Pristupanje sadržaju
Pn-206/2021 REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj
stvari tužiteljica ad 1/ K. M. iz S., O.: …,
zastupana po pun. L. T., odvj, u S., i pod 2/ mldb L. M. iz
S., O.: …, zastupana po zz majci K. M., a ona po
pun. L. T., odvj. u S., protiv tuženika ad/1. C. d.o.o. S., O.: … i ad/2 T. B. d.o.o. Z. O.:…, radi nakade štete, nakon održane
glavne i javne rasprave zaključene dana 11. siječnja 2023.g. u nazočnosti
punomoćnika tužiteljice ad1/ i tužiteljice ad2/, te zamjenika pun. tuženika ad1/ i
zamjenika pun. tuženika ad2/, a na ročištu od 01. ožujka 2023.g. zakazanom radi
donošenja i objave presude,
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice ad1/ K. M., koji glasi:
»I. Dužan su tuženici solidarno isplatiti tužiteljici pod 1/ K. M. na ime daljnje
neimovinske štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti
supruga daljnji iznos od 130.250,00 kn / 17.287,14 EUR sve sa zakonskom
zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa do 31.07.2015., po eskontnoj stopi
HNB koja je vrijedila zadnjeg dana pologodišta koje je prethodilo
tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od 01/08/2015 pa do isplate po stopi
koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na
stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri
postotna poena., sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe«
II Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice ad2/ L. M., te se sudi:
Nalaže se tuženicima ad/1. C. d.o.o. i ad/2.T. B. d.o.o. da
solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplate tužiteljici pod 2/ L.
M. na ime neimovinske štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno
zdravlje zbog smrti oca iznos od 20.140,68 EUR / 151.750,00 kn sve sa zakonskom
zateznom kamatom koja teče od 21. svibnja 2012.g. pa do 31.07.2015., po eskontnoj
stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je
prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od 01.08. 2015 pa do 31.
prosinca 2022.godine po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na
stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu
uvećanoj za tri postotna poena te od 1. siječnja 2023. g. pa do konačne isplate po
stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je
ESB primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za
tri postotna poena, dok se za više zatražene kamate, za razdoblje 06.07.2009.g. do
21.05.2012.g. tužbeni zahtjev tužiteljice ad2/ L. M. odbija kao neosnovan.
III Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice ad2/ L. M. u pogledu
zahtjeva za naknadom imovinske štete na ime izgubljenog uzdržavanja; te se sudi:
1. Dužni su tuženici ad/1. C. d.o.o. i ad/2 T. B. d.o.o. u roku od
15 dana i pod prijetnjom ovrhe solidarno isplatiti tužiteljici pod 2/ L. M. s osnova
imovinske štete uslijed gubitka uzdržavanja i pomaganja za razdoblje od 01. srpnja
2009.g. do zaključno s 01.10.2022. ukupan iznos od 15.116,80 € / 113.892,80 kn1,
uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2009. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2009. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2009. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2009. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2009. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2009. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2010. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2010. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2010. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2010. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2010. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2010. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2010. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2010. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2010. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2010. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2010. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2010. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2011. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2011. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2011. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2011. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2011. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2011. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2011. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2011. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2011. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2011. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2011. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2011. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2012. pa do isplate
1 Fiksni tečaj konverzije 1€=7,53450 kn
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2012. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2012. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2012. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2012. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2012. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2012. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2012. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2013. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2013. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2013. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2013. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2013. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2013. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2013.pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2013.pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2013.pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2013. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2013. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2013. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2014. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2014. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2014. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2014. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2014. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2014. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2014.pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2014. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2014. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2014. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2014. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2014. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2015. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2015. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2015. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2015. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2015. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2015. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2015. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2015. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2015. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2015. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2015. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2015. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2016. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2016. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2016. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2016. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2016. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2016. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2016. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2016. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2016. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2016. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2016. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2016. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2017. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2017. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2017. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2017. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2017. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2017. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2017. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2017. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2017. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2017. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2017. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2017. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2018. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2018. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2018. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2018. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2018. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2018. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2018. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2018. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2018. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2018. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2018. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2018. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2019. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2019. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2019. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2019. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2019. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2019. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2019. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2019. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2019. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2019. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2019. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2019. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2020. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2020. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2020. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2020. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2020. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2020. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2020. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2020. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2020. pa do isplate
- 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2020. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2020. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2020. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2021. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2021. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2021. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2021. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2021. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2021. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2021. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2021. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2021. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2021. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.11.2021. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.12.2021. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.01.2022. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.02.2022. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.03.2022. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.04.2022. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.05.2022. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.06.2022. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.07.2022. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.08.2022. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.09.2022. pa do isplate - 94,48 € / 711,83 kn od 01.10.2022. pa do isplate
i to za razdoblje do 31.7.2015. po stopi određenoj uvećanjem eskontne stope
HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
tekućem polugodištu za 5% poena, a za razdoblje od 1.8.2015. pa do 31.prosinca
2022.godine po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja
kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu
uvećanoj za tri postotna poena te za razdoblje od 1. siječnja 2023. g. pa do konačne
isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope
koju je ESB primijenila na svoje posljednje glavne operacije
refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za
tri postotna poena,
2. Nalaže se tuženicima ad1/ i ad2/ isplaćivati tužiteljici ad2/ L. M., ubuduće,
počevši od 01.11.2022.g. pa nadalje svakog 01. u mjesecu za prethodni mjesec
mjesečni iznos od po 94,48 € / 711,83 kn2, s tim što će dospjele, a neisplaćene
mjesečne iznose isplatiti odjednom, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe sa
kamatom koja teče od dospijeća svakog mjesečnog iznosa do konačne isplate,
3. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice ad2/ L. M. za više
zatraženo preko dosuđenog po osnovu imovinske štete – izgubljenog uzdržavanja i
to
- za iznos glavnice od 6.118,84 € / 46.107,20 kn glavnice,
- za više zatraženi mjesečni iznos izgubljenog uzdržavanja od 38,24 € / 288,17 kn.
2 Fiksni tečaj konverzije 1€=7,53450 kn
IV Nalaže se tuženiku ad/1. C. d.o.o. da tužiteljicama ad1/ i ad2/
nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 14.253,68 € / 107.394,92 kn3
zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 01. ožujka
2023.g. pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište,
uvećanjem kamatne stope koju je ESB primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
V Nalaže se tuženiku ad2/ T. B. d.o.o. da tužiteljicama ad1/ i ad2/ nadoknadi
trošak parničnog postupka u iznosu od 19.598,99 € / 147.678,36kn kn4 zajedno sa
zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 01. ožujka 2023.g. pa do
konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne
stope koju je ESB primijenila na svoje posljednje glavne
operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za tri postotna poena.
Obrazloženje:
1. Dana 21. svibnja 2012.g. kod ovog suda zaprimljena je tužba tužiteljica ad 1/ K.
M. i ad 2/ mldb L. M. protiv tuženika M. d.o.o. u kojoj se navodi da je
dana 23.05.2009.g. u S., na gradilištu tuženika, teško stradao suprug tužiteljice
ad 1/ i otac mal. tužiteljice pod 2/ pok. D. M.. Naime, sada pok. D. M.
da je zadobio teške ozljede glave, te da je u stanju duboke moždane kome dovezen
u K. S., no unatoč operacijskom zahvatu isti da je dana 28.05.2009. preminuo
od posljedica ozljeđivanja. Povodom predmetne nezgode tuženik i zz istog da su
oglašeni krivim jer da nisu izradili na hrvatskom jeziku upute za radni postupak
čišćenja cjevovodne pumpe, odnosno u uputama za rad nije detaljno razrađen radni
postupak čišćenja cjevovoda pumpe na način da se radni postupak može obavljati
bez ugrožavanja i zdravlja i života radnika. Odredbom čl. 15 Zakona o zaštiti na radu
da je propisano da poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom
na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom po načelu objektivne
odgovornosti — uzročnosti, a prema propisima obveznog prava. Budući tužitelji crpe
svoja prava od supruga i oca koji je bio zaposlenik tuženika to isti i tužiteljima
odgovara po načelu objektivne odgovornosti — uzročnosti, a prema propisima
obveznog prava. Tuženik da je tužiteljicama na ime troškova pogreba isplatio iznos
19.019,10 kn, te da je još u nekoliko navrata isplatio iznos od 53.000,00 kn na ime
„pomoći" s tima da je zadnji novčani iznos tuženik isplatio 09.04.2010. No, tuženik da
je dana 30.09.2010.g. od tužiteljice ishodio izjavu koja se ima utvrditi ništetnom
budući je ista u suprotnosti s moralom društva, sve temeljen članka 322 st. 1. Zakona
o obveznim odnosima — a u odnosu na tužiteljicu pod 1/. U odnosu na tužiteljicu pod
2/ navedena izjava od 30.09.2010. je također ništava budući je ista protivna zakonu i
to članku 155 stavak 1 točka 2 prema kojoj skrbnik maloljetnog djeteta, u konkretnom
slučaju majka — tužiteljica ad 1, može samo s prethodnim odobrenjem centra za
socijalnu skrb poduzimati važnije mjere u pogledu osobe maloljetnog djeteta, a
osobito u pogledu zdravlja, isprava o osobnom stanju i drugih osobnih prava i
interesa maloljetnog djeteta. U navedenu skupinu osobnih prava i interesa djeteta
nesporno spada i naknada neimovinske i imovinske štete. U tužbi se dalje navodi da
3 Fiksni tečaj konverzije 1€=7,53450 kn
4 Fiksni tečaj konverzije 1€=7,53450 kn
tužiteljica pod 2/ gubitkom oca trpi i imovinsku štetu budući je njen pok. otac jedini
koji je imao stalna primanja i koji ju je uzdržavao. Tužiteljica ad 2/ prima naknadu od,
a da njena majka tužiteljica pod 1/ nema stalnih primanja ni dan danas, a što da je
vidljivo i iz priležeće Potvrde o imovnom stanju iz koje proizlazi da je u prethodnoj
godini ista imala primanja od svega 9.496,16 kn.
2. Slijedom svega navedenog tužiteljice su predložile sudu da donese slijedeću presudu:
»I Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., O: …, iz
S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod
JB M. Č. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu
na sadržaj navedene izjave da ista u svoje ime nema daljnjih potraživanja s osnova
naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka supruga u radnoj nezgodi od
23.05.2009.
II. Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., O: …, iz
S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod
JB M. Č. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu
na sadržaj naveden izjave da njena mal. Kćer L. M. nema daljnjih potraživanja
s osnova naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka oca u radnoj nezgodi
od 23.05.2009.
III Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici pod 1/ na ime neimovinske štete zbog povrede
prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti supruga daljnji iznos od 150.500,00
kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa do isplate, po
eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta
koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana i
pod prijetnjom ovrhe
IV. Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici pod 2 na ime neimovinske štete zbog povrede
prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti oca daljnji iznos od 193.500,00 kn
sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa do isplate, po
eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta
koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana i
pod prijetnjom ovrhe
V. Dužan je tuženik isplaćivati tužiteljici pod 2/ s osnova imovinske štete uslijed
gubitka uzdržavanja mjesečni iznos od 1.500,00 kn i to svakog prvog u mjesecu za
tekući mjesec počevši od 01.06.2009. pa nadalje s tim da dospjele mjesečne iznose
u ukupnom iznosu od 54.000,00 kn isplati odjednom, uvećano za zakonske zatezne
kamate koje teku na svakomjesečni iznos od 1.500,00 kn za razdoblje počev od
01.06.2009. pa do 01.05.2012.g., sve sa zakonskom zateznom kamatom počev od
prvog u mjesecu pa do isplate, a nadalje svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec,
sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe«
Tužiteljice su također zatražile da im tuženik naknadi parnični trošak.
3. Tužiteljice su konačno uredile tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom kod ovog
suda na roč. od 08.11.2016.g., kada su zatražile donošenje presude slijedećeg
sadržaja:
»I. Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., O: …, iz
S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod
JB M. Č. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu
na sadržaj navedene izjave da ista u svoje ime nema daljnjih potraživanja s osnova
naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka supruga u radnoj nezgodi od 23.05.2009.
II Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., O: …, iz
S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod
JB M. C. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu
na sadržaj naveden izjave da njena mal. kćer L. M. nema daljnjih potraživanja
s osnova naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka oca u radnoj nezgodi
od 23.05.2009.
III Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici pod 1 na ime daljnje neimovinske štete zbog
povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti supruga daljnji iznos od
150.500,00 kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa
do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg
dana polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od
01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u roku od 15 dana i pod
prijetnjom ovrhe
IV. Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici pod 2 na ime daljnje neimovinske štete zbog
povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti oca daljnji iznos od
193.500,00 kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa
do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg
dana polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od
01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u roku od 15 dana i pod
prijetnjom ovrhe
V Dužan je tuženik isplaćivati tužiteljici pod 2 s osnova imovinske štete uslijed
gubitka uzdržavanja i pomaganja mjesečni iznos od 2.000,00 kn i to svakog prvog u
mjesecu za tekući mjesec počevši od 01.07.2009. pa nadalje s tim da dospjele
mjesečne iznose u ukupnom iznosu od 198.000,00 kn isplati odjednom, uvećano za
zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od
- 2.000,00 kn od 01.07.2009. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.08.2009. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.09.2009. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.10.2009. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.11.2009. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.12.2009. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.01.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.02.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.03.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.04.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.05.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.06.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.07.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.08.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.09.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.10.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.11.2010. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.12.2010. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.01.2011. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.02.2011. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.03.2011. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.04.2011. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.05.2011. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.06.2011. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.07.2011. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.08.2011. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.09.2011. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.10.2011. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.11.2011. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.12.2011. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.01.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.02.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.03.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.04.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.05.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.06.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.07.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.08.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.09.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.10.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.11.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.12.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.01.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.02.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.03.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.04.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.05.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.06.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.07.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.08.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.09.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.10.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.11.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.12.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.01.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.02.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.03.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.04.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.05.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.06.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.07.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.08.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.09.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.10.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.11.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.12.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.01.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.02.2015. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.03.2015. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.04.2015. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.05.2015. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.06.2015. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.07.2015. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.08.2015. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.09.2015. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.10.2015. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.11.2015. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.12.2015. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.01.2016. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.02.2016. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.03.2016. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.04.2016. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.05.2016. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.06.2016. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.07.2016. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.08.2016. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.09.2016. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.10.2016. pa do isplate sve po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana
za pet postotnih poena za potraživanja zaključno sa 01.07.2015 a za potraživanja od
01.08.2015 pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., a nadalje svakog prvog u
mjesecu za tekući mjesec, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe
VI. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici ad 1 cjelokupan parnični trošak sa
zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate, po stopi koja
se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja
kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri
postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe
VII. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici ad 2 cjelokupan parnični trošak sa
zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate, po stopi koja
se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja
kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri
postotna poena. sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe«
4. Dana 19.06.2012.g. kod ovog suda zaprimljen je odgovor na tužbu tuženika u
kojem je tuženik istakao da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te da predlaže sudu
istu u cijelosti odbiti, a tužitelje obvezati na snošenje troškova ovog parbenog
postupka. Tuženik je dalje istakao da nije točna tvrdnja tužitelja da je pok. D.
M. stradao na gradilištu tuženika, a da nije prijeporna tvrdnja da je pok. D.
M. stradao kao zaposlenik tuženika dana 23. svibnja 2009.g., kao niti kakve je
ozljede zadobio, te da je preminuo dana 28. svibnja 2009.g. Tuženik je dalje istakao
da je neistinita tvrdnja tužitelja da su tuženik i njegov zastupnik po zakonu oglašeni
krivim u bilo kojem postupku, pa tako i onom kojeg one, čak sasvim neodređeno,
spominju svojom tužbom. Štoviše, da je upravo baš u prekršajnom postupku društvo
Md.o.o. kao i njegova odgovorna osoba oslobođeno od optužbe da nisu
osigurali pok. D. M. da koristi osobno zaštitno sredstvo (zaštitni šljem) pri
radu o čemu je Prekršajni sud u Solinu dana 28. srpnja 2009.g. presudio pod brojem
3-3164/09). Tuženik je dalje naveo da je neistinita tvrdnja tužitelja da im je tuženik
isplatio tek iznos od 19.019,10 kuna iz osnova troškova pogreba pok. D. M.,
te još u nekoliko navrata i daljnji iznos od 53.000,00 kn, jer da im je tuženik pored
ovih iznosa isplatio posredstvom svog osiguravatelja C. O. d.d. i
iznos od 144.000,00 kn ubrzo nakon što je pok. D. M. preminuo. U svakom
slučaju tuženik ističe kako je K. M. izjavu koju je ona potpisala dana 30. rujna
2010.g. i na kojoj je dala ovjeroviti svoj potpis pred M. Č., JB u
S., a u odnosu na koju od suda tužbom sada traži da utvrdi kako je ista ništetna,
toga istog dana pročitao i protumačio Z. Z., odvjetnik u S., te ona ničim i ni
na koji način nije dovodila u pitanje niti jedan navod te izjave koju je potom potpisala,
pa je njena tvrdnja da je ta izjava u suprotnost s moralom društva ne samo
neodrživa, već zbilja apsurdna. Dapače, ovu izjavu tužena da je dala pod punom
materijalnom i kaznenom odgovornošću.
5. Dana 06.03.2013.g. kod ovog suda zaprimljen je podnesak tužiteljica u kojem su
se tužiteljice očitovale na navode iz odgovora na tužbu tuženika, te u kojem su istakle
da tuženik nastoji iskriviti činjenično stanje na način da se selektivno očituje o
tužbenim navodima pa tako u potpunosti ignorira nalaze DI koji
je utvrdio propuste tuženika. Nadalje da je neistina da je tuženik isplatio više nego li
je u tužbi navedeno jer iznos koji spominje tuženik u odgovoru na tužbu od
144.000,00 kn je isplatila CO d.d. temeljem kolektivnog osiguranja od
nezgode znači ne iz djelatnosti tuženika, slijedom čega taj iznos ne predstavlja iznos
osigurnine s osnova djelatnosti već je isti dobrovoljno osiguranje koje se ne
uračunava u iznos naknade. Navedeno proizlazi i iz same police osiguranja pa tako
je i u samoj polici navedeno „Polica osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja
(nezgode)". U pogledu Izjave tužiteljice ad 1/ da se ustraje u utvrđivanju ništetnosti
iste budući da je tuženik svega koji mjesec nakon što je tužiteljica ostala bez svog
supruga a maloljetna tužiteljica ad 2/ bez svog oca iskoristio emocionalno stanje
tužiteljice ad 1/, a koje zaista nije potrebno obrazlagati jer i sud je svjestan koliko je
takva situacija stresna za najbliže i najmilije prije svega suprugu i dijete koji ostaju
sami k tome na umu valja imati dob tužiteljice ad 1/ a posebice tužiteljice ad 2/.
Slijedom toga bez ikakve dvojbe je da je postupanje tuženika suprotno moralu
društva. Naime, čak bi i laiku bilo jasno da ishodovanje ovakve Izjave od tužiteljice
nakon tragedije koju je doživjela a kada joj nije isplaćeno ni približno koliko po
elementarnim propisima pripada a da se ne spominje posebne kvalifikatorne
okolnosti da je zaista, blago rečeno, u suprotnosti s moralom društva. Konačno, da je
očigledno da je tuženik iskoristio tuđu nevolju kada je ishodio onakovu Izjavu od
tužiteljice slijedom čega je osnovan zahtjev za utvrđivanje ništetnosti iste.
6. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem te su
izvedeni dokazi pregledom »Izjave U S. dne, 30. rujna 2010.g.«, pregledom
Presude Prekršajnog suda u Solinu br 3-3-164/09 od 21.09.2009.g., rješenja o
nasljeđivanju od 15.09.2009.g., Police osiguranja C.O. , pregledom
priloženih računa – pogrebne usluge B. od 02.06.2009.g., prijave smrti zbog
nesretnog slučaja, izvatka iz tekućeg računa, ostale priložene financijsko-
knjigovodstvene dokumentacije, saslušanjem tužiteljice ad 1/ K. M., zz tuženika
G. P., svjedoka Z. Z., D. P., J. D., Ž.
L., pregledom Zapisnika o očevidu od 23.05.2009.g., Zapisnika o davanju izjave
od 23.05.2009.g., Izvješća o događaju na radu koji je izazvao smrt, težu ozljedu od
25.05.2009.g., Zapisnik o uvidu u dokumentaciju od 28.05.2009.g., Zapisnik o
inspkcijskom nadzoru od 17.07.2009.g., optužnog prijedloga od 28.07.2009.g., opisa
poslova i radnih zadataka, uputa za siguran rad na crpki za beton, pregledom
priložene medicinske dokumentacije, medicinskim vještačenjem po stalnom sud.
vještaku dr M. J., neurokirurgu, pregledom pisanog vještva vještaka dr M.
J. zaprimljenog kod ovog suda dana 21.10.2015.g., pregledom certifikata
tvorničke kontrole proizvodnje od 21.12.2006.g., izmjena i dopuna br 1 Certifikata
unutarnje tvorničke kontrole proizvodnje od 15.10.2008.g., priloga certifikatu
unutarnje tvorničke kontrole proizvodnje od 15.10.2008.g., 29.10.2009.g., svjedodžbe
o osposobljenosti za rad na siguran način od 07.svibnja 2001.g.broj 3300-01 znr-1
izdane od I. A. d.o.o., uvjerenja o osposobljenosti za rad od 24. rujna 2002.g.
br 38-346-11-I-3/02 izdano od Zagrebinspekt d.o.o., uvjerenja o stručnoj sposobnosti
i osposobljenosti za rad na siguran način od 24. rujna 2002.g. br 38-346-10-3/02
izdano od Z. d.o.o., uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način
od 26. svibnja 2008.g. br. 13015-08NR-9, izveden je dokaz prometno-tehničkim
vještačenjem po vještaku N. K., pregledom pisanog nalaza i mišljenja
vještaka N. K. zaprimljenog kod ovog suda dana 30.09.2016.g., pregledom
priručnika o sigurnosti, dopunskim saslušanjem vještaka N. K., te je izveden
dokaz pregledom ostale priložene dokumentacije.
7. Presudom ovog suda poslovni broj Po-86/12 od 22. rujna 2017.g. suđeno je:
I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ad 1/ K. M. u dijelu koji glasi:
»I. Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., oi: …, iz
S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod
JB M. Č. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu
na sadržaj navedene izjave da ista u svoje ime nema daljnjih potraživanja s osnova
naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka supruga u radnoj nezgodi od
23.05.2009.«
II Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice ad 2/ mldb. L. M. u dijelu koji glasi:
»II Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., oi: ,,,, iz
S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod
JB M. C. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu
na sadržaj naveden izjave da njena mal. kćer L. M. nema daljnjih potraživanja
s osnova naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka oca u radnoj nezgodi
od 23.05.2009.«
III Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ad 1/ K. M. u dijelu koji glasi:
»III Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici pod 1/ na ime daljnje neimovinske štete zbog
povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti supruga daljnji iznos od
150.500,00 kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa
do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg
dana polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od
01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u roku od 15 dana i pod
prijetnjom ovrhe.«
IV Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ad 2/ mldb K. M. u dijelu koji glasi:
»IV. Dužan je tuženik isplatiti tužiteljici pod 2/ na ime daljnje neimovinske štete zbog
povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti oca daljnji iznos od
193.500,00 kn sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 06.07.2009. pa
do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg
dana polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena, a od
01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u roku od 15 dana i pod
prijetnjom ovrhe«
V Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ad 2/ mldb L. M. u dijelu koji glasi:
»V Dužan je tuženik isplaćivati tužiteljici pod 2 s osnova imovinske štete uslijed
gubitka uzdržavanja i pomaganja mjesečni iznos od 2.000,00 kn i to svakog prvog u
mjesecu za tekući mjesec počevši od 01.07.2009. pa nadalje s tim da dospjele
mjesečne iznose u ukupnom iznosu od 198.000,00 kn isplati odjednom, uvećano za
zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od
- 2.000,00 kn od 01.07.2009. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.08.2009. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.09.2009. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.10.2009. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.11.2009. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.12.2009. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.01.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.02.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.03.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.04.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.05.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.06.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.07.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.08.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.09.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.10.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.11.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.12.2010. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.01.2011. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.02.2011. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.03.2011. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.04.2011. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.05.2011. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.06.2011. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.07.2011. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.08.2011. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.09.2011. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.10.2011. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.11.2011. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.12.2011. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.01.2012. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.02.2012. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.03.2012. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.04.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.05.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.06.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.07.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.08.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.09.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.10.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.11.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.12.2012. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.01.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.02.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.03.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.04.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.05.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.06.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.07.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.08.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.09.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.10.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.11.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.12.2013. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.01.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.02.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.03.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.04.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.05.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.06.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.07.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.08.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.09.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.10.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.11.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.12.2014. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.01.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.02.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.03.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.04.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.05.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.06.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.07.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.08.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.09.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.10.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.11.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.12.2015. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.01.2016. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.02.2016. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.03.2016. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.04.2016. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.05.2016. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.06.2016. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.07.2016. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.08.2016. pa do isplate - 2.000,00 kn od 01.09.2016. pa do isplate
- 2.000,00 kn od 01.10.2016. pa do isplate sve po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana
za pet postotnih poena za potraživanja zaključno sa 01.07.2015 a za potraživanja od
01.08.2015 pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., a nadalje svakog prvog u
mjesecu za tekući mjesec, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe«
VI Odbija se zahtjev tužiteljice ad 1/ Kate Mihalj i tužiteljice ad 2/ mldb L. M. za
naknadom parničnog troška kao neosnovan.
VII Nalaže se tužiteljicama ad 1/ K. M. i ad 2/ mldb L. M. da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknade tuženiku parnični trošak u iznosu od 54.656,25 kn.
8. Odlučujući po žalbi tužiteljica, Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u
Požegi, Presudom poslovni broj 16 Gž-1588/2017-2 je preinačio gore citiranu
presudu ovog suda poslovni broj Po-86/12 od 22. rujna 2017.g. u pobijanom
odbijajućem dijelu (stavak I izreke), te je presuđeno:
»Utvrđuje se ništetnost izjave koju je K. M., udova D., oi: …., iz
S., tužiteljica pod 1, a koja izjava je ovjerena u potpisu kod
JB M. Č. dana 30.09.2010. pod brojem OV-2277/10, u odnosu
na sadržaj navedene izjave da ista u svoje ime nema daljnjih potraživanja s osnova
naknade neimovinske i imovinske štete zbog gubitka supruga u radnoj nezgodi od
23.05.2009.«
8.1 Rješenjem je pak ukinuta gore citirana presuda ovog suda poslovni broj Po-86/12
od 22. rujna 2017.g. u pobijanom odbijajućem dijelu ( st. III., IV., V., VI i VII. Izreke) te
je predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.
8.2 Iz obrazloženja gore citirane odluke Županijskog suda proizlazi:
- da je ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda i pazeći po službenoj
dužnosti sukladno članku 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ZPP-a, na
bitne povrede odredaba parničnog postupka, sud nije našao da bi bila počinjena koja
od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, na
koje drugostupanjski sud i pazi po službenoj dužnosti, ali je pogrešno primijenio
materijalno pravo kada je odbio prvo tužiteljicu sa dijelom tužbenog zahtjeva kojim je
zatražila da se utvrdi ništetnost Izjave koju je ona potpisala i na istoj ovjerila potpis
kod JB dana 30.09.2010., u odnosu na sadržaj navedene izjave da
ona nema daljnjih potraživanja s osnova naknade neimovinske i imovinske štete
zbog gubitka supruga u radnoj nezgodi od 23.05.2009. Naime, nedvojbeno je da je
spornu izjavu sastavio odvjetnik Z. Z., koji je ranije zastupao tuženika u
drugim predmetima, te da je ta izjava dana u svezi okolnosti iz tužbe koju su podnijeli
roditelji pok. D. M. radi naknade neimovinske štete zbog smrti sina pred
Općinskim sudom u Sinju pod brojem VP-559/10 i to na okolnosti da sada pok.
D. M., nije s njima živio u trajnoj zajednici života. Međutim, u toj izjavi u
prvom redu tužiteljica izjavljuje da je u svoje ime i ime svoje mldb. kćeri L. odmah
po nesreći svog supruga D. primila naknadu nematerijalne i materijalne štete od
strane njegova poslodavca TD M d.o.o., te da je nadalje od istoga primila i
izvjesne mjesečne naknade pored onoga što je isplaćeno od strane osiguravatelja i
tako dalje, tako da od ovog društva nemaju nikakvih daljnjih potraživanja, a tek
nadalje izjavljuje da nije istina da je sada pok. D. bio u zajednici života sa svojim
roditeljima. Na ovako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pogrešno
primijenio materijalno pravo kada je odbio 1. tužiteljicu s dijelom tužbenog zahtjeva
kojim je zatražila da se utvrdi ništetnim predmetna izjava u navedenom dijelu. Naime,
svaki odvjetnik zna ili mora znati da roditelji imaju pravo na naknadu neimovinske
štete zbog smrti djeteta ako su ispunjeni ostali uvjeti za naknadu štete, bez obzira da
li su s istim živjeli u trajnoj zajednici života ili ne. Nadalje, iz predmetne Izjave na
kojoj je samo ovjeren potpis 1. tužiteljice nije vidljivo koliki iznos je ista primila od
tuženika na ime naknade materijalne i nematerijalne štete, a nije vidljivo niti da su
stranke pregovarale o pravima tužiteljica, pa ovaj sud smatra da je predmetna Izjava
ništetna u dijelu kojim se izjavljuje da tužiteljice nemaju nikakvih daljnjih potraživanja
od tuženika jer da su sa štetom namirene, jer je nedvojbeno, da je tuženik postupao
nemoralno, pa je valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom odbijajućem
dijelu (stavak I. izreke), te odlučiti kao u izreci ove presude.
- odlučujući o naknadi štete za 2. tužiteljicu mldb Lanu Mihalj (koju sud pogrešno u
stavku IV. izreke naziva mldb K. M.) sud prvog stupnja je pogrešno primijenio
materijalno pravo kada je istu odbio s tim zahtjevom navodeći da je sada pok. D.
M. isključivo odgovoran za nastalu štetu, pa je stoga i činjenično stanje ostalo
nepotpuno utvrđeno. Naime, nedvojbeno je da rad na betonskoj pumpi predstavlja
opasnu djelatnost, ali i da tuženik svom radniku sada pok. D. M. nije dao ni
izradio upute za radni postupak čišćenja cjevovodne pumpe, odnosno da isti
postupak čišćenja nije razrađen da se može obaviti bez ugrožavanja zdravlja i života
radnika, konkretno sada pok. D. M., a što proizlazi iz pravomoćne presude
Prekršajnog suda u Solinu br. 3-164/09 od 28. srpnja 2009. kojom je utvrđeno da su
M-P-B d.o.o. Split i odgovorna osoba D. P. oglašeni krivim što nisu izradili
upute na hrvatskom jeziku za radni postupak čišćenja cjevovodne pumpe, odnosno u
uputama za rukovanje i održavanje krana auto pumpe za beton i uputama za siguran
rad auto betona, nije detaljno razrađen radni postupak čišćenja cjevovoda pumpe da
se radni postupak može obavljati bez ugrožavanja zdravlja i života radnika. Iz nalaza
i mišljenja vještaka N. K. između ostaloga je utvrđeno da u uputstvima za
čišćenje predmetnog cjevovoda nije razrađeno da se nakon prvog neuspješnog
pokušaja čišćenja cjevovoda potrebno vratiti u bazu i ne pokušavati ponovno, te da u
uputstvima piše kako se ponašati za vrijeme zastoja prolaza betona, ali ne i za
vrijeme kada se cijev čisti sa za to predviđenom opremom. Da već iz gore
navedenog, proizlazi da je tuženik doprinio nastanku štete 50%, pa kako
prvostupanjski sud smatra da je pokojni D. M. isključivo odgovoran za nastalu
štetu, činjenično stanje koje se odnosi na imovinsku i neimovinsku štetu je ostalo
neutvrđeno.
- da će ponovnom postupku sud prvog stupnja provesti dokaze na okolnosti kako
imovinske tako i neimovinske štete za tužiteljice, te će proanalizirati već provedene
dokaze i nakon toga ponovno odlučiti.
9. U nastavku postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su
pored dokaza provedenih u postupku Po 86/12, koji je prethodio ukidnom rješenju
Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, provedeni dokazi
pregledom Izvatka iz sudskog registra za tuženike C. d.o.o. i T. B.
S. d.o.o., pregledom priloženih svjedožbi za L. M., pregledom priložene
medicinske dokumentacije za L. M., pregledom platnih podataka za pok. D.
M., pregledom platnih podataka dostavljenih od tvrtke M. B. vl. M.
M., U. d.o.o., D. d.o.o., A. Z. D. d.o.o., te je
izveden dokaz pregledom ostale priložene dokumentacije.
10. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o
parničnom postupku (»N. N.« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 –
odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i
25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, dalje: ZPP).
11. Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.
12. Tužbeni zahtjev tužiteljice ad1/, nije osnovan, dok je tužbeni zahtjev tužiteljice
ad2/ u pogledu zahtjeva za naknadom neimovinske štete zbog smrti bliske osnovan,
a zahtjev za naknadom imovinske štete – izgubljenog uzdržavanja djelomično je
osnovan.
13. Na ročištu od 07. rujna 2020.g. tužitelji su istakli da je došlo do podjele
TD M d.o.o. na trgovačka društva T. B. S. d.o.o. i
C. d.o.o., te su tužitelji, sukladno navedenom uredili tužbu označivši gore
navedena trgovačka društva kao tuženike.
14. Procesnim rješenjem donesenim na ročištu od 07. rujna 2020.g. prekinut je postupak zbog podjele društva tuženika.
15. Rješenjem od 09. rujna 2020.g. nastavljen je prekinuti postupak.
16. Odlučujući o žalbi izjavljenoj od strane tuženika C. d.o.o. S. protiv gore
citiranog rješenja, Županijski sud u Puli – Pola rješenjem pod poslovnim brojem Gž-
514/2021 od 27. travnja 2021.g. odbio je žalbu tuženika C. d.o.o. S., te je
potvrđeno rješenje ovog suda o nastavku postupka.
17. U podnesku zaprimljenom u sustavu za komunikaciju za sudovima dana
13.12.2021.g. T. B. S. d.o.o. istakao je prigovor promašene pasivne
legitimacije. Obrazlažući prigovor, tuženik T. B. S. d.o.o. istakao je da bez
upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari, I-tuženik ističe prigovor promašene
pasivne legitimacije i to iz razloga što je 29. siječnja 2019. sklopljen Ugovor o podjeli
odvajanje s preuzimanjem (,,Ugovor"), kojim je ugovorom pravni prednik I-tuženika i
II-tuženika, i raniji tuženik u ovom postupku, društvo M d.o.o. prenijelo dio
imovine na društvo II-tuženika, uključujući i prava i obveze koja proizlaze iz ovog
spora. Iz tog razloga tužiteljice da nemaju pravni interes voditi spor u odnosu na I-
tuženika. I-tuženika je preuzelo drugo trgovačko društvo, te je I-tuženik promijenio
naziv, sjedište, članove i osobe ovlaštene za zastupanje. Dakle, evidentno je da se I-
tuženik više nije ni u kakvoj vezi s pravnom stvari radi koje se vodi ovaj postupak.
Čak niti sam II-tuženik ne spori da su sva prava i obveze koja su predmet ovog spora
Ugovorom prešla na II-tuženika. Obzirom kako je nesporno među tuženicima da se
postupak nakon prekida koji je bio određen rješenjem 7. rujna 2020. trebao nastaviti
samo u odnosu na II-tuženika, a da je ta činjenica poznata i tužitelju, odnosno nije
mu moglo ostati nepoznato, tužitelj nema pravni interes voditi ovaj spor protiv I-
tuženika.
18. Ocjena je ovog suda da prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut od
strane tuženika T. B. S. d.o.o. nije osnovan. Naime, odredbom čl. 550.o
st. 1 Zakona o trgovačkim društvima NN broj: 111/93, 34/99, 121/99,
52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15,
40/19, 34/22, 114/22, dalje: ZTD) propisano je da za sve obveze društva koje se
dijeli, a koje su nastale do upisa podjele u sudski registar odgovaraju, zajedno s onim
društvom na koje je ta obveza prešla suglasno planu podjele, sva ostala društva koja
su sudjelovala u podjeli, i to kao solidarni dužnici, ograničeno, do iznosa vrijednosti
dijela imovine koja je prešla na svakog od njih suglasno planu podjele, umanjene za
obveze koje su pojedinome društvu dodijeljene suglasno planu podjele.
18.1 U konkretnom slučaju predmetni štetni događaj zbio se 23. svibnja 2009.g.,
kojim danom je nastala obveza naknade štete, prije podjele prvobitno označenog
tuženika M d.o.o., pa sukladno gore citiranoj odredbi Z.-a, za obvezu naknade
štete odgovaraju solidarno sva društva koja su sudjelovala u podjeli, pa tako i tuženik
ad2/ T. B. S. d.o.o., pa prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut
od tog tuženika nije osnovan.
18.2 Prema odredbi čl. 43. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (N. N. br.
35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO) svaki dužnik
solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati
njegovo ispunjenje od koga hoće, sve dok on ne bude potpuno namiren, ali kad
jedan dužnik ispunu dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.
18.3 Prema odredbi čl. 52 ZOO-a dužnik koji je ispunio obvezu ima pravo zahtijevati od svakog sudužnika da mu naknadi dio duga koji pada na njega.
18.4 Dakle, sukladno utvrđenom činjeničnom stanju, te citiranim zakonskim
odredbama, tužiteljice imaju mogućnost od pravnih slijednika štetnika tražiti naknadu
štete, a koji slijednici odgovaraju solidarno. Pravni slijednici pak imaju mogućnost
tražiti jedan od drugoga isplatu onog dijela isplaćene štete koji je pao na njega.
18.5 Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog odbijen je prigovor promašene pasivne legitimacije kao neosnovan.
19. Tužiteljice su konačno uredile tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom u
sustavu za komunikaciju sa sudovima dana 25. listopada 2022.g., kada su zatražile
donošenje presude slijedećeg sadržaja:
»I. Dužan su tuženici solidarno isplatiti tužiteljici pod 1 na ime daljnje neimovinske
štete zbog povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti supruga daljnji
iznos od 130.250,00 kn / 17.287,14 EUR sve sa zakonskom zateznom kamatom koja
teče od 06.07.2009. pa do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB
koja je vrijedila zadnjeg dana pologodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet
postotnih poena, a od 01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako
polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u
roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
II. Dužan su tuženici solidarno tužiteljici pod 2 na ime daljnje neimovinske štete zbog
povrede prava i osobnosti na duševno zdravlje zbog smrti oca daljnji iznos od
151.750,00 kn / 20.140,68 EUR sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od
06.07.2009. pa do 31.07.2015., po eskontnoj stopi HNB koja je
vrijedila zadnjeg dana pologodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet
postotnih poena, a od 01/08/2015 pa do isplate po stopi koja se određuje za svako
polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena., sve u
roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe
III. Dužani su tuženici solidarno isplaćivati tužiteljici pod 2 s osnova imovinske štete
usljed gubitka uzdržavanja i pomaganja mjesečni iznos od 1.000,00 kn /132,72 EUR i
to svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec počevši od 01.07.2009. pa nadalje s tim
da dospijele mjesečne iznose u ukupnom iznosu od 160.000,00 kn / 21.235,64 EUR
isplati odjednom, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2009. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2009. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2009. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2009. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2009. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2009. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2010. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2011. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2012. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2012. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2012. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2012. pa do isplate, - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2012. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2012. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2012. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2012. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2012. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2012. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2012. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2012. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2013. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2013. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2013. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2013. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2013. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2013. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2013. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2013. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2013. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2013. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2013. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2013. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2014. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2014. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2014. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2014. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2014. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2014. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2014. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2014. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2014. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2014. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2014. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2014. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2015. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2015. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2015. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2015. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2015. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2015. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2015. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2015. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2015. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2015. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2015. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2015. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2016. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2016. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2016. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2016. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2016. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2016. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2016. pa do isplate,
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2016. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2016. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2016. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2016. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2016. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2017. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2017. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2017. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2017. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2017. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2017. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2017. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2017. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2017. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2017. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2017. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2017. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2018. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2018. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2018. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2018. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2018. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2018. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2018. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2018. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2018. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2018. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2018. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2018. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2019. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2019. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2019. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2019. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2019. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2019. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2019. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2019. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2019. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2019. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2019. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2019. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2020. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2020. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2020. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2020. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2020. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2020. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2020. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2020. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2020. pa do isplate
- 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2020. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2020. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2020. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2021. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2021. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2021. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2021. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2021. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2021. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2021. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2021. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2021. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2021. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.11.2021. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.12.2021. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.01.2022. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.02.2022. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.03.2022. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.04.2022. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.05.2022. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.06.2022. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.07.2022. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.08.2022. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.09.2022. pa do isplate - 1.000,00 kn / 132,72 EUR od 01.10.2022. pa do isplate
sve po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana
polugodišta koje je prethodilo tekućem, uvećana za pet postotnih poena za
potraživanja zaključno sa 01.07.2015,, a za potraživanja od 01.08.2015 pa nadalje
po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope
na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena.,
a nadalje svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe
IV. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici ad 1 cjelokupan parnični trošak sa
zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate, po stopi koja
se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja
kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri
postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe
V. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici ad 2 cjelokupan parnični trošak sa zakonskom
zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje
za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena. sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe«
19.1 Na ročištu od 14. ožujka 2022.g. tužiteljice su kao tuženika ad2/ označile T.
B. d.o.o., O.:…, Z., a sve sukladno činjenici
da je u sudskom registru Trgovačkog suda u Splitu provedeno pripajanje društva T. B. S. društvu T. B. d.o.o.
20. Člankom 1101 st 1. ZOO-a propisano je:
»U slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu
naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i
roditelji).«
20.1 Člankom 1094. ZOO-a propisano je:
»(1) Osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovito pomagao, a i ona koja je po zakonu
imala pravo zahtijevati uzdržavanje od poginulog, ima pravo na naknadu štete koju
trpi gubitkom uzdržavanja, odnosno pomaganja.
(2) Ta se šteta naknađuje plaćanjem novčane rente čiji se iznos odmjerava s obzirom
na sve okolnosti slučaja, a koji ne može biti viši od onoga koji bi oštećenik dobivao od
poginulog da je ostao u životu.«
20.2 Člankom 1092. st 1 ZOO-a propisano je:
»Oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila
ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.«
20.3 Člankom 77. Zakona o zaštiti na radu (Urednički pročišćeni tekst, N.N.
novine”, broj 59/96, 94/96, 114/03, 100/04 –86/08, 116/08 i 75/09) propisano je:
»(1) Radnik je dužan obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi
računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu.
(2) Smatra se da radnik radi s dužnom pozornošću kada poslove obavlja sukladno
znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te uputama
poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika i to na način da:
– prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika,
– pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva rada,
– pravilno upotrebljava propisanu osobnu zaštitnu opremu koju je nakon uporabe dužan vratiti na prikladno mjesto,
– pravilno upotrebljava i svojevoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja
sigurnosne naprave na uređaju koje koristi (stroj, aparat, alat, postrojenje, zgrada),
– odmah obavijesti poslodavca i osobu iz ĉlanka 18.a ovoga Zakona o svakoj situaciji
koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika, kao i
o nepostojanju ili nedostatku uputa koje su dane za takvu situaciju, – posao obavlja sukladno pravilima struke te propisanim uputama,
– prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne
ugrožavaju druge radnike i sredstva rada,
– surađuje s poslodavcem, osobom iz članka 18.a ovoga Zakona i povjerenikom za zaštitu na radu.«
21. Pregledom presude Prekršajnog suda u Solinu, pod posl. br. 3-3-164/09 od 28.07.2009.g., sud je utvrdio:
- da je postupak vođen protiv M. B. d.o.o. i G. i D. P.
povodom prekršaja iz st. 1.2.t.6 Zakona o zaštiti na radu, povodom optužnog
prijedloga podnijetog od strane DI,
- da su M. B. d.o.o., sa sjedištem u S., MB: …, kao
pravna osoba, zatim drugookrivljenik G. P., odgovorna osoba i okrivljenik
pod 3/ D. P., rukovoditelj u M. B., oslobođeni od optužbe što bi dana
23.5.2009. u društvu M. d.o.o. na privremenom gradilištu pokraj kuće vl. N.
K. G. u S. inspekcijskim nadzorom utvrđeno, a povodom ozljede na
radu sa smrtnim ishodom radnika D. M., da nisu osigurali da D. M.
koristi osobno zaštitno sredstvo (zaštitni šljem) pri radu
- da su okr. 1) M. B." d.o.o., kao pravna osoba, i okr, 3) D. P.,
rukovoditelj, kao odgovorna osoba, proglašeni krivim što istog dana i na istom mjestu
kao pod točkom A) nisu izradili na hrvatskom jeziku za radni postupak čišćenja
cjevovodne pumpe, odnosno u uputama za rukovanje i održavanje krana autopumpe
za beton uputama za siguran rad autobetonom na hrvatskom jeziku nije detaljno
razrađen radni postupak čišćenja cjevovoda pumpe da se radni postupak može
obavljati bez ugrožavanja zdravlja života radnika čime da su djelom pod B) počinili
prekršaj iz č1.109.st.1.2t.9. Zakona o zaštiti na radu, dok su okrivljeni 1) i okr. 3)
temeljem čl.38.st.4. Prekršajnog zakona oslobođeni kazne.
- da je okrivljeni G. P. oslobođen od optužbe što istog dana i na istom
mjestu kao pod točkom A) nije izradio upute na hrvatskom jeziku za radni postupak
čišćenja cjevovodne pumpe ,odnosno u uputama za rukovanje i održavanje krana
autopumpe za beton i uputama za siguran rad autobeton pumpom na hrvatskom
jeziku, i što nije detaljno razrađen radni postupak čišćenja cjevovoda pumpe na način
da se radni postupak može obavljati bez ugrožavanja i zdravija i života radnika
22. Pregledom Zapisnika o inspekcijskom nadzoru sačinjenog od strane DI dana 17.07.2009.g. sud je utvrdio:
- da je pok. D. M. kod tuženika radio temeljem ugovora o radu na neodređeno
vrijeme sklopljenog dana 01.03.2001. godine, te da je kod tuženika obavljao sljedeće
poslove: vozač beton-pumpe, vožnja, čišćenje, održavanje vozila, kontrola ulja,
podmazivanje, prijavljivanje kvara na vozilu na vrijeme, strojarskog tehničara,
- da je neposredno prije ozljeđivanja pok. D. M. obavljao je poslove
rukovatelja pumpe za beton,
- da ukupni radni staž pok. D. M. iznosi 13 godina, 11 mjeseci i 5 dana, dok
ukupni radni staž na poslovima na kojima se dogodila ozljeda iznosi 8 godina, 2
mjeseca i 22 dana
- da je, a na temelju otpusnog pisma potpisanog od dr. V. L., pok. D.
M. zadobio teške ozljede glave, te da je prilikom dolaska u K. —S. bio u
stanju duboke moždane kome.
- da je isti odmah indiciran te da je obavljen operacijski zahvat, međutim, da je dana
28. svibnja 2008. godine u 8.00 sati pok. D. M. preminuo od posljedica
ozljede.
- da poslovi rukovatelja pumpom za beton i vozača teretnih motornih vozila spadaju u
poslove za koje je potrebno izvršiti osposobljavanje radnika za rad na siguran način
jer je priroda navedenih poslova takva da postoje opasnosti i štetnosti po život i
zdravlje radnika.
- da je D. M. imao Uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način, broj
13015-08ZNR-9, izdano dana 26.05.2008. godine od društva „IA" d.o.o.,
prema kojem je D. M. osposobljen za rad na siguran način na poslovima
vozača i rukovatelja autobeton pumpe, zatim svjedodžbu o osposobljenosti za rad na
siguran način broj 3300-01znr-1, izdanu dana 07.05.2001. godine od društva „I.
A" d.o.o., prema kojem je D. M. osposobljen za rad na siguran način na
poslovima vozača autobeton pumpe
- da je prilikom inspekcijskog nadzora od strane tuženika, pored gore navedenog
uvjerenja i svjedodžbe, predočena i ocjena praktične osposobljenosti zaposlenika za
rad na siguran način za radnika D. M. od 14.03.2008. godine, potpisana od
strane radnika i neposrednog rukovoditelja, Evidencijski karton o osposobljenosti
radnika za rad na siguran način (EK-1) u koji su upisani gore navedeni podaci
- da je tom prilikom za očevidca nezgode J. D. predočeno Uvjerenje o
osposobljenosti za rad na siguran način, broj 9467-06ZNR-3, izdano dana
30.09.2006. godine od društva „I. A" d.o.o., prema kojem je J. D.
osposobljen za rad na siguran način na poslovima vozača automiješalice, Uvjerenje
o osposobljenosti za rad na siguran način, broj 13015-08ZNR-4, izdano dana
26.05.2008. godine od društva „IA" d.o.o., prema kojem je J. D.
osposobljen za rad na siguran način na poslovima vozača i rukovatelja autobeton
pumpe, Ocjenu praktične osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran način za
radnika J. D. od 25.03.2008. godine, potpisanu od strane radnika i
neposrednog rukovoditelja, Evidencijski karton o osposobljenosti radnika za rad na
siguran način (EK-1) u koji su upisani gore navedeni podaci
- da je osposobljavanje radnika za rad na siguran način obavljeno prema programu
osposobljavanja za rad na siguran način „M" d.o.o., S. izrađen od strane
društva „I.A." d.o.o. u srpnju 2008. godine.
- da su radnici osposobljeni za rad na 'siguran način za poslove koje su obavljali kada je došlo do ozljeđivanja radnika D. M..
- da je uvidom u Procjene opasnosti društva „M" d.o.o., izrađenu od strane
društva „IA" d.o.o. utvrđeno da poslovi vozača miksera te vozača i rukovatelja
beton pumpe spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada prema Pravilniku o
poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/84) i to prema čl. 3 točke 2. (rukovanje
i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon) i 5. (upravljanje
dizalicama na mehanizirani pogon).
- da je poslodavac, tuženik, na uvid predočio za stradalog radnika D. M.:
radnu knjižicu registarski broj 541/92 u koju je upisana S. S.
učilišta u S. M..br.: 359/4 od 30.01.2006. godine, prema kojoj je D. M.
vozač motornog vozila, Uvjerenje o stručnoj sposobnosti i o osposobljenosti za rad
na siguran način, broj 38- 346-10-3/02, izdano dana 29.04.2002. godine od društva
„Z." d.o.o., da je D. M. je osposobljen za radno mjesto rukovatelja
građevinskim strojevima (pumpa za beton, mikser, utovarivač, rovokopač) i C. - „B,
C i E" kategorije, Svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti D. M. za poslove
vozača i rukovatelja beton pumpom određene Pravilnikom o poslovima s posebnim
uvjetima rada, članak 3., točke 2., 5. i 16., izdano dana 13.05.2009. godine od
Specijalističke ordinacije medicine rada D. B., dr.med.spec.medicine rada,
Evidencijski karton o radniku raspoređenom na poslove s posebnim uvjetima rada
(EK-2) koji sadržava podatke o radniku raspoređenim na poslove s posebnim
uvjetima rada i rokove u kojima se isti mora ponovno uputiti na zdravstveni pregled
(12.05.2010. godine, psiho: 12.05.2011. godine) upisane od D. P.
- da je temeljem obavljenog očevida i izjava očevidca utvrđeno slijedeće:
- da se ozljeda dogodila dana 23.05.2009. godine na privremenom gradilištu društva
„IVI-P-B" d.o.o., pokraj privatne kuće u vlasništvu N. K. — G. u
G., S..
- da je stradali radnik D. M. od 11.40 sati obavljao poslove pumpanja betona (
M. 30, vrsta: sitno) na kosu ploču prvog kata navedene građevine s hidrauličkom
pumpom za beton proizvođača P.-W., tvornički broj …./142.
- da je na temelju sprovodnica betona broj 01960, 01726 i 01782 koje je na uvid
predočio poslodavac, stradali radnik ukupno ispumpao 16 m3 betona do 16.00 sati
kada je došlo do ozljeđivanja, odnosno 4 sata i 20 minuta nakon početka rada.
- nakon što je stradali radnik ispumpao zadnju količinu betona (6m3), kojeg je
dovezao radnik J. D., da je ubacio mokru spužvastu kuglu u cijev pumpe,
da ne dođe do prskanja betona po okolnim dvorištima, te daljinskim upravljanjem
cijev prebacio do koša za beton koja se nalazi na vozilu, da se nakon toga popeo na
desnu platformu vozila, uz ogradu gdje se nalaze kontrolni uređaj (manometri i
termometar), te počeo' s postupkom čišćenja crijeva i cjevovoda pumpe.
- da se postupak čišćenja crijeva i cjevovoda obavlja na način da se vlažna
spužvasta kugla ubaci na kraj cijevi te tlači (usisava) u smjeru obrnutom od smjera
izbacivanja betona, s tim da se cjevovod nalazi u lagano povišenom položaju, da se
prolazak kugle kontrolira laganim udaranjem po cijevi čekićem, te po zvuku udarca
određuje dali je kugla prošla ili ne.
- da u uputama za rukovanje i održavanje krana auto-pumpe za beton i uputama za
siguran rad auto beton pumpom koje su na Hrvatskom jeziku koje je poslodavac dao
na uvid nije detaljno razrađena tehnologija rada pri čišćenju cjevovoda pumpe te će
poslodavcu putem knjige nadzora biti naređeno da u uputama detaljno razradi
navedeni postupak.
-da je poslodavac na uvid predočio i upute za rad autobeton pumpom P. na
N. jeziku u kojima je slikovito prikazan postupak čišćenja cjevovoda pumpe.
- da je u uputama za siguran rad auto beton pumpom navedeno da strojar koji rukuje
strojem mora koristiti sljedeća osobna zaštitna sredstva: zaštitni šljem, zaštitne
naočale, gumene čepiće za zaštitu sluha, zaštitne rukavice, radno odijelo, zaštitne
cipele.
- da je radnik u trenutku ozljeđivanja od osobnih zaštitnih sredstava nosio radno odijelo i radne cipele s metalnom kapicom.
- da je neposredni rukovoditelj stradalog radnika D. P. koji je istog i poslao da
obavi poslove pumpanja betona na navedenu građevinu, a u trenutku ozljeđivanja isti
nije bio prisutan na mjestu događaja. Ozljeda se na ovom mjestu i na ovakvim
poslovima kod poslodavca do sada nije dogodila.
- da je stradali radnik, pok. D. M., radio s hidrauličkom pumpom za beton na
vozilu, proizvođača P.-W., tvornički broj …/142 koja spada u
strojeve i uređaje s povećanim opasnostima.
- da je poslodavac na uvid predočio Uvjerenje broj STR-645/08 Zapisnik broj 12561-
08-3 o ispitivanju stroja ili uređaja s povećanim opasnostima za hidrauličku pumpu za
beton na vozilu, proizvođača P.-W., tvornički broj ,,,/142,
prema kojima navedena hidraulička beton pumpa s zglobnom granom i cjevovodom
za transport betona, maksimalnog dohvata hidrauličke grane 32 m, maksimalne
visine hidrauličke grane 36 m, cijevi za transport betona (13 125 mm, radnog tlaka
hidraulike 300 bara s daljinskim upravljanjem postavljena na teretno vozilo
„M.", tip 2429/6X4, tvornički broj … s registarskom
oznakom ST 217-KA zadovoljava sve propisane uvjete i pravila zaštite na radu.
- da je navedeni stroj ispitan u skladu s člankom 52. Zakona o zaštiti na radu.
- da su procjenom opasnosti za poslove rukovatelja autobeton pumpom propisana
slijedeća osobna zaštitna sredstva: zaštitni šljem, zaštitne naočale, gumene čepiće
za zaštitu sluha, zaštitne rukavice, radno odijelo, zaštitne cipele.
- da je pok. D. M. u trenutku ozljeđivanja od osobnih zaštitnih sredstava nosio
radno odijelo i radne cipele s metalnom kapicom, a ne i zaštitni šljem.
- da je poslodavac na uvid predočio karton zaduženja H. opreme za 2009. godine
za D. M. prema kojem je isti dana 23.01.2009. godine zadužio prsluk,
rukavice i kacigu, dana 19.03.2009. godine radno odijelo i rukavice, a dana
22.05.2009. godine radno odijelo, cipele plitke, majice i rukavice što je i potvrdio
svojim potpisom.
- da se ozljeda dogodila dana 23.05.2009. oko 16.00 sati na privremenom gradilištu
društva d.o.o., pokraj privatne kuće u vlasništvu N. K. — G. u
G., S..
- da je stradali radnik nakon obavljenog posla pumpanja betona u zglobnu cijev
hidrauličke pumpe za beton, koja na svom kraju ima metalni obruč i obložena je
čeličnim nitima i gumom, dužine 4m, promjera cijevi 125 mm, ukupne težine 50 kg,
ubacio navlaženu kuglu od spužve da ne dođe do prskanja betona po okolnim
dvorištima, te daljinskim upravljanjem cijev prebacio iznad koša za beton koja se
nalazi na vozilu.
- da je nakon toga došao na desnu platformu vozila, širine 100 cm, koja ima čelični
rub visine 10 cm, uz samu ogradu visine 100 cm, gdje se nalaze kontrolni uređaj
(manometri i termometar), te počeo s postupkom čišćenja crijeva i cjevovoda pumpe.
- da je prvo krenuo izbaciti kuglu koju je ubacio da bi spriječio prskanje betona te da
je dodao gas na daljinskom upravljaču kojim je cijelo vrijeme upravljao pumpom, a za
to vrijeme krak pumpe nije bio u pravilnom položaju-blago povišenom već na samom
košu za beton.
- kada kugla nije izišla pri prvom pokušaju najvjerojatnije zbog nataloženih betonskih
čestica na dnu cijevi, da je pojačao gas te da je uslijed visokog pritiska koji se stvorio
u cijevi izbačena kugla i zaostali beton koji se još nalazio u cijevi.
- da se očevidac nesreće J. D., koji je par minuta prije pomaknuo mikser
betona, nalazio oko 2 m udaljen od pumpe, i da je njega mlaz betona koji je izišao iz
cijevi udario te da je pao na zemljani put, a zatim je cijev otišla u drugu stranu gdje se
nalazio stradali radnik D. M. te da ga je cijev velikom brzinom udarila u glavu i
bacila na pod platforme gdje ga je ugledao očevidac J. D. nakon podizanja s poda.
- da su utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu:
- da stradali radnik prilikom obavljanja poslova rukovanja auto beton pumpom nije
nosio propisana osobna zaštitna sredstva, odnosno nije nosio zaštitni šljem iako je u
uputama za siguran rad auto beton pumpom navedeno da strojar koji rukuje strojem
isti mora koristiti, te da je procjenom opasnosti to i utvrđeno.
- da u uputama za rukovanje i održavanje krana auto-pumpe za beton, uputama za
siguran rad auto beton pumpom na H. jeziku nije detaljno razrađen radni
postupak čišćenja cjevovoda pumpe na način da se radni postupak može obavljati
bez ugrožavanja i zdravlja života radnika
23. Iz iskaza tužiteljice na roč. od 18.09.2013.g. proizlazi:
- da su roditelji njenog pok. supruga D. M., nakon njegove smrti tužiteljicu i
dijete izbacili iz stana u kojem su oni živjeli 8 godina, a koji je bio u vlasništvu
tužiteljičinog svekra, oca pok. D.,
- da u tom trenutku tužiteljica nije znala gdje će, a od svih prihoda koje je imala da su
bili prihodi koje joj je tuženik uplaćivao na njen račun u banci.
- da tužiteljica ne zna temeljem čega i kako je tuženik uplaćivao te iznose na njen
račun, s obzirom da o tome sa tuženikom nije ništa razgovarala niti je bilo što
dogovoreno između tužiteljice i tuženika oko uplate tih sredstava na njen račun.
- da se radilo o iznosu između 2000 do 3000 kn koja su uplaćivana otprilike 4
mjeseca, a da je u to vrijeme bila zaposlena kao zamjena mjesec dana u SB, a kada je je tih mjesec dana isteklo, da je prestala raditi i u tom razdoblju nije
više nigdje drugo radila.
- da je njezino dijete u to vrijeme imalo negdje oko 2,5 god.
- da je tada nazvala tuženika, da joj se javio D. P., brat od ovdje nazočnog zz
tuženika, da su se tada dogovorili da se nađu, i da su se našli kod P..
- da je tada D. P. spomenuo neku tužbu na što da je ona bila iznenađena jer
da nije znala o čemu se radi, i da joj je on tada rekao da su ga tužili.
- da je tada D. P. rekao da im više ne može plaćati, ali da bi mogao plaćati
gorivo.
- da je tužiteljica tada rekla da ne radi nigdje međutim da ima par ljudi kojima čisti
stan i da ga je tada molila da joj pronađe bilo kakvu vrstu sigurnog posla.
- da joj je tada brat od zz tuženika predložio da pođe sa njim kod njegovog odvjetnika
da nešto potpiše,
- da je kasnije saznala da su roditelji njenog pok. supruga tužili tuženika,
- da tada 5 mjeseci nije imala nikakvih kontakata sa roditeljima pok. supruga, a da je
6 mjeseci bila pod tabletama.
- da je u takvoj situaciji došla kod odvjetnika kojeg joj je predložio brat zz tuženika, a
to je bilo negdje 6 mjeseci nakon smrti njenog pok. supruga, a da se ne sjeća koji je
to bio odvjetnik.
- da se sjeća da su je u uredu dočekali papiri i da je on, valjda odvjetnik, pitao da li će
potpisati tu izjavu, i da je to jedino čega se sjeća, da joj nije poznato što, ali da je
potpisala par listova, a da tada nije pročitala to što potpisuje.
- da se ne sjeća da li je dobila primjerak dokumentacije koje je potpisala.
- da je osim tužiteljice i tog odvjetnika još bio nazočan D. P., brat zz tuženika.
- da je tužiteljica bila cijela uplakana i u šoku, da su je pitali da li će to potpisati, da je
ona shvatila da potpisuje da nije sa roditeljima pok. supruga zajedno u tužbi.
- da je tužiteljicu D. P. dovezao kod odvjetnika i da ju je vratio natrag na
posao kod SB.
- što je točno potpisala da je saznala tek nakon 3 godine kada je ovdje kod njenog
nazočnog pun. L. T. došla u ured, a da je u ured došla iz razloga što je
prethodno bila kod tuženika sa namjerom da zamoli tuženika da joj pomogne
zaposliti se u T. koji se otvarao u S..
- da međutim, kada se javila ovdje nazočnom zz tuženika, da je vidjela da joj se nije
normalno javio već da je okrenuo glavu, a tom prilikom je rekao da prekosutra ima
spor sa „tim mojima", međutim, da je njemu bilo poznato da su je ti „moji" škartali.
- da joj je nakon toga jedna prijateljica predložila da se javi odvjetniku, što da je i
učinila, kojom prilikom je odvj. T. donijela ovaj papir kojeg je potpisala kod
odvjetnika kod kojeg je bila zajedno sa bratom zz tuženika D., a da je ona taj
papir dobila prilikom potpisivanja u uredu tuženikovog odvjetnika, ali da ga nije uopće
čitala već da ga je spremila tamo negdje u ladicu.
- da je tuženik osim ovog iznosa kojeg je navela, u rasponu od 2000-3000 kn
mjesečno 4 mjeseca plaćao još gorivo, što je brat zz tuženika ponudio u razgovoru
ispred P., kada je rekao da jedino tako može pomoć, ali da joj ne može pronaći
posao za sada.
- da je osim toga tuženik pomogao popraviti bosh pumpu na automobilu, a da je
kasnije, tek nakon podizanja ove tužbe, saznala da je tuženik platio troškove pogreba
njenog pok. supruga, međutim da joj nije poznato da bi joj tuženik platio iznos od
53.000,00 kn u nekoliko navrata.
- da je od CO dobila 150.000,00 kn, a misli da se taj iznos odnosi na
smrt njenog pok. supruga.
- da je izjavu koju je potpisala kod odvjetnika tuženika ovjerila kod JB, a
da se ona stvarno ne sjeća da li je bilježnik pročitao tu izjavu, odnosno izjavu koju
potpisuje jer je bila pod šokom i tabletama.
- da je plaća njenog pok. supruga iznosila negdje oko 9-9.500,00 kn, misli da je bio
osiguran na 4.000,00 kn a da je preostali iznos dobivao u kuverti, a plaća da je
ovisila o poslu odnosno, da li su imali posla ili ne.
- da su, otprilike godinu dana prije nego što je suprug poginuo, preselili u stan na
P., a ovaj stan od svekra da su iznajmljivali, a razliku da su uplaćivali, a da
su na stanu u P. bili podstanari.
- da je, otprilike godinu dana nakon smrti pok. supruga, morala napustiti stan u
P. i tada je preselila kod roditelja u S..
- da je tužiteljica pod 2/ rođena 2007. g., da ide u vrtić.
- da je pila tablete N., da joj je te tablete propisao dr. M., psiholog, da je
od samog početka išla kod doktora i da je imala uputnicu, a da dan danas zna još piti
te tablete kada joj je potrebno.
- da je kod psihologa išla odmah, nakon mjesec i po dana od smrti supruga, te da je i slijedećih godinu i po dana išla kod psihologa.
- da se ne sjeća koliko je izjava potpisala sa tuženikom.
- da je gorivo kod tuženika uzimala u periodu otkad su se ona i D. našli kod P. pa do unazad godinu dana.
- da je polica osiguranja po kojoj je isplaćen iznos valjda polica njenog supruga.
- da prije potpisivanja izjave nije razmišljala o tužbi protiv tuženika,
- da se ne sjeća da li je odvjetnik tužiteljici pročitao izjavu prije nego što ju je
potpisala,
- da je tužiteljica, nakon što je pun. tuženika predočio Izjavu koja je potpisana kod
javnog bilježnika M. Č. datirana sa 30. rujna 2010. godine, istakla da je na toj
Izjavi njen potpis, a da je datum valjda točan.
24. U svom iskazu na roč. od 18.09.2013.g. zz tuženika G. P. je istakao:
- da i danas pamti dan i sat kada se dogodila nezgoda u kojoj je poginuo suprug
tužiteljice.
- da su nakon nesreće angažirali sve što su mogli da se pok. suprugu tužiteljice
pomogne, naime, pok. M. nije preminuo na licu mjesta već je bio teško ozlijeđen i
tako upućen u bolnicu, međutim, da mu se nije uspjelo pomoći,
- da zz tuženika nije bio nazočan kada se nezgoda dogodila, ali da mu je poznato ono što piše u zapisnicima.
- u odnosu na policu osiguranja za koju tužiteljica tvrdi da je u vlasništvu njenog
supruga, da ta polica nije u vlasništvu njenog pok. supruga, već da se radi o polici
životnog osiguranja koje tuženik uplaćuje za svoje radnike, ne iz njihovih plaća, već iz
sredstava tuženika i o trošku tuženika, pa da je slijedom toga ta polica u vlasništvu
tuženika, a da je njemu poznato da je odšteta iz te police isplaćena tužiteljici ad1/, a
da je zajedno sa njenom majkom sudjelovao u tome da se taj iznos što prije isplati.
- da je nakon toga aktivno sudjelovao oko troškova koji su nastali prilikom pokopa
supruga tužiteljice, da je tuženik snosio sve troškove pogreba, uključujući i troškove
cvijeća koje je naručila obitelj pok. D..
- da su nakon pogreba pok. supruga tužiteljice, tužiteljicu pozivali u njihov ured s
namjerom da vide kako mogu pomoći tužiteljici tako da se ne osjeća ostavljenom, da
joj taj dio olakšaju, pa da su u tom periodu od 6 mjeseci uplatili ukupno 30.000,00 kn,
za što sve ima uplatnice.
- da je u tom razgovoru bilo jasno da tužiteljica ne može odmah, nakon smrti pok.
supruga početi sa radom, već da treba određeni period da se sve to smiri, te da su iz
tog razloga tužiteljici u tome periodu od 6 mjeseci uplatili gore navedeni iznos.
- da je tužiteljica odmah u 5. mjesecu dobila 10.000,00 kn, nakon toga slijedeća
uplata je iznosila 5.000,00 kn, nakon toga vrlo brzo 2.500,00 kn a onda zaredom 3
puta po 4.000,00 kn što ukupno čini 29.500,00 kn.
- da je točno da je tužiteljica izrazila želju da joj pronađu posao što da je on i učinio,
naime da je on direktnim kontaktima sa tadašnjim direktorom V. razgovarao o
eventualnom zaposlenju tužiteljice, što je on i napravio rekavši da za nju ima posla u
prodaji karata a što je i jedino moguće na njenu struku, a da on misli da se tužiteljica
nikada nije odazvala tom pozivu na sastanak, a što može i potvrditi gospodin V..
- da se nakon toga javila da je pronašla posao u nekoj tvrtci za čišćenje stanova,
međutim da je rekla da s obzirom da živi u S., a zbog toga mora putovati u S. da
će sav novac potrošiti za gorivo, zbog čega da su tužiteljici izašli u susret kada su
2010. g. u 8 mjesecu rekli da će tuženik snositi troškove goriva, naime, da tuženik
ima svoje rezervoare za kamione, pa da su tužiteljici rekli da može doći te iz tih
rezervoara točiti gorivo, i to da su činili sve do 5 mjeseca 2012.g. nakon čega se
tužiteljica više nije pojavljivala, vjerojatno iz razloga što je podnijela tužbu, pa da je
vjerojatno imala grižnju savjesti.
- da osim što su se obvezali tužiteljici točiti gorivo, da su u tom razdoblju održavali i
njen automobil, da su u tom pogledu tužiteljici na automobilu promijenili 4 gume, što
je vrijednost cca 2.000,00 kn, da je tužiteljica imala problem sa boš pumpom na
automobilu, te da su zbog toga tužiteljici kupili novu B. pumpu koju su platili
4.500,00 kn, te ugrađivanje te boš pumpe 500,00 kn što je ukupno iznosilo 5.000,00
kn.
- da je ukupna količina goriva u tom periodu koju je tužiteljica uzela je 2340 l što je po
današnjim i ondašnjim cijenama iznosi oko 23.000,00 kn što zajedno sa popravcima
čini iznos od 29.000,00 kn.
- da u odnosu na zaključenu Izjavu može navesti da je ta Izjava inicirana postupkom koji su pokrenuli roditelji pok. D. protiv tuženika.
- da je njegov brat rekao da je K. rekla da će ona dati izjavu iz koje će se vidjeti u
čemu je tuženik sve pomogao tužiteljici te da bi ta izjava mogla pomoći u drugom
postupku, a da on nije razgovarao tom prilikom sa tužiteljicom već da je to bio njegov
brat koji je isto zaposlenik tuženika i bavi se odnosima sa radnicima, i da on nije bio
nazočan prilikom potpisivanja izjave.
- da misli da je bio upoznat da će se ta izjava dati od strane tužiteljice, ali u tom momentu nije pridavao veliku pozornost.
- da postupak po tužbi roditelja pok. D. M. protiv tuženika nije završen, da je i jutros u tom predmetu bilo jedno ročište, u S..
- da je njegov brat, kada je potpisana izjava od strane tužiteljice, bio kod odvj. Z.
Z., a da je Z. Z. inače odvjetnik tuženika u nekim predmetima.
- da je zz tuženika, kao direktor tuženika, poduzeo sve sigurnosne mjere da kod
ovakvih nezgoda ne dođe, čak i više nego što to Zakon nalaže, jer da je upravo rad
na ovakvim strojevima dosta opasan, da se radi o dizalicama, betonskim pumpama,
a to da je vidljivo iz dokumentacije koja je slijedila provjerom od nadležnog tijela
nakon smrtnog slučaja.
- da je pok. bio jedan od najboljih njihovih radnika, da je držao predavanje o
sigurnosti rada na beton pumpi, da kada bi primili novog radnika, da bi tada pokojnik
držao obuku radniku, i to osim teoretske i praktičnu.
- da je kritične prigode pokojni skinuo kacigu, ali iz kojeg razloga, da on ne zna.
- da je razlog njegove pomoći tužiteljici čisto ljudski da pomogne obitelji koja se našla
u takvoj situaciji, a da odgovornost ne može prihvatiti jer je poduzeo sve mjere.
- da njihova vozila, pa tako i beton pumpe imaju i tada i sada mjesečni tehnički
pregled, te da na cestu ne izlaze neispravno, a da sa tom pumpom nije bilo problema
niti tjedan niti deset dana prije nezgode.
- da se svaka pumpa zaštopa, a što može biti i krivnja rukovaoca koji rukuje tom pumpom, a što u većini slučajeva i jest.
- da svi radnici da bi radili kod tuženika moraju položiti ispit rada na siguran način kod
tvrtke I. A. ili neke druge ovlaštene tvrtke, pa je tako i u ovom slučaju Darko
ima položen ispit rada na siguran način.
25. U svom iskazu na roč. od 26.11.2013.g. svjedok Z. Z. je istakao:
- da je prije izvjesnog vremena u njegov ured pristupio gosp. D. P. s gosp.
K. M. te da je tom prigodom P. njemu rekao da bi gda. M. htjela
određene činjenice vezane za stradavanje njenog supruga odnosno sve ono što joj je
trg. društvo M. d.o.o. isplatilo po tom pitanju njoj i njenoj mldb. kćeri, pisanim
putem potvrditi.
- ovo stoga što se pred Općinskim sudom u Sinju vodio postupak po tužbi roditelja
njenog pok. supruga koji su zahtijevali od spomenutog trg. društva naknadu štete iz
istog osnova.
- da je u tom smislu on sastavio izjavu koju je pisao ispred i u nazočnosti gosp.
M., čemu je nazočio i D. P. koji se tijekom tog boravka u njegovom uredu
nije ni na koji način uplitao ili intervenirao u sam sastavak te isprave.
- da je, nakon što je dovršio sastavljanje isprave, tu izjavu odnosno njen sadržaj
pročitao gđi. M. i izričito kazao da ukoliko ima kakvih netočnosti da mu na to
ukaže jer da to može korigirati na bilo koji način.
- da gđa. M. nije imala primjedbi na sadržaj te izjave, da je potpisala tekst izjave,
te da je u pratnji gosp. P. otišla u j. bilježnički ured gosp. M. Č. koja je u
neposrednom susjedstvu i ovjerila svoj potpis na toj izjavi.
- s obzirom da to nije bilo davno, da se on dobro sjeća da je gđa. M. o trg. društvu
M. d.o.o. i gosp. P., D. i G., govorila sve najbolje vezano za njihovo
ponašanje prema njoj i njenoj kćeri a nakon što je njen suprug stradao prilikom
rukovanja građevinskim strojem, tako da je baš htjela, iako to nije bilo izrazito
potrebno za postupak koji se vodio u S., naznačiti kako ona niti njena kći nemaju
prema tom društvu nikakvih potraživanja iz tog osnova.
- da je prilikom dolaska u njegov ured gđa M. bila prisebna i da ispred svjedoka nije pokazivala znakove euforije, neprisebnosti, plača,
- da se tužiteljica više nije vraćala u svjedokov ured nakon toga.
- da je tužiteljica bila sasvim kategorična u svezi onog što joj je bilo pročitano i što je morala potpisati.
- da je tužiteljica svjedoku kazala da je došla pomoći svojom izjavom braći P. koji su prema njoj bili susretljivi u svakom smislu nakon te tragedije. Izravan povod jest
parnica pred Opć. sudom u Sinju u kojoj su tužitelji roditelji njenog pok. supruga vezano za njegovo stradavanje.
- da je svjedok zastupao tuženika i da ga danas zastupa,
26. U svom iskazu na roč. od 26.11.2013.g. svjedok D. P. je istakao:
- da se sjeća da je jednom prilikom čekao red u SB, kada mu je pristupila
K. M. koja mu je rekla da radi u toj banci, i sa kojom je on tada porazgovarao,
pitao je kako je ona, dijete i sl.
- da je K. pok. suprug radio u tvrtci M. u kojoj je bio zaposlen, a tvrtka je u to
vrijeme znala organizirati predstave za djecu radnika tvrtke, a na te predstave da je
K. dovodila svoju kćer, tako da je tada upoznao.
- da je tom prilikom, kada je sreo u S.B., rekao tužiteljici da se javi ako joj što treba i tako je završio razgovor.
- da se nakon izvjesnog vremena K. javila, i da ga je tom prilikom pitala da li se
mogu naći, da bi razgovarala sa njim, te da su se tada dogovorili da se nađu ispred
hotela G., gdje su se i našli.
- da je tada Kata pitala za pomoć vezano za neki posao jer da je taj posao u SB privremen, jer da neće uskoro više tamo raditi, na što da joj je svjedok
odgovorio da će on i brat pokušati pomoći svime što je u njihovoj moći.
- da su između ostalog razgovarali o sudskom sporu gdje su ih tužili roditelji njenog
supruga D. M., koji je radio u tvrtci M. i koji je nažalost poginuo.
- kada joj je rekao da su roditelji D. tužili tvrtku, da je K. na to reagirala
navodeći da su njegovi roditelji jadni, bezobrazni, da su istjerali nju i dijete iz stana i
da su se odrekli njezinog djeteta navodeći da to dijete nije više njihov unuk, da ga ne
žele više vidjeti, a sve je to popratila psovkama.
- da je K. je tada rekla da joj je tvrtka M. jedino pomogla i da jedna još pomaže,
a da je on tada K. rekao da ga jedino zanima da li su K., pok. suprug i dijete u
trenutku smrti pok. supruga živjeli u zajednici s njegovim roditeljima, na što da je K.
rekla da nisu živjeli s njima a i dalje je bila bijesna i tada je K. predložio i pitao je
može li sve što je rekla ponoviti kod JB, a ona je rekla rado, da hoće i da
može.
- da se on sjetio da odvj. Z. u neposrednoj blizini ima svoj ured i da tu ima javni
bilježnik, a da odvj. Z. Z. tvrtku zastupa pred trgovačkim sudom, a misli da
tuženika zastupa i u ovom postupku odvj. Z..
- da je putem prema odvj. i bilježniku Kati predložio da prvo pođu kod odvj. Z. da
provjere da li je odvj. u uredu, te da joj je rekao da bi prvo svratili kod odvj. da on
napravi tekst izjave, a da bi potom došli kod bilježnika.
- kada su došli u ured odvj. Z. odvj. je bio slobodan, te ga je tada upoznao sa
K. M., da je potom odvjetniku objasnio što im je potrebno, rekavši mu da on
razgovara s K., nakon čega je sjeo na jednu stolicu, K. na drugu, a odvj. je
obavio razgovor s K. i sačinio izjavu.
- da je tom prilikom odvjetnik postavljao pitanja, da je K. odgovarala i to što je
odgovarala odvj. je pisao, a sve to nije dugo trajalo, a odvj. je na kraju pročitao što je
napisao, pitao je K. da li se slaže s izjavom, K. je rekla „da, slažem se" i
ponuđeno joj je da se potpiše.
- da su nakon toga otišli do javnog bilježnika, vrata do vrata ureda odvj. Z., gdje
je javni bilježnik još jednom pročitao izjavu koju je K. potpisala.
- da je izjavu tužiteljica potpisala kod odvj., a ovjeru kod j. bilježnika.
- da je nakon smrti D. tuženik uplatio na račun tužiteljice ad 1/ K. M. nekih
10.000 kn koja se odnosila na pomoć, a da je ta pomoć plaćena iz humanih razloga.
- da su iza toga vršene daljnje uplate na račun tužiteljice u iznosima od 3.000, 4.000
kn, da je pored toga tužiteljici ad 1/ davano gorivo za automobil iz rezervoara kojeg je
tvrtka imala, a da je tužiteljica gorivo uzimala u razdoblju od 08/2010.g. do
05/2012.g., a prema evidenciji u tom razdoblju tužiteljica je utočila oko 2500 l goriva.
- da je pored navedenog na tužiteljičinu automobilu popravljena B. pumpa na
račun tvrtke, a da je taj popravak iznosio negdje oko 4.500 kn, da su također za taj
automobil kupovali nove gume, te da su njihovi mehaničari servisirali automobil.
- da je u izjavu u prvom pasusu navedeno da ona nema potraživanja od firme i sl., iz
razloga jer je K. rekla da nikada ne bi tužila kao što su to napravili roditelji njenog
pok. supruga
- da se ne može sjetiti da li je odvjetnik objašnjavao pojmove materijalne i nematerijalne štete, neimanja daljnjih potraživanja i sl.
27. U svom iskazu na roč. od 09.04.2014.g. svjedok J. D. je istakao:
- da je svjedoku poznat događaj kada je stradao pok. M. obzirom da je bio
nazočan kada se isti dogodio.
- da je svjedok kritične prigode vozio mikser za beton, a pok. D. da je radio na
betonskoj pumpi i da su tom prilikom radili na izlijevanju ploče na jednoj kući u S..
K..
- da je pok. D. M. radio na betonskoj pumpi i da je kritične prigode htio staviti
jednu balotu, kuglu od spužve, dimenzija malo manjih od rukometne lopte u cijev od
betonske pumpe iz razloga da beton ne bi kapao na susjedno dvorište.
- da je pok. M. kritične prigode stavio tu kuglu u cijev kojom je prolazio beton iz
betonske pumpe, te da je potom dovukao granu na koš gdje sipaju beton iz miksera
u pumpu, i da je tada pokušao izbaciti van taj balun, međutim taj pokušaj mu nije
uspio zbog čega je pokušao i slijedeći put, no i taj drugi put pok. M. nije uspjelo
izbaciti taj balun iz crijeva pumpe.
- da je pok. M. tada rekao da skupi tu
pumpu i da pođu u M. na betonaru, gdje postoji hidrant te da pomoću toga izbaci tu kuglu iz crijeva.
- da hidrant nije jedina mogućnost za izbacivanje te kugle iz crijeva u betonari, obzirom da tamo postoje druge mogućnosti s kojima bi se kugla i beton mogli izbaciti van.
- da međutim, pok. M. nije poslušao prijedlog za odlaskom na hidrant, već da je
rekao da će još jedanput pokušati tu kuglu izbaciti iz crijeva, nakon čega je pokušao
ponovno izbaciti kuglu po treći put, međutim kako se u crijevu stvorio pritisak da je
došlo do toga da je pritisak iz crijeva izbacio beton i tu kuglu
- da je uslijed tog pritiska kugla izletjela i ostala na košu dok je beton udario svjedoka
u leđa, uslijed čega je svjedok pao na tlo, a uslijed kojeg pada nije vidio gdje je točno
pok. M. udarilo, u koji dio tijela.
- kada se svjedok pridigao, da je vidio pok. M. kako leži na pumpi, da je tada
pomislio da je pok. M. samo ošamutilo pa ga je zazvao, međutim, pok. M.
nije reagirao.
- da je tada došao do pok. M., uhvatio ga za rame, okrenuo i vidio što se
dogodilo, da je vidio krv, i da mu je glava rasječena.
- da je nakon toga otrčao po mobitel i da je nazvao šefa, potom da je dozvao ljude
koji su tu radili i koji su s terase sišli u podrum, a potom da je došla i hitna.
- da se znalo i prije događati da kugla ostane u crijevu, da je to sastavni dio posla, i
da nije bio prvi put da se dogodilo, da se događalo vrlo rijetko ali se događalo.
- da je za takvu situaciju propisana procedura, a po toj proceduri u takvim situacijama
potrebno je rastaviti taj dio u kojem je kugla stala ili poći u betonaru ako ste blizu ili u
najbližu ako se beton nije stisnuo te u betonari spojiti na hidrant ili na zrak, na mjesto
koje je predviđeno za to spajanje.
- da je dakle u situaciji kada se to dogodi potrebno ili rastaviti crijevo na mjestu gdje
je kugla ili otići do betonare i pomoću hidranta ili zraka riješiti problem, a u situaciji
kada se beton stvrdne da je potrebno rastaviti sve i štemati ručno ukoliko se može, a
ukoliko se ne može ručno tada treba nositi bušilice.
- da svjedok i pok. M. nisu nikada prije zajedno radili na istom poslu.
- da svjedok također radi na pumpi kao i pok. M., ali da je tog dana svjedok vozio
miješalicu tako da su taj dan bili zajedno na tom radnom mjestu.
- da radnike na poslove koje treba obaviti raspoređuje dispečer koji je zaposlenik tuženika, i da je to raspoređivanje radnika posao dispečera.
- da je prošao proces osposobljavanja za rad na pumpi, da ima sve te papire, misli da je i pok. M. prošao svu proceduru za osposobljavanje.
- da prilikom takvog rada na mikseru i pumpi na svakom stroju radi jedan čovjek, da nije potrebno da tu bude poslodavac.
- da se nesreća dogodila u subotu negdje oko 16h.
- da je radnik koji radi na pumpi veza između mikseriste ukoliko nema pumpe i
poslodavca. K. radnik koji radi na pumpi procjeni da se ne može raditi tada to
svoje mišljenje iznese dispečeru i onda ako je tako pumpist rekao nema teorije da se
radi.
- da tog dana kod pok. D. nije primijetio neki neuobičajeni način rada u odnosu na prethodni rad.
- da je na tom privremenom gradilištu bilo vode na špini koju svaka kuća ima, a
između ostalog da za vrijeme rada u svakoj pumpi ima između 200-300l vode.
- da ne može reći sa sigurnošću kada je toga dana pok. D. došao na gradilište,
jer su miksere dovozili drugi, a on je dovezao mikser kada se dogodila nesreća.
- da bi, obzirom na vremenske prilike tog dana, trebalo da se beton stisne negdje oko
45min, a da je za skupiti pumpu bilo potrebno 5min, a od S.. K. do betonare 15min
vožnje ukoliko ne bi bilo gužve.
- da je posao bio gotov, da je ploča bila nalivena i da su bili u fazi skupljanja alata,
materijala i da su bili u fazi odlaska, samo je trebalo provući balotu da se beton iz
cijevi očisti jer balota služi za čišćenje cijevi, a da tu balotu svakako treba provući
kroz crijevo ne samo da ne kapi na susjedno dvorište već da se i crijevo očisti, a ako
balota ne može izaći tada se radi postupak skupljanja i odlaska.
- da je njegova plaća iznosila negdje oko 4.200 kn, da mu nije poznato da je pok.
M. dobivao dio plaće na ruke, a na upit da li je svjedok dobivao nešto „na ruke",
svjedok je odgovorio da to nije vezano za ovaj slučaj, da je to osobna stvar svakoga.
- da svjedoku nije poznato da li je poslodavac nekada nešto prigovorio pok. M.,
da se to ne može znati jer to poslodavac kaže osobno onome kome ima reći, i da
osim toga njih 30-ak radi u firmi međutim da jedan drugog uopće ne viđaju kada je
posao, svatko radi na svojoj strani, a momka koji njemu doveze beton ne viđa po
15dana.
- da postoji daljinski upravljač s kojim se može upravljati s time iz daljine, i to
posebno kada je rizična situacija, a da je kritične prigode bila rizična situacija s
obzirom da balota nije htjela izaći, i s obzirom na princip na koje te pumpe rade, kada
se u radu pumpi stvara tlak od 200 bari,
- da postoji klasična radna oprema i to zaštitna kaciga, a da pok. M. nije imao zaštitnu kacigu kritične prigode,
- ukoliko dođe do stvrdnjavanja betona da troškovi razbijanja betona pomoću bušilica
znaju biti veliki, a ukoliko se beton ne stvrdne i problem se riješi hidrantom troškovi
nisu veliki. U. se beton stvrdne pumpa sigurno neće raditi 3-4 dana jer treba
skidati sve dijelove i očistiti beton.
- da se svjedoku samo jedan put dogodilo da balota ne želi izaći i da je tada na betonari tu balotu izbacio vodom.
- da bi rješenje problema odlaskom u betonaru sigurno iziskivalo više vremena, a da
se pok. M. tada nije nigdje žurilo jer se njemu općenito nikada nije žurilo.
28. U svom iskazu na roč. od 04.07.2014.g. svjedok Ž. L. je istakao:
- da mu je poznato da se dogodila nezgoda u kojoj je poginuo pok. D. M.,
međutim, tom prilikom kada se nezgoda dogodila nije bio nazočan na mjestu gdje je
bio nazočan pok. M. tako da nije vidio što se točno dogodilo.
- da je svjedok bio vozač miksera a da je pok. D. radio na pumpi tzv. „pumpista".
- da nije bilo dana da svjedok nije s pok. D. negdje radio, na način da bi svjedok
dovozio beton, a pok. M. bi ga istovarao, i da se za vrijeme te njihove suradnje
nije dogodila nikada nikakva nezgoda.
- da je, međutim, pok. D. imao neki svoj princip i način rada, te da je u zadnje vrijeme imao nekih obiteljskih problema zbog čega je bio nervozan.
- da taj drugačiji princip rada nije bio suprotan pravilima prema kojima je trebalo
raditi, da su postojale različite vrste pumpi, u kojima su bili različiti koševi za pumpe,
a to da je bitno jer da se tim različitim koševima na drugačiji način pristupa odnosno
radi cementno mlijeko koje služi za propucavanje betona prilikom prolaska kroz cijev.
- da je pravilo bilo da se u taj koš ulije 20-30 l vode i pola vreće cementa i tada se
usipao beton i beton bi zajedno s mlijekom išao kroz cijev, a to je služilo da prvi beton
prođe kroz cijev jer su cijevi suhe.
- da je međutim pok. D. radio na način da bi u jedan otvor koji postoji na cijevi ulio
malo vode i cementa i tada bi krenuo raditi, a da je taj njegov način rada bio bez
problema.
- da je pok. D. prije nego je došao u njihovu firmu radio u drugoj firmi P.
nova iz S. i kada je iz te firme došao u njihovu, da je došao s takvim načinom
rada.
- da smatra da takav način rada nije protivan propisima, da je pok. M. imao neki svoj način rada.
- da s obzirom da se nezgoda dogodila na kraju posla, da ovaj način rada koji se
obavlja na početku posla, nije mogao dovesti do nezgode koja se dogodila i u kojoj je
smrtno stradao pok. D..
- da što se tiče načina čišćenja cijevi koja se obavlja na kraju i prilikom koje radnje je
došlo do nezgode, da je pok. D. također radio na svoj način.
- da bi svi ostali pa i svjedok na kraju rada ovu spužvastu balotu stavili u cijev, zatim
bi se odmaknuli 10-20m ovisno o tome gdje se nalazi grana, te da bi preko daljinskog
upravljača uključili povrat betona iz cijevi u koš i cijev bi se očistila i cijeli beton bi se
vratio u koš.
- da bi međutim, pok. D. cijev, odnosno granu, prikupio skroz kod sebe, na pola
metra, metar udaljenosti, zatim bi tu stavio spužvastu balotu te bi tada, bez da se
odmakne od cijevi, uključio taj povrat betona.
- da svjedok nije bio nazočan kada se dogodila nezgoda, ali da je čuo da se nezgoda dogodila kada je cijev bila udaljena od pok. M. 1 m.
- da svjedok misli da je pok. D. imao sve papire za rad na pumpi, a da su i oni, svi
drugi također imali sve potrebne papire te potrebnu zaštitu za rad, odjela, šljem i
ostalo.
- da su šefovi gradilišta bili B. B. i D. R., a da on ne zna da li su njih
dvojica upozoravali pok. D. da tako ne može raditi, da to nije po propisu,
29. Pregledom pisanog nalaza i mišljenja stalnog sud. vještaka neurokirurga dr M.
J., zaprimljenog kod ovog suda dana 21.10.2015.g., sud je utvrdio:
- da na postavljeno pitanje da li bi nošenje zaštitne kacige kritične prigode spriječilo
smrtni ishod, vještak može odgovoriti i obrazložiti kako u principu nošenje
odgovarajuće kacige zaštićuje osobu pri malenim silama što djeluju na lubanju i
mozak, da pri srednjim mehaničkim silama kaciga može osobu koja je ima na glavi
zaštititi jednim dijelom i to u prvom redu od nastanka rane na glavi i od nastanka
prijeloma lubanje i to ne sa sigurnošću.
- da već pri srednjim mehaničkim silama što djeluju na glavu kaciga ne može spriječiti
traumatsko oštećenje mozga i to zbog djelovanja akceleracijskih-deceleracijskih sila
koje uzrokuju traumatska oštećenja moždanog tkiva. To se ispoljava u kliničkoj slici
određenim neurološkim znacima ujedno poremećajem svijesti. Pri radiološkoj pretrazi
CT (kompjutorizirana tomografija) uočavaju se točkasta krvarenja na račun
traumatskog oštećenja tkiva lokalno (kapilarna krvarenja) područja smanjenog
koeficijenta apsorpcije (područja natučenja kontuzije mozga.)
- da pri većim, izraženim mehaničkim silama nastaju oštećenja mozga neovisno o
tome ima li na glavi oštećena osoba kacigu ili nema. Nastaju znatnija razaranja
mozga i krvnih žila tako da su krvarenja veća, na više mjesta i po čitavom mozgu, a
područja nagnječenja također opsežnija i na više mjesta, na strani zadobivenog
udara (coup) i kontralateralnoj strani (contre coup).
- da se nesporno može konstatirati da je upravo kod pokojnog D. M.
djelovanje sile bilo znatno, da je tlačno crijevo betonske crpke predstavljalo takvu i
toliku snažnu mehaničku silu da su nastala vrlo znatna moždana oštećenja poradi
čega je, usprkos poduzetim mjerama liječenja. uslijedio smrtni ishod.
- da nošenje zaštitne kacige u konkretnom štetnom događaju pri djelovanju takve
snažne mehaničke sile ne bi spriječilo nastanak moždanih traumatskih oštećenja.
- da je u slučaju ozljeđivanja pok. D. M. upravo tlačno crijevo betonske crpke
predstavljalo tu snažnu mehaničku silu, ta sila prouzročila je tzv. primarna oštećenja
mozga u vidu krvarenja, nagnječenja i edema mozga, potom sekundama oštećenja,
a to se odnosi na oštećenja moždanog debla uslijed hemijacije dijela mozga na veliki
teritorijski otvor, posljedično i oštećenje vitalnih centara u moždanom deblu, što
konačno završava smrtnim ishodom.
- da nošenje zaštitne kacige pri djelovanju znatne mehaničke sile ne može spriječiti
akceleracijske i deceleracijske sile koje sile uzrokuju razdore moždanog tkiva i krvnih
žila. a sve prema N. aksiomima (1. i 2 N. fizički aksiomi ili zakoni).
- da zaključno procjenjuje da nošenje zaštitne kacige pok. D. M. ne bi
zaštitilo od nastanka iako teških moždanih traumatskih oštećenja, kakva oštećenja je
pokojnik zadobio, dakle, da kaciga na glavi ne bi i zaštitila od smrtne posljedice.
- da vještaku nije poznato da li je izvršena obdukcija pok. D. M., koja
obdukcija je nakon smrti 28.5.2009. godine i zatražena. Ako obdukcija jest izvršena,
za pretpostaviti potvrđivanje od strane obducenta svih ozljeda mozga što su viđene i
opisane pri pretragi CT mozga učinjenoj 24.05.2009.g., s napomenom da su
vjerojatno krvarenja i oštećenja opisana na dan 24. svibnja nadalje mogla
progredirati.
30. Pregledom pisanog nalaza i mišljenja stalnog sud. vještaka za strojarstvo, promet
i motorna vozila N. K., zaprimljenog kod ovog suda dana 30.08.2016.g., sud
je utvrdio:
- da se mjesto radne nesreće nalazi na privremenom gradilištu društva M d.o.o, pokraj kuće N. K. G. u S..
- da je u trenutku nesreće beton pumpom P. - W., tvorničkog broja
…/142, u vlasništvu tvrtke „M d.o.o", upravljao stradali D. M..
- da se radna operacija koju je obavljao stradali D. M. u trenutku nesreće
odnosi na čišćenje beton pumpe.
- da se neposredno prije nesreće stradali D. M. popeo na desnu platformu
vozila, širine 100 cm, koja ima čelični rub visine 10 cm, uz samu ogradu visine 100
cm, gdje se nalaze kontrolni uređaj (manometri i termometar), te da je počeo s
postupkom čišćenja crijeva i cjevovoda pumpe.
- da se sam postupak čišćenja crijeva i cjevovoda obavlja na način da se vlažna
spužvasta kugla ubaci na kraj cijevi te se tlači (usisava) u smjeru suprotnom od
smjera izbacivanja betona, sa tim da se cijev drži u lagano povišenom položaju, a da
se položaj kugle kontrolira laganim udaranjem po cijevi čekićem, i na taj način se
određuje dali je kugla prošla ili nije.
- da je neposredno prije nesreće D. M. krenuo izbaciti kuglu koju je ubacio da
bi spriječio prskanje betona, te da je dodao gas na daljinskom upravljaču kojim je
cijelo vrijeme upravljao pumpom, a za to vrijeme krak pumpe nije bio u pravilnom
položaju-blago povišenom već na samom košu za beton.
- kada kugla nije izišla pri prvom pokušaju, a najvjerojatnije zbog nataloženih
betonskih čestica na dnu cijevi, pojačao je gas te je uslijed visokog tlaka koji se
stvorio u cijevi izbačena kugla i zaostali beton koji se još nalazio u cijevi, te je mlaz
betona udario i na pod bacio svjedoka J. D., a zatim je cijev otišla na
drugu stranu i udarila D. M..
- da je pravilnikom propisan način čišćenja beton pumpe takav da rukovalac beton
pumpom ukoliko ne uspije obaviti čišćenje iz prvog pokušaja, treba istu operaciju
zaustaviti i pumpu odvesti u bazu da bi se utvrdili mogući problemi unutar sustava
cjevovoda.
- da s obzirom na visoke tlakove koji se javljaju u cjevovodu za vrijeme čišćenja
mogućeg začepljenja, rukovalac beton pumpom sa daljinskim upravljačem kojeg je u
trenutku nezgode imao D. M., trebaju stajati izvan dohvata grane, najmanje 3
metra udaljeni.
- da je pregledom predmetnog spisa utvrđeno da je rukovalac predmetnom pumpom
u trenutku nesreće D. M., imao sve potrebne certifikate za osposobljenost
upravljanja i sigurno upravljanje pumpom.
- da tvrtka „M" d.o.o, kao vlasnica predmetne beton pumpe ima sve potrebne certifikate za obavljanje navedenih djelatnosti.
- da je pregledom uputa za siguran rad na beton pumpi, a koje je u trenutku nezgode
imala tvrtka „M" d.o.o, i koji su sastavni dio predmetnog spisa, vidljivo da isti nisu
detaljno razrađeni, posebno ne u dijelu koji se odnosi na čišćenje beton pumpe.
31. Pregledom Uputstva za rukovanje beton pumpom koja su bila na raspolaganju
pok. D. M., sud je utvrdio da je sadržaj istih slijedeći:
- da naslov glasi: Uputa za siguran rad na crpki za beton,
- da je potom naveden manji podnaslov: Opasnosti pri radu
- da je potom navedeno:
- izlijevanje betona pod tlakom na spojevima dijelovima cijevi i ozljeđivanje zaposlenika
- ozljede zaposlenika pri održavanju za beton dok motor nije isključen - da nakon toga slijedi novi podnaslov:
- upute za siguran rad, nakon čega je navedeno.
- prije početka rada provjerite jesu svi dijelovi crpke za beton kao što su kompresor,
crpka a posebno njihovi spojevi postavljeni na svoja mjesta te jesu sigurni i ispravni.
- vozilo postavite na stabilno ravno tlo, kotače osigurajte od pomicanja, izvucite
stabilizatore poduprite vozilo.
- ne uključujte crpku za beton u pogon dok cijev za punjenje oplate nije položena na mjesto izlijevanja betona.
- za vrijeme rada koristite sva potrebna osobna zaštitna sredstva.
pri radovima na otvorenom prostoru, za zaštitu od vremenskih nepogoda kao što su
kiša, hladnoća dr., upotrebljavajte odgovarajuća osobna zaštitna sredstva koja vas
štite od tih opasnosti.
- pri radu crpke za beton posebnu pozornost posvetite sigurnosti okolnih zaposlenika koji opslužuju crpku.
zaposlenici koji rukuju izljevnim cijevima moraju nositi zaštitne kacige, zaštitne
rukavice zaštitne naočale. izljevna cijev ne smije se držati golim rukama niti cijev
okretati u smjeru zaposlenika.
-Tijekom rada stroja ne dirajte spojnice cijevi zbog pritezanja popravaka jer mogu
propustiti beton pod tlakom
- u slučaju zastoja prolaza betona kroz cijevi ne udarajte maljevima i sličnim
predmetima po cijevima, zračnom kotliću, usipnom lijevku dr., već isključite stroj,
utvrdite kvar.
- ne ulazite nikada rukama u usipni lijevak betona.
- slučaju bilo kakvog kvara na stroju odvodnoj cijevi crpke za. beton prekinite, rad kvar dojavite odgovornom voditelju poslova.
- nakon završetka rada isključite pogon stroja osigurajte ga od slučajnog pokretanja i
neovlašten uporabe drugih zaposlenika.
Popravci, podmazivanja slični radovi na crpki za beton mogu se obavijati samo kada su pogonski motori isključeni,
Crpku za beton treba redovito održavati, a poslije svake upotrebe temeljito očistiti.
32. Pregledom priručnika o sigurnosti sud je utvrdio da su u istome navedene upute
o načinu rukovanja sa strojevima za transport i distribuciju betona, te da sadržaj istog
glasi:
-Tražite da strojar umjesto vozača miješalice dostavi beton koji im je dostavljen na
betonskoj pumpi pomoću kontrola. Pustite vozače automiješalica da rade sami tek
kada budete sigurni da su dobro razumjeli vaše upute.
Pazite da se nitko ne zadržava između automiješalica pri radu i stroja.
Između automiješalice i stroja postoji opasnost od nagnječenja.
2.8 Čišćenje
2.8.1 Općenito
Morate potpuno isprazniti prijenosni cjevovod, crpku i lijevak. Posebice može doći do izbacivanja ostataka betona u lijevku za vrijeme vožnje.
Stroj niti na kratke udaljenosti ne smijete voziti s izvučenim razdjelnim stupom ili
izvučenim potpornim nogama. To vrijedi i ako stroj morate odvesti na čišćenje u
drugo mjesto. Razdjelni stup morate u potpunosti izvući vani i blokirati.
Čišćenje prijenosnog cjevovoda vrši se u prvom redu povratnim usisavanjem prema
ili istiskivanjem pomoću vode. Kod povratnog usisavanja uključite obvezno
mehanizam za miješanje. U suprotnome može beton koji se vraća u lijevak savinuti
vratilo mehanizma za miješanje. Pri istiskivanju koristite košaru za hvatanje, glavu za
čišćenje cijevi i kuglicu za čišćenje kako voda ne bi ulazila u oplatu.
Nikada ne raspršujte sredstva za razdvajanje na daljinske upravljane i upravljačke
ormariće (oplatno ulje itd), kako biste ih zaštitili od nečistoća. To izaziva značajnu
koroziju elektroničkih dijelova.
Na cijelom stroju postoji opasnost od ozljeda uslijed isklizivanja, posklizivanja,
spoticanja, udaranja itd. Za penjanje i silaženje koristite rukohvate i prilaze.
Zabranjeno je penjanje na rešetku. Ne skakati sa stroja.
Ne gurajte ruku u lijevak ili druge pokretljive elemente stroja. To vrijedi i ako ste otvorili ispust ispod lijevka. Ne uklanjajte rešetku.
Usmjerite samo mlaz vode u lijevak ili ostale pokretljive elemente stroja. Ne gurajte
gipku cijev unutra. Pokretljivi elementi stroja mogli bi zahvatiti istu.
Sredstva za čišćenje
Pažljivo sa sredstvima za čišćenje. Agresivna sredstva za čišćenje mogu oštetiti
materijale (npr. gumu) i lakirane površine. Možete koristiti sredstva za poliranje i
zaštitu laka, kao i sredstva za njegu, ako ista imaju ph vrijednost između 4 i 9.
Zatražite od proizvođača sredstva za čišćenje da potvrdi prikladnost tog sredstva.
Obratite pozornost na informacije proizvođača u svezi primjene sredstva i zaštite
zdravlja. Nosite zaštitnu odjeću. Isperite sredstva za čišćenje uvijek obilno čistom
vodom, ne ostavljajte lokve za sobom.
Ne koristite morsku ili slanu vodu za čišćenje.
Ne koristite lako zapaljiva sredstva kod čišćenja, prijeti opasnost od požara. Čišćenje komprimiranim zrakom
Pri čišćenju prijenosnog cjevovoda komprimiranim zrakom postoji povećana
opasnost od nesreće uslijed eksplozivnog, oslobađajućeg komprimiranog zraka,
prskajućeg betona i nekontrolirano vitlajućih prijenosnih i završnih gipkih cijevi ako
nisu uklonjena.
Komprimiranim zrakom smijete čistiti samo pod nadzorom kvalificirane osobe. Sve
osobe uključene u čišćenje moraju biti upoznate sa sigurnosnim propisima.
Proizvođač ne preuzima odgovornost za oštećenja koje nastaju na temelju
nepravilnog čišćenja komprimiranim zrakom. Ako pražnjenje prijenosnog cjevovoda
vršite komprimiranim zrakom, onda se morate obavezno pridržavati sljedećih propisa:
Pojedine cijevi i kratke snopove cijevi duljine do 10m ne smijete ispuhivati zrakom.
Postoji opasnost od nesreće uslijed povratnog udara.
Vršite ispuhivanje samo onih prijenosnih cjevovoda koji imaju konstantno isti nazivni promjer. Redukcijske cijevi morate ručno isprazniti ili isprati.
Na kraju prijenosnog cjevovoda ne smiju biti montirani lukovi, prijenosne ili završne gipke cijevi.
Na završetku prijenosnog cjevovoda ne smiju biti montirani lukovi, prijenosne ili
završne gipke cijevi.
Na završetku prijenosnog cjevovoda mora biti pričvršćena prihvatna košara, a na
početku prijenosnog cjevovoda prilagodnik za čišćenje. Prihvatna košara i prilagodnik
za čišćenje moraju odgovarati sustavu prijenosnog cjevovoda. Beton mora slobodno izlaziti na kraju prijenosnog cjevovoda.
U području od 3m oko prijenosnog cjevovoda, na kraju prijenosnog cjevovoda, a
posebice ispred otvora prihvatne košare ne smiju se zadržavati osobe.
Trebate paziti da beton koji možda izlazi iz prihvatne košare ne ozlijedi osobe ili uzrokuje materijalnu štetu.
Prilagodnik za čišćenje morate opremiti odvojenim, velikim ventilatorom za ispuštanje tlaka i manometrom.
Manometar trebate stalno promatrati za vrijeme postupka čišćenja. Kod naglog pada
tlaka (stup betona izlazi na kraju cjevovoda) ili porasta tlaka (opasnost od nastanka
začepaka) potrebno je brzo rasteretiti prijenosni cjevovod pomoću ventila za
ispuštanje tlaka.
Plivajuća kuglica ili čep kojim istiskujete beton moraju biti tako zabrtvljeni da zrak pri
ispuhivanju ne ulazi u beton. Osim toga je potrebno prijenosni cjevovod zabrtviti
prema stražnjoj strani, ako kugla od spužve ili čep upadne u prihvatnu košaru.
Obavljajte radove na prijenosnom cjevovodu (npr. otvaranje prijenosnog cjevovoda)
samo ako nije pod tlakom. Osigurajte da je ispuštanje komprimiranog zraka
obavljeno u cijelosti.
Otvaranje ventila za ispuštanje tlaka morate obaviti tako da ne može doći do ozljede ostacima betona koji mogu ispadati iz ventila za ispuštanje tlaka.
Zasebni prijenosni cjevovodi, koji se čiste komprimiranim zrakom, moraju se sigurno učvrstiti kako se ne bi mogle nekontrolirano pomicati.
Ako se na prijenosni cjevovod priključe dodatni sustavi razdjelnika (npr. kružni
razdjelnici), klizači za blokadu ili drugi elementi prijenosnog cjevovoda, moraju biti
zaštićeni od nekontroliranog pomicanja.
Zaštita od vode
Voda koja u svim smjerovima prska na stroj nema štetno djelovanje.
Električni pogon je zaštićen od prskanja vode, ali nije vodootporan.
Prije čišćenja stroja vodom ili mlazom pare (visokotlačnim sredstvom za čišćenje) ili
drugim sredstvima za čišćenje, morate pokriti / zalijepiti sve otvore u koje iz
sigurnosnih i/ili funkcionalnih razloga ne smije prodrijeti voda/para/sredstvo za
čišćenje. Posebice su izloženi elektromotor i upravljački ormarići.
Obradba nakon čišćenja
Nakon čišćenja morate ponovo potpuno ukloniti poklopce/zalijepljene dijelove i
provjeriti radnu pripravnost stroja (Prije operativnog korištenja S.33).
Pri čišćenju pazite na nezabrtvljenost, labave spojeve, sastrugana mjesta i oštećenja.
Morate odmah ukloniti utvrđene nedostatke.
Nakon čišćenja stroja visokotlačnim sredstvom za čišćenje morate podmazati stroj.
33. U svom iskazu na roč. od 08.11.2016.g. vještak N. K. je istakao:
- da nije sporno da je pok. imao sve potrebe certifikate za upravljanje betonskom
pumpom kao i da je firma M. imala sve potrebne ateste za upravljanje i korištenje
pumpom.
- da ono što je sporno jest sam sadržaj uputstva za korištenje betonske pumpe u
kojima nema ključne stvari a to je da se rukovalac beton pumpom mora nalaziti izvan
dometa cijevi i udaljen od pumpe najmanje 3m, a posebno kod čišćenja beton pumpe
što se ovdje pokazalo sporno za rukovoditelja.
- da je pok. rukovoditelj imao daljinski upravljač i to iskazuje i njegov kolega
neposredni očevidac u svom iskazu, a što sam i naveo prilikom cit. njihovih iskaza, ali
se nalazio na desnom dijelu ograde beton pumpe dakle, unutar dometa cijevi betona
za vrijeme čišćenja beton pumpe.
- da su, u ovom slučaju, sudionici obavili ponovni pokušaj izbacivanja kugle za
čišćenje pumpe, a kada im to prvi put nije uspjelo, iako je jasno da kod ponovnog
pokušaja trebaju se vratiti u svoju bazu.
- da u uputstvima nije razrađeno da se nakon prvog neuspješnog pokušaja čišćenja
cijevovoda potrebno vratiti u bazu i ne pokušavati ponovo. U upustvima piše kako se
ponašati za vrijeme zastoja prolaza betona, a ne za vrijeme kada se cijev čisti sa
zato predviđenom opremom.
- da je on već u svom vještvu istakao da priloženi A. koji je imao pok. M.
pokazuju da je bio osposobljen za rad beton pumpom, što je u vještačenju i na
početku usmenog nalaza i mišljenja naveo.
- da je pravno pitanje da li je M
- da je pok. M. sukladno i priloženim atestima bio osposobljen za rad na beton pumpi.
- da nerazrađenost uputa nije utjecalo na osposobljenost pok. M. na rad na
beton pumpi, iz razloga što je pok. M., kao što je to već ranije rečeno, imao sve
potrebne certifikate.
- da je M. J. u svom iskazu koji je prepisan u vještvu kazao: " Nas dvojica
nismo postupili na tako pravilnikom predviđen način već smo tako pokušali i drugi
put, pok. D. je bio taj koji je daljinskim upravljao beton pumpom."
34. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, u
odnosu na nastanak predmetnog štetnog događaja, sud je, utvrdio:
- da je pok. suprug tužiteljice ad 1/ i otac tužiteljice ad 2/ D. M., obavljajući
posao i radnje zadatke kod tuženika dana 23.05.2009.g. doživio nezgodu na radu,
uslijed koje je, nekoliko dana poslije, dana 28.05.2009.g. preminuo,
- da je pok. D. M. temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od
01.03.2001.g. kod tuženika obavljao poslove vozač beton-pumpe, vožnja, čišćenje,
održavanje vozila, kontrola ulja, podmazivanje, prijavljivanje kvara na vozilu na
vrijeme, strojarskog tehničara, a da je neposredno prije ozljeđivanja obavljao poslove
rukovatelja pumpe za beton,
- da je ukupni staž pok. D. M. iznosio 13 godina, 11 mjeseci i 5 dana, dok je
ukupni radni staž na poslovima na kojima se dogodila ozljeda iznosio 8 godina, 2
mjeseca i 22 dana,
- iz iskaza svjedoka J. D., koji je kritične prigode radio zajedno sa pok.
D. M., i koji se nalazio u blizini pok. D. M. kada se dogodio
predmetni štetni događaj, sud je utvrdio da je pok. D. M. radio na betonskoj
pumpi i da je kritične prigode htio staviti jednu kuglu od spužve, dimenzija malo
manjih od rukometne lopte u cijev od betonske pumpe radi čišćenja cijevi betonske
pumpe, te iz razloga da beton ne bi kapao na susjedno dvorište.
- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da je posao bio gotov, da je
ploča bila nalivena i da su bili u fazi skupljanja alata, materijala i da su bili u fazi
odlaska, samo je trebalo provući spužvastu kuglu da se beton iz cijevi očisti jer ta
spužvasta kugla služi za čišćenje cijevi, a da tu kuglu svakako treba provući kroz
crijevo, ne samo da ne kapi na susjedno dvorište već da se i crijevo očisti, a ako
balota ne može izaći tada se radi postupak skupljanja i odlaska.
- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da je pok. M. kritične prigode
stavio tu kuglu u cijev kojom je prolazio beton iz betonske pumpe, te da je potom
dovukao granu na koš gdje se sipa beton iz miksera u pumpu, i da je tada pokušao
izbaciti van tu kuglu od spužve, međutim taj pokušaj mu nije uspio zbog čega je
pokušao i slijedeći put, no i taj drugi put pok. M. nije uspjelo izbaciti tu kuglu iz
crijeva pumpe.
- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da je tada J. D.
rekao pok. D. M. da skupi tu pumpu i da pođu u M. na betonaru, gdje
postoji hidrant te da pomoću toga izbaci tu kuglu iz crijeva, da međutim, pok. M.
nije poslušao prijedlog za odlaskom na hidrant, već da je rekao da će još jedanput
pokušati tu kuglu izbaciti iz crijeva, nakon čega je pokušao ponovno izbaciti kuglu po
treći put, međutim kako se u crijevu stvorio pritisak došlo je do toga da je pritisak iz
crijeva izbacio beton i tu kuglu
- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da je uslijed tog pritiska kugla
izletjela i ostala na košu dok je beton udario svjedoka J. D. u leđa,
uslijed čega je on pao na tlo, te uslijed kojeg pada nije vidio gdje je točno pok.
M. udarilo, u koji dio tijela.
- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da kada se svjedok pridigao, da
je vidio pok. M. kako leži na pumpi, da je tada pomislio da je pok. M. samo
ošamutilo pa ga je zazvao, međutim, pok. M. nije reagirao, da je tada svjedok
došao do pok. M., uhvatio ga za rame, okrenuo i vidio što se dogodilo, da je
vidio krv, i da mu je glava rasječena.
- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da se znalo i prije događati da
kugla ostane u crijevu, da je to sastavni dio posla, i da nije bio prvi put da se
dogodilo, da se događalo vrlo rijetko ali se događalo, a da je za takvu situaciju
propisana procedura, a po toj proceduri u takvim situacijama potrebno je rastaviti taj
dio u kojem je kugla stala ili poći u betonaru ako ste blizu ili u najbližu ako se beton
nije stisnuo te u betonari spojiti na hidrant ili na zrak, na mjesto koje je predviđeno za
to spajanje.
- da je dakle u situaciji kada se to dogodi potrebno ili rastaviti crijevo na mjestu gdje
je kugla ili otići do betonare i pomoću hidranta ili zraka riješiti problem, a u situaciji
kada se beton stvrdne da je potrebno rastaviti sve i štemati ručno ukoliko se može, a
ukoliko se ne može ručno tada treba nositi bušilice.
- da je J. D. prošao proces osposobljavanja za rad na pumpi,
- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da bi, obzirom na vremenske
prilike tog dana, trebalo da se beton stisne negdje oko 45 min, a da je za skupiti
pumpu bilo potrebno 5 min, dok je od S.. K. do betonare 15 min vožnje ukoliko ne
bi bilo gužve.
- iz iskaza svjedoka J. D. sud je utvrdio da postoji daljinski upravljač s
kojim se može upravljati s time iz daljine, i to posebno kada je rizična situacija, a da
je kritične prigode bila rizična situacija s obzirom da kugla nije htjela izaći, i s obzirom
na princip na koje te pumpe rade, kada se u radu pumpi stvara tlak od 200 bari,
- iz iskaza svjedoka Ž. L., zaposlenika tuženika, koji je radio zajedno sa pok.
D. M. sud je utvrdio da bi svi ostali radnici, kao i svjedok L., na kraju
rada ovu spužvastu kuglu stavili u cijev, zatim bi se odmaknuli 10-20 m, ovisno o
tome gdje se nalazi grana, te da bi preko daljinskog upravljača uključili povrat betona
iz cijevi u koš, i da bi se cijev očistila i cijeli beton bi se vratio u koš, međutim, da bi
pok. D. M. cijev, odnosno granu, prikupio skroz do sebe, na pola metra do
jednog metra udaljenosti, zatim bi tu stavio spužvastu kuglu, te da bi tada, bez da se
odmakne od cijevi uključio taj povrat betona,
- da je tuženik pok. D. M. omogućio nošenje zaštitne kacige, međutim, da
pok. D. M. kritične prigode nije imao na glavi zaštitnu kacigu, ali da prema
vještvu vještaka neurokirurga dr M. J., i sve da je pok. D. M. kritične
prigode na glavi imao zaštitnu kacigu, da ga zaštitna kaciga ne bi spasila od ozljede
glave sa smrtnom posljedicom,
- da je pok. D. M. bio osposobljen za rad na siguran način na mjestu vozača auto-beton pumpe M. d.o.o. S.,
- da je pok. D. M. bio osposobljen za provedbu preventivnih mjera zaštite od
požara, gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom
- da je pok. D. M. bio osposobljen za rad na siguran način tvrtke M. d.o.o
S. za radno mjesto rukovatelj građevinskog stroja (pumpa za beton, mikser,
utovarivač, rovokopač i C. – B,C. i E. kategorije.
- da je tuženik pok. D. M. na raspolaganju stavio U. za rukovanje
beton pumpom, a da tuženik pok. M. nije na raspolaganje stavio P. o
sigurnosti.
35. Analizirajući ponašanje pok. D. M. kritične prigode, sud je u njegovu
postupanju utvrdio čitav niz propusta i ponašanja protivnih pravilima struke koji su
doveli do nastanka predmetnog štetnog iz čega ovaj sud zaključuje da je pok. D.
M. doprinio nastanku predmetnog štetnog događaja.
36. Da je pok. D. M. i sam doprinio nastanku predmetnog štetnog događaja,
sud je zaključio iz slijedećih utvrđenja:
- da je pok. M. bio osposobljen za rad na betonskoj pumpi – miješalici, da je za to
imao Uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način, broj 13015-08ZNR-9,
izdano dana 26.05.2008. godine od društva „IA" d.o.o., prema kojem je D.
M. osposobljen za rad na siguran način na poslovima vozača i rukovatelja
autobeton pumpe, zatim svjedodžbu o osposobljenosti za rad na siguran način broj
3300-01znr-1, izdanu dana 07.05.2001. godine od društva „I. A." d.o.o., prema
kojem je D. M. osposobljen za rad na siguran način na poslovima vozača
autobeton pumpe, te uvjerenje Z. d.o.o. za kontrolu i inženjering o
stručnoj sposobnosti i o osposobljenosti za rad na siguran način na radnom mjestu
rukovatelj građ. stroja – pumpa za beton, mikser, utovarivač, rovokopač, te da je pok.
D. M. imao radno iskustvo više od 8 godina na radovima na kojima se
dogodila predmetna nezgoda, iz čega ovaj sud zaključuje da je pok. D. M.
imao dugogodišnje iskustvo na predmetnim poslovima i radnim zadacima. Što se tiče
Uputa koje su pok. D. M. bile na raspolaganju činjenica jest da su iste znatno
uže i šturije u odnosu na Priručnik o sigurnosti, a što po ocjeni ovog suda predstavlja
propust prednika tuženika, međutim, ovaj sud navedenu činjenicu nije smatrao
odlučnom za stradanje pok. D. M. iz više razloga i to:
- pok. D. M. je prije predmetne nezgode na tim poslovima na kojima se
dogodila nezgoda radio 8 godina i zasigurno je u tih 8 godina stekao iskustvo kako
na siguran način očistiti beton pumpu,
- da je pok. D. i sam imao mogućost od poslodavca tražiti Pravilnik o sigurnosti, a što je isti propustio,
- pored toga, što je bio iskusan na tim poslovima, pok. D. M. je bio
osposobljen za siguran rad na siguran način za vozača auto beton pumpe,
rukovatelja pumpe za beton, mikser, utovarivač, tijekom kojeg se školovanja i
osposobljavanja zasigurno susreo i sa priručnikom o sigurnosti te drugom literaturom
koja se odnosi na rad na siguran način, kojom literaturom je između ostalog
propisano i način čišćenja beton pumpe,
- da se kritične prigode radilo o kvaru u procesu čišćenja, a to s obzirom da je
pokušaj pok. D. M. da očisti crijevo beton pumpe u dva navrata bio
neuspješan, a da je i u uputama koje su bile na raspolaganju pok. D. M.
navedeno da se u slučaju bilo kakvog kvara prekine sa radom i kvar dojavi
odgovornom radniku, što međutim, pok. D. M. nije napravio.
36.1 Ocjena je ovog suda da su u formulaciji »bilo kakav kvar« sadržani svi kvarovi
koji se dogode prilikom rada na beton pumpi, pa tako i kvarovi koji se javljaju prilikom
čišćenja cjevovoda pumpe, što se dogodilo i u konkretnom slučaju kritične prigode,
pa je pok. M. sukladno uputama koje su mu bile na raspolaganju, trebao prekinuti
rad, što on nije napravio, pa je kritične prigode postupio protivno navedenim
uputama.
- da je čl. 77 toč. 2 alineja 5 Zakona o zaštiti na radu između ostaloga propisano da
je radnik dužan odmah obavijestiti poslodavca i osobu iz čl. 18a zakona o
nepostojanju ili nedostatku uputa koje su dane za situaciju koju smatra ozbiljnom i
neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika, iz čega proizlazi da je pok.
D. M., osobno bio dužan obavijestiti i upozoriti poslodavca i osobu iz čl. 18a
zakona o nepostojanju ili nedostatku uputa, a što on nije napravio,
37. Radi svega naprijed navedenog ovaj sud smatra da činjenica da su Upute koje su
pok. D. M. bile na raspolaganju znatno uže i šturije u odnosu na Priručnik o
sigurnosti, nije bila od odlučnog i isključivog utjecaja na nastanak predmetnog
štetnog događaja i posljedično tome na stradanje pok. D. M..
38. Kao odlučne činjenice sud je dalje cijenio da kritične prigode nitko drugi, osim
pok. D. M., nije sudjelovao sa bilo kojom radnjom u čišćenju pumpe, iz čega
je ovaj sud zaključio da nitko drugi nije mogao na bilo koji način doprinijeti nastanku
predmetnog štetnog događaja osim samog pok. D. M..
39. Nadalje, analizirajući ponašanja D. M. kritične prigode, sud je utvrdio da
pok. D. M. kritične prigode nije upotrijebio zaštitnu kacigu, iako je tuženik
omogućio nošenje iste pok. D. M.. Također, sud je utvrdio da je J.
D. kritične prigode, neposredno prije nastanka štetnog događaja pozvao pok.
D. M., a nakon što je pok. D. M. u dva navrata bezuspješno pokušao
staviti spužvastu kuglu u cijev, da sa pumpom pođu u betonaru u M. da je
tamo očiste, što bi u takvoj situaciji bilo pravilno, međutim, pok. M. ga nije
poslušao, pokušao je još jedan put provesti postupak čišćenja sa kuglom, ali taj
pokušaj je bio koban. Također, sud je utvrdio da je pok. D. M., kod sebe imao
i daljinski upravljač sa kojim je mogao sa sigurne daljine, izvan dohvata grane,
upravljati sa procesom čišćenja, što on u konkretnom slučaju nije napravio. Također,
iz iskaza svjedoka Ž. L. su je utvrdio da je čišćenje cijevi pok. D. radio na
svoj način, drugačiji od ostalih radnika, jer bi ostali radnici na kraju rada ovu
spužvastu loptu stavili u cijev, zatim bi se odmaknuli 10-20m ovisno o tome gdje se
nalazi grana, te da bi preko daljinskog upravljača uključili povrat betona iz cijevi u koš
i cijev bi se očistila i cijeli beton bi se vratio u koš, a da bi međutim, pok. D. cijev,
odnosno granu, prikupio skroz kod sebe, na pola metra, metar udaljenosti, zatim bi tu
stavio spužvastu loptu, te bi tada, bez da se odmakne od cijevi, uključio taj povrat
betona.
40. Analizirajući prednje izneseno, razvidno je da je kritične prigode pok. D. M.
postupio protivno pravilima struke jer nije koristio sredstva zaštite na radu, iako mu je
tuženik to omogućio, zatim jer nije nakon prvog bezuspješnog pokušaja čišćenja
pumpu odveo u bazu, betonaru, jer nakon drugog bezuspješnog pokušaja nije
poslušao svog kolegu J. D. da prestane sa čišćenjem i da pumpu
odveze u bazu, i jer kritične prigode nije koristio daljinski upravljač sa kojim je iz
sigurne udaljenosti, izvan dometa crijeva kojeg je čistio, mogao obavljati proces
čišćenja.
41. Da je pok. M. postupio po uputama koje su mu bile na raspolaganju, i da je
nakon prvog ili drugog bezuspješnog pokušaja prekinuo sa radom, tada do
predmetne nezgode ne bi došlo. Također, da je koristio daljinski upravljač, tada
također do nezgode ne bi došlo. Isto tako, da je poslušao svog kolegu J.
D. da prestane sa pokušajem čišćenja pumpe i da pumpu odveze u
betonaru, tada do predmetne nezgode ne bi došlo. Konačno, da je radio na način
kako su radili ostali radnici, također ne bi došlo do predmetne nezgode i posljedično
tome smrti pok. D. M..
42. Pored navedenog, pok. D. M. nije kritične prigode posao obavljao s
dužnom pozornošću jer nije primijenio znanja koja je stekao tijekom osposobljavanja
za rad na siguran način, i jer nije postupio po uputama koje je imao na raspolaganju,
s obzirom da nije odmah prekinuo sa procesom čišćenja kada je došlo u tom procesu
do kvara.
43. Pored toga, pokojni M. nije pravilno upotrebljavao opremu koju je imao na
raspolaganju, a to s obzirom jer kritične prigode nije upotrijebio daljinski upravljač s
kojim je mogao neometano, izvan dometa crijeva od betonske pumpe, obavljati
proces čišćenja. Također, pok. M. nije pravilno upotrebljavao zaštitnu opremu,
nije poslodavca obavijestio o nastaloj situaciji, te poslodavca nije obavijestio o tome
da mu poslodavac nije stavio na raspolaganje Priručnik o sigurnosti.
44. Iz gore navedenog za zaključiti je da je kritične prigode pok. M. postupio
protivno čitavom nizu odredbi iz čl. 77 Zakona o zaštiti na radu te protivno pravilima
struke jer se nije pridržavao propisa i pravila te uputa za siguran rad na pumpi za
beton. Također, zaključak je ovog suda da je prilikom čišćenja pumpe za beton kod
pok. D. M. izostala svaka pažnja pri čišćenju beton pumpe.
45. Što se pak tiče ponašanja tuženika kritične prigode, sud je utvrdio da je tuženik
pok. D. M. omogućio školovanje i osposobljavane za siguran rad na beton
pumpi, zatim da je tuženik omogućio pok. M. sva potrebna zaštitna sredstva, kao
i da je pumpa na kojoj se dogodila nezgoda kritične prigode imala certifikat da
zadovoljava sve propisane uvjete i pravila zaštite na radu.
46. Međutim, nedvojbeno je da rad na betonskoj pumpi predstavlja opasnu
djelatnost, ali i da tuženik svom radniku sada pok. D. M. nije dao ni izradio
upute za radni postupak čišćenja cjevovodne pumpe, odnosno da isti postupak
čišćenja nije razrađen da se može obaviti bez ugrožavanja zdravlja i života radnika,
konkretno sada pok. D. M., a što proizlazi iz pravomoćne presude
Prekršajnog suda u Solinu br. 3-164/09 od 28. srpnja 2009. kojom je utvrđeno da su
M d.o.o. S. i odgovorna osoba D. P. oglašeni krivim što nisu izradili
upute na hrvatskom jeziku za radni postupak čišćenja cjevovodne pumpe, odnosno u
uputama za rukovanje i održavanje krana auto pumpe za beton i uputama za siguran
rad auto betona, nije detaljno razrađen radni postupak čišćenja cjevovoda pumpe da
se radni postupak može obavljati bez ugrožavanja zdravlja i života radnika. Iz nalaza
i mišljenja vještaka N. K. između ostaloga je utvrđeno da u uputstvima za
čišćenje predmetnog cjevovoda nije razrađeno da se nakon prvog neuspješnog
pokušaja čišćenja cjevovoda potrebno vratiti u bazu i ne pokušavati ponovno, te da u
uputstvima piše kako se ponašati za vrijeme zastoja prolaza betona, ali ne i za
vrijeme kada se cijev čisti sa za to predviđenom opremom.
47. Cijeneći sve gore navedeno i obrazloženo, zaključak je ovog suda da je tuženik
propustio izraditi upute na hrvatskom jeziku za radni postupak čišćenja cjevovodne
pumpe, odnosno u uputama za rukovanje i održavanje krana auto pumpe za beton i
uputama za siguran rad auto betona, nije detaljno razrađen radni postupak čišćenja
cjevovoda pumpe da se radni postupak može obavljati bez ugrožavanja zdravlja i
života radnika. Iz nalaza i mišljenja vještaka N. K. između ostaloga je
utvrđeno da u uputstvima za čišćenje predmetnog cjevovoda nije razrađeno da se
nakon prvog neuspješnog pokušaja čišćenja cjevovoda potrebno vratiti u bazu i ne
pokušavati ponovno, te da u uputstvima piše kako se ponašati za vrijeme zastoja
prolaza betona, ali ne i za vrijeme kada se cijev čisti sa za to predviđenom opremom.
48. Po ocjeni ovog suda, takvim propustom tadašnji poslodavac pok. D. M.,
odnosno pravni prednik tuženika ad1/ i ad2/ doprinio je nastanku štete u omjeru od
50%, dok je pok. D. M., svojim postupanjem kritične prigode, a koje je ovaj
sud prethodno obrazložio, doprinio je nastanku predmetnog štetnog događaja
također sa 50%.
49. S obzirom na navedeno, na strani prednika tuženika ad 1/ i ad 2/ M d.o.o.
postojala je odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja u omjeru od
50%, slijedom čega su tuženici, kao slijednici M d.o.o., sukladno uvodno
citiranim člancima ZOO-a, dužni nadoknaditi sve vidove štete koju su tužiteljice
pretrpjele uslijed predmetnog štetnog događaja u kojem je poginuo suprug tužiteljice
ad 1/ i otac tužiteljice ad3/ umanjenu za 50%.
50. U odnosu na zahtjev za isplatom naknade štete - duševnih bolova zbog smrti
bliskog srodnika – bračnog druga i oca, potrebno je istaći slijedeće:
51. Tužiteljica ad1/ je na ime neimovinske štete zbog smrti supruga zatražila iznos od 130.250,00 kn.
52. Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda donesenima na sjednici G.
odjela Vrhovnog suda RH, koja je održana 29. studenog 2002.
određeno je da naknada duševne bolove za smrt bliske osobe – bračnog druga
iznosi 220.000,00 kn.
52.1 Dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5 na drugoj
sjednici GO Vrhovnog suda R. H. (2/20.) zauzeto je
pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske
(nematerijalne) štete na način da se prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim
jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Novo pravno shvaćanje primjenjuje se na sve
postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) štete.
53. S obzirom na navedeno, tužiteljici ad 1/ K. M. bi na ime duševnih bolova
zbog smrti bračnog druga D. M. pripadao iznos od 330.000,00 kn. S obzirom
na utvrđenu suodgovornost pok. D. M. u omjeru od 50%, to je iznos od
330.000,00 kn, sukladno odredbi čl. 1092 st 1 ZOO-a valjalo umanjiti za 50%, dakle
za 165.000,00 kn, slijedom čega bi tužiteljici ad1/ pripadao iznos od 165.000,00 kn.
54. Međutim, kako sud odlučuje u granicama tužbenog zahtjeva, te kako je tužiteljica
zatražila iznos od 130.250,00 kn, po ovom osnovu, to bi tužiteljici, po osnovu
naknade štete – duševnih bolova zbog smrti bliske osobe pripadao iznos od
130.250,00 kn.
55. Od tog iznosa, po ocjeni ovog suda, potrebno je odbiti iznos od 144.000,00 kn
kojeg je prednik tuženika ad1/ i ad2/ M. d.o.o. isplatio tužiteljici ad1/ K. M.
temeljem police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) broj
026291112356. Naime, među strankama nije sporno da je prednik tuženika ad1/ i ad
2/ prvobitno označeni tuženik M d.o.o. isplatio tužiteljici ad1/ K. M. navedeni
iznos temeljem navedene police. Naime, sukladno odštetnoj prirodi ugovora o
osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, iznos koji je bračni drug primio na ime
osigurane svote iz ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja uračunava
se u iznos odštete koju mu poslodavac duguje s osnove odgovornosti.
56. Ovo tim više i iz razloga jer je sud pregledom platnih podataka dostavljenih od
strane tuženika za pok. D. M. utvrdio da premija osiguranja nije plaćana iz
plaće pok. D. M., iz čega proizlazi da je upravo prednik tuženika plaćao
predmetnu policu.
57. Da iznos od 144.000,00 kn pripada po polici upravo tužiteljici ad1/ K. M., a
ne tužiteljici ad2/ kćeri pok. D. M., L. M., proizlazi upravo iz citirane
police iz koje proizlazi da je korisnik za slučaj smrti bračni drug, a ako njega nema
onda osiguranikova djeca. D., tužiteljica ad2/ L. M. nije korisnik predmetne
police, s obzirom da bi ona bila korisnikom tek u slučaju ukoliko njen pok. otac, D.
M. ne bi imao bračnog druga. S. obzirom da je pok. D. M. u trenutku
nezgode imao bračnog druga, i to upravo tužiteljicu ad1/, to pravo na isplatu po
navedenoj polici pripada upravo tužiteljici ad1/, a ne tužiteljici ad2/.
58. Slijedom navedenog, kada se od iznosa od 130.250,00 kn koliko je tužiteljica
ad1/ zatražila po osnovu duševnih bolova zbog smrti supruga, odbije iznos od
144.000,00 kn a koji se odnosi na svotu isplaćenu po polici osiguranja osoba od
posljedica nesretnog slučaja (nezgode) broj 02.6291112356, to je zaključak suda da
je tužiteljica ad1/ K. M. u cijelosti namirena po ovom osnovu, pa je tužbeni
zahtjev tužiteljice ad1/K. M. po osnovu zatražene naknade štete – duševnih
bolova zbog smrti bliske osobe sud odbio u cijelosti, te je odlučeno kao u toč. I izreke
presude.
59. U pogledu toč. II zahtjeva tužiteljice ad2/ L. M. za naknadom štete – duševnih bolova zbog smrti bliske osobe – oca, za navesti je slijedeće:
60. Tužiteljica ad2/ je na ime neimovinske štete zbog smrti oca zatražila iznos od
151.750,00 kn. Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda donesenima na sjednici
GO Vrhovnog suda R. H., koja je održana 29. studenog
2002. određeno je da naknada duševne bolove za smrt bliske osobe – bračnog
druga iznosi 220.000,00 kn. Dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-
IV-47/2020-5 na drugoj sjednici GO Vrhovnog suda R.
H. (2/20.) zauzeto je pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o
visini naknade neimovinske (nematerijalne) štete na način da se prihvaćeni iznosi
naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Novo pravno
shvaćanje primjenjuje se na sve postupke naknade neimovinske (ranije
nematerijalne) štete.
61. S obzirom na navedeno, tužiteljici ad 2/ L. M. bi na ime duševnih bolova
zbog smrti oca D. M. pripadao iznos od 330.000,00 kn. S. obzirom na
utvrđenu suodgovornost pok. D. M. u omjeru od 50%, to je iznos od
330.000,00 kn, sukladno odredbi čl. 192 st 1 ZOO-a valjalo umanjiti za 50%, dakle za
165.000,00 kn, slijedom čega bi tužiteljici ad2/ pripadao iznos od 165.000,00 kn.
62. Međutim, kako sud odlučuje u granicama tužbenog zahtjeva, te kako je tužiteljica
zatražila iznos od 151.750,00 kn, po ovom osnovu, to je sud tužiteljici, po osnovu
naknade štete – duševnih bolova zbog smrti bliske osobe – oca dosudio iznos od
151.750,00 kn. Pri tome je za navesti da spisu ne prileže dokazi da bi prednik
tuženika ad1/ i ad2/ tužiteljici ad2/ L. M. izvršio bilo kakvu isplatu po osnovu
neimovinske štete - duševnih bolova zbog smrti bliske osobe – oca. Naime, prednik
tuženika jest vršio isplate tužiteljici ad1/ K. M., međutim, iz provedenih dokaza
ne proizlazi da bi prednik tuženika ad1/ i ad2/ tužiteljici ad2/ L. M. izvršio bilo
kakvu isplatu po osnovu neimovinske štete - duševnih bolova zbog smrti bliske osobe
– oca. Iz iskaza tadašnjeg zz tuženka D. P. proizlazi da je tužiteljici ad/ od
strane tuženika uplaćen iznos od 10.000,00 kn koja se odnosila na pomoć, zatim da
su uplaćivani daljnji iznosi na ime tužiteljice od 3,4.000,00 kn na ime pomoći, te da su
tužiteljici ad1/ točili gorivo u automobil, te da je izvršen popravak B. pumpe na
automobilu tužiteljice ad1/ K. M. u iznosu od 4.500 kn, zatim da su kupovane
gume za taj automobil, te da je isti servisiran. Dakle, razvidno je da su se uplate koje
je prednik tuženika vršio odnosile na materijalne troškove tužiteljice ad1/, te na
pomoć obitelji poginulog radnika. Dakle, zaključak je ovog suda da isplate koje je
prednik tuženika ad 1/ vršio nisu se odnosile na isplatu naknade štete tužiteljici ad2/
L. M. po osnovu duševnih bolova zbog smrti oca zbog čega se nisu ostvarile
pretpostavke za umanjenjem dosuđenog iznosa za iznose koje je prednik tuženika
uplaćivao tužiteljici ad1/. Slijedom navedenog, tužiteljici ad2/ je dosuđen cjelokupni
zatraženi iznos naknade štete po osnovu duševnih bolova zbog smrti oca.
63. Na dosuđeni iznos tužiteljici ad2/ pripada i kamata. Obveza plaćanja neimovinske
štete sukladno odredbi čl. 1103. ZOO dospijeva danom podnošenja tužbe ili
podnošenjem zahtjeva u mirnom postupku. S obzirom da nema dokaza da bi
tužiteljica zatražila isplatu naknade neimovinske štete po osnovu duševnih bolova
zbog smrti oca u mirnom postupku, to je tužiteljici dosuđena kamata počev od dana
podnošenja tužbe, dakle od 21. svibnja 2012.g. pa do konačne isplate.
63.1 Slijedom iznijetog, odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice ad2/ L. M. za više
zatražene kamate za razdoblje od 06.07.2009.g. do 21.05.2012.g. te je odlučeno kao
u toč. I izreke presude.
64. U odnosu na zahtjev tužiteljice ad2/ L. M. za naknadom imovinske štete po osnovu izgubljenog uzdržavanja, za istaći je slijedeće:
65. Prema odredbi čl. 1094. ZOO osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovno
pomagao, a i ona koja je po zakonu imala pravo zahtijevati uzdržavanje od
poginulog, ima pravo na naknadu štete koju trpi gubitkom uzdržavanja odnosno
pomaganja (st. 1.). Ova se šteta naknađuje plaćanjem novčane rente čiji se iznos
odmjerava s obzirom na sve okolnosti slučaja, a koji ne može biti veći od onoga što
bi oštećenik dobivao od poginulog da je ostao u životu (st. 2.).
65.1 Odredbom čl. 209. st. 1. ObZ propisano je da su roditelji dužni uzdržavati svoje
maloljetno dijete, dok je odredbom čl. 232. st. 2. ObZ propisano da bez obzira na
okolnosti iz čl. 231. st. 2. i 3. ovoga Zakona, radno sposoban roditelj ne može se
osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta, a u st. 4. navedenog članka
propisano je da će ministarstvo za poslove socijalne skrbi odredit jednom godišnje, a
najkasnije do 1. travnja tekuće godine objaviti minimalne novčane iznose potrebne za
mjesečno uzdržavanje djeteta, koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom.
66. Dakle, iz izloženog proizlazi da pravo na naknadu štete zbog izgubljenog
uzdržavanja stječe osoba koja je u vrijeme štetnog događaja ispunjavala
pretpostavke za priznavanje tog prava, a u konkretnom slučaju s obzirom da je
drugotužiteljica u vrijeme štetnog događaja bila maloljetna proizlazi da je ista
ispunjavala te pretpostavke u smislu odredbe čl. 1094. st. 1. ZOO.
67. Osim toga, prema shvaćanju ovog suda, kada se po zahtjevu mlt. osobe odlučuje
o visini novčane rente za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davaoca uzdržavanja u
smislu odredbe iz čl. 1094. st. 2. ZOO, tada je potrebno utvrditi ne samo koliko je
poginuli roditelj faktično doprinosio za uzdržavanje djeteta, već i koliko je isti po
zakonu bio dužan doprinositi za uzdržavanje mlt. djeteta.
68. Dakle, štetnik je obvezan oštećeniku naknaditi ono što je on stvarno izgubio, a ne
ono što bi oštećenik imao pravo dobiti na osnovi zakonskog uzdržavanja (Rev-
2064/89-2 od 7. ožujka 1990.).
69. Slijedom toga, imajući na umu da se u ovom slučaju radi o sporu radi naknade
štete koju mal. tužiteljica trpi gubitkom uzdržavanja, u konkretnom slučaju se visina
naknade štete za izgubljeno uzdržavanje mal. djeteta zbog smrti davatelja
uzdržavanja ne može utvrđivati samo od podataka nadležnog ministarstva o
prosječnim potrebama djeteta s obzirom na troškove života. Naime, ti podaci su
mjerodavni onda kada se u postupku pred sudom određuje visina zakonskog
uzdržavanja koju mora plaćati roditelj mal. djeteta koji ne živi s tim djetetom, a prema
odredbama članka 232. stavak 4. ObZ-a radi se o novčanim iznosima koje mora
plaćati takav roditelj budući je sud vezan tim (minimalnim) iznosom uzdržavanja koje
godišnje objavljuje nadležno ministarstvo (sada ono za poslove socijalne skrbi).
70. Zbog toga se u parnicama radi naknade štete uslijed izgubljenog uzdržavanja
podaci nadležnog ministarstva o prosječnim potrebama djeteta s obzirom na troškove
života mogu koristiti samo kao orijentacijski podatak, ali ne mogu biti odlučan kriterij
koji će sud koristiti u određivanju visine ove naknade štete. To je zato jer je za
utvrđivanje visine takve štete člankom 1094. stavak 2. ZOO-a propisano - da se
visina ove štete odmjerava s obzirom na sve okolnosti slučaja s tim da iznos naknade
štete ne može biti veći od onoga što bi oštećenik dobivao od poginulog da je ostao u
životu.
71. U konkretnom slučaju sud je radi utvrđivanja visine izgubljenog uzdržavanja
pregledao priložene platne podatke za pok. D. M. dostavljene od strane
tuženika C. d.o.o. pregledom kojih je sud utvrdio da je u prvih pet
mjeseci 2009.g. neto plaća pok. D. M. iznosila 4.271,60 kn, zatim da je u
lipnju 2009.g. neto plaća iznosila 3.325,26 kn.
72. Pregledom isplatne liste tvrtke B vl. M. M. za radnika I.
M., na poslovima vozača sud je utvrdio da za mjesec 08/2022 istome isplaćena
neto plaća u iznosu od 611,42 kn te naknada za bolovanje na teret fonda u iznosu od
2.579,05 kn, zatim da je radniku T. M. za 08/2022, zaposlenom na
poslovima vozača isplaćena neto plaća u iznosu od 4.200,00 kn, te I. G.
za 08/2022 neto plaća u iznosu od 4.200,00 kn.
73. Nadalje, sud je od tvrtki U. d.o.o., D. d.o.o. i A. za dom d.o.o.
zatražio dostavu platnih podataka za radnike koji rade na poslovima vozača –
operatera na beton pumpi, zaposlenih na neodređeno vrijeme.
74. Pregledom platnih podataka dostavljenih od strane tvrtke U. d.o.o. sud je
utvrdio da je za rujan 2022.g. isplaćivana plaća u iznosima od po 10.415,00 kn,
8.412,06 kn, 8.857,00 kn, 10.832,04 kn, te 9.042,27 kn.
75. Pregledom platnih podataka dostavljenih od strane tvrtke D. d.o.o. sud je
utvrdio da je radniku I. B. S. za 07/22 isplaćena plaća u iznosu od
6.850,56 kn, za 08/22 6.460,00 kn, te za 09/2022.g. 7.117,81 kn.
76. Pregledom platnih podataka dostavljenih od strane tvrtke A. D. d.o.o. sud
je utvrdio da bruto vrijednost jednog sata rada na radnom mjestu radnika vozača na
kamionu beton pumpe iznosi 52,00 kn.
77. U dokazne svrhe pregledana je i Odluka o minimalnim novčanim iznosima
potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (u daljnjem tekstu: Odluka)
78. Mldb. tužiteljica ad2/ L. M. rođena je 14.11.2007.g. iz čega proizlazi da je 2009.g., kada je pok. D. M. poginuo, imala 2 godine.
79. U to vrijeme na pravnoj snazi bila je Odluka prema kojoj je minimalni novčani
iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 6 godina 919,70
kuna.
79.1. 2010.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 6 godina 902,87 kn.
79.2. 2011.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji
ne živi s djetetom, za dijete do 6 godina 908,31 kn.
79.3. 2012.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji
ne živi s djetetom, za dijete do 6 godina 924,97 kn.
79.4. 2013.g., donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj
koji ne živi s djetetom, za dijete do 6 godina 931,26 kn. Potrebno je istaći da je
Odluka donesena u 3. mjesecu 2013.g.,. a da je tužiteljica ad 2/ u 11. mjesecu
napunila 6 godina, pa se za slijedeću, 2014.g., primjenjuje Odluka za kategoriju dijete
od 7 do 12 godina.
79.5. 2014.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji
ne živi s djetetom, za dijete do 12 godina iznosi 1.103,00 kn.
79.6. 2015.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji
ne živi s djetetom, za dijete do 12 godina iznosi 1.106,60 kn.
79.7. 2016.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji
ne živi s djetetom, za dijete do 12 godina iznosi 1.142,20 kn.
79.8. 2017.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji
ne živi s djetetom, za dijete do 12 godina iznosi 1.137,00 kn.
79.9. 2018.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj koji
ne živi s djetetom, za dijete do 12 godina iznosi 1.197 kn.
79.10. 2019.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj
koji ne živi s djetetom, za dijete do 12 godina iznosi 1.248 kn. Potrebno je istaći da je
Odluka donesena u 3. mjesecu 2019.g.,. a da je tužiteljica ad 2/ u 11. mjesecu
napunila 12 godina, pa se za slijedeću, 2020.g., primjenjuje Odluka za kategoriju
dijete od 13 do 18 godina.
79.11. 2020.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj
koji ne živi s djetetom, za dijete do 18 godina iznosi 1.420 kn.
79.12. 2021.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj
koji ne živi s djetetom, za dijete do 18 godina iznosi 1.487,86 kn.
79.13. 2022.g. donesena je Odluka prema kojoj je iznos koji je dužan platiti roditelj
koji ne živi s djetetom, za dijete do 18 godina iznosi 1.568,38 kn.
80. Cijeneći sve okolnosti konkretnog slučaja ovaj sud zaključuje da se nije dogodio
predmetni štetni događaj pok. D. M. nastavio bi i dalje raditi u tvrtki M.
d.o.o. jer iz rezultata provedenog postupka ne proizlazi suprotno, pa je sud kao
mjerodavne uzeo platne podatke dostavljene od strane jednog od pravnih slijednika
tvrtke M d.o.o., C. d.o.o., iz kojeg proizlazi da je plaća pok. D.
M. iznosila 4.271,00 kn.
81. Cijeneći tadašnju obiteljsku situaciju u kojoj se nalazio pok. D. M., a to je
da je on sa svojom obitelji živio kod svojih roditelja, dakle, da nije bio podstanar,
zatim da nije imao kredita, te da su režijski troškovi plaćani zasigurno solidarno
između njega i njegovih roditelja, zaključak je ovog suda da je pok. D. M.
najmanje sa jednom trećinom svoje zarade, dakle sa 1.423,66 kn pomagao u
domaćinstvu, za hranu, režije i sl. Potrebno je istaći da su u tom iznosu sadržani i
troškovi prehrane i režije mldb. tužiteljice ad2/ L. M., s obzirom da bi se i mldb.
L. M. hranila zajedno sa ostalim ukućanima i da bi zajedno sa ostalim
ukućanima trošila struju, vodu i ostalo. Da su u vrijeme štetnog događaja pok. D.
M. i tužiteljice živjele u obiteljskom domaćinstvu za roditeljima pok. D. M.,
sud je utvrdio iz iskaza tužiteljice ad1/ gdje je tužiteljica ad1/ navela da su roditelji
pok. D. M., nakon njegove smrti, izbacili tužiteljice iz
82. Jednu trećinu preostalog iznosa pok. D. M. bi zasigurno koristio za
privatne potrebne sebe i svoje supruge, poput kupnje odjevnih predmetna, izlazaka
sa prijateljima na piće ili poneki ručak, kupnju higijenskih potrepština za osobnu
higijenu, troškove mobitela, i sl.
83. Preostalu trećinu, dakle 1.423,66 kn, pok. D. bi koristio za potrebe i
uzdržavanje maloljetne kćeri L. M., tužiteljice ad2/, te je zaključak ovog suda
da upravo taj iznos predstavlja izgubljeno uzdržavanje mldb. L. M., tužiteljice
ad2/. Pri tome je za navesti da je upravo iznos od 1.423,66 kn sukladan iznosu
navedenom u Odluci iz 2020.g. prema kojoj je iznos od 1.420 kn iznos kojeg je dužan
platiti roditelj koji ne živi s djetetom, za dijete do 18 godina.
84. Međutim, kako je sud utvrdio da je pok. D. M. i sam doprinio nastanku
predmetnog štetnog događaja i to u 50% iznosu, to je temeljem čl. 1092 ZOO-a
navedeni iznos trebalo umanjiti za 50%, pa je sud tužiteljici ad 2/ po ovom osnovu
sud dosudio iznos od 711,83 kn mjesečno, te je do tog iznosa po ovom osnovu,
naknade za izgubljeno uzdržavanje, prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice pod 2/ L.
M., dok je za više zatraženih 288,17 kn odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice pod 2/
kao neosnovan.
85. Sukladno odredbi čl. 1094 .st 2 zOO-a tuženici su dužni ubuduće plaćati tužiteljici pod2/ na ime rente zbog izgubljenog uzdržavanja prethodno utvrđeni iznos od 711,83 kn.
86. Tužiteljici ad2/ na svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos izgubljenog uzdržavanja
pripada i zakonska zatezna kamata od dana kada je tuženik bio u obvezi isplatiti taj
iznos a nije. Naime, izgubljeno uzdržavanje (čl. 1094. ZOO ) je imovinska novčana
šteta. S obzirom na svrhu za koju se uzdržavanje daje, a to je podmirenje potreba
uzdržavane osobe, to i obveza naknade štete zbog izgubljenog uzdržavanja
dospijeva mjesečno. Dužnik koji pak zakasni sa ispunjenjem dospjele novčane
obveze duguje pored glavnice i zateznu kamatu (čl. 29 ZOO). Kraj navedenog
materijalnopravnog stanja stvari tužiteljici pod 2/ L. M. pripada zakonska
zatezna kamata od dospijeća svakog pojedinog obroka rente. Pri tome za navesti da
je dospijeće isplate plaće 1. u mjesecu za prethodni mjesec, pa tužiteljici ad2/
pripada kamata počev od svakog 1. u mjesecu za prethodni mjesec.
87. Iz toga slijedi da je na dospjele iznose štete zbog izgubljenog uzdržavanja valjalo
dosuditi i pripadajuću zakonsku zateznu kamatu tekuću od 1-og u mjesecu za
prethodni mjesec pa do konačne isplate.
88. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u toč. III izreke ove presude.
89. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 2. i 155.
ZPP-a, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22), a tužiteljicama ad 1/ i
ad 2/ zastupanim po pun. priznat je trošak sastava tužbe i sastava podneska od
06.03.13. – očitovanje na odgovor na tužbu 500 bodova, za pristup na ročište od
18.09.13.g., 28.11.13.g., 05.02.14.g., 09.04.14.g., 04.06.14.g., 08.11.16.g.,
28.11.16.g. i 11.01.23.g. po 500 bodova, za sastav obrazloženih podnesaka od
15.01.16.g., 10.02.22.g. i 25.10.22.g. po 500 bodova, za sastav žalbe protiv
prvostupanjske presude 625 bodova, za pristup na ročišta od 11.03.13.g.,
09.09.14.g., 08.01.15.g., 18.01.16.g., 17.10.16.g., 16.01.17.g., 17.07.17.g.,
07.09.20.g., 14.02.22.g., 14.03.22.g., 03.05.22.g. i 25.10.22.g. po 250 bodova (50%),
za pristupe na ročišta od 07.07.22.g. i 20.09.22.g. po 125 bodova (25%), za pristupe
na roč. od 10.09.13.g., 20.10.14.g., 01.12.14.g., 05.09.16.g. i 10.11.21.g. po 50
bodova, što sveukupno zbrojeno iznosi 11.125 bodova, koji iznos pomnožen sa
15,00 kn koliko iznosi vrijednost jednog boda iznosi 166.875 kn. Ova iznos uvećan je
za 16.687,50 kn na ime 10%-tno uvećane za zastupanje dvije stranke, što iznosi
183.562,50 kn. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 45.890,62 kn na ime 25%
PDV-a, što iznosi 229.453,12 kn.
90. Tužiteljice su u osnovu uspjele sa 80% (obje tužiteljice su uspjele u zahtjevima za
utvrđenje ništetnosti Izjave, tužiteljica ad1/ nije uspjela u zahtjevu za naknadom
neimovinske štete, dok je tužiteljica ad2/ uspjela u zahtjevu za naknadom
neimovinske štete i zahtjevu za naknadom imovinske štete – izgubljenog
uzdržavanja), te u visini sa 59.6% (tužiteljice su potraživale iznos od 442.000 kn, a
dosuđeno im je 265,642,80 kn), pa je sveukupan uspjeh tužiteljica ad1 i ad2/ sud
cijenio sa 69,9%.
91. Kada se trošak tužiteljica pomnoži s uspjehom u ovoj parnici, to je tužiteljicama
razmjerno uspjehu u parnici dosuđen trošak u iznosu od 160.387,73 kn. Ovom
iznosu dodan je daljnji iznos od 1.400,00 kn na ime troškova vještačenja, pa
sveukupan trošak tužiteljica iznosi 161.787,73 kn.
92. Tuženiku ad 1/ C. d.o.o. zastupanom po pun. priznat je trošak sastava
odgovora na tužbu te obrazloženih podnesaka od 06.11.13.g., 04.12.15.g. i
14.11.16.g. po 500 bodova, za pristupe na ročišta od 18.09.13.g., 05.02.14.g.,
09.04.14.g., 04.06.14.g., 08.11.16.g., 28.11.16.g. i 11.01.23.g. po 500 bodova, za
pristupe na roč. od 11.03.13.g., 09.09.14.g., 08.01.15.g., 18.01.16.g., 17.10.16.g.,
16.01.17.g., 17.07.17.g., 07.09.20.g., 14.02.22.g., 03.05.22.g. i 25.10.22.g. po 250
bodova, te za sastav podneska od 10.05.22.g. 250 bodova (50%), za pristupe na roč.
od 07.07.22.g. i 20.09.22.g. po 125 bodova (25%), te za pristupe na roč. od
10.09.13.g., 01.12.14.g. i 10.11.21.g. po 50 bodova, što sveukupno zbrojeno iznosi
9.150 bodova, što pomnoženo sa 15 kn, koliko iznosi vrijednost jednog boda, iznosi
137.250 kn. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 34.312,50 kn na ime 25% PDV-a,
te 2500,00 kn na me sudskih pristojbi, što iznosi 174.062,50 kn
93. Kada se trošak tuženika ad 1/ pomnoži sa uspjehom tuženika ad1/ u parnici
(30,1%), to je tuženiku ad1/ razmjerno uspjehu u parnici priznat trošak u iznosu od
52.392,81 kn. Ovom iznosu dodan je iznos od 2.000,00 kn na ime troškova
vještačenja, što ukupno iznosi 54.392,81 kn.
94. Kada se trošak tužiteljica prebije sa troškom tuženika ad1/ to proizlazi da je
tuženik ad 1/ dužan tužiteljicama naknaditi trošak u iznosu od 107.394,92kn.
95. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u toč. IV izreke ove presude.
96. Tuženiku ad2/ zastupanom po pun. priznat je trošak sastava podneska od
1312.21.g. 500 bodova, za pristupe na roč. od 14.02.22.g., 14.03.22.g., 03.05.22.g. i
25.10.22.g. po 250 bodova (25%), za sastav podnesaka od 16.05.22.g. i 18.08.22.g.
po 125 bodova (50%), za pristupe na roč. od 07.07.22.g. i 20.09.22.g. po 125 bodova
(25%), te za pristup na roč. od 11.01.23.g. 500 bodova, što ukupno zbrojeno iznosi
2500 bodova, koji iznos pomnožen sa 15,00 kn koliko iznosi vrijednost jednoga boda,
iznosi 37.500 kn. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 9.375,00 kn na ime 25%
PDV-a, što ukupno iznosi 46.875,00 kn.
97. Tuženik ad2/ uspio je u ovom sporu sa 30,1%, pa kada se trošak tuženika ad 2/
pomnoži sa uspjehom tuženika ad2/ u parnici, to je tuženiku ad2/ razmjerno uspjehu
u parnici priznat trošak u iznosu od 14.109,37 kn.
98. Kada se trošak tužiteljica prebije sa troškom tuženika ad2/, to proizlazi da je
tuženik ad 2/ dužan tužiteljicama naknaditi parnični trošak u iznosu od 147.678,36kn.
99. Slijedom svega naprijed obrazloženog odlučeno je kao u toč. V izreke presude.
U Splitu, 01. ožujka 2023.g.
S U D A C:
Miro Maslać v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo
žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od
dana primitka pisanog otpravka ove presude, u četiri primjerka.