Izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada – nova pravila inspekcijskog postupanja i stroža mjera za ponovljeni neprijavljeni rad

U „Narodnim novinama“ broj 69/26 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada. Izmjene su stupile na snagu 7. srpnja 2026., a njima se preciznije uređuje pojam neprijavljenoga rada, postupanje inspekcije, prijavljivanje zatečenih radnika na obvezna osiguranja, novčane obveze poslodavaca te vođenje i objava popisa poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada primjenjuje se od 1. siječnja 2023. Prema podacima iznesenima u zakonodavnom postupku, od početka njegove primjene do kraja 2025. na temelju inspekcijskih zapisnika doneseno je 1197 rješenja zbog utvrđenog neprijavljenoga rada. Izmjene iz 2026. rezultat su uočenih teškoća u primjeni, ali i potrebe usklađivanja sa zakonodavstvom kojim se uređuje rad državljana trećih zemalja.

Preciznije određen pojam neprijavljenoga rada

Napuštena je dotadašnja podjela neprijavljenoga rada na neprijavljeni rad u užem i širem smislu. Prema novoj definiciji, neprijavljeni rad je rad koji prema naravi i vrsti poslova te ovlastima poslodavca ima obilježja radnog odnosa, ali nije zakonito ugovoren, nema valjanu pravnu osnovu ili za njega nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja.

Neprijavljenim radom smatra se:

- rad bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom rada ili na odgovarajuće radno vrijeme

- rad bez pisanog ugovora o radu ili pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu

- rad na temelju ugovora o djelu ili drugog obveznopravnog ugovora kada takav rad u stvarnosti ima obilježja radnog odnosa

- rad državljanina treće zemlje protivan propisima kojima se uređuju boravak i rad stranaca

Brisanje pojma neprijavljenoga rada u širem smislu ne znači da su dopušteni neisplata povećane plaće ili isplata plaće bez obračuna javnih davanja. Takve povrede i dalje podliježu nadzoru i sankcijama prema radnom i poreznom zakonodavstvu, ali se više ne svrstavaju u definiciju neprijavljenoga rada prema ovom Zakonu.

Iznimka za strane radnike koji pravodobno zatraže produljenje dozvole

Rad državljanina treće zemlje nakon isteka dozvole neće se smatrati neprijavljenim radom ako je zahtjev za produljenje dozvole podnesen prije isteka njezina važenja, u skladu s propisima kojima se uređuju boravak i rad stranaca.

Time se izbjegava da se kao neprijavljeni rad kvalificira nastavak rada tijekom razdoblja u kojem nadležno tijelo odlučuje o pravodobno podnesenom zahtjevu za produljenje dozvole.

Posebno pravilo za radnika zaposlenog u nepunom radnom vremenu

Prema općem pravilu, ako inspektor utvrdi neprijavljeni rad, pretpostavlja se da je radnik kod poslodavca radio neprekidno šest mjeseci prije nadzora i to u punom radnom vremenu, osim ako dostupni podaci nedvojbeno upućuju na kraće ili dulje razdoblje rada.

Novost se odnosi na osobu koju je drugi poslodavac već prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje u nepunom radnom vremenu. U tom slučaju smatrat će se da je kod nadziranog poslodavca radila u nepunom radnom vremenu, i to u trajanju koje predstavlja razliku do punog radnog vremena.

Primjerice, ako je radnik kod prvog poslodavca prijavljen na 20 sati tjedno, a kod drugog poslodavca obavlja neprijavljeni rad, kod nadziranog poslodavca pretpostavit će se radni odnos za preostalih 20 sati tjedno.

Ako je radnik već prijavljen na puno radno vrijeme, inspektor neće nalagati dodatnu prijavu na mirovinsko osiguranje, jer bi ona bila protivna pravilima o najduljem dopuštenom radnom vremenu. Poslodavcu će se, međutim, naložiti uplata propisanog novčanog iznosa.

Novčane obveze poslodavca

Kada utvrdi neprijavljeni rad, inspektor će poslodavcu naložiti prijavu radnika na obvezno mirovinsko osiguranje i uplatu posebnog iznosa u državni proračun.

Visina obveze ovisi o tome koliko je puta kod istog poslodavca u razdoblju od tri godine utvrđen neprijavljeni rad:

- 2650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika kada je neprijavljeni rad utvrđen prvi put

- 6630,00 eura za svakog neprijavljenog radnika kada je neprijavljeni rad utvrđen drugi put

- 8000,00 eura za svakog neprijavljenog radnika kada je neprijavljeni rad utvrđen treći ili svaki sljedeći put

Prije izmjena, za treće i svako sljedeće utvrđenje primjenjivao se iznos od 6630,00 eura. Izmjenama je stoga uvedena nova, viša obveza od 8000,00 eura.

Istodobno je razdoblje u kojem se ponovljeno utvrđenje uzima u obzir skraćeno sa šest na tri godine, računajući od prvog utvrđenja neprijavljenoga rada.

Poslodavac mora prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje podnijeti u roku od tri dana od dostave rješenja, dok je rok za uplatu propisanog iznosa produljen na 15 dana. Dokaz o ispunjenju obveze mora se inspektoru dostaviti najkasnije prvoga sljedećeg radnog dana nakon ispunjenja.

Zabrana obavljanja djelatnosti kod trećeg utvrđenja

Ako se neprijavljeni rad kod istog poslodavca utvrdi treći ili svaki sljedeći put u razdoblju od tri godine, inspektor će, uz obvezu uplate 8000,00 eura za svakog neprijavljenog radnika, zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u nadziranom objektu ili prostoru.

Zabrana se izvršava odmah, pečaćenjem poslovnih prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili na drugi pogodan način.

Posebno je uređeno postupanje prema poslodavcu koji djelatnost obavlja putem digitalne radne platforme. Takvom poslodavcu može se zabraniti obavljanje djelatnosti putem svih digitalnih radnih platformi.

Zabrana se može ukinuti nakon dostave dokaza o uplati naloženog iznosa, ali ne prije isteka 30 dana od prvog dana zabrane.

Protiv inspektorovih rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Pravo radnika na medijalnu bruto plaću

Poslodavac je dužan za svaki mjesec pretpostavljenog ili utvrđenog razdoblja neprijavljenoga rada radniku isplatiti plaću za puno radno vrijeme u visini mjesečne bruto medijalne plaće u Republici Hrvatskoj te pripadajuće doprinose koji se obračunavaju na plaću.

Rok za ispunjenje te obveze produljen je s osam na 15 dana od izvršnosti inspektorova rješenja.

Obveza postoji i kada tijelo nadležno za mirovinsko osiguranje ne postupi po prijavi poslodavca zato što je radnik za isto razdoblje već bio prijavljen na obvezno osiguranje u punom radnom vremenu.

Poslodavac ne može svoju obvezu jednostavno umanjiti za iznose koje tvrdi da je ranije isplatio radniku, osim ako su te isplate provedene na zakonom propisani način, uz odgovarajući obračun i uplatu javnih davanja.

Nova pravila o javnom popisu poslodavaca

Dosadašnji sustav prema kojem su se na javnom popisu mogli nalaziti svi poslodavci kod kojih je zapisnikom utvrđen neprijavljeni rad bitno je izmijenjen.

Ministarstvo nadležno za rad vodi evidenciju i objavljuje popis poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad zbog kojeg je poduzeta odgovarajuća mjera.

Kod prvog ili drugog utvrđenja poslodavac se upisuje na popis ako inspektoru nije dostavio dokaz o uplati naloženog iznosa. Kod trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja upis se provodi neovisno o naknadnoj uplati.

Poslodavac se na zahtjev briše s popisa ako dostavi:

- pravomoćnu sudsku odluku kojom je inspekcijsko rješenje poništeno ili oglašeno ništavim

- dokaz o podmirenju naloženog iznosa kod prvog ili drugog utvrđenja neprijavljenoga rada

Kod trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja naknadna uplata ne omogućuje prijevremeno brisanje s popisa.

Ministarstvo poslodavca po službenoj dužnosti briše s popisa nakon jedne godine od donošenja rješenja. Prije izmjena poslodavac je na popisu mogao ostati šest godina, pa je razdoblje javne objave znatno skraćeno.

Brisanje se provodi i prije isteka godine dana u slučaju smrti poslodavca fizičke osobe, prestanka obrta ili samostalne djelatnosti odnosno brisanja pravne osobe iz odgovarajućeg registra.

Ukida se „bijela lista“ poslodavaca

Iz Zakona je brisana odredba o objavi popisa poslodavaca kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđene povrede u području prijavljivanja rada.

Prema obrazloženju predlagatelja, ta odredba nije zaživjela u praksi. Također je ocijenjeno neopravdanim posebno isticati poslodavce kao pozitivne primjere samo zato što kod njih nije utvrđen neprijavljeni rad, osobito ako su tijekom istog nadzora utvrđene druge ozbiljne povrede propisa.

Jedinstvena elektronička evidencija rada

Preciznije se uređuje Jedinstvena elektronička evidencija rada kao informacijski sustav u kojem se pohranjuju podaci o zaposlenim radnicima i drugim fizičkim osobama koje obavljaju rad u djelatnostima za koje je propisana obveza elektroničkog evidentiranja.

Evidencija obuhvaća:

- zaposlene radnike

- samozaposlene osobe

- osobe na radu u smislu propisa o zaštiti na radu

- druge fizičke osobe koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi

Obveznici dostavljanja podataka mogu biti digitalne radne platforme, poslodavci te ugovaratelji odnosno naručitelji za ostale fizičke osobe.

Podaci se moraju voditi putem elektroničkih uređaja i odgovarajućih programskih rješenja koja omogućuju povezivanje i razmjenu podataka s evidencijom u stvarnom vremenu. Obveznik mora osigurati internetsku vezu i digitalni certifikat za osobu ovlaštenu za vođenje podataka.

Za pravnu osobu koja ne vodi propisane podatke putem elektroničkog sustava predviđena je novčana kazna od 10.000,00 do 15.000,00 eura. Za obrtnika, osobu koja obavlja samostalnu djelatnost, poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi propisana je kazna od 1000,00 do 1500,00 eura. Ako je povreda počinjena u odnosu na maloljetnika, kazna se udvostručuje.

Praktično značenje izmjena

Izmjenama se nastoji jasnije razgraničiti neprijavljeni rad od drugih povreda radnog i poreznog zakonodavstva te preciznije urediti posljedice neprijavljenog rada osoba koje su već zaposlene kod drugog poslodavca.

Za poslodavce su osobito važne sljedeće promjene:

- ponovljeni neprijavljeni rad prati se u razdoblju od tri umjesto šest godina

- za treće i svako sljedeće utvrđenje plaća se 8000,00 eura po neprijavljenom radniku

- kod trećeg utvrđenja slijedi zabrana obavljanja djelatnosti najmanje 30 dana

- rok za uplatu naloženog iznosa produljen je na 15 dana

- javni popis usmjeren je na poslodavce koji nisu podmirili obvezu te na višestruke prekršitelje

- redovno razdoblje objave na popisu skraćeno je sa šest godina na jednu godinu

- proširena su i precizirana pravila elektroničkog evidentiranja rada

07.07.2026., Ante Borić, Zakon.hr

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada

Upoznajte novi Zakon.hr

Pravni izvori sada su pregledniji, povezaniji i jednostavniji za korištenje

Novi Zakon.hr nije samo redizajn postojeće stranice. Cjelokupnu podatkovnu osnovu izgradili smo iznova kako bismo omogućili brže pronalaženje pravnih informacija, jednostavnije povezivanje izvora i razvoj novih funkcionalnosti.

Zakoni i drugi propisi sada su strukturirani po pojedinim člancima. Time smo stvorili temelje za preciznije pretraživanje, izravno povezivanje s određenim člankom, praćenje promjena te povezivanje propisa sa sudskom praksom, podzakonskim propisima, vijestima i drugim relevantnim sadržajima.

Što donosi novi Zakon.hr?

- Novi dizajn usmjeren na preglednost i produktivnost – sadržaj, alati i povezani pravni izvori organizirani su tako da vam tijekom rada budu dostupni uz što manje dodatnih koraka.

- Pretpregledni prozor (preview pane) – povezane sadržaje možete pregledavati u posebnom bočnom prozoru, bez napuštanja propisa na kojem radite i gubitka trenutačnog konteksta.

- Nova tražilica – pretražujte sve baze zajedno ili odaberite određenu vrstu sadržaja, uz jasnije organizirane i preglednije rezultate.

- Arhiva ranijih verzija zakona – pronađite tekst zakona koji je vrijedio u određenom razdoblju, što je osobito važno za postupke koji se odnose na ranije nastale pravne odnose.

- Usporedba verzija – usporedite različite verzije zakona i lakše utvrdite što je pojedinom izmjenom promijenjeno.

- Povezani pravni izvori – sa stranice pojedinog zakona brzo pristupite podzakonskim propisima, povezanim zakonima, ranijim verzijama i pripadajućim vijestima.

- Praćenje sadržaja i obavijesti – pratite odabrane pravne sadržaje i primajte obavijesti o njihovim promjenama.

- Preuzimanje dokumenata – ovisno o odabranom paketu, dokumente možete preuzimati u PDF formatu.

- Automatski sadržaj - kazalo sadržaja propisa automatski se generira gdje je moguće, za lakšu navigaciju kroz velike dokumente.

- 'Mala' tražilica kroz tekst prikazanog sadržaja, osobito korisno za dugačke propise kada pristupate s mobilnog uređaja.

- Moj Profil - korisnici mogu upravljati svojim profilom, praćenim sadržajima, obavijestima i drugim dostupnim postavkama.

Besplatna registracija

Otvorite korisnički račun i upoznajte mogućnosti novog sustava. Registracija je besplatna i sama po sebi ne stvara obvezu plaćanja.

Registrirani korisnici mogu upravljati svojim profilom, praćenim sadržajima, obavijestima i drugim dostupnim postavkama.

Novi paketi pretplate

Za pristup naplatnim bazama i naprednim funkcionalnostima dostupni su novi paketi pretplate Classic i PLUS.

Odaberite paket prema opsegu sadržaja i funkcija koje su vam potrebne. Paket PLUS namijenjen je korisnicima koji Zakon.hr redovito koriste kao profesionalni radni alat i žele puni pristup dostupnim pravnim sadržajima i funkcionalnostima.

Zakon.hr je trenutačno u beta fazi

Novu verziju nastavljamo razvijati. Još uvijek dopunjavamo i provjeravamo baze podataka, povezujemo postojeće sadržaje te postupno uvodimo nove funkcionalnosti.

Ako primijetite pogrešku, nedostatak ili imate prijedlog za poboljšanje, javite nam se. Vaše iskustvo pomoći će nam da Zakon.hr učinimo još pouzdanijim i praktičnijim pravnim alatom.