- 1 -              Revd 1524/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 1524/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja J. B. iz V., OIB ... zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu K. i p. d.o.o. iz Z., protiv I. tužene Republike Hrvatske, ministarstvo, OIB ... zastupane po Općinskog državnom odvjetništvu u Z., Građansko-upravni odjel i II. tužene S. O. iz Nizozemske, R., OIB ... kao nasljednice iza pok. D. B., OIB ... radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1034/2022-2 od 23. studenog 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-272/2022 od 13. rujna 2022., u sjednici održanoj 12. travnja 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

              Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

 

 

Obrazloženje

 

1. Protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1034/2022-2 od 23. studenog 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-272/2022 od 13. rujna 2022. tužitelj je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) podnio reviziju naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:

              „1. Da li se u parničnom postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom tuženik, kao ovrhovoditelj, može s uspjehom suprotstaviti pravu tužitelja, kao ovršenika i izvanknjižnog vlasnika nekretnine u odnosu na koju je pokrenuta ovrha?,

 

              2. U parnici radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, može li se tužitelju, kao ovršeniku i izvanknjižnom vlasniku nekretnine na kojoj je pokrenuta ovrha, s uspjehom suprotstaviti pravo tuženika, kao ovrhovoditelja, koji je u trenutku pokretanja ovrhe bio u dobroj vjeri, ne znajući za postojanje izvanknjižnog prava tužitelja na predmetu ovrhe?“.

 

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio da predmetna pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

2.1. Naime, kada je tužitelj bio prodavatelj predmetne nekretnine, kada se prednik II. tužene kao kupac opisao u zemljišne knjige kao vlasnik te nekretnine, te kada je Ugovor o kupoprodaji te nekretnine raskinut onda je tužitelj stekao pravo na povrat vlasništva predmetne nekretnine (čl. 368. st. 2. Zakona o obveznim odnosima – „Narodne novine“, broj 35/05 i 47/08). Time je dakle tužitelj stekao pravni temelj za ponovnim stjecanjem vlasništva predmetne nekretnine a uslijed čega je u odnosu na predmetnu nekretninu tužitelj predmnijevani vlasnik (čl. 186. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - „Narodne novine“, broj, 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00 ,114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) dakle nije u pravu tužitelj kada smatra da bi on u odnosu na predmetnu nekretninu bio izvanknjižni vlasnik.

 

2.2. U takvoj situaciji ocjena je ovog revizijskog suda da pravno shvaćanje na kome je utemeljena pobijana drugostupanjska presuda ne odstupa od pravnog shvaćanja i prakse ovog revizijskog suda. Naime, na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 22. veljače 2018. zauzeto je slijedeće pravno shvaćanje:

              „Predmnijevani vlasnik može uspješno štiti svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo.“.

 

3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP riješiti kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 12. travnja 2023.

 

                                                           Predsjednik vijeća:

                                                              dr. sc. Jadranko Jug, v.r.