1

Poslovni broj: 15 Psp-3/2017-11

 

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

              Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sutkinji Marici Bićanić, u parnici tužitelja Ž. Č. iz S. P. P., OIB:, koga zastupa punomoćnik B. J., odvjetnik iz S., protiv tuženika J. M. iz S. P. P., OIB: i J. M. iz S. P. P., OIB:, radi smetanja posjeda, izvan ročišta dana 11. prosinca 2017.

 

r i j e š i o j e:

 

              Tuženici J. M. iz S. P. P., OIB: i J. M. iz S. P. P., OIB:, smetali su tužitelja Ž. Č. iz S. P. P., OIB:, u posljednjem mirnom posjedu nekretnina i to kč.br. 651/707 - oranica površine 2252 m2, koje su upisane u Pl. 807 za k.o. D. P., time što su 20. ožujka 2017. istu samovlasno potanjurali, u dijelu koji je označen točkama A, B, E i F, u skici izmjere mjerničkog vještaka P. O. iz N. od dana 30. lipnja 2017., u površini od 142 m2, tj. po cijeloj dužini čestice i širini od 1,40 metara, pa se tuženicima zabranjuje svako takvo ili slično smetanje, te im se nalaže uspostava posjedovnog stanja, kakvo je bilo u času smetanja, kao i solidarno naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 5.500,00 kn, sve u roku od 8 dana.

 

              S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva, glede površine u dijelu označenom točkama E, F, C i D, u skici izmjere mjerničkog vještaka P. O. iz N. od dana 30. lipnja 2017., u površini preko 142 m2 do 216 m2, tj. po cijeloj dužini kč.br. 651/707 i širini preko 1,40 metra do 2,00 metra, tužitelj se odbija s tužbenim zahtjevom.

 

Obrazloženje

 

              U tužbi i tijekom postupka, tužitelj navodi da su susjedne njegova nekretnina kč.br. 651/707 k.o. D. P. i nekretnina tuženika kč.br. 651/28, da je u jesen 2016., poorao svoju česticu do između strankama nespornog posljednjeg mirnog posjeda, da je 20. ožujka 2017., II-tuženik, po naputku svoga oca, I-tuženika, koji je posjednik kč.br. 651/28, potanjurao i kč.br. 651/707  po cijeloj dužini i širini od 1,50 metara, čime su ga tuženici smetali u posjedu, pa predlaže da sud donese odluku da su ga tuženici smetali u posjedu kč.br. 651/707 i to u dijelu označenom točkama A, B, E i F, prema skici izmjere mjerničkog vještaka P. O. iz N. od dana 30. lipnja 2017., u površini od 216 m2, tj. po cijeloj dužini predmetne čestice i širini od 2,00 metra, da se tuženicima zabrani svako takvo ili slično smetanje i nalaže uspostava posjedovnog stanja, kakvo je bilo u času smetanja. Potražuje trošak postupka.

 

              Tuženici se protive tužbi i tužbenom zahtjevu, ističu da je tužitelj u jesen 2016., poorao i dio njihove čestice kč.br. 651/28, da je u ožujku 2017. ponovio oranje i pri tom dodatno „zahvatio“ još jedan dio njihove nekretnine, čime je nastala preduboka brazda između susjednih nekretnina stranaka, da je, nakon toga, tuženik J. M. mlađi tanjurao očevu kč.br. 651/28 i ublažio preduboku brazdu, kao i da tužitelj godinama smeta tuženike u posjedu. Predlažu da sud odbije tužbeni zahtjev.

             

              U dokaznom postupku sud je proveo dokaz saslušanjem stranaka, saslušao je svjedoke J. Č., I. H., Ž. M., J. P. i Đ. Č., proveo je mjerničko vještačenje po vještaku P. O. pročitao je prijepis posjedovnog lista broj 807 i 329 k.o. D. P. i izvod iz katastarskog plana od 28. srpnja 2014, na temelju čega je utvrdio slijedeće činjenično stanje:

 

              Da je I-tuženik J. M. (otac), u ožujku 2017., nadgledao dok je II-tuženik J. M. (sin), osim očeve, potanjurao i dio njegove čestice, da su ga time tuženici smetali u posjedu, utvrđeno je iz iskaza tužitelja Ž. Č..

 

              Da je u jesen 2016., po nalogu tužitelja, J. Č. poorao tužiteljevu kč.br. 651/707, ali i dio njegove kč.br. 651/28, da je u proljeće 2017., opet po nalogu tužitelja, J. Č. potanjurao isto zemljište, da od jeseni do proljeća nitko ništa nije poduzimao glede susjednih nekretnina stranaka, da je kasnije, sin J. M., prilikom tanjuranja kč.br. 651/28, tanjuračom zatrpao jarak, ali ne do ranije nesporne međe, utvrđeno je iz iskaza I-tuženika J. M..

 

Da je u jesen 2016., tužitelj angažirao J. Č. da mu poore kč.br. 651/707, da je, po tužiteljevoj zapovijedi, Č. poorao i dio susjedne, očeve kč.br. 651/28, da otac i on nisu ništa poduzeli u svezi s tim, da je J. Č. u proljeće 2017. ponovno poorao cjelokupnu površinu, kao i u jesen, da je pri oranju formiran dubok jarak do očeve čestice, da je kasnije on (I-tuženik) orao očevu česticu i pri tom pokušao zaorati formirani jarak, ali da jarak nije zatrpao do ranije nesporne međe između susjednih nekretnina stranaka, te da nije poslušao J. Č., koji mu je rekao da odore nazad svoje zemljište, utvrđeno je iz iskaza II-tuženika J. M..

 

              Da se bavi pružanjem poljoprivrednih usluga, da je posljednjih 3-4 godine orao tužiteljevo zemljište, koje je susjedno sa zemljištem tuženika, da je u jesen 2016. izvršio oranje do iste granice kao i prethodnih godina, da je u proljeće 2017. potanjurao dio toga zemljišta i to u dijelu koje ne graniči s nekretninom tuženika, da ga je tuženik M. kasnije, kada je orao njihovu česticu, pitao zašto je jesenas odorao dio njegovog posjeda, da je M. odgovorio da odore nazad, ako smatra da treba, da tuženik to nije komentirao, a on (svjedok) nije čekao da M. završi s oranjem, proizlazi iz iskaza svjedoka J. Č..

 

              Da je supruga tužitelja i da je njihova bašča susjedna s baščom tuženika, da posjed između stranaka nije bio sporan, da je tužitelj angažirao J. Č. da poore bašču do uobičajene granice, tj. do nesporne međe, da se na zemlji nije ništa radilo preko zime, da je 20. ožujka 2017., tuženik J. M. mlađi najprije poorao svoju bašču, a potom i dio tužiteljeve bašče, utvrđeno je iz iskaza svjedoka Đ. Č..

 

              Da nemaju neposrednih saznanja o predmetnom smetanju posjeda, proizlazi iz iskaza svjedoka J. P., I. H. i Ž. M..

 

              Da su kč.br. 651/707 i 651/28 k.o. D. P. susjedne, da je posjednik kč.br. 651/707 tužitelj, a posjednik kč.br. 651/28 tuženik J. M., utvrđeno je čitanjem posjedovnog lista broj 807 i broj 329 k.o. D. P. i izvoda iz katastarskog plana od 28. srpnja 2014. Državne geodetske uprav, Ispostava O. (list 4 do 6).

 

              Provedenim mjerničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku mjerničke struke, P. O., sukladno nalogu Suda, izvršena je identifikacija čestica broj 651/707 i 651/28, mjerenje i skiciranje među strankama nespornog posljednjeg mirnog posjeda navedenih nekretnina, mjerenje i skiciranje posjeda istih nekretnina nakon nastalog smetanja i to prema pokazivanju stranaka, te svjedoka J. i Đ. Č., kao i izrada skice mjerenja. U skici mjerenja je vještak točkama A i B označio granicu nespornog posljednjeg mirnog posjeda između kč.br. 651/707 i 651/28, točkama E i F je, prema pokazivanju tuženika, označena granica do koje je II-tuženik J. M. 20. ožujka 2017. izvršio tanjuranje na nekretnini tužitelja, dok je točkama C i D, označena granica do koje je II-tuženik J. M. potanjurao tužiteljevu nekretninu i to prema pokazivanju tužitelja, te Đ. i J. Č.. Vještačenjem je utvrđeno da, prema pokazivanju tuženika, širina pojasa od nespornog zadnjeg mirnog posjeda do izvršenog tanjuranja od strane tuženika 20. ožujka 2017., iznosi 1,40 metara uz cjelokupnu dužinu kč.br. 651/707, što površinski čini 142 m2, te da, prema pokazivanju tužitelja i svjedoka Č., širina pojasa od nespornog zadnjeg mirnog posjeda do izvršenog tanjuranja od strane tuženika 20. ožujka 2017., iznosi 2,00 metra uz cjelokupnu dužinu kč.br. 651/707, što površinski predstavlja 216 m2.

             

              Provedeno mjerničko vještačenje je sud u cijelosti prihvatio kao stručno i objektivno, budući da skica mjerenja sadrži točke, koje su stranke i svjedoci Đ. Č. i J. Č. na licu mjesta pokazali sudu i vještaku kao granicu nespornog posljednjeg mirnog posjeda, te granicu do koje je tuženik M. potanjurao kč.br. 651/28 dana 20. ožujka 2017.

 

              Cijeneći sve provedene dokaze u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14), sud je djelomično usvojio tužbeni zahtjev.

 

              Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14), propisuje da je posjed faktična vlast glede stvari (čl. 13.), da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed i da je da je samovlast zabranjena (čl. 20.) da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda (čl. 21.) da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja i zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, te da sud pruža ovu zaštitu posjeda u postupku za smetanje posjeda i to prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu (čl. 22.).

 

Sukladno odredbi čl. 441. Zakona o parničnom postupku, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda će se ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, te je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

 

U konkretnom slučaju je nesporno da su nekretnine stranaka susjedne, i to tužiteljeva kč.br. 651/707 i kč.br. 651/28 k.o. D. P. tuženika J. M. starijeg. Nesporan je i posljednji mirni posjed, te da je 20. ožujka 2017., II-tuženik, uz dopuštenje i nadgledanje svoga oca, I-tuženika, potanjurao i dio tužiteljeve kč.br. 651/707. Naime, oba su tuženika suglasno potvrdili da nisu odreagirali na činjenicu da je tužitelj, u jesen 2016., poorao dio kč.br. 651/28, te da je II-tuženik, u proljeće 2017., tek djelomice zatrpao preduboku brazdu nastalu oranjem po nalogu tužitelja prethodne jeseni, ali još uvijek ne do linije posljednjeg mirnog posjeda kč.br. 651/707. Tuženici su sudu i vještaku mjerniku pokazali do koje je linije tuženik M. izvršio tanjuranje, a to su točke E i F u skici mjeranja vještaka i nalaze se na nekretnini tužitelja, udaljene 1,40 metara od posljednjeg mirnog posjeda tužiteljeve nekretnine. Stoga i nije od značaja činjenica da je svjedok Đ. Č. tužiteljeva supruga, budući da su sami tuženici, na licu mjesta, pokazali da su smetali tužitelja u posjedu duž cijele kč.br. 651/707, a u širini od 1,40 metara.

 

Sud nije povjerovao tužitelju i svjedocima Đ. i J. Č. da su tuženici smetali tužitelja duž cijele kč.br. 651/707, u širini od 2,00 metra. Tužitelj je i u tužbi naznačio da je smetanje bilo u širini od 1,5 metara, te je očito drugačije pokazivanje na licu mjesta posljedica daljnjeg narušavanja susjedskih odnosa.             

 

              Tužitelj je u pretežitom dijelu uspio u postupku, no zbog dijela u kojem nije uspio, nisu nastali posebni troškovi. Sukladno čl. 155. Zakon o parničnom postupku, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/12, 103/14, 118/14) i Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine 74/95, 57/96, 137/02, (26/03), 125/11, 112/12, 157/13, 110/15), sud tužitelju priznaje nagradu u iznosu od 2.500,00 kn - Tbr. 7. t. 2. u svezi s Tbr. 42. Tarife, trošak vještačenja u iznosu od 2.224,96 kn, trošak izlaska suda na lice mjesta u iznosu od 375,04 kn i trošak sudskih pristojbi na tužbu i rješenje po 200,00 kn, odnosno ukupno 5.500,00 kn. Primjenom čl. 154. st. 3. Zakona o parničnom postupku, tuženici su obvezani solidarno naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 5.500,00 kn.

 

              Slijedom izloženog, odlučeno je kao u izreci.

 

U Slatini, 11. prosinca 2017.

                                             Sutkinja             

                           

                                                                                                                                          Marici Bićanić v. r.

 

             

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu u roku od 8 dana od dana prijama ovjerenog prijepisa istoga. Žalba se predaje putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka.

 

 

DOSTAVITI: 

1. Punomoćnik tužitelja: B. J., odvj. iz S.,

2. Tuženici: J. M.,

3.                J. M..