Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
Zakon o Državnom sudbenom vijeću NN 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15, 67/18
- na snazi od 01.09.2018.
Zakon o Državnom sudbenom vijeću NN 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15
Objavljeno 28.07.2018.
Glavni ciljevi ovih izmjena i dopuna Zakona o Državnom sudbenom vijeću su povećanje učinkovitosti i transparentnosti u radu Vijeća te ubrzanje i objektivizacija postupaka imenovanja sudaca.
U skladu s glavnim ciljem, kao najbitnije izdvajaju se:
- izmjena odredbi o sastavu članova Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca (sedam članova) u cilju osiguranja ravnomjerne teritorijalne zastupljenosti članova Vijeća
- prilagodba odredaba o imenovanju članova Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca novom ustroju mreže sudova prema kojem prekršajni sudovi više neće postojati te propisivanje uvjeta najmanjeg sudačkog staža od pet godina u sudu određene vrste i stupnja za kandidiranje za člana Vijeća kako bi se osigurala veća kvaliteta rada Vijeća
- korekcija oslobođenja od sudačke dužnosti za članove Vijeća – samo za predsjednika (50%) i zamjenika predsjednika (30%) s obzirom na njihov stvarni angažman u radu Vijeća
- nova ovlast Vijeća za odlučivanje o davanju odobrenja sucima da uz sudačku dužnost obavljaju druge poslove i službe kao krovne institucije radi stvaranja ujednačene prakse u davanju navedenih odobrenja koja su do sada bila u nadležnosti predsjednika suda
- stroži uvjeti za imenovanje sudaca županijskih i visokih sudova (10 umjesto 8 godina obnašanja dužnosti)
- ubrzanje postupka imenovanja sudaca uvođenjem obveze obavještavanja o sucima koji ispunjavaju uvjete za mirovinu radi pravovremenog planiranja slobodnih sudačkih mjesta i objave oglasa za njihovo popunjavanje godinu dana unaprijed te definiranje najdužeg trajanja postupka imenovanja
- radi transparentnijeg i objektivnijeg postupka imenovanja sudaca uvodi se bodovni prag za pozivanje na razgovor pred Vijećem, smanjenje broja bodova koji se mogu ostvariti na razgovoru pred Vijećem, propisivanje bitnog sadržaja razgovora pred Vijećem, obveza Vijeća na pridržavanje redoslijeda kandidata prema ostvarenom broju bodova pri donošenju odluke o imenovanju, obveza obrazlaganja odluke o imenovanju sudaca
- preciziranje stegovnog djela neurednog obnašanja dužnosti – umjesto bitnog odstupanja od neispunjenja sudačke obveze predlaže se kao minimum propisati 80%
- izostavljanje obveze ministra pravosuđa za davanje mišljenja o kandidatima za predsjednika suda u cilju daljnjeg jačanja samostalnosti i neovisnosti sudova
- ograničenje mandata predsjednika suda na najviše dva puta kako bi se što većem krugu sudaca otvorila mogućnost za kandidiranje za dužnost predsjednika suda,
- uređenje sustava podnošenja, vođenja i kontrole imovinskih kartica sudaca prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa.
Detaljno o izmjenama:
Članak 1. – Ovim člankom mijenja se sastav Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca radi osiguravanja ravnomjernije teritorijalne zastupljenosti članova Vijeća, i to na način da umjesto dosadašnja dva suca županijskih sudova članove Vijeća čine tri suca županijskih sudova, a umjesto dosadašnja dva suca općinskih sudova član Vijeća iz reda sudaca općinskih sudova bit će samo jedan. Člancima 7., 8. i 9. ovog prijedloga Zakona dalje je razrađena podjela područja Republike Hrvatske na tri kandidacijska područja u postupku izbora ovih članova Vijeća, od kojih svako čini područje propisanih županijskih sudova.
Članak 2. – Ovim člankom članovima Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca mijenja se umanjenje obveze u obavljanju sudačke dužnosti i to predsjedniku Vijeća sa 75% na 50% i zamjeniku predsjednika Vijeća s 50% na 30%, dok je umanjenje za članove iz reda sudaca brisano. Navedeno se predlaže uvažavajući činjenicu da u radu Vijeća drugi članovi sudjeluju isključivo radom na sjednicama Vijeća, za što ostvaruju prava iz članka 92. Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
Članak 3. – Ovim člankom precizirano je razdoblje na koje se biraju članovi Vijeća na način da se članom Vijeća može biti najviše dva puta, ali da jedan član ne može biti član dva puta za redom. Navedeno se predlaže kako bi se što većem broju sudaca omogućilo da postanu članovi Vijeća te da se onemogućavanjem uzastopnih mandata na najmanju moguću mjeru svedu neprimjereni i nedopušteni utjecaju na članove Vijeća.
Članak 4. - Ovaj člankom u stavku 1. brisana je zagrada u kojoj je bilo naznačeno da se u daljnjem tekstu ova sjednica naziva „proširena opća sjednica“, a s obzirom da je navedeno uređeno Zakonom o sudovima, dok se u stavku 2. radi ispravka pogreške u važećem tekstu zakona ispravlja pogreška u navođenju jer se isti odnosi na Povjerenstvo, a ne Proširenu opću sjednicu.
Članak 5. – Ovim člankom određuje se nadležnost kandidacijskih odbora iz reda sudaca općinskih, županijskih i specijaliziranih sudova, vezano uz predloženu izmjenu sastava članova Vijeća, a imajući u vidu i druge predložene zakonodavne izmjene zbog provedbe spajanja općinskih i prekršajnih sudova. Imenuje se jedan kandidacijski odbor za sve općinske sudove u Republici Hrvatskoj, dok se za županijske sudove imenuju tri kandidacijska odbora nadležna za tri skupine nabrojanih županijskih sudova. S obzirom da se u sustavu predlaže prestanak samostalnog postojanja prekršajnih sudova, kandidacijski odbor Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske definiran je isključivo za ovaj sud, dok kandidacijski odbori druga dva visoka suda obuhvaćaju i istovrsne prvostupanjske specijalizirane sudove.
Članak 6. – Ovaj članak je nomotehnički uređen te usklađen s terminologijom Zakona o Državnom sudbenom vijeću koja se odnosi na stegovne sankcije. Za člana Vijeća ne može se kandidirati sudac kojemu je u protekle četiri godine izrečena stegovna kazna.
Članak 7. – Ovim člankom se razrađuje postupak kandidiranja iz reda općinski sudaca i reda županijskih sudaca te iz reda specijaliziranih sudaca kako je već prethodno opisano. Ujedno se propisuje i dodatni uvjet za kandidate za člana Vijeća od najmanje pet godina obnašanja dužnosti u sudu pojedine vrste i stupnja, kako bi se osiguralo da predstavnici pojedine vrste sudova u Vijeću budu suci koji određeno duže vrijeme sude na pojedinoj razini, što podrazumijeva i poznavanje drugih sudaca te vrste suda i njihovog rada.
Članak 8. – Ovim člankom uređuje se i precizira način glasovanja za kandidate u skladu s izmjenama odredaba Zakona o Državnom sudbenom vijeću o kandidacijskim odborima i sastavu Vijeća, a imajući u vidu prethodno navedene predložene izmjene načina kandidiranja sudaca županijskih sudova .
Članak 9. – Ovim člankom uređuje se i precizira broj kandidata koji može biti na listi kandidacijskog odbora za općinske sudove te pojedinog kandidacijskog odbora za županijske sudove, a u uzimajući u obzir ostvareni broj glasova. S obzirom na predložene izmjene načina kandidiranja i u odnosu na važeći tekst ovog članka nastoji se na liste uvrstiti približno isti broj kandidata.
Članak 10. – Ovim člankom precizira se odredba imajući u vidu da se članovi Vijeća iz redova županijskih sudova biraju s tri liste.
Članka 11 . – Ovim člankom propisuje se da predsjednik Vijeća mora biti iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. S obzirom da Vrhovni sud Republike Hrvatske predstavlja sudbenu vlast u Republici Hrvatskoj, logičnim se i potrebnim smatra posebno i izričito propisati da je predsjednik Državnog sudbenog vijeća uvijek sudac ovog suda.
Članak 12. – Ovim člankom u stavku 1. daje se ovlast Vijeću za odlučivanje o davanju odobrenja sucima da uz sudačku dužnost obavljaju druge poslove i službe kao radi stvaranja ujednačene prakse u davanju navedenih odobrenja koja su do sada bila u nadležnosti predsjednika sudova odnosno predsjednika neposredno viših sudova, koja je izmjena predložena i u Zakonu o sudovima. U stavku 2. ovog članka, u kontekstu definiranja kruga osoba odnos s kojima se za članove Vijeća definira kao ugrožavanje njihove nepristranosti po zakonu, radi usklađenja s drugim propisima brisane su riječi: „hranitelja, hranjenika, smještene osobe ili udomitelja“ .
Članak 13. – Ovim člankom propisano je da se unutarnje ustrojstvo i druga pitanja važna za rad Vijeća uređuju Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu, koji donosi predsjednik Vijeća uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa.
Članak 14. – Ovim člankom uređuje se položaj tajnika Vijeća. Pripadajuća odredba je iz prethodnog članka premještena u ovaj članak.
Članka 15 . – Ovaj članak izmijenjen je na način da je brisan dio rečenice koji se odnosi na uređenje unutarnjeg ustrojstva i načina rada tajništva i njegovih službi poslovnikom jer je u navedeno propisano prethodnim odredbama, a poslovnikom se propisuje isključivo način rada određenog tijela.
Članka 16. – Brišu se članci 48. i 49. Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, broj 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13 i 82/15) jer su njima bili propisani uvjeti za imenovanja sudaca koji su vrijedili za određeno prijelazno razdoblje do 2012.
Članak 17. – Ovaj članak izmijenjen je radi spajanja prekršajnih s općinskim sudovima brisanjem navoda prekršajnog suda pa se odredba odnosi na ispunjenje uvjeta za imenovanje sudaca općinskog, trgovačkog i upravnog suda. Pored osoba koje sukladno važećem tekstu Zakona ispunjavaju uvjet završene Državne škole za pravosudne dužnosnike, sukladno pojedinim odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske propisuje se da ovaj uvjet ispunjavaju i osobe koje već obnašaju pravosudnu dužnost. Nadalje, ovim člankom postrožavaju se uvjeti za imenovanje sucem županijskog ili visokog suda na način da se propisuje duži pravosudni staž od deset umjesto osam godina kao u važećem tekstu Zakona, sve radi povećavanja kvalitete višeg odnosno visokog sudovanja.
Članak 18. – Ovim člankom propisana je obveza predsjednika sudova da pravovremeno izvještavaju Ministarstvo pravosuđa o umirovljenju sudaca te o potrebama popunjavanja upražnjenih mjesta radi osiguranja pravovremenog i učinkovitog planiranja popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta.
Članak 19. – Ovaj člankom propisuje se najdulje trajanje postupka imenovanja sudaca od šest mjeseci, sa svrhom ubrzanja provedbe ovih postupaka. Tekst važećeg članka 54. Zakona u cijelosti je izmijenjen, a s obzirom da su njime bili propisani uvjeti za imenovanje sudaca koji su vrijedili za određeno prijelazno razdoblje do 2012.
Članci 20. i 21. – Predloženim člankom 20. propisuje se postupak imenovanja pravosudnih dužnosnika za suce, u kojem se postupku u obzir uzima razgovor pred Vijećem te ocjena obnašanja dužnosti odnosno rezultat pisane provjere znanja za kandidate za suce Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji nisu pravosudni dužnosnici. Na temelju navedenih kriterija utvrđuje se redoslijed kandidata te vrši imenovanje kandidata koji ostvaruju najveći broj bodova. Za kandidate za suce Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji nisu pravosudni dužnosnici u ovom se postupku provodi i sigurnosna provjera te se za suca ne može imenovati kandidat u odnosu na kog se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka. U odnosu na važeći tekst Zakona o državnom sudbenom vijeću u predloženom tekstu članka 55. spojen je sadržaj članaka 55. i 55.a ovog Zakona (predloženi članak 21.) te su odredbe izmijenjene na način da obuhvaćaju sve pravosudne dužnosnike, a ne samo suce. Radi objektivizacije i jačanja transparentnosti postupka imenovanja propisan je sadržaj i način vođenja razgovora s kandidatima te je propisano da se Vijeće mora pridržavati redoslijeda kandidata prema ukupnom zbroju postignutih bodova.
Članak 22. – Ovim člankom propisuje se postupak imenovanja za suce prvostupanjskih sudova iz reda kandidata koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a u kojem se postupku u obzir uzima završna ocjena u Školi te razgovor pred Vijećem. Člankom se propisuju i mehanizmi izjednačavanja vrednovanja završnih ocjena postignutih temeljem različitih mjerila. Stavkom 4. ovog članka propisana je i mogućnost da u ovom postupku imenovanja sudjeluju i osobe koje već obnašaju pravosudnu dužnost, u kom se slučaju postupku u obzir uzima njihova ocjena obnašanja dužnosti pomnožena s koeficijentom dva kako bi se po broju bodova izjednačila sa završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, te razgovor pred Vijećem. Na temelju navedenih kriterija utvrđuje se redoslijed kandidata te vrši imenovanje kandidata koji ostvaruju najveći broj bodova. Za kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike prije imenovanja provodi se psihološko testiranje i sigurnosna provjera, a za suca se ne može imenovati kandidat koji ne zadovolji na psihološkom testiranju i kandidat u odnosu na kog se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka. Radi objektivizacije i jačanja transparentnosti postupka imenovanja propisan je sadržaj i način vođenja razgovora s kandidatima te je propisano da se Vijeće mora pridržavati redoslijeda kandidata prema ukupnom zbroju postignutih bodova.
Članak 23. – Ovim člankom Vijeću je propisana obveza obrazlaganja odluke odnosno razloga zbog kojih je određeni kandidat imenovan za suca. Posebno se propisuje situacija u kojoj je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 55. stavka 7. i članka 56. stavka 8. ovog Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova, u kom je slučaju Vijeće u odluci o imenovanju dužno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu.
Članak 24. – Ovim se člankom u postupak upućivanja sudaca u drugi sud uvodi suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te se propisuje da upućeni sudac ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija. Navedeno se propisuje s ciljem boljeg utvrđivanja opravdanosti upućivanja te primjerenog nagrađivanja upućenih sudaca za njihov rad u drugom sudu.
Članak 25. – Ovim se člankom preciziraju odredbe o stegovnom djelu neurednog obnašanja sudačke dužnosti na način da se izričito propisuje da je donošenje manje od 80% odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca u jednogodišnjem razdoblju bez opravdanog razloga i odstupanje od redoslijeda rješavanja predmeta bez opravdanog razloga osnova za navedeno stegovno djelo. Ovim se predloženim izmjenama jača stegovna odgovornost sudaca.
Članak 26. – Ovim se člankom ograničava mandat predsjednika sudova na najviše dva puta kako bi se otvorila mogućnost drugim sucima za kandidiranje za predsjednika suda te omogućilo Vijeću da na ovu dužnost imenuje najbolje kandidate.
Članak 27. – Ovim člankom propisuje se obveza Vijeća o objavi oglasa o slobodnom mjestu predsjednika suda šest mjeseci prije isteka vremena na koje je imenovan umjesto dosadašnja tri mjeseca. Cilj ove odredbe je pravovremeno provođenje natječaja za imenovanje predsjednika sudova.
Članak 28. – Ovim člankom se, u cilju daljnjeg jačanja samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti iz postupka imenovanja predsjednika sudova izostavlja mišljenje ministra pravosuđa o kandidatima za predsjednika suda.
Članci 29. i 30. – Ovim se člancima detaljno propisuje obveza i način podnošenja podataka o imovini sudaca te njihovih bračnih i izvanbračnih drugova, životnih partnera i maloljetne djece Državnom sudbenom vijeću. Odredbe važećeg Zakona o imovinskim karticama sudaca izmijenjene su sukladno odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa, na koji su način svi dužnici, državni i pravosudni izjednačeni u izvršavanju ove obveze. Člankom se detaljno propisuju podaci koji se unose u izvješće o imovini sudaca, način objave ovih podataka na mrežnoj stranici Vijeća te način vođenja evidencije izvješća i kontrola podnesenih izvješća. U odnosu na tekst važećeg Zakona odredbe o objavi podataka o imovini sudaca izmijenjene su na način da se svi podaci o imovini sudaca, zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka, javno objavljuju na stranici Vijeća, dok su do sada bili dostupni isključivo na pojedinačni zahtjev koji sadržava svrhu i pravni temelj za korištenje osobnih podataka sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka te vodeći računa o načelu razmjernosti. Navedene izmjene predlažu se radi jačanja transparentnosti i nepristranosti te sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja u obnašanju sudačke dužnosti.
Članci 31. – Ovim se člankom propisuje da se ograničenje mandata članova Državnog sudbenog vijeća sukladno ovom Zakonu primjenjuje na sve članove Vijeća koji su do dana stupanja na snagu ovog Zakona obnašali ovu dužnost, što znači da im se u navedeno ograničenje uračunavaju svi prethodni mandati na ovoj dužnosti. Odredba se propisuje kako bi se što većem broju sudaca omogućio izbor za članove Vijeća. Stavkom 2. ovog članka propisuje se izuzetak u odnosu na predloženu odredbu članka 7. ovog Zakona kojom se mijenja članak 14. stavak 3. Zakona o Državnom sudbenom vijeću, a kako bi se nakon spajanja općinskih i prekršajnih sudova te prestanka postojanja prekršajnih sudova kao posebne vrste sudova sucima prekršajnih sudova omogućilo sudjelovanje u izborima za članove Vijeća iz reda sudaca općinskih sudova čiji će suci postati.
Članak 32. – Ovim člankom propisuje se da će se nedovršeni postupci pred Vijećem dovršiti po odredbama zakona koji je bio na snazi na dan stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 33. – Ovim člankom se propisuje obveza usklađivanja Pravila iz članka 55. i 56. Zakona, koje Vijeće primjenjuje u postupcima imenovanja sudaca, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 34. – Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona.