Baza je ažurirana 01.12.2024.
zaključno sa NN 120/24
EU 2024/2679
REGISTAR ZAKONODAVSTVA EU - EU02 Carinska unija i slobodno kretanje robe
Službeni link: 32022R2399 verzija: 09.12.2022. na snazi od 12.12.2022.
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 33., 114. i 207.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
(1) |
Carinska unija temelj je Europske unije, koja je jedan od najvećih svjetskih trgovinskih blokova. Carinska unija ključna je za uspješnu integraciju Unije i za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, u korist poduzeća i potrošača. |
(2) |
Međunarodna trgovina Unije podliježe i carinskom i necarinskom zakonodavstvu. Potonje se primjenjuje na određene proizvode u područjima politika kao što su zdravlje i sigurnost, okoliš, poljoprivreda, ribarstvo, kulturna baština i nadzor tržišta. Jedna od glavnih zadaća dodijeljenih carinskim tijelima na temelju Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) jest osigurati sigurnost i zaštitu Unije i njezinih stanovnika te zaštitu okoliša, ako je to potrebno uz blisku suradnju s drugim tijelima. Zbog nedostatne usklađenosti necarinskih formalnosti Unije i carinskih formalnosti stvaraju se složene i opterećujuće obveze izvješćivanja za trgovce, neučinkoviti postupci carinjenja robe koji pogoduju pogreškama i prijevarama te dodatni troškovi za gospodarske subjekte. Nedostatna interoperabilnost sustava koje upotrebljavaju ta carinska tijela i druga tijela velika je prepreka napretku u dovršenju digitalnog jedinstvenog tržišta u pogledu carinskih provjera. Kako bi se pristupilo rješavanju problema fragmentirane interoperabilnosti carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela u upravljanju postupcima carinjenja robe i koordiniralo djelovanje u tom području, Komisija i države članice tijekom godina preuzele su niz obveza radi pokretanja inicijativa jedinstvenog sučelja za carinjenje robe. |
(3) |
U skladu s Odlukom br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) države članice i Komisija nastoje uspostaviti i učiniti operativnim okvir usluga jedinstvenog sučelja kojima se omogućuje nesmetan protok podataka između gospodarskih subjekata i carinskih tijela, između carinskih tijela i Komisije, između carinskih tijela i ostalih uprava ili agencija te između dva carinska sustava u cijeloj Uniji. Određeni elementi te odluke su ili zamijenjeni ili nisu dovoljno konkretni da bi se njima potaknuo daljnji napredak, a posebno napredak u pogledu inicijative jedinstvenog sučelja. Oslanjajući se na te nalaze i u skladu s konačnim izvješćem Komisije od 21. siječnja 2015. naslovljenim „Evaluacija provedbe elektroničkih carinskih sustava u EU-u”, zaključcima Vijeća od 17. prosinca 2014. o elektroničkoj carini i provedbi jedinstvenog sučelja u Europskoj uniji potvrđena je Deklaracija iz Venecije od 15. listopada 2014. i od Komisije je zatraženo predstavljanje prijedloga revizije Odluke br. 70/2008/EZ. |
(4) |
Vijeće je 1. listopada 2015. donijelo Odluku (EU) 2015/1947 (5) o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o olakšavanju trgovine koji je stupio na snagu 22. veljače 2017. Taj sporazum predstavlja najopsežnije djelovanje za olakšavanje trgovine i carinsku reformu u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Sadržava odredbe namijenjene znatnom poboljšanju carinjenja robe i djelotvorne suradnje carinskih tijela i drugih regulatornih tijela u pitanjima olakšavanja trgovine i usklađenosti s carinskim odredbama. U skladu s člankom 10. stavkom 4. tog sporazuma države članice nastoje uspostaviti ili održavati jedinstveno sučelje čime se trgovcima omogućuje da dostavljaju dokumentaciju i/ili zahtjeve u pogledu podataka za uvoz, izvoz ili provoz robe putem jedinstvene ulazne točke sudjelujućim tijelima ili agencijama. Ako se smatra prikladnim i predviđeno je necarinskim zakonodavstvom Unije, države članice također bi trebale moći omogućiti trgovcima podnošenje dokumentacije i/ili zahtjeva u pogledu podataka za robu u privremenom smještaju preko te jedinstvene ulazne točke. |
(5) |
Olakšavanje trgovine te sigurnost i zaštita odnose se na sva tijela uključena u postupak carinjenja robe preko granica Unije. Brzi rast međunarodne trgovine i e-trgovine dovodi do sve veće potrebe za boljom suradnjom i koordinacijom među tim tijelima. Proces digitalizacije koji je u tijeku omogućuje učinkovitije pristupanje toj situaciji povezivanjem sustavâ carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela te omogućivanjem integrirane, pristupačne i sustavne automatske razmjene informacija među njima s ciljem jačanja suradnje u carinskim postupcima. Trenutačni okvir za regulatorno usklađivanje stoga nije dovoljan za potporu djelotvornoj interakciji carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela, čiji su sustavi i postupci fragmentirani i nepotrebni. Potpuno koordiniran i učinkovit postupak carinjenja robe zahtijeva pojednostavnjeno regulatorno okruženje Unije za međunarodnu trgovinu koje donosi dugoročne koristi Uniji i njezinim stanovnicima u svim područjima politika, podržava učinkovitost i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta te osigurava zaštitu potrošača. |
(6) |
Tematsko izvješće br. 4/2021 Europskog revizorskog suda naslovljeno „Carinske provjere: nedovoljna usklađenost nepovoljno utječe na financijske interese EU-a” i zaključke Vijeća od 28. lipnja 2021. o tom tematskom izvješću trebalo bi uzeti u obzir pri provedbi ove Uredbe jer je za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i carinske unije potrebno dovoljno resursa i osoblja. |
(7) |
Akcijskim planom EU-a za e-upravu 2016.–2020. utvrđenim u Komunikaciji Komisije od 19. travnja 2016. nastoji se povećati učinkovitost javnih službi uklanjanjem postojećih digitalnih prepreka, smanjenjem administrativnog opterećenja i poboljšanjem kvalitete interakcija među nacionalnim upravama. Taj akcijski plan sadržava, osobito, načela kao što su načelo „digitalizacija kao standard” za usluge, načelo izvješćivanja „samo jednom” i načelo „prekograničnost kao standard”, čiji je cilj olakšati mobilnost unutar digitalnog jedinstvenog tržišta. U njemu su sadržana i načela „interoperabilnost kao standard”, čiji je cilj osigurati nesmetano funkcioniranje javnih usluga na unutarnjem tržištu, te pouzdanost osobnih podataka i informatička sigurnost. |
(8) |
Komisija je u skladu s vizijom iznesenom u Akcijskom plan EU-a za e-upravu 2016.-2020. i širim naporima u pogledu pojednostavnjivanja i digitalizacije postupaka izvješćivanja za međunarodnu trgovinu robom osmislila dobrovoljni pilot-projekt pod nazivom „Razmjena potvrda u okviru jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu”. Tim se projektom carinskim tijelima omogućuje automatska provjera usklađenosti s ograničenim brojem necarinskih formalnosti, čime se omogućuje razmjena informacija između carinskih sustava država članica sudionica i odgovarajućih necarinskih sustava Unije koji upravljaju necarinskim formalnostima. Iako su projektom poboljšani postupci carinjenja, njegova dobrovoljna priroda jasno ograničava njegov potencijal za znatne koristi za carinska tijela, partnerska nadležna tijela i gospodarske subjekte. Moguće koristi projekta ograničene su posebno zbog nedostatka sveobuhvatnog pregleda cjelokupnog uvoza u Uniju i izvoza iz Unije te zbog ograničenog učinka na smanjenje administrativnog opterećenja za gospodarske subjekte. |
(9) |
Kako bi se postiglo potpuno digitalno okruženje i učinkovit postupak carinjenja robe za sve stranke uključene u međunarodnu trgovinu, potrebno je utvrditi zajednička pravila za usklađeno i integrirano okruženje jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu („okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu”). To bi okruženje trebalo uključivati skup potpuno integriranih elektroničkih usluga koje se pružaju na razini Unije i na nacionalnoj razini radi olakšavanja dijeljenja informacija i digitalne suradnje između carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela te radi pojednostavnjivanja postupaka carinjenja robe za gospodarske subjekte. Okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu trebalo bi razviti u skladu s mogućnostima pouzdane identifikacije i autentifikacije u okviru Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i, prema potrebi, u skladu s načelom „samo jednom”, kako je ponovljeno u Uredbi (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Za provedbu okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu potrebno je na temelju pilot-projekta uspostaviti sustav razmjene potvrda, to jest elektronički sustav razmjene potvrda u okviru jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu (EU CSW-CERTEX), kojim se povezuju nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i necarinski sustavi Unije koji upravljaju posebnim necarinskim formalnostima. Također je potrebno uskladiti nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu, integrirati ta okruženja u okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu te utvrditi skup pravila o digitalnoj administrativnoj suradnji u okviru okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu. |
(10) |
Okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu trebalo bi biti usklađeno i u najvećoj mogućoj mjeri interoperabilno s drugim postojećim ili budućim sustavima povezanima s carinom, kao što je centralizirano carinjenje iz Uredbe (EU) br. 952/2013. Prema potrebi, trebalo bi težiti sinergijama između europskog okružja jedinstvenog pomorskog sučelja, uspostavljenog Uredbom (EU) 2019/1239 Europskog parlamenta i Vijeća (8), i okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu. |
(11) |
Ova bi Uredba posebno trebala dovesti do bolje zaštite građana i smanjenja administrativnog opterećenja gospodarskih subjekata i carinskih tijela. |
(12) |
Okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu treba integrirati rješenja visoke razine kibersigurnosti kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri spriječili napadi koji bi mogli poremetiti carinske i necarinske sustave, naštetiti sigurnosti trgovine ili prouzročiti štetu gospodarstvu Unije. Standarde kibersigurnosti trebalo bi osmisliti tako da se razvijaju istom brzinom kao i regulatorni zahtjevi za sigurnost mrežnih i informacijskih sustava. Pri razvoju, radu i održavanju okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu Komisija i države članice trebale bi slijediti odgovarajuće smjernice koje je izdala Agencija Europske unije za kibersigurnost (ENISA) u pogledu kibersigurnosti. |
(13) |
Razmjenom digitalnih informacija putem EU CSW-CERTEX-a trebale bi se obuhvatiti necarinske formalnosti Unije utvrđene necarinskim zakonodavstvom Unije čija je provedba povjerena carinskim tijelima. Necarinske formalnosti Unije obuhvaćaju sve radnje koje treba obaviti fizička osoba, gospodarski subjekt ili partnersko nadležno tijelo za međunarodno kretanje robe, uključujući dio kretanja između država članica, prema potrebi. Tim se formalnostima uvode različite obveze za uvoz, izvoz ili provoz određene robe, a njihova provjera putem carinskih provjera ključna je za djelotvorno funkcioniranje okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu. EU CSW-CERTEX bi trebao obuhvaćati digitalizirane formalnosti utvrđene zakonodavstvom Unije kojima upravljaju partnerska nadležna tijela u elektroničkim necarinskim sustavima Unije pohranom relevantnih informacija iz svih država članica koje su potrebne za carinjenje robe. Stoga je primjereno utvrditi necarinske formalnosti i odgovarajuće necarinske sustave Unije koji bi trebali podlijegati digitalnoj suradnji putem EU CSW-CERTEX-a. Definicija necarinskih sustava Unije osobito bi trebala biti široka te bi trebala obuhvaćati različite situacije i pravne formulacije u pravnim aktima kojima su omogućeni ili će biti omogućeni stvaranje i upotreba tih sustava. Osim toga, primjereno je utvrditi i datume do kojih bi određeni necarinski sustav Unije koji obuhvaća necarinsku formalnost Unije i nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu trebali biti povezani s EU CSW-CERTEX-om. Pri utvrđivanju tih datuma trebalo bi uzeti u obzir datume za ispunjenje određene necarinske formalnosti Unije utvrđene u necarinskom zakonodavstvu Unije kako bi se omogućila usklađenost u okruženju jedinstvenog sučelja EU-a za carinu. EU CSW-CERTEX-om bi osobito isprva trebalo obuhvatiti sanitarne i fitosanitarne zahtjeve, pravila kojima se uređuje uvoz ekoloških proizvoda, okolišne zahtjeve u pogledu fluoriranih stakleničkih plinova i tvari koje oštećuju ozonski omotač te formalnosti povezane s uvozom kulturnih dobara. |
(14) |
EU CSW-CERTEX-om bi se trebala olakšati razmjena informacija između nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i necarinskih sustava Unije. U skladu s time, kad gospodarski subjekt podnese carinsku deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz, za što je potrebno prethodno ispunjavanje necarinskih formalnosti Unije, carinska tijela i partnerska nadležna tijela trebala bi moći automatski i učinkovito razmjenjivati i provjeravati informacije potrebne za postupak carinjenja. Poboljšana digitalna suradnja i koordinacija carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela trebala bi dovesti do integriranijih, bržih i jednostavnijih postupaka carinjenja robe bez upotrebe papira te do bolje provedbe i usklađenosti s necarinskim formalnostima Unije. |
(15) |
Komisija bi u suradnji s državama članicama trebala razviti i integrirati EU CSW-CERTEX te njime upravljati, uključujući osiguravanje odgovarajućeg osposobljavanja državama članicama u vezi s njegovim funkcioniranjem i provedbom. Kako bi se na razini Unije osigurale odgovarajuće, usklađene i standardizirane usluge jedinstvenog sučelja za necarinske formalnosti u Uniji, Komisija bi trebala povezati svaki od necarinskih sustava Unije s EU CSW-CERTEX-om. Države članice trebale bi biti odgovorne za povezivanje svojih nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu s EU CSW-CERTEX-om, uz pomoć Komisije, ako je to potrebno. |
(16) |
Svaka obrada osobnih i neosobnih podataka u EU CSW-CERTEX-u trebala bi se odvijati u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (9) („GDPR”), Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („IDPR”) te se njome ne dovodi u pitanje Uredba (EU) 2018/1807 Europskog parlamenta i Vijeća (11) („Uredba o slobodnom protoku neosobnih podataka”). Trebala bi se odvijati u sigurnom okruženju koje je zaštićeno od kiberprijetnji. U tu bi svrhu trebalo koristiti odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere kibersigurnosti, kao što je šifriranje. Nadalje, njome bi se trebala omogućiti razmjena informacija između nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i necarinskih sustava Unije bez pohrane osobnih podataka, uz iznimku tehničke evidencije potrebne za identifikaciju podataka poslanih u određeni sustav. Njome bi se također, prema potrebi, podatci trebali preoblikovati radi omogućivanja razmjene informacija između obje digitalne domene. Infrastruktura informatičke tehnologije koja se upotrebljava za preoblikovanje podataka trebala bi se nalaziti u Uniji. |
(17) |
Ovisno o vrsti necarinske formalnosti, elektroničke informacije koje se razmjenjuju putem EU CSW-CERTEX-a mogu sadržavati različite kategorije ispitanika i njihove osobne podatke potrebne za podnošenje carinske deklaracije ili deklaracije za ponovni izvoz ili podnošenje zahtjeva za priložene isprave. Carinske deklaracije ili deklaracije za ponovni izvoz mogu sadržavati osobne podatke nekoliko kategorija ispitanika, uključujući izvoznike, uvoznike, primatelje i dodatne subjekte u lancu opskrbe. Priložene isprave mogu sadržavati takve informacije o drugim kategorijama ispitanika, kao što su pošiljatelji, izvoznici, primatelji, uvoznici i nositelji odobrenja. Treća kategorija ispitanika čiji se osobni podatci mogu obrađivati u EU CSW-CERTEX-u uključuje ovlašteno osoblje carinskih tijela, partnerskih nadležnih tijela ili bilo kojeg drugog ovlaštenog tijela, kao i osoblje Komisije i sve treće strane koje djeluju u ime Komisije i uključene su u operacije i održavanje EU CSW-CERTEX-a. |
(18) |
Ako osobne podatke obrađuju dva ili više subjekata koji zajednički određuju svrhe i načine obrade, ti bi subjekti trebali biti zajednički voditelji obrade. Budući da su Komisija i carinska tijela i partnerska nadležna tijela država članica odgovorni za funkcioniranje EU CSW-CERTEX-a, oni bi trebali biti zajednički voditelji obrade osobnih podataka u EU CSW-CERTEX-u u skladu s uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725. |
(19) |
Okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu trebalo bi uključivati sigurne instrumente i biti osmišljeno tako da doprinosi sposobnostima carinskih tijela za analizu podataka i da ih potiče, među ostalim upotrebom alata potpomognutih umjetnom inteligencijom za otkrivanje povreda koje podliježu carinskim provjerama ili koje carinska tijela istražuju, među ostalim u pogledu sigurnosti i zaštite robe te zaštite financijskih interesa Unije. |
(20) |
Povećanom digitalizacijom carinskih i necarinskih formalnosti Unije koje se primjenjuju na međunarodnu trgovinu otvorile su se nove mogućnosti državama članicama za poboljšanje digitalne suradnje carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela. Kako bi ostvarilo te mogućnosti i prioritete, nekoliko država članica počelo je razvijati okvire za nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu. Te se inicijative znatno razlikuju ovisno o razini postojeće arhitekture carinske informacijske tehnologije, prioritetima i strukturama troškova. Stoga je potrebno od država članica zahtijevati da uspostave i vode nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu za necarinske formalnosti Unije obuhvaćene EU CSW-CERTEX-om, s minimalnim skupom funkcionalnosti kojima se omogućuje iskorištavanje svih podataka u necarinskim sustavima Unije kojima se koriste partnerska nadležna tijela. Ta bi nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja trebala činiti nacionalne sastavnice okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu, čime bi se omogućila razmjena informacija i suradnja elektroničkim sredstvima među carinskim tijelima, partnerskim nadležnim tijelima i gospodarskim subjektima radi osiguravanja usklađenosti s carinskim zakonodavstvom i necarinskim formalnostima Unije obuhvaćenima EU CSW-CERTEX-om i njihove učinkovite provedbe. U skladu s tim ciljem, nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu trebala bi carinskim tijelima omogućiti automatiziranu provjeru formalnosti u pogledu kojih se podatci putem EU CSW-CERTEX-a dostavljaju iz necarinskog sustava Unije. Nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu ujedno bi trebala omogućiti partnerskim nadležnim tijelima praćenje i kontrolu količine odobrene robe („upravljanje količinom”) koju su carinska tijela pustila u Uniju. To bi se trebalo osigurati upućivanjem potrebnih informacija o carinjenju putem EU CSW-CERTEX-a u necarinske sustave Unije. U praktičnom smislu, upravljanje količinom na razini Unije potrebno je kako bi se omogućila bolja provedba necarinskih formalnosti automatskim i dosljednim praćenjem upotrebe odobrenih količina za puštanje robe, izbjegavajući njezinu prekomjernu upotrebu ili pogrešno postupanje. Povezivanje nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu s EU CSW-CERTEX-om olakšalo bi učinkovito upravljanje količinom na razini Unije. |
(21) |
Kako bi se dodatno pojednostavnili postupci carinjenja robe za gospodarske subjekte, nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu trebala bi postati jedinstveni kanal koji bi gospodarski subjekti, ne dovodeći u pitanje upotrebu drugih postojećih komunikacijskih kanala, mogli koristiti za komunikaciju s carinskim tijelima i partnerskim nadležnim tijelima. Međutim, ta okruženja ne bi smjela ograničavati niti ometati bilo koji drugi oblik suradnje između carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela. Necarinske formalnosti Unije koje podliježu toj dodatnoj mjeri olakšavanja podskup su sveobuhvatnih formalnosti obuhvaćenih EU CSW-CERTEX-om. Komisija bi trebala postupno utvrditi te formalnosti ocjenjivanjem ispunjavanja skupa kriterija relevantnih za olakšavanje trgovine, uzimajući u obzir njihovu pravnu i tehničku izvedivost. Kako bi se dodatno unaprijedilo olakšavanje trgovine i poboljšala učinkovitost provjera, trebalo bi biti moguće upotrebljavati nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu kao platformu za koordinaciju provjera između carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela u skladu s člankom 47. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 952/2013. |
(22) |
Svaka država članica trebala bi imenovati jedno nadležno tijelo ili više njih koje djeluje kao voditelj obrade podataka koja se provodi u njezinu nacionalnom okruženju jedinstvenog sučelja za carinu. Ti postupci obrade podataka trebali bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. S obzirom na to da će se određeni podatci koji potječu iz nacionalnog okruženja jedinstvenog sučelja za carinu razmjenjivati s necarinskim sustavima Unije putem EU CSW-CERTEX-a, svaka država članica trebala bi imati obvezu bez nepotrebne odgode obavijestiti Komisiju u slučaju povreda osobnih podataka kojima se ugrožava sigurnost, povjerljivost, dostupnost ili cjelovitost osobnih podataka obrađenih u njezinu nacionalnom okruženju jedinstvenog sučelja za carinu i razmijenjenih putem EU CSW-CERTEX-a. |
(23) |
Potpuno koordiniran postupak carinjenja robe zahtijeva postupke kojima se podupire digitalna suradnja i dijeljenje informacija među carinskim tijelima, partnerskim nadležnim tijelima i gospodarskim subjektima kako bi se ispunile i provele necarinske formalnosti Unije obuhvaćene EU CSW-CERTEX-om. U tom kontekstu interoperabilnost znači sposobnost neometane provedbe takvih postupaka u carinskim i necarinskim sustavima i domenama bez gubitka konteksta ili značenja razmijenjenih podataka. Kako bi se omogućila potpuno automatizirana provjera necarinskih formalnosti Unije, u EU CSW-CERTEX-u trebalo bi osigurati tehničku interoperabilnost i dosljedno značenje relevantnih podataka. Važno je uskladiti carinsku i necarinsku terminologiju kako bi se osigurali očuvanje i jasnoća razmijenjenih podataka i informacija tijekom razmjena između necarinskih sustava Unije i nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu. Usto, kako bi se osigurala usklađena provedba necarinskih formalnosti Unije u cijeloj Uniji, u EU CSW-CERTEX-u bi trebalo utvrditi carinski postupak ili ponovni izvoz za koji se može upotrebljavati priložena isprava na temelju upravne odluke koju je partnersko nadležno tijelo navelo u priloženoj ispravi. Iz tehničke perspektive, EU CSW-CERTEX-om bi trebalo uskladiti carinske i necarinske podatke promjenama njihova formata ili strukture prema potrebi, ali bez promjene njihova sadržaja. |
(24) |
S obzirom na obuhvaćene necarinske formalnosti u Uniji, EU CSW-CERTEX bi trebao služiti u nekoliko svrha. Trebao bi stavljati relevantne podatke na raspolaganje carinskim tijelima kako bi ona bolje provodila necarinske regulatorne politike Unije automatskom provjerom tih formalnosti. Njime bi se također relevantni podatci trebali pružiti partnerskim nadležnim tijelima kako bi ona pratila i određivala preostale količine odobrene robe koju carina nije otpisala pri carinjenju drugih pošiljaka. Osim toga, njime bi se trebala podupirati provedba načela „sve na jednom mjestu” za obavljanje provjera iz članka 47. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 olakšavanjem integracije carinskih postupaka i necarinskih postupaka Unije za potpuno automatizirani postupak carinjenja robe. Određenim pravnim aktima Unije zahtijevaju se prijenosi podataka između nacionalnih carinskih sustava te informacijskog i komunikacijskog sustava uspostavljenog relevantnim aktom. EU CSW-CERTEX-om bi se stoga, ako se to zahtijeva tim aktima, trebala omogućiti svaka automatizirana razmjena informacija između carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela, ne ograničavajući suradnju samo na tu razmjenu podataka. U mjeri u kojoj to nije predviđeno pravom Unije, države članice definiraju operativni aspekt suradnje između carinskih tijela i necarinskih tijela na nacionalnoj razini. Stoga države članice mogu upotrebljavati sve funkcionalnosti EU CSW-CERTEX-a za potpuno automatizirano ispunjavanje formalnosti i svaki drugi automatizirani prijenos podataka između carinskih tijela i relevantnih partnerskih nadležnih tijela koji se zahtijeva zakonodavstvom Unije kojim se uspostavljaju necarinske formalnosti Unije. |
(25) |
Kako bi se uspostavio jedinstveni komunikacijski kanal s tijelima uključenima u carinjenje robe, nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu trebala bi gospodarskim subjektima omogućiti dostavljanje potrebnih podataka koji se zahtijevaju carinskim i necarinskim zakonodavstvom Unije na jednom mjestu i primanje elektroničkih povratnih informacija o svim relevantnim informacijama od uključenih tijela izravno na tom mjestu. Takve povratne informacije mogu uključivati obavijesti o carinskim odlukama. Jedinstveni komunikacijski kanal trebao bi se moći upotrebljavati samo za necarinske formalnosti Unije obuhvaćene EU CSW-CERTEX-om i označene kao prikladne za dodatne mjere olakšavanja. |
(26) |
Postoji znatno podudaranje podataka uključenih u carinsku deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz i podataka uključenih u priložene isprave koje su potrebne za necarinske formalnosti Unije navedene u Prilogu. Kako bi se omogućila ponovna upotreba podataka, čime bi se gospodarske subjekte poštedilo ponovnog dostavljanja istih podataka, potrebno je uskladiti i racionalizirati zahtjeve u pogledu podataka za carinske formalnosti i necarinske formalnosti Unije obuhvaćene EU CSW-CERTEX-om. Komisija bi stoga trebala utvrditi podatkovne elemente uključene u carinsku deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz i u priložene isprave potrebne za necarinske formalnosti Unije navedene u Prilogu („zajednički skup podataka”). Komisija bi također trebala utvrditi podatkovne elemente koji se zahtijevaju samo necarinskim zakonodavstvom Unije („skup podataka partnerskog nadležnog tijela”). Zajednički skup podataka, skup podataka partnerskog nadležnog tijela i skup podataka koji zahtijeva samo carina trebali bi činiti integrirani skup podataka koji uključuje sve informacije povezane s carinjenjem potrebne za obavljanje carinskih i necarinskih formalnosti Unije obuhvaćenih EU CSW-CERTEX-om. |
(27) |
Kako bi se omogućilo ispunjavanje carinskih i necarinskih formalnosti koje obuhvaćaju isto kretanje robe, nacionalnim okruženjima jedinstvenog sučelja za carinu trebalo bi, za obvezne necarinske sustave Unije, odnosno moglo bi se, za dobrovoljne necarinske sustave Unije, gospodarskim subjektima omogućiti dostavljanje svih podataka koje zahtijeva više regulatornih tijela za stavljanje robe u carinske postupke ili za njezin ponovni izvoz putem integriranog skupa podataka. Ovisno o određenoj necarinskoj formalnosti Unije, takve podatke trebalo bi biti moguće dostaviti u različito vrijeme i zajedno s carinskom deklaracijom ili deklaracijom za ponovni izvoz podnesenom prije očekivanog podnošenja robe carinskim tijelima, u skladu s člankom 171. Uredbe (EU) br. 952/2013. Takvim bi se podnescima omogućilo ispunjenje načela „samo jednom”. Nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu trebala bi upotrebljavati integrirani skup podataka za prijenos zajedničkog skupa podataka i skupa podataka partnerskog nadležnog tijela na EU CSW-CERTEX te za prijenos zajedničkih i posebnih podataka koje zahtijeva carina carinskim tijelima. |
(28) |
Kako bi se prenijele informacije koje su dostavili gospodarski subjekti putem nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu do svih predmetnih tijela, EU CSW-CERTEX-om bi trebalo omogućiti potrebnu razmjenu informacija između carinskih i necarinskih domena. EU CSW-CERTEX bi podatke potrebne za ispunjavanje primjenjivih necarinskih formalnosti Unije osobito trebao primati iz nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i dostaviti ih odgovarajućem necarinskom sustavu Unije. Tom bi se razmjenom partnerskim nadležnim tijelima trebalo omogućiti da preispitaju informacije dostavljene odgovarajućim necarinskim sustavima Unije i donesu odluke o carinjenju koje bi trebalo dostaviti carinskim tijelima putem EU CSW-CERTEX-a. Carinska tijela trebala bi te informacije dostaviti gospodarskim subjektima putem nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu. Registracijski i identifikacijski broj gospodarskog subjekta („EORI broj”) trebao bi služiti kao identifikator za dijeljenje i unakrsno upućivanje informacija povezanih s tim razmjenama. |
(29) |
U skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013, svakom gospodarskom subjektu koji sudjeluje u carinskim operacijama dodjeljuje se EORI broj kao identifikacijska oznaka za sve postupke koji uključuju carinska tijela u Uniji. Komisija održava središnji sustav EORI za pohranu i obradu podataka povezanih s EORI-jem. Kako bi se olakšala suradnja različitih tijela uključenih u postupak carinjenja robe, partnerska nadležna tijela trebala bi imati pristup sustavu EORI kako bi provjerila EORI broj koji mogu zatražiti od gospodarskih subjekata u kontekstu njihovih formalnosti. |
(30) |
Bliska suradnja Komisije i država članica ključna je za koordinaciju svih aktivnosti povezanih s djelotvornim funkcioniranjem okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu. Time će se doprinijeti i premošćivanju jaza između različitih razina digitalizacije i digitalne pripravnosti, čime će se spriječiti mogući poremećaji. S obzirom na širok i raznolik opseg tih aktivnosti, potrebno je da svaka država članica imenuje nadležno tijelo kao nacionalnog koordinatora. Ne dovodeći u pitanje internu organizaciju nacionalnih uprava, nacionalni koordinator trebao bi biti kontaktna točka za Komisiju i trebao bi promicati suradnju na nacionalnoj razini i pritom osigurati interoperabilnost sustava. Komisija bi trebala osigurati koordinaciju ako je to potrebno te bi trebala pružiti pomoć u osiguravanju učinkovite provedbe necarinskih formalnosti Unije. |
(31) |
Razvoj okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu podrazumijeva razne troškove provedbe. Te je troškove važno raspodijeliti na najprikladniji način između Komisije i država članica ovisno o vrsti pruženih usluga. Komisija bi trebala snositi troškove povezane s razvojem, održavanjem i radom EU CSW-CERTEX-a, koji je središnja komponenta okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu, i troškove povezane s osiguravanjem njegovih sučelja objedinjenih s necarinskim sustavima Unije. Države članice trebale bi snositi troškove povezane sa svojom ulogom osiguravanja sučelja objedinjenih s EU CSW-CERTEX-om te s razvojem, održavanjem i radom nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu. |
(32) |
Detaljno planiranje zahtijeva se kako bi se razne necarinske formalnosti Unije iz različitih područja politike postupno integrirale u EU CSW-CERTEX. Komisija bi u tu svrhu trebala pripremiti program rada za uključivanje tih formalnosti u EU CSW-CERTEX i za povezivanje necarinskih sustava Unije za obradu tih formalnosti i EU CSW-CERTEX-a. Glavni cilj programa rada trebao bi biti podupiranje operativnih zahtjeva i vremenskog rasporeda provedbe tih aktivnosti, uz davanje posebne pozornosti razvoju IT-a koji je, među ostalim, potreban u nacionalnim okruženjima jedinstvenog sučelja za carinu. Program rada trebalo bi redovito preispitivati kako bi se ocijenio ukupni napredak u primjeni ove Uredbe te bi ga trebalo ažurirati barem svake tri godine. |
(33) |
Komisija bi trebala redovito pratiti stupanj razvoja okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu i potencijal za dodatno proširenje njegove upotrebe. U tu bi svrhu Komisija trebala izraditi godišnje izvješće o stanju provedbe okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu i nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu upućivanjem na program rada. Nadalje, to bi izvješće trebalo sadržavati i detaljan pregled postojećih necarinskih formalnosti Unije i onih uključenih u zakonodavne prijedloge Komisije kako bi se pružio jasan pregled stanja digitalizacije graničnih formalnosti. Osim toga, u izvješću bi se barem svake tri godine trebali navesti rezultati redovitog praćenja rada okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu. Uz praćenje Komisija bi također trebala evaluirati uspješnost EU CSW-CERTEX-a kako bi osigurala učinkovitu provedbu necarinskih formalnosti Unije obuhvaćenih EU CSW-CERTEX-om. Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnositi redovita izvješća o procjeni funkcioniranja okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu. Tim bi izvješćima trebalo analizirati napredak, utvrditi područja koja treba poboljšati i izraditi preporuke za buduće mjere s obzirom na napredak u poboljšanju digitalne suradnje carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela uključenih u carinjenje robe kako bi se osigurali pojednostavnjeni postupci za gospodarske subjekte i učinkovita provedba necarinskih formalnosti Unije. U tim bi izvješćima trebalo uzeti u obzir i relevantne informacije koje dostavljaju države članice, među ostalim o svojim nacionalnim okruženjima jedinstvenog sučelja za carinu. Za potrebe praćenja i izvješćivanja Komisija bi trebala organizirati i održavati kontinuirani dijalog s državama članicama, relevantnim gospodarskim subjektima i drugim relevantnim stranama. |
(34) |
Za razvoj novih informacijskih sustava i ažuriranje postojećih informacijskih sustava potrebni su znatni napori u pogledu financijskih i ljudskih ulaganja, posebno u samu informacijsku tehnologiju. Ovom se Uredbom premošćuju razlike između carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela te se daje okvir za digitalnu suradnju koji treba provesti u cijeloj Uniji. Stoga se, kako bi se osiguralo odgovarajuće planiranje i rokovi, države članice potiču da provedu procjene učinka na svoje nacionalne sustave, procese i planiranje te da Komisiji pravodobno dostave potrebne informacije, s ciljem promicanja bolje izrade zakonodavstva, posebno u pogledu delegiranih akata i provedbenih akata, u skladu s ciljevima Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12) |
(35) |
Kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom popisa necarinskih formalnosti Unije obuhvaćenih EU CSW-CERTEX-om u Prilogu; dopunom ove Uredbe specificiranjem podatkovnih elemenata koji se trebaju razmjenjivati putem EU CSW-CERTEX-a; te dopunom ove Uredbe utvrđivanjem zajedničkog skupa podataka zajedno sa skupom podataka partnerskog nadležnog tijela za svaki relevantni akt Unije koji se primjenjuje na necarinske formalnosti Unije integrirane u EU CSW-CERTEX. Pri izmjeni popisa necarinskih formalnosti Unije obuhvaćenih EU CSW-CERTEX-om Komisija bi trebala utvrditi i datume do kojih bi se odgovarajući necarinski sustavi Unije i nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu najkasnije trebali povezati s EU CSW-CERTEX-om. Te bi datume trebalo utvrditi uzimajući u obzir dva elementa: prvo, datume do kojih treba ispuniti određene obveze iz zakonodavstva Unije kako bi se osiguralo da se okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu može upotrijebiti u tu svrhu i drugo, razdoblja uvođenja koja se obično upotrebljavaju za carinske sustave. Države članice mogle bi povezati određene necarinske sustave Unije i nacionalno okruženje jedinstvenog sučelja za carinu s EU CSW-CERTEX-om prije datuma utvrđenih u Prilogu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. |
(36) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja odgovornosti svakog od zajedničkih voditelja obrade za ispunjavanje obveza iz uredbi (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725; donošenja posebnih pravila za razmjenu informacija koja će se provoditi putem EU CSW-CERTEX-a, uključujući, prema potrebi, sva posebna pravila kojima se osigurava zaštita osobnih podataka; utvrđivanja necarinskih formalnosti Unije integriranih u EU CSW-CERTEX koje mogu podlijegati dodatnoj digitalnoj suradnji; donošenja postupovnih mehanizama za dodatnu razmjenu informacija koja se provodi putem EU CSW-CERTEX-a, uključujući, prema potrebi, sva posebna pravila kojima se uređuje zaštita osobnih podataka i donošenje programa rada za potporu provedbi odredaba o povezivanju relevantnih necarinskih sustava Unije s EU CSW- CERTEX-om i o integraciji odgovarajućih necarinskih formalnosti Unije. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13). |
(37) |
S obzirom na to da se ovom Uredbom uspostavlja mehanizam kojim se carinskim tijelima omogućuje provedba formalnosti koje utječu na postupak carinjenja robe, ovu je Uredbu i odredbe koje je dopunjuju ili provode potrebno uključiti u definiciju carinskog zakonodavstva iz članka 5. točke 2. Uredbe (EU) br. 952/2013. Taj je pristup u skladu s člankom 3. te uredbe kojim se carinskim tijelima povjerava zadaća osiguravanja sigurnosti i zaštite Unije i njezinih stanovnika, ako je potrebno uz blisku suradnju s drugim tijelima, uz istodobno olakšavanje trgovine. Uredbu (EU) br. 952/2013 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se u popis carinskog zakonodavstva koji se u njoj navodi uvrstilo i okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu. Člankom 163. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 propisano je da priložene isprave koje su potrebne za primjenu odredaba koje uređuju carinski postupak ili ponovni izvoz moraju biti u posjedu deklaranta i na raspolaganju carinskim tijelima u vrijeme kada se podnosi carinska deklaracija ili deklaracija za ponovni izvoz. Budući da će carinska tijela putem EU CSW-CERTEX-a moći dobiti potrebne podatke povezane s necarinskim formalnostima Unije, tu bi obvezu trebalo smatrati ispunjenom. Stoga bi, kako bi se bolje integrirali carinski i necarinski postupci Unije i tako omogućilo njihovo istodobno provođenje, članak 163. stavak 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti. |
(38) |
Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao mišljenje 20. studenoga 2020. |
(39) |
Integriranje necarinskih formalnosti Unije u EU CSW-CERTEX zahtijeva uvođenje nove infrastrukture informacijske tehnologije radi povezivanja nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i necarinskih sustava Unije, utvrđivanje podataka koji se razmjenjuju te razvijanje tehničkih i funkcionalnih specifikacija. Stoga bi za primjenu ove Uredbe trebalo uzeti u obzir razdoblje potrebno za pokretanje tih promjena na razini Unije i na nacionalnoj razini. Nadalje, očekuje se da će provedba dodatnih mjera digitalne suradnje trajati znatno dulje jer zahtijeva prethodno utvrđivanje predmetnih necarinskih formalnosti Unije zajedno s relevantnim tehničkim promjenama. Stoga je potrebno odgoditi primjenu određenih odredaba ove Uredbe. |
(40) |
S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest poboljšanu provedbu regulatornih zahtjeva Unije preko granica Unije i olakšavanje međunarodne trgovine, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog transnacionalne prirode prekograničnog kretanja robe i njegove složenosti, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Poglavlje I.
Opće odredbe
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom uspostavlja okruženje jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu („okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu”) kojim se osigurava integrirani skup interoperabilnih elektroničkih usluga na razini Unije i na nacionalnoj razini s pomoću sustava razmjene potvrda u okviru jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu kako bi se poduprla interakcija i poboljšala razmjena informacija između nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i necarinskih sustava Unije iz Priloga.
Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu te pravila o digitalnoj administrativnoj suradnji i dijeljenju informacija s pomoću interoperabilnih skupova podataka u okviru okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„carinska tijela” znači carinska tijela kako su definirana u članku 5. točki 1. Uredbe (EU) br. 952/2013; |
2. |
„carinsko zakonodavstvo” znači carinsko zakonodavstvo kako je definirano u članku 5. točki 2. Uredbe (EU) br. 952/2013; |
3. |
„gospodarski subjekt” znači gospodarski subjekt kako je definiran u članku 5. točki 5. Uredbe (EU) br. 952/2013; |
4. |
„carinske formalnosti” znači carinske formalnosti kako su definirane u članku 5. točki 8. Uredbe (EU) br. 952/2013; |
5. |
„carinska deklaracija” znači carinska deklaracija kako je definirana u članku 5. točki 12. Uredbe (EU) br. 952/2013; |
6. |
„deklaracija za ponovni izvoz” znači deklaracija za ponovni izvoz kako je definirana u članku 5. točki 13. Uredbe (EU) br. 952/2013; |
7. |
„deklarant” znači deklarant kako je definiran u članku 5. točki 15. Uredbe (EU) br. 952/2013; |
8. |
„carinski postupak” znači carinski postupak kako je definiran u članku 5. točki 16. Uredbe (EU) br. 952/2013; |
9. |
„nacionalno okruženje jedinstvenog sučelja za carinu” znači skup elektroničkih usluga koje uspostavlja država članica kako bi se omogućila razmjena informacija između elektroničkih sustava njezina carinskog tijela, partnerskih nadležnih tijela i gospodarskih subjekata; |
10. |
„partnersko nadležno tijelo” znači svako tijelo države članice, ili Komisija, ovlašteno za obavljanje određene zadaće u pogledu ispunjavanja relevantnih necarinskih formalnosti Unije; |
11. |
„necarinska formalnost Unije” znači svi postupci koje mora obaviti gospodarski subjekt ili partnersko nadležno tijelo za međunarodno kretanje robe, kako je utvrđeno u necarinskom zakonodavstvu Unije; |
12. |
„priložena isprava” znači svaka potrebna isprava koju je izdalo partnersko nadležno tijelo ili koju je sastavio gospodarski subjekt, ili sve potrebne informacije koje je dostavio gospodarski subjekt, kako bi se potvrdilo da su ispunjene necarinske formalnosti Unije; |
13. |
„upravljanje količinom” znači aktivnost praćenja i upravljanja količinom robe koju su odobrila partnerska nadležna tijela, u skladu s necarinskim zakonodavstvom Unije, na temelju informacija koje su dostavila carinska tijela; |
14. |
„necarinski sustav Unije” znači elektronički sustav Unije uspostavljen zakonodavstvom Unije, koji se upotrebljava za postizanje ciljeva zakonodavstva Unije ili na koji se upućuje u zakonodavstvu Unije u svrhu pohrane informacija o ispunjavanju odgovarajuće necarinske formalnosti Unije; |
15. |
„registracijski i identifikacijski broj gospodarskog subjekta (EORI broj)” znači registracijski i identifikacijski broj gospodarskog subjekta (EORI broj) kako je definiran u članku 1. točki 18. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (14); |
16. |
„sustav EORI” znači sustav uspostavljen za potrebe članka 9. Uredbe (EU) br. 952/2013. |
Članak 3.
Uspostava okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu
1. Uspostavlja se okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu. Ono obuhvaća:
(a) |
elektronički sustav razmjene potvrda u okviru jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu; |
(b) |
nacionalno okruženje jedinstvenog sučelja za carinu; |
(c) |
necarinske sustave Unije iz dijela A Priloga, čija je upotreba obvezna u skladu s pravom Unije; |
(d) |
necarinske sustave Unije iz dijela B Priloga, čija je upotreba dobrovoljna u skladu s pravom Unije. |
2. Okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu i njegove komponente osmišljavaju se i međusobno povezuju te se njima upravlja u skladu s pravom Unije o zaštiti osobnih podataka, slobodnom protoku neosobnih podataka i kibersigurnosti, uz upotrebu najprikladnijih tehnologija, uzimajući u obzir posebne značajke predmetnih posebnih podataka i elektroničkih sustava te svrhe tih sustava.
Poglavlje II.
Sustav razmjene potvrda u okviru jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu
Članak 4.
Uspostava elektroničkog sustava razmjene potvrda u okviru jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu
Uspostavlja se elektronički sustav razmjene potvrda u okviru jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu (EU CSW-CERTEX) kako bi se omogućila razmjena informacija, kako je predviđeno u poglavlju IV. EU CSW-CERTEX-om se nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu povezuju s necarinskim sustavima Unije iz Priloga.
Članak 5.
Uloge i odgovornosti EU CSW-CERTEX-a
1. Komisija u suradnji s državama članicama razvija i integrira EU CSW-CERTEX te njime upravlja.
2. Komisija:
(a) |
povezuje necarinske sustave Unije iz Priloga s EU CSW-CERTEX-om do datuma navedenih u Prilogu i omogućuje razmjenu informacija o necarinskim formalnostima Unije navedenima u Prilogu; |
(b) |
pruža pravodobne smjernice i pomoć državama članicama pri povezivanju s EU CSW-CERTEX-om kako je navedeno u stavcima 4. i 5. |
3. Ako Komisija pruža osposobljavanje o EU CSW-CERTEX-u, to čini u skladu s Uredbom (EU) 2021/444 Europskog parlamenta i Vijeća (15).
4. Države članice, kojima prema potrebi pomaže Komisija, povezuju nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu s EU CSW-CERTEX-om do datuma navedenih u dijelu A Priloga i omogućuju razmjenu informacija o necarinskim formalnostima Unije navedenima u dijelu A Priloga.
5. Države članice, kojima prema potrebi pomaže Komisija, mogu povezati nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu s EU CSW-CERTEX-om i omogućiti razmjenu informacija o necarinskim formalnostima Unije navedenima u dijelu B Priloga.
6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 21. radi izmjene dijela A Priloga u pogledu necarinskih formalnosti Unije, njihovih necarinskih sustava Unije kako je utvrđeno u necarinskom zakonodavstvu Unije i datuma povezivanja iz stavaka 2. i 4. ovog članka.
7. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 21. radi izmjene dijela B Priloga u pogledu:
(a) |
necarinskih formalnosti Unije i njihovih dobrovoljnih necarinskih sustava Unije utvrđenih u necarinskom zakonodavstvu Unije, ako je tim zakonodavstvom predviđena upotreba EU CSW-CERTEX-a; |
(b) |
necarinskih formalnosti i sustava Unije na temelju Uredbe (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i uredaba Vijeća (EZ) br. 2173/2005 (17) i (EZ) br. 338/97 (18); i |
(c) |
datuma povezivanja iz stavka 2. točke (a) ovog članka za necarinske sustave Unije iz točaka (a) i (b) ovog stavka. |
Članak 6.
Obrada osobnih podataka u EU CSW-CERTEX-u
1. Osobni se podatci smiju obrađivati u EU CSW-CERTEX-u samo u sljedeće svrhe:
(a) |
omogućivanje razmjene informacija između nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i necarinskih sustava Unije iz Priloga u pogledu necarinskih formalnosti Unije navedenih u Prilogu; |
(b) |
poslovno i tehničko preoblikovanje podataka iz članka 10. stavka 2., ako je to potrebno kako bi se omogućila razmjena informacija iz točke (a) ovog stavka. |
2. Osobni se podatci smiju obrađivati u EU CSW-CERTEX-u samo kad je riječ o sljedećim kategorijama ispitanika:
(a) |
fizičke osobe čije su osobne informacije sadržane u carinskoj deklaraciji ili deklaraciji za ponovni izvoz; |
(b) |
fizičke osobe čije su osobne informacije sadržane u priloženim ispravama ili u bilo kojoj drugoj dodatnoj dokaznoj ispravi koja je potrebna za obavljanje necarinskih formalnosti Unije navedenih u Prilogu; |
(c) |
ovlašteno osoblje carinskih tijela, partnerskih nadležnih tijela ili bilo kojeg drugog nadležnog ili ovlaštenog tijela, čije su osobne informacije sadržane u bilo kojoj ispravi iz točaka (a) i (b); |
(d) |
osoblje Komisije i treće strane koje djeluju u ime Komisije, a koji obavljaju operacije i aktivnosti održavanja povezane s EU CSW-CERTEX-om. |
3. Osobni se podatci smiju obrađivati u EU CSW-CERTEX-u samo kad je riječ o sljedećim kategorijama osobnih podataka:
(a) |
ime, adresa, oznaka zemlje i identifikacijski broj fizičkih osoba iz stavka 2. točaka (a) i (b) koji se zahtijevaju carinskim zakonodavstvom Unije ili necarinskim zakonodavstvom Unije radi ispunjavanja carinskih i necarinskih formalnosti Unije; |
(b) |
ime i potpis osoblja iz stavka 2. točaka (c) i (d). |
4. Uz iznimku tehničkih zapisa u kojima se navode razmijenjene priložene isprave i tijek takve razmjene, u EU CSW-CERTEX-u se ne smiju pohranjivati informacije razmijenjene između nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i necarinskih sustava Unije.
5. Preoblikovanje osobnih podataka iz stavka 1. točke (b) provodi se upotrebom infrastrukture informacijske tehnologije koja se nalazi u Uniji.
Članak 7.
Zajedničko vođenje obrade podataka u EU CSW-CERTEX-u
1. U pogledu obrade osobnih podataka u EU CSW-CERTEX-u, Komisija je zajednički voditelj obrade u smislu članka 28. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/1725, a carinska tijela i partnerska nadležna tijela država članica nadležna za necarinske formalnosti Unije navedene u Prilogu zajednički su voditelji obrade u smislu članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679.
2. Komisija donosi provedbene akte u kojima utvrđuje pojedinačne odgovornosti zajedničkih voditelja obrade za ispunjavanje obveza iz uredaba (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2. ove Uredbe.
3. Zajednički voditelji obrade dužni su:
(a) |
surađivati kako bi se zahtjevi koje su ispitanici podnijeli pravodobno obradili; |
(b) |
uzajamno si pomagati u pitanjima koja uključuju identifikaciju i rješavanje svih povreda podataka povezanih sa zajedničkom obradom; |
(c) |
razmjenjivati relevantne informacije potrebne za obavješćivanje ispitanika u skladu s odjeljkom 2. poglavlja III. Uredbe (EU) 2016/679 i odjeljkom 2. poglavlja III. Uredbe (EU) 2018/1725; |
(d) |
osiguravati i štititi sigurnost, cjelovitost, dostupnost i povjerljivost osobnih podataka koji se zajednički obrađuju u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) 2016/679 i člankom 33. Uredbe (EU) 2018/1725. |
Poglavlje III.
Nacionalno okruženje jedinstvenog sučelja za carinu
Članak 8.
Uspostava nacionalnog okruženja jedinstvenog sučelja za carinu
1. Svaka država članica uspostavlja nacionalno okruženje jedinstvenog sučelja za carinu i odgovorna je za njegov razvoj, integraciju i rad.
2. Nacionalnim okruženjima jedinstvenog sučelja za carinu omogućuje se razmjena informacija i suradnja elektroničkim putem među carinskim tijelima, partnerskim nadležnim tijelima i gospodarskim subjektima putem EU CSW-CERTEX-a radi usklađivanja s carinskim zakonodavstvom i necarinskim formalnostima Unije navedenima u Prilogu te radi njihove učinkovite provedbe.
3. Kad je riječ o necarinskim formalnostima i sustavima Unije navedenima u dijelu A Priloga, u nacionalnim okruženjima jedinstvenog sučelja za carinu osiguravaju se sljedeće funkcionalnosti:
(a) |
jedinstveni komunikacijski kanal za gospodarske subjekte koji ga mogu upotrebljavati kako bi ispunili odgovarajuće carinske formalnosti i necarinske formalnosti Unije koje podliježu dodatnoj digitalnoj suradnji u skladu s člankom 12.; |
(b) |
upravljanje količinom u odnosu na necarinske formalnosti Unije, ako je primjenjivo; i |
(c) |
automatska provjera usklađenosti s necarinskim formalnostima Unije navedenima u Prilogu na temelju podataka koje carinska tijela primaju putem EU CSW-CERTEX-a iz necarinskih sustava Unije. |
4. Za sve necarinske formalnosti i sustave Unije navedene u dijelu B Priloga, ako je nacionalno okruženje jedinstvenog sučelja za carinu povezano s EU CSW-CERTEX-om u skladu s člankom 5. stavkom 5., tim se nacionalnim okruženjem jedinstvenog sučelja za carinu osiguravaju sve funkcionalnosti navedene u stavku 3. ovog članka.
5. Nacionalna okruženja jedinstvenog sučelja za carinu mogu služiti i kao platforma za koordiniranje provjera koje se obavljaju u skladu s člankom 47. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 952/2013.
Članak 9.
Obrada osobnih podataka u nacionalnim okruženjima jedinstvenog sučelja za carinu
1. Obrada osobnih podataka u nacionalnim okruženjima jedinstvenog sučelja za carinu, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, provodi se odvojeno od postupaka obrade iz članka 6. ove Uredbe.
2. Svaka država članica imenuje jedno nadležno tijelo ili više njih koje djeluje kao voditelj obrade podataka koja se provodi u njezinu nacionalnom okruženju jedinstvenog sučelja za carinu.
3. Uz iznimku povreda koje se ne odnose na podatke razmijenjene s EU CSW-CERTEX-om, svaka država članica obavješćuje Komisiju o povredama osobnih podataka kojima se ugrožava sigurnost, povjerljivost, dostupnost ili cjelovitost osobnih podataka obrađenih u njezinu nacionalnom okruženju jedinstvenog sučelja za carinu.
Poglavlje IV.
Digitalna suradnja – razmjena informacija i druga postupovna pravila
Odjeljak 1.
DIGITALNA SURADNJA U POGLEDU NECARINSKIH FORMALNOSTI UNIJE
Članak 10.
Razmjena informacija koja se provodi putem EU CSW-CERTEX-a i upotreba tih informacija
1. Za svaku necarinsku formalnost Unije navedenu u Prilogu u EU CSW-CERTEX-u se omogućuje razmjena informacija između nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i relevantnih necarinskih sustava Unije radi sljedećeg:
(a) |
stavljanja relevantnih podataka na raspolaganje carinskim tijelima kako bi obavljala potrebnu provjeru tih formalnosti u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 na automatiziran način; |
(b) |
stavljanja relevantnih podataka na raspolaganje partnerskim nadležnim tijelima kako bi obavljala upravljanje količinom u pogledu odobrene robe u necarinskim sustavima Unije na temelju robe koja je deklarirana carinskim tijelima i koju su ta tijela pustila; |
(c) |
olakšavanja i podupiranja integracije postupaka između carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela za potpuno automatizirano ispunjavanje formalnosti potrebnih za stavljanje robe u carinski postupak ili za njihov ponovni izvoz, kao i suradnje u pogledu koordinacije provjera u skladu s člankom 47. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 952/2013, ne dovodeći u pitanje nacionalnu provedbu tih postupaka; |
(d) |
omogućivanja bilo kojeg drugog automatiziranog prijenosa podataka između carinskih tijela i relevantnih partnerskih nadležnih tijela koji se zahtijeva zakonodavstvom Unije kojim se uspostavljaju necarinske formalnosti Unije, ne dovodeći u pitanje nacionalnu upotrebu tih podataka. |
2. Za svaku necarinsku formalnost Unije navedenu u Prilogu u EU CSW-CERTEX-u se osiguravaju sljedeće funkcionalnosti:
(a) |
usklađivanje carinske i necarinske terminologije ako je to moguće te utvrđivanje carinskog postupka ili ponovnog izvoza za koji se može upotrebljavati priložena isprava, na temelju upravne odluke partnerskog nadležnog tijela navedene u priloženoj ispravi; i |
(b) |
prema potrebi, promjena formata podataka potrebnih za ispunjavanje relevantnih necarinskih formalnosti Unije u format podataka koji je u skladu s carinskom deklaracijom ili deklaracijom za ponovni izvoz i obratno, ali bez promjene sadržaja podataka. |
3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 21. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem podatkovnih elemenata za razmjenu putem EU CSW-CERTEX-a u skladu sa stavkom 1. ovog članka.
4. Komisija donosi provedbene akte u kojima utvrđuje posebna pravila za razmjenu informacija iz stavaka 1. i 2. ovog članka, uključujući, prema potrebi, sva posebna pravila kojima se osigurava zaštita osobnih podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2.
Odjeljak 2.
DODATNA DIGITALNA SURADNJA U POGLEDU NECARINSKIH FORMALNOSTI UNIJE
Članak 11.
Pojednostavnjenje ispunjavanja carinskih formalnosti i necarinskih formalnosti Unije
1. Kad je riječ o necarinskim formalnostima i sustavima Unije navedenima u dijelu A Priloga, u nacionalnim okruženjima jedinstvenog sučelja za carinu osiguravaju se sljedeće funkcionalnosti:
(a) |
omogućivanje gospodarskim subjektima da dostave relevantne informacije potrebne za ispunjavanje primjenjivih carinskih formalnosti i necarinskih formalnosti Unije; i |
(b) |
priopćivanje gospodarskim subjektima elektroničkih povratnih informacija od carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela u pogledu ispunjavanja carinskih formalnosti i necarinskih formalnosti Unije. |
2. Kad je riječ o necarinskim formalnostima i sustavima Unije navedenima u dijelu B Priloga, u nacionalnim okruženjima jedinstvenog sučelja za carinu mogu se osigurati funkcionalnosti navedene u stavku 1. U toj situaciji osigurava se isti skup funkcionalnosti kao što su one navedene u stavku 1.
Članak 12.
Necarinske formalnosti Unije koje podliježu dodatnoj digitalnoj suradnji
1. Necarinska formalnost Unije navedena u Prilogu podliježe članku 8. stavku 3. točki (a) te člancima 11., 13., 14. i 15., pod uvjetom da je Komisija u skladu sa stavkom 2. ovog članka utvrdila da dotična formalnost ispunjava kriterije utvrđene u tom stavku.
2. Komisija donosi provedbene akte u kojima utvrđuje koje necarinske formalnosti Unije navedene u Prilogu ispunjavaju sljedeće kriterije:
(a) |
postoji određeno preklapanje podataka koji se trebaju uključiti u carinsku deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz s podatcima koji se trebaju uključiti u priložene isprave koje su potrebne za necarinske formalnosti Unije navedene u Prilogu; |
(b) |
broj priloženih isprava izdanih u Uniji za određenu formalnost nije zanemariv; |
(c) |
odgovarajući necarinski sustav Unije iz Priloga može identificirati gospodarske subjekte s pomoću njihova EORI broja; |
(d) |
primjenjivim necarinskim zakonodavstvom Unije dopušta se ispunjavanje posebne formalnosti putem nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu u skladu s člankom 11. |
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2.
Članak 13.
Usklađivanje i racionalizacija podataka
1. Komisija utvrđuje zajednički skup podataka potrebnih za carinsku deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz i za priložene isprave potrebne za necarinske formalnosti Unije navedene u Prilogu („zajednički skup podataka”).
2. Komisija također utvrđuje dodatne podatkovne elemente koji podliježu samo necarinskom zakonodavstvu Unije. Ti dodatni podatkovni elementi označavaju se odgovarajućom pokratom necarinske formalnosti Unije navedene u Prilogu, iza čega slijede riječi „skup podataka partnerskog nadležnog tijela”.
3. Zajednički skup podataka, dodatni podatkovni elementi iz stavka 2. i skup podataka potrebni za stavljanje robe u posebni carinski postupak ili za njihov ponovni izvoz čine integrirani skup podataka koji sadržava sve podatke potrebne carinskim tijelima i partnerskim nadležnim tijelima.
4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 21. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem, s jedne strane, podatkovnih elemenata zajedničkog skupa podataka iz stavka 1. ovog članka te, s druge strane, dodatnih podatkovnih elemenata iz stavka 2. ovog članka za svaki od relevantnih akata Unije koji se primjenjuju na necarinske formalnosti Unije navedene u Prilogu.
Članak 14.
Pravila za gospodarske subjekte pri podnošenju carinskih i necarinskih podataka Unije
1. Za potrebe članka 11. stavka 1. točke (a) u nacionalnim okruženjima jedinstvenog sučelja za carinu može se gospodarskim subjektima omogućiti podnošenje integriranog skupa podataka kako je navedeno u članku 13. stavku 3., uključujući carinsku deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz podnesenu prije podnošenja robe u skladu s člankom 171. Uredbe (EU) br. 952/2013.
2. Smatra se da integrirani skup podataka podnesen u skladu sa stavkom 1. čini, ovisno o slučaju, carinsku deklaraciju ili deklaraciju za ponovni izvoz te podnošenje podataka potrebnih za partnerska nadležna tijela za necarinske formalnosti Unije navedene u Prilogu.
Članak 15.
Dodatna razmjena informacija koja se provodi putem EU CSW-CERTEX-a
1. U EU CSW-CERTEX-u omogućuje se potrebna razmjena informacija između nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i necarinskih sustava Unije u sljedeće svrhe:
(a) |
dostavljanje podataka koji su utvrđeni kao zajednički skup podataka u skladu s člankom 13. stavkom 1., kao i primjenjivih dodatnih podatkovnih elemenata koji su utvrđeni u skladu s člankom 13. stavkom 2. („skup podataka partnerskog nadležnog tijela”), kako bi se partnerskim nadležnim tijelima omogućilo da obavljaju svoje dužnosti u pogledu odgovarajućih formalnosti, u skladu s necarinskim zakonodavstvom Unije; |
(b) |
dostavljanje gospodarskim subjektima, za potrebe članka 11. stavka 1. točke (b), svih povratnih informacija partnerskih nadležnih tijela unesenih u relevantne necarinske sustave Unije. |
2. Ako je gospodarski subjekt registriran pri carinskim tijelima u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013, za razmjene informacija iz stavka 1. ovog članka upotrebljava se EORI broj.
3. Komisija donosi provedbene akte u kojima utvrđuje postupovne mehanizme za razmjene informacija iz stavka 1. ovog članka, uključujući, prema potrebi, sva posebna pravila kojima se uređuje zaštita osobnih podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2.
Odjeljak 3.
DRUGA POSTUPOVNA PRAVILA
Članak 16.
Pristup sustavu EORI za partnerska nadležna tijela
Partnerska nadležna tijela pri obavljanju svojih dužnosti imaju pristup sustavu EORI kako bi provjerila relevantne podatke o gospodarskim subjektima pohranjene u tom sustavu.
Članak 17.
Nacionalni koordinatori
Svaka država članica imenuje nacionalnog koordinatora za okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu. Nacionalni koordinator obavlja sljedeće zadaće kako bi podupirao provedbu ove Uredbe:
(a) |
djeluje kao nacionalna kontaktna točka za Komisiju za sva pitanja povezana s provedbom ove Uredbe; |
(b) |
promiče i podupire suradnju carinskih tijela i nacionalnih partnerskih nadležnih tijela na nacionalnoj razini; |
(c) |
koordinira aktivnosti u pogledu povezivanja nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu s EU CSW-CERTEX-om i pružanja informacija u skladu s člankom 20. stavkom 4. |
Poglavlje V.
Troškovi EU CSW-CERTEX-a, program rada te praćenje i izvješćivanje
Članak 18.
Troškovi
1. Troškove povezane s razvojem, integracijom i radom EU CSW-CERTEX-a i njegovih objedinjenih sučelja s necarinskim sustavima Unije snosi opći proračun Unije.
2. Svaka država članica snosi troškove nastale u pogledu razvoja, integracije i rada svojeg nacionalnog okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i povezivanja svojeg nacionalnog okruženja jedinstvenog sučelja za carinu s EU CSW-CERTEX-om.
Članak 19.
Program rada
Komisija donosi provedbene akte u kojima utvrđuje program rada za potporu provedbi ove Uredbe u pogledu povezivanja necarinskih sustava Unije iz Priloga s EU CSW-CERTEX-om i integracije odgovarajućih necarinskih formalnosti Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22. stavka 2.
Program rada iz prvog stavka redovito se preispituje i ažurira, i to najmanje jednom u tri godine, kako bi se ocijenila i poboljšala cjelokupna provedba ove Uredbe.
Članak 20.
Praćenje i izvješćivanje
1. Komisija redovito prati funkcioniranje okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu, uzimajući u obzir, među ostalim, informacije koje su relevantne za praćenje i koje su dostavile države članice, uključujući informacije o funkcioniranju njihovih nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu.
2. Komisija redovito evaluira uspješnost EU CSW-CERTEX-a. Ta evaluacija uključuje procjenu djelotvornosti, učinkovitosti, usklađenosti i relevantnosti EU CSW-CERTEX-a te njegove dodane vrijednosti za Uniju.
3. Komisija do 31. prosinca 2027. i svake godine nakon toga Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi ove Uredbe. To izvješće sadržava:
(a) |
pregled necarinskih formalnosti Unije obuhvaćenih zakonodavstvom Unije i zakonodavne prijedloge Komisije; |
(b) |
detaljan pregled faze napretka koji je svaka država članica ostvarila sa svojim nacionalnim okruženjem jedinstvenog sučelja za carinu u pogledu provedbe ove Uredbe; i |
(c) |
detaljan pregled ukupnog napretka okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu u odnosu na program rada iz članka 19. |
Do 31. prosinca 2027. i svake tri godine nakon toga izvješće iz prvog podstavka sadržava i informacije o praćenju i evaluaciji provedenima u skladu sa stavkom 1. odnosno stavkom 2., što uključuje i učinak na gospodarske subjekte, a posebno na mala i srednja poduzeća.
4. Države članice na zahtjev Komisije dostavljaju informacije o provedbi ove Uredbe koje su potrebne za izvješće iz stavka 3.
Poglavlje VI.
Postupci za donošenje provedbenih i delegiranih akata, izmjene Uredbe (EU) br. 952/2013 i završne odredbe
Članak 21.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavaka 6. i 7., članka 10. stavka 3. i članka 13. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 12. prosinca 2022.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavaka 6. i 7., članka 10. stavka 3. i članka 13. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavaka 6. i 7., članka 10. stavka 3. ili članka 13. stavka 4. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 22.
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže Odbor za carinski zakonik uspostavljen Uredbom (EU) br. 952/2013. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 23.
Izmjene Uredbe (EU) br. 952/2013
Uredba (EU) br. 952/2013 mijenja se kako slijedi:
1. |
u članku 5. točki 2. dodaje se sljedeća podtočka:
(*1) Uredba (EU) 2022/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu i izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 (SL L 317, 9.12.2022., str. 1..).”;" |
2. |
u članku 163. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak: „Smatra se da su priložene isprave za primjenjive necarinske formalnosti Unije navedene u Prilogu Uredbi (EU) 2022/2399 u posjedu deklaranta i na raspolaganju carinskim tijelima u vrijeme kada se podnosi carinska deklaracija, pod uvjetom da ta tijela mogu dobiti potrebne podatke iz odgovarajućih necarinskih sustava Unije putem sustava razmjene potvrda u okviru jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkama (a) i (c) te uredbe.”. |
Članak 24.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 8. stavak 3. točka (a), članak 11., članak 13. stavci 1., 2. i 3., članak 14. i članak 15. stavci 1. i 2. primjenjuju se od 13. prosinca 2031.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 23. studenoga 2022.
Za Europski parlament
Predsjednica
R. METSOLA
Za Vijeće
Predsjednik
M. BEK
(1) SL C 220, 9.6.2021., str. 62.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 4. listopada 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 24. listopada 2022.
(3) Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).
(4) Odluka br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o okruženju bez papira za carinu i trgovinu (SL L 23, 26.1.2008., str. 21.).
(5) Odluka Vijeća (EU) 2015/1947 od 1. listopada 2015. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o izmjeni Sporazuma iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (SL L 284, 30.10.2015., str. 1.).
(6) Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).
(7) Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1.).
(8) Uredba (EU) 2019/1239 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi europskog okružja jedinstvenog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU (SL L 198, 25.7.2019., str. 64.).
(9) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(10) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(11) Uredba (EU) 2018/1807 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji (SL L 303, 28.11.2018., str. 59.).
(12) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(13) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(14) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 1.).
(15) Uredba (EU) 2021/444 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2021. o uspostavi programa Carina za suradnju u području carine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1294/2013 (SL L 87, 15.3.2021., str. 1.).
(16) Uredba (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom (SL L 206, 11.6.2021., str. 1.).
(17) Uredba Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (SL L 347, 30.12.2005., str. 1.).
(18) Uredba Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (SL L 61, 3.3.1997., str. 1.).
PRILOG
Dio A
Necarinske formalnosti Unije i obvezni necarinski sustavi Unije
Necarinska formalnost Unije |
Pokrata |
Necarinski sustav Unije |
Relevantno zakonodavstvo Unije |
Datum početka primjene |
Zajednički zdravstveni ulazni dokument za životinje |
ZZUD-A |
TRACES |
Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (1) |
3. ožujka 2025. |
Zajednički zdravstveni ulazni dokument za proizvode |
ZZUD-P |
TRACES |
Uredba (EU) 2017/625 |
3. ožujka 2025. |
Zajednički zdravstveni ulazni dokument za hranu za životinje i hranu neživotinjskog podrijetla |
ZZUD-D |
TRACES |
Uredba (EU) 2017/625 |
3. ožujka 2025. |
Zajednički zdravstveni ulazni dokument za bilje i biljne proizvode |
ZZUD-PP |
TRACES |
Uredba (EU) 2017/625 |
3. ožujka 2025. |
Potvrda o inspekciji |
COI |
TRACES |
Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća (2) |
3. ožujka 2025. |
Dozvola za tvari koje oštećuju ozonski sloj |
ODS |
Sustav izdavanja dozvola ODS2 |
Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3) |
3. ožujka 2025. |
Fluorirani staklenički plinovi |
F-GAS |
Portal F-GAS i sustav licenciranja fluorougljikovodika |
Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4) |
3. ožujka 2025. |
Uvozna dozvola za kulturna dobra |
ICG-L |
TRACES |
Uredba (EU) 2019/880 Europskog parlamenta i Vijeća (5) |
3. ožujka 2025. |
Izjava uvoznika za kulturna dobra |
ICG-S |
TRACES |
Uredba (EU) 2019/880 |
3. ožujka 2025. |
Opći opis kulturnih dobara |
ICG-D |
TRACES |
Uredba (EU) 2019/880 |
3. ožujka 2025. |
Dio B
Necarinske formalnosti Unije i dobrovoljni necarinski sustavi Unije ako je upotreba EU CSW-CERTEX-a predviđena zakonodavstvom Unije
Necarinska formalnost Unije |
Pokrata |
Necarinski sustav Unije |
Relevantno necarinsko zakonodavstvo Unije |
Rok za povezivanje |
Uvozna dozvola za provedbu zakona, upravljanje i trgovinu u području šuma |
FLEGT |
TRACES |
Uredba Vijeća (EZ) br. 2173/2005 (6) |
3. ožujka 2025. |
Režim Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom |
DuES |
Sustav za elektroničko izdavanje dozvola |
Uredba (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća (7) |
3. ožujka 2025. |
Certifikati za međunarodnu trgovinu ugroženim vrstama divlje faune i flore |
CITES |
TRACES |
Uredba Vijeća (EZ) br. 338/97 (8) |
1. listopada 2025. |
Informacijski i komunikacijski sustav za nadzor tržišta |
ICSMS |
ICSMS |
Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća (9) |
16. prosinca 2025. |
(1) Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).
(2) Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018., str. 1.).
(3) Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31.10.2009., str. 1.).
(4) Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (SL L 150, 20.5.2014., str. 195.).
(5) Uredba (EU) 2019/880 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o unosu i uvozu kulturnih dobara (SL L 151, 7.6.2019., str. 1.).
(6) Uredba Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (SL L 347, 30.12.2005., str. 1.).
(7) Uredba (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom (SL L 206, 11.6.2021., str. 1.).
(8) Uredba Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (SL L 61, 3.3.1997., str. 1.).
(9) Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.).
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.