Objavljeno u NN 153/98 od 26.11.1998.:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Na temelju članka 39. stavka 3. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br. 77/93, 90/96), ministar gospodarstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa donosi

IZMJENE I DOPUNE Stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa (naukovanje) za zanimanje strojobravar

I. DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA ZA POTREBE OBRTNIŠTVA

Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost općeobrazovnog od stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa naukovanja.

Nastava stručno-teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtničkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktični dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtničkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne učinke. Kako su obrtnička zanimanja vrlo raznolika nemoguće je propisati jednoobrazni pristup organiziranju i izvođenju nastave pa je naukovanje moguće organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajući u obzir posebnosti pojedinih zanimanja, a što se utvrđuje izvedbenim programom.

Modeli organizacije nastave vrlo su često bitno različiti od modela koji se primjenjuju za općeobrazovne sadržaje.

Ovi načini omogućuju veću racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od općeobrazovnog dijela programa.

Naukovanje završava polaganjem pomoćničkog ispita.

II. OPĆI I POSEBNI CILJEVI
OBRAZOVANJA

Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtničkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omogućuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja.

U skladu s navedenim određuju se sljedeći opći ciljevi naukovanja:

- stjecanje osnovnog profesionalnog obrazovanja temeljem kojega je moguć daljnji razvoj,

- stjecanje uvida u odnose unutar svoje profesije i uspostavljanje potrebite komunikacije sa suradnicima kao i društvom u cjelini,

- spoznaja vlastitih mogućnosti i dosega,

- spoznaja radnih, zakonskih, ekonomskih, političkih i socijalnih odnosa,

- mogućnost usklađivanja vlastitih zahtjeva sa zahtjevima okoline.

Kao posebni ciljevi obrazovanja za zanimanje strojobravara određuju se:

- zaštita na radu, sprječavanje nesreća na radu, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije;

- poznavanje svojstava i primjenu materijala, alata i naprava;

- usvajanje osnovnih znanja o konstrukciji i izradbi alata, stojeva i naprava;

- montiranje, demontiranje strojeva, sustava ili njihovih ugradbenih jedinica;

- stavljanje stroja u opticaj.

Predmet stručnog obrazovanja su sljedeće vještine i znanja:

- obrazovanje za zanimanje,

- ustrojstvo i organizacija obrazovnog pogona,

- radno pravo, zaštita na radu,

- sigurnost na radu, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije,

- planiranje i pripremanje rada te kontroliranje i ocjenjivanje radnih rezultata,

- tehničko crtanje - čitanje, primjena i izradba tehničkih nacrta,

- mjerenje, kontrola i ispitivanje,

- spajanje,

- ručna obradba,

- strojna obradba,

- održavanje,

- tokarenje i glodanje,

- toplinska obradba, ispitivanje tvrdoće,

- lemljenje, zavarivanje i spajanje,

- montiranje elemenata u sklopove,

- ugradnja i ispitivanje hidrauličnog i pneumatskog upravljanja,

- programiranje numerički upravljanih alatnih strojeva,

- montiranje i demontiranje strojeva, sistema ili ugradbenih jedinica,

- stavljanje strojeva u pogon,

- utvrđivanje i otklanjanje grešaka i smetnji u radu strojeva, sustava i njihovih ugradnih jedinica.

III. NASTAVNI PROGRAM NAUKOVANJA
A. PRAKTIČNI DIO NAUKOVANJA

I. godina naukovanja

    B. STRUČNO-TEORIJSKI DIO NAUKOVANJA I VJEŽBE

1. TEHNOLOGIJA ZANIMANJA

1.1. PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM
 

2. TEHNOLOŠKE VJEŽBE

2.1. PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM
 

V. METODIČKE NAPOMENE

Nastavni program naukovanja je okvirni, pa će svaka obrtnička škola zajedno s obrtnicima izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora voditi računa da zanimanje obuhvaća više vrsta, tehnoloških cjelina koji ne realiziraju svi obrtnici u cjelini pa nastaju programske razlike koje je potrebno prevladati radi cjelovitog stjecanja zanimanja.

Praktični dio naukovanja, tehnologija struke i stručni račun programirani su tako da čine smisaonu cjelinu u kojoj se sadržaji međusobno nadopunjuju.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradbi izvedbenog programa treba uvažavati posebitosti radionica u školi i obrtničkih radionica ne narušavajući pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadržaj se raspoređuje sukladno školskom kalendaru.

Izvedbenim programom konkretno treba reći koji se dio programa izvodi u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporuča se naučnike podijeliti u skupine i odrediti raspored i boravak svake pojedine skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod obrtnika s kojim naučnik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teoretskog dijela naukovanja i vježbi kao i vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktičnog dijela programa u školskoj radionici.

Praktični dio programa treba najvećim dijelom realizirati kod obrtnika. Stručni učitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi učenik vodi dnevnik rada.

Teorijski dio naukovanja i vježbe ostvaruju nastavnici s visokom stručnom spremom koji su završili studij strojarstva (dipl. inž. strojarstva ili prof. strojarstva).

VI. POMOĆNIČKI ISPIT

Ispit se sastoji iz praktičnog i teorijskog dijela.

Okvirni sadržaj iz praktičnog dijela ispita, kojim ispitanik dokazuje stečena praktična znanja i vještine, utemeljen je na praktičnom dijelu naukovanja i tehnološkim vježbama, može se definirati ovako:

- spojiti i osigurati dijelove pomoću matica, vijaka, elemenata za osiguranje prema redoslijedu spajanja i okretnom momentu nagiba,

- pripremiti stroj za obradbu, odabrati alat prema postupku obradbe i materijalu, odrediti broj okretaja, izraditi i optimirati program na numeričko upravljanje bušilica i bušiti provrte prema nacrtu i oznakama,

- ugradbene skupine montirati imajući u vidu pojedinačnu funkciju i ukupne funkcije strojeva,

- podesiti pripadajuće izratke za čvrste i pokretne spojeve prema izratku, mjerilu i podacima crteža,

- ispitati u pogonu sve funkcije strojeva, naročito pokretljivost, nepropusnost, ravnomjerni hod motora, broj okretaja, pritisak i tijekove u procesu rada,

- staviti u pogon strojeve, sisteme i njihove konstrukcione jedinice pomoću dorade i izmjene konstrukcionih dijelova, grupa dijelova ili ugradbenih jedinica.

Sadržaj iz teorijskog dijela ispita utvrđuju se iz područja stručnog računa, tehnologije struke i tehnoloških vježbi.

Ispitna pitanja iz područja stručnog računa mogu biti:

- proračun snage (gospodarsko računanje u pogonu) stroja pri savijanju i ravnanju,

- izračunavanje troškova i kalkulacija,

- izračunavanje potrebnih količina materijala.

Ispitna pitanja iz tehnologije zanimanja mogu biti:

- osnovna znanja o tehničkim materijalima,

- odrednice za izbor tehničkih materijala, ekonomičnost u primjeni,

- znanja o pogonu strojeva i prijenosu energije,

- upravljačke tehnike za numerički upravljane strojeve.

Ispitna pitanja iz područja tehnoloških vježbi mogu biti:

- izbor propisane radne i tehnološke dokumentacije,

- tehnološki postupci izradbe, montaže i održavanja strojeva, uređaja i instrumenata,

- elementi konstruiranja, konstrukcije strojnih dijelova.

Objavom ovog Programa prestaje važiti stručno-teorijski i praktični dio programa (naukovanje) za zanimanje strojobravar (ŻNarodne novineŽ, broj 86/96).

Klasa: 311-01/98-01/733

Urbroj: 526-01-98-14

Zagreb, 10. studenoga 1998.

Ministar

mr. Nenad Porges, v. r.