kao trener na radionicama u organiziranim programima izobrazbe sukladno ovom Zakonu, čime pridonosi svom osobnom profesionalnom razvoju i unapređenju rada u odgovarajućem upravnom području

d) ocjenom »ZADOVOLJAVA«, ako pokazuje nižu razinu stručnosti i kompetencija od potrebne za uredno izvršavanje službenih zadataka, čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju najmanju moguću mjeru prihvatljivih standarda kvalitete rada i preciznosti u obavljanju službe, koji ima pogreške u radu i postupanju odnosno koji službene zadatke bez opravdanog razloga obavlja izvan rokova ili protivno pravilima struke, na čiji rad i postupanje nadređeni državni službenik ima primjedbe

e) ocjenom »NE ZADOVOLJAVA«, ako ne pokazuje potrebnu stručnost i kompetencije za ostvarivanje minimuma standarda kvalitete rada te pouzdanog i prihvatljivog obavljanja službe, koji ima značajne pogreške u radu ili postupanju odnosno koji službene zadaće učestalo izvršava izvan rokova ili protivno pravilima struke te ne pokazuje interes za kvalitetu svog rada unatoč tome što nadređeni državni službenik ili čelnik tijela ima primjedbe na njegov rad i što ga upozorava na propuste i nepravilnosti, pod uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije isteka ocjenjivačkog razdoblja pisanim putem upozoren na mogućnost dobivanja negativne ocjene te ni nakon toga nije otklonio propuste i nepravilnosti u radu.

(3) Odlučivanje o ocjeni upravna je stvar o kojoj odlučuje rješenjem čelnik tijela ili službena osoba u čijem je opisu poslova rješavanje o upravnoj stvari, sukladno propisima o ustrojstvu državnog tijela.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka državni službenik i namještenik može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(5) Protiv rješenja Odbora za državnu službu državno tijelo i državni službenik odnosno namještenik mogu pokrenuti upravni spor.

(6) Državnom službeniku koji je ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« prestaje državna služba po sili zakona, danom izvršnosti rješenja o ocjenjivanju.

Ocjenjivanje namještenika u prijelaznom razdoblju

Članak 168.

(1) Postupci ocjenjivanja namještenika za 2024. godinu provodit će se sukladno odredbama Uredbe o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika (»Narodne novine«, br. 133/11.).

(2) U postupku ocjenjivanja iz stavka 1. ovoga članka namještenik se ocjenjuje:

a) ocjenom »USPJEŠAN«, ako ima potrebnu razinu znanja i stručnosti, čiji rad i poštivanje radne dužnosti osiguravaju pouzdano obavljanje poslova radnog mjesta odnosno koji svoje službene zadatke obavlja pravodobno i u skladu s pravilima struke, a pogreške u radu i postupanju su zanemarive

b) ocjenom »PRIMJERAN«, ako ima visoku razinu znanja i stručnosti, čiji rad i poštivanje radne dužnosti osiguravaju prvorazredno obavljanje poslova radnog mjesta, osim ispunjavanja uvjeta za ocjenu iz točke a) ovoga stavka daje korisne prijedloge za unapređenje rada i pokazuje iznimnu motivaciju za rad te postiže rezultate u radu bolje od predviđenih za radno mjesto na koje je raspoređen te nema pogrešaka u radu i postupanju

c) ocjenom »ZADOVOLJAVA«, ako pokazuje nižu razinu znanja i stručnosti, čiji rad i poštivanje radne dužnosti osiguravaju najmanju moguću mjeru prihvatljivih standarda kvalitete rada i preciznosti u obavljanju poslova radnog mjesta, koji ima više pogrešaka u radu i postupanju odnosno koji radne zadatke bez opravdanog razloga obavlja izvan rokova ili protivno pravilima struke, na čiji rad i postupanje nadređeni državni službenik ima primjedbe

d) ocjenom »NE ZADOVOLJAVA«, ako ne pokazuje potrebno znanje i stručnost za ostvarivanje minimuma standarda kvalitete rada te pouzdanog i prihvatljivog obavljanja poslova radnog mjesta, koji ima značajne pogreške u radu ili postupanju odnosno koji radne zadaće učestalo obavlja izvan rokova protivno pravilima struke te ne pokazuje interes za kvalitetu svog rada unatoč tome što nadređeni državni službenik ili čelnik tijela ima primjedbe na njegov rad i što ga upozorava na propuste i nepravilnosti, pod uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije isteka ocjenjivačkog razdoblja pisanim putem upozoren na mogućnost dobivanja negativne ocjene te ni nakon toga nije otklonio propuste i nepravilnosti u radu.

(3) Ocjenjivanje namještenika nije upravna stvar.

(4) O ocjeni se donosi odluka.

(5) Namještenik koji smatra da mu je odlukom iz stavka 4. ovoga članka povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa ima pravo na sudsku zaštitu sukladno općem propisu o radu.

Započeti postupci

Članak 169.

(1) Postupci prijma u državnu službu i postupci u kojima se odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka.

(2) Postupak ocjenjivanja i učinkovitosti državnih službenika za 2023. provest će se sukladno odredbama članaka 82. – 86. Zakona o državnim službenicima (»Narodne novine«, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) i Uredbe o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika (»Narodne novine«, br. 133/11.).

Zadržavanje prava prema prijašnjim propisima

Članak 170.

(1) Rukovodeći državni službenici koje je imenovala Vlada na temelju javnog natječaja, zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na dužnosti do isteka vremena na koje su imenovani i zadržavaju koeficijent složenosti poslova utvrđen prema dotadašnjim propisima do isteka vremena na koje su imenovani, ako je to za njih povoljnije.

(2) Državni službenici i namještenici zatečeni u državnoj službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, osim rukovodećih državnih službenika iz stavka 1. ovoga članka, nastavljaju raditi na svojim dotadašnjim radnim mjestima te zadržavaju pravo na plaću prema dotadašnjim propisima, do stupanja na snagu uredbe iz članka 47. ovoga Zakona.

(3) Na državne službenike i namještenike koji se zaposle nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a prije stupanja na snagu uredbe iz članka 47. ovoga Zakona, primjenjivat će se dotadašnji propisi kojima su propisani nazivi radnih mjesta i plaće državnih službenika i namještenika.

(4) Državni službenici ovlašteni za obavljanje poslova rukovodećeg državnog službenika iz članka 50. ovoga Zakona zadržavaju koeficijent za obračun plaće utvrđen prema dotadašnjim propisima.

Prevođenje naziva radnih mjesta

Članak 171.

(1) U razdoblju od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 47. ovoga Zakona do rasporeda državnih službenika i namještenika u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela usklađenim s tom uredbom primjenjivat će se odredbe te uredbe o prevođenju dotadašnjih naziva radnih mjesta u nove nazive radnih mjesta državnih službenika i namještenika.

(2) Stupanjem na snagu uredbe iz članka 47. ovoga Zakona smatrat će se da su dotadašnji nazivi radnih mjesta u pravilnicima o unutarnjem redu izmijenjeni u nove nazive radnih mjesta u skladu s prevođenjem utvrđenim tom uredbom.

(3) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 47. ovoga Zakona čelnik tijela obavijestit će pisanim putem državne službenike i namještenike o prevođenju dotadašnjeg naziva radnog mjesta na koje su raspoređeni i novom koeficijentu za obračun plaće.

(4) Državni službenik i namještenik koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće ima pravo zatražiti ispravak. Ako čelnik tijela utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će državnog službenika i namještenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da zahtjev nije osnovan, dužan je u upravnom postupku donijeti rješenje o utvrđivanju novog naziva radnog mjesta i koeficijenta za obračun plaće.

(5) Podaci o novim nazivima radnih mjesta i koeficijentima za obračun plaće državnih službenika i namještenika unijet će se u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 47. ovoga Zakona.

Rok za potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa

Članak 172.

Državni službenici i namještenici zatečeni u državnoj službi dužni su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa iz članka 38. ovoga Zakona.

Premještaj u drugo državno tijelo u prijelaznom razdoblju

Članak 173.

(1) U razdoblju od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do 1. siječnja 2026. državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u drugom državnom tijelu za koje ispunjava propisane uvjete.

(2) Državni službenik premješta se na radno mjesto u drugom državnom tijelu na temelju sporazuma čelnika tijela iz kojeg se službenik premješta i čelnika tijela u koje se premješta.

(3) Na premještaj iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o premještaju na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu.

Početak ocjenjivanja prema odredbama ovoga Zakona

Članak 174.

Postupci ocjenjivanja državnih službenika i namještenika počinju se provoditi prema odredbama ovoga Zakona od 1. siječnja 2025., za rad u 2025.

Prestanak važenja propisa

Članak 175.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o državnim službenicima (»Narodne novine«, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.).

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:

– Uredba o načinima i uvjetima napredovanja državnih službenika (»Narodne novine«, br. 77/07., 142/11., 105/15. i 53/23.)

– Uredba o uvjetima i načinu izbora osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u državnim tijelima (»Narodne novine«, br. 100/11.).

(3) Do dana stupanja na snagu podzakonskih akata donesenih na temelju odredbi ovoga Zakona ostaju na snazi sljedeći propisi:

– Uredba o mogućnosti rada državnog službenika na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu (»Narodne novine«, br. 141/23.) u dijelu koji se odnosi na rad s nepunim radnim vremenom ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, a u dijelu koji se odnosi na rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 23. stavka 10. ovoga Zakona

– Uredba o ustrojstvu i načinu rada Odbora za državnu službu (»Narodne novine«, br. 96/17.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 44. stavka 7. ovoga Zakona

– Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi (»Narodne novine«, br. 77/07., 13/08. i 81/08.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 47. ovoga Zakona

– Uredba o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi (»Narodne novine«, br. 78/17. i 89/19.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 75. ovoga Zakona

– Uredba o upućivanju državnog službenika na rad izvan državne službe (»Narodne novine«, br. 33/06.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 87. stavka 4. ovoga Zakona

– Uredba o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika (»Narodne novine«, br. 133/11.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona

– Uredba o oblicima, načinima i uvjetima izobrazbe državnih službenika (»Narodne novine«, broj 10/07.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 105. stavka 6. ovoga Zakona.

(4) Pravilnik o polaganju državnog ispita (»Narodne novine«, br. 70/20., 29/21. i 39/22.) ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika iz članka 101. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Etički kodeks državnih službenika (»Narodne novine«, br. 40/11. i 13/12.) ostaje na snazi do stupanja na snagu etičkog kodeksa iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 176.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2024., osim članaka 60. i 61. koji stupaju na snagu 1. lipnja 2024., članaka 66. – 73. koji stupaju na snagu 1. srpnja 2024. i članaka 62. – 65. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026.

 

 

Copyright © Ante Borić