Baza je ažurirana 21.10.2024.
zaključno sa NN 102/24
EU 2024/2679
ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOGA SABORA
381
Na temelju članka 46. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, 137/02.), Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 98. sjednici 28. siječnja 2003. utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o sudskim pristojbama.
Pročišćeni tekst Zakona o sudskim pristojbama obuhvaća Zakon o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) te njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, br. 57/96. i 137/02. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.
Klasa: 412-03/02-01/01
Zagreb, 28. siječnja 2003.
Predsjednik
Odbora za zakonodavstvo
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, dipl. iur., v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
U postupku pred sudovima plaćaju se sudske pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrđenoj Tarifom sudskih pristojbi koja je njegov sastavni dio.
Članak 2.
Pristojbe se plaćaju:
1. u parničnom postupku,
2. u izvanparničnom postupku,
3. u ovršnom postupku,
4. u ostavinskom postupku,
5. u zemljišnoknjižnom postupku,
6. u kaznenom postupku po privatnoj tužbi,
7. u postupku u upravnim sporovima,
8. u postupku upisa u sudski registar,
9. u postupku stečaja i likvidacije i
10. u drugim slučajevima propisanim Zakonom.
Članak 3.
Pristojbe propisane ovim Zakonom dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom.
Pristojbu za podneske ili zapisnike koji ih zamjenjuju, dužna je platiti osoba koja ih podnosi ili osoba na čiji se zahtjev sastavlja zapisnik.
Za odluke prvostupanjskog suda pristojbu je dužan platiti tužitelj ili predlagatelj, a za sudsku nagodbu obje stranke, osim ako se drukčije ne dogovore.
Kada su prema ovom Zakonu dvije ili više osoba obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna.
Članak 4.
Obveza plaćanja pristojbe, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, nastaje:
1. za podneske (tužbe, pravne lijekove, prijedloge za izvršenje i dr.) – u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik - kada je zapisnik dovršen,
2. za sudske prijepise – kada se zatraže,
3. za sudske odluke – kada se stranci ili njenom zastupniku dostavi prijepis odluke,
4. za rješenja o nasljeđivanju – kada postanu pravomoćna,
5. u postupku prisilne nagodbe, stečaja i likvidacije – donošenjem odluke o glavnoj diobi ili donošenjem rješenja o odobrenju prisilne nagodbe,
6. za ostale radnje – kada se zatraži njihovo poduzimanje ili kada sud započne postupati.
Članak 5.
Pristojbe u upravnom sporu plaćaju se samo ako sud odbije ili odbaci tužbu.
Pristojbu iz stavka 1. ovoga članka, pristojbeni obveznik dužan je platiti u roku osam dana od dana primitka naloga za plaćanje pristojbe.
Članak 6.
Pristojbe propisane tarifom sudskih pristojbi plaćaju se u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske, a u gotovom novcu plaćaju se kada je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbi veći od 100,00 kuna.
Iznosi pristojbi izražavaju se u apsolutnom iznosu u kunama i u postocima.
Kod obračunavanja pristojbe propisane u postotku, pristojbena osnovica će se zaokružiti na cijele stotine na način, da se iznos do 50,00 kuna zaokruži na nižu stotinu, a iznos preko 50,00 kuna na višu stotinu.
Članak 7.
Državni biljezi lijepe se na podnesku ili sudskom spisu i poništavaju otiskom sudskog pečata ili štambiljom »poništeno«.
Članak 8.
Pristojba u gotovom novcu plaća se kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa u korist računa proračunskih prihoda od sudskih pristojbi.
Pristojba u gotovom novcu može se platiti i u računovodstvu suda. Ono će u roku od pet dana od dana naplate taj novac uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi.
Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu.
Sud će na spisu utvrditi koliko je pristojbe plaćeno.
Članak 9.
Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za dvije godine po isteku godine u kojoj je trebalo platiti pristojbu.
Pravo na prisilnu naplatu pristojbe, kaznene pristojbe i troškova izvršenja, zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je doneseno rješenje iz članka 40. stavka 3. ovoga Zakona.
Tijek zastare prava na naplatu pristojbe prekida se svakom službenom radnjom suda ili Porezne uprave Ministarstva financija, izvršene radi naplate pristojbe.
U svakom slučaju, zastara nastupa po isteku pet godina od dana kada je prvi put počela teći.
Članak 10.
Prihodi od sudskih pristojbi su prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske.
II. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE
Članak 11.
Oslobođenje od plaćanja pristojbi dano u parničnom, izvanparničnom i kaznenom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima, primjenjuje se i u postupku izvršenja odluka donesenih u tim postupcima, ako se izvršenje zahtijeva ili predlaže u roku od tri mjeseca od dana kada je odluka stekla svojstvo izvršnosti.
Oslobođenje od plaćanja pristojbe u izvanparničnom i izvršnom postupku važi i u parničnom postupku koji nastane tijekom i povodom tih postupaka.
Članak 12.
Rješenje o oslobođenju od plaćanja pristojbe djeluje od dana kada je sudu podnesen prijedlog za oslobođenje i važi za sve podneske i radnje za koje je prema članku 4. i 5. ovoga Zakona, nastala obveza toga dana ili kasnije.
Protiv rješenja o oslobođenju od plaćanja pristojbe nije dopuštena posebna žalba.
Oslobođenje od plaćanja pristojbe u upravnom sporu obuhvaća i podneske podnesene prije prijedloga za oslobođenje od plaćanja pristojbe, ako je prijedlog podnesen prije isteka roka određenog za plaćanje pristojbe.
Članak 13.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.
Pobliže odredbe o izdavanju potvrde o imovnom stanju, propisat će Ministarstvo financija.
Članak 14.
Sud će osloboditi od plaćanja sudskih pristojbi stranku koja prema svom općem imovnom stanju ne može podmiriti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe priložiti potvrdu o imovnom stanju iz članka 13. ovoga Zakona, te dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i imovnom stanju svoga supružnika.
Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja pristojbe sud će ocijeniti sve okolnosti, a osobito vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njezine obitelji.
Članak 15.
Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
2. osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti,
3. radnici i namještenici u radnim sporovima i službenici u upravnim sporovima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz službeničkih odnosa,
4. invalidi Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
5. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
6. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
7. prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
8. korisnici socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje,
9. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom invalida i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavljanju humanitarne djelatnosti,
10. tužitelji u parnicama o pravu na zakonsko uzdržavanje ili o tražbinama na temelju toga prava,
11. tužitelji u parnicama o priznanju materinstva i očinstva i o troškovima koji su nastali trudnoćom i porodom izvan braka,
12. stranke koje traže vraćanje poslovne sposobnosti,
13. maloljetnici koji traže da im se odobri stjecanje poslovne sposobnosti zato što su postali roditelji,
14. stranke u postupku radi predaje djeteta i radi ostvarivanja odluke o održavanju susreta i druženja s djetetom,
15. tužitelji u sporovima o pravima iz obveznoga mirovinskog i osnovnoga zdravstvenog osiguranja, o pravima nezaposlenih osoba na temelju propisa o zapošljavanju i pravima s područja socijalne skrbi,
16. tužitelji, odnosno predlagatelji u postupcima za zaštitu ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda protiv konačnih pojedinačnih akata, odnosno za zaštitu zbog nezakonite radnje i
17. tužitelji u sporovima o naknadi štete zbog onečišćenja okoliša.
Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.
U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, sud će zatražiti objašnjenje od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Odredba stavka 1. točke 9. ovoga članka odnosi se na one humanitarne organizacije za koje to odredi ministar rada i socijalne skrbi.
Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela općina i gradova, osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.
Članak 16.
Skrbnik osobe čije je boravište nepoznato, skrbnik imovine čiji je vlasnik nepoznat i privremeni zastupnik stranke kojeg je postavio sud tijekom postupka, nisu dužni plaćati pristojbe za osobu koju zastupaju. Ove pristojbe naplaćuju se iz imovine osobe koja je zastupana.
Sud će neplaćene pristojbe unositi u popis pristojbi i nakon završetka postupka postupiti po odredbama članka 37. do 42. ovoga Zakona.
Članak 17.
Kada više osoba zajednički predaju podnesak i poduzimaju radnje u postupku, a jedna ili više njih su oslobođene od plaćanja pristojbe, osoba koja nije oslobođena treba platiti pristojbu samo prema vrijednosti onog dijela predmeta spora koji otpada na nju.
Ako je vrijednost predmeta spora određena primjenom odredaba članka 29. ovoga Zakona, vrijednost dijela predmeta spora koja otpada na osobu koja nije oslobođena plaćanja pristojbe utvrdit će se tako da se ukupna vrijednost predmeta spora podijeli brojem osoba koje zajednički nastupaju u postupku. Tako će se učiniti i kad je vrijednost predmeta spora određena primjenom odredaba članka 20. do 28. ovoga Zakona, ako se drukčije ne može utvrditi vrijednost dijela predmeta spora koji otpada na osobu koja nije oslobođena plaćanja pristojbe.
Članak 18.
Kada stranka oslobođena od plaćanja pristojbi uspije u postupku, pristojbe koje bi trebala platiti da nije bila oslobođena, platit će stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi i to u omjeru u kojem je oslobođena stranka uspjela u postupku.
Kada se nagode stranka oslobođena od plaćanja pristojbi i stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi, pristojbu za nagodbu koju bi trebala platiti oslobođena stranka, platit će stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi, ako nije drukčije dogovoreno.
Članak 19.
Sud mora voditi popis pristojbi što ih treba platiti oslobođena osoba, ako u postupku sudjeluju osoba oslobođena od plaćanja pristojbi i osoba koja nije oslobođena.
Popis pristojbi zaključuje se nakon završetka postupka. Kada se postupak završi na način propisan člankom 18. ovoga Zakona, sud će prema članku 37. ovoga Zakona, izdati nalog za plaćanje pristojbe osobi koja je obvezna platiti pristojbu.
III. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI RADI
NAPLATE PRISTOJBE
1. U parničnom postupku
Članak 20.
U parničnom postupku plaćaju se pristojbe prema vrijednosti predmeta spora.
Vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe (u daljnjem tekstu: vrijednost predmeta spora) utvrđuje se prema vrijednosti koju ima predmet spora u vrijeme podnošenja tužbe.
Za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 21.
Kada je predmet spora pravo na uzdržavanje ili potraživanje pojedinih iznosa zakonskog uzdržavanja, vrijednost predmeta spora utvrđuje se prema zbroju zatraženih davanja za tri mjeseca, ako se uzdržavanje ne traži za kraće vrijeme.
Članak 22.
Vrijednost predmeta spora kada je jednom tužbom obuhvaćeno više zahtjeva protiv istog tuženika, bez obzira temelje li se svi zahtjevi na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi ili ne, određuje se prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva.
Vrijednost predmeta spora u slučaju suparničarstva kada su predmet spora zahtjevi ili obveze iste vrste koje se temelje na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadležnost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuženika, određuje se prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.
Vrijednost predmeta spora određuje se prema zahtjevu čija je vrijednost veća, u slučaju kada je jednom tužbom obuhvaćeno dva ili više tužbenih zahtjeva koji su u međusobnoj svezi, tako da sud sljedeći od tih zahtjeva prihvati, ako nađe da je neosnovan onaj zahtjev koji je istaknut ispred njega, te u slučaju kada je jednom tužbom obuhvaćeno dva ili više tuženika prema kojima se ističe isti zahtjev ili se prema pojedinim od njih ističu različiti zahtjevi koji su u međusobnoj svezi, a isti sud je stvarno i mjesno nadležan za svaki od tih zahtjeva, i to tako da sud prihvati zahtjev prema sljedećem tuženiku, ako je pravomoćno odbijen prema onome koji je u tužbi naveden prije njega.
Članak 23.
U parnicama za diobu imovine kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost onoga dijela imovine za koju tužitelj traži da se diobom izdvoji iz zajedničke imovine.
Članak 24.
Kada je predmet spora pravo na nasljeđivanje na cijeloj ostavini kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost čiste ostavine, a ako je predmet spora dio ostavine ili određena stvar iz ostavine, kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost toga dijela ostavine ili stvari.
Članak 25.
Vrijednost predmeta spora u vlasničkim sporovima o nekretninama određuje se prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je predmet spora izraženoj u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu u mjestu gdje se nekretnina nalazi, ali ne smije biti manja:
1. za zemljište, od peterostrukog iznosa katastarskog prihoda s tog zemljišta,
2. za poslovne zgrade, gospodarske zgrade ili poslovne prostorije koje su u zakupu, od jednogodišnjeg iznosa zakupnine,
3. za stambene zgrade ili stanove kao posebne dijelove zgrade, od jednogodišnjeg iznosa stanarine.
Članak 26.
U parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje, trpljenja, nečinjenja ili izjava volje ili utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa ili utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manji od 10.000,00 kuna.
Članak 27.
U parnicama za poništenje pravorijeka arbitraže kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je stranci dosuđen, a ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, mjerodavna je vrijednost koju je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manja od 50.000,00 kuna.
U parnicama za proglašenje prestanka važnosti ugovora o arbitraži, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 50.000,00 kuna.
Članak 28.
Kao vrijednost predmeta spora uzima se:
1. u sporovima o otkazu ugovora o najmu ili zakupu – jednogodišnji iznos najamnine ili zakupnine, ali ne manji od 20.000,00 kuna,
2. u sporovima zbog smetanja posjeda - iznos od 5.000,00 kuna,
3. u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva – iznos od 10.000,00 kuna,
4. u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništenja braka ili razvoda braka – iznos od 5.000,00 kuna,
5. u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva tražbina u ovršnom postupku – visina tražbine, ali ne u iznosu većem od 10.000,00 kuna.
Kada se zajedno s bračnim sporom ili sporom radi utvrđivanja očinstva ili materinstva raspravlja i o zahtjevu za uzdržavanje djeteta ili supružnika, naplaćivat će se samo jedna pristojba i to prema vrijednosti prema kojoj se naplaćuje pristojba za bračni spor ili za spor o utvrđivanju očinstva ili materinstva.
Kada se traži osiguranje dokaza prije pokretanja parnice, kao vrijednost mjerodavna za naplatu pristojbe uzima se iznos od 5.000,00 kuna.
Članak 29.
Kada se prema odredbama članka 20. do 28. ovoga Zakona ne može utvrditi vrijednost predmeta spora, pristojba će se naplaćivati na iznos od 10.000,00 kuna.
Članak 30.
Sud će rješenjem odrediti vrijednost radi naplate pristojbe kada tuženik prigovori previsoko naznačenoj vrijednosti predmeta spora u tužbi.
Tuženik može podnijeti prigovor iz stavka 1. ovoga članka najkasnije na pripremnom ročištu ili ako pripremno ročište nije održano, na prvom ročištu za glavnu raspravu prije početka raspravljanja o glavnoj stvari.
Sud će i po službenoj dužnosti najkasnije na pripremnom ročištu ili ako pripremno ročište nije održano, na prvom ročištu za glavnu raspravu prije početka raspravljanja o glavnoj stvari, na brz i prikladan način ispitati pravilnost vrijednosti predmeta spora naznačene u tužbi i ako posumnja da je stranka prenisko naznačila vrijednost predmeta spora zbog izbjegavanja plaćanja pravilne pristojbe, sud će rješenjem utvrditi pravu vrijednost predmeta spora.
Protiv rješenja suda o određivanju vrijednosti predmeta spora radi naplate pristojbe nije dopuštena posebna žalba.
2. U ovršnom postupku
Članak 31.
U ovršnom postupku pristojba se plaća prema vrijednosti zahtjeva.
Prilikom utvrđivanja vrijednosti zahtjeva primjenjuju se na odgovarajući način odredbe koje važe za utvrđivanje vrijednosti spora u parničnom postupku.
Troškovi postupka i sporedne tražbine uzimaju se u obzir samo ako su jedini predmet zahtjeva.
Kada je ovršnom postupku prethodila parnica o istom zahtjevu, kao vrijednost zahtjeva u ovršnom postupku uzima se vrijednost predmeta spora utvrđena u parnici, ako se ne zahtijeva manji iznos.
Članak 32.
Kada vjerovnik nije naznačio vrijednost po kojoj se može odrediti visina pristojbe, niti se ona može utvrditi po odredbama članka 31. ovoga Zakona, kao vrijednost uzima se iznos od 10.000,00 kuna.
3. U postupku u upravnim sporovima
Članak 33.
U upravnim sporovima plaća se pristojba prema vrijednosti predmeta spora kada je predmet spora procjenjiv, ako ovim Zakonom i Tarifom sudskih pristojbi nije drukčije određeno. Procjenjiv je onaj upravni spor čija se vrijednost može nesumnjivo utvrditi.
Sud odlučuje prema slobodnoj ocjeni, je li vrijednost predmeta spora procjenjiva ili neprocjenjiva.
Vrijednost procjenjivog spora utvrđuje se po odredbama koje važe za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku.
Protiv odluke o utvrđivanju vrijednosti predmeta spora radi naplate pristojbe nije dopuštena žalba.
4. U ostalim postupcima
Članak 34.
Kada je za plaćanje pristojbe u ostavinskom postupku i u drugom izvanparničnom postupku, te u stečajnom postupku, mjerodavna vrijednost zahtjeva za utvrđivanje vrijednosti spora na odgovarajući način primijenit će se odredbe koje važe za parnični postupak, ako Tarifom sudskih pristojbi nije drukčije propisano.
5. U postupku po pravnim lijekovima
Članak 35.
Pristojba za pravni lijek plaća se prema vrijednosti predmeta spora utvrđenoj u prvostupanjskom postupku, ako je za plaćanje pristojbe za pravni lijek mjerodavna vrijednost predmeta spora.
Pristojbena osnovica za pravni lijek kojim se pobija odluka samo u jednom dijelu je vrijednost pobijanog dijela.
Pristojba za pravni lijek kojeg podnose obje stranke, određuje se posebice za svaku stranku prema vrijednosti onoga dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija.
Pristojba za pravni lijek koji se podnosi samo protiv odluke o troškovima postupka ili o sporednim potraživanjima, plaća se prema iznosu troškova postupka ili sporednih potraživanja.
6. Promjena vrijednosti tijekom postupka
Članak 36.
Prvobitna vrijednost ostaje kao osnovica za plaćanje pristojbe, bez obzira na to što se ta vrijednost promijenila tijekom postupka, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Kada sud u skladu s odredbom članka 30. ovoga Zakona utvrdi novu vrijednost, za pristojbenu osnovicu uzima se utvrđena nova vrijednost od trenutka kada to sud rješenjem priopći strankama.
Kada se vrijednost promijeni zbog preinačenja zahtjeva ili djelomičnog rješenja zahtjeva, kao vrijednost za plaćanje pristojbe uzima se promijenjena vrijednost za sve podneske i radnje nakon takve promjene. Ako se vrijednost promijenila zbog izjave stranke u podnesku, za taj podnesak plaća se pristojba prema promijenjenoj vrijednosti.
IV. POSTUPAK RADI NAPLATE NEPLAĆENE PRISTOJBE
Članak 37.
Sud će upozoriti stranku koja je nazočna sudskoj radnji za koju treba platiti pristojbu, a pristojbu nije odmah platila, da u roku od tri dana plati pristojbu. U upozorenju skrenut će pozornost stranci na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 40.). Na sudskom spisu naznačit će se, da je dano upozorenje.
Sud će stranci koja nije bila nazočna sudskoj radnji za koju mora platiti pristojbu poslati nalog, da u roku od osam dana od dostave naloga plati dužnu pristojbu i upozoriti je na posljedice iz stavka 1. ovoga članka.
Sud će voditi popis neplaćenih sudskih pristojbi.
Kada putem pošte primi podnesak za koji pristojba nije plaćena ili nije dostatno plaćena, sud će pozvati podnositelja podneska pisanom opomenom, da u roku osam dana od dana dostave opomene plati pristojbu, te će ga upozoriti na posljedice iz stavka 1. ovoga članka.
Kada neplaćena pristojba u pojednim predmetima ne prelazi iznos od 100,00 kuna, neće se primjenjivati odredbe ovoga članka.
Na opomenu za plaćanje pristojbe plaća se 100,00 kuna.
Članak 38.
Protiv upozorenja, naloga, odnosno opomene da plati pristojbu stranka može, u roku od tri dana od dana kad su joj oni priopćeni, odnosno dostavljeni, podnijeti prigovor prvostupanjskom sudu.
Prvostupanjski sud mora u roku od tri dana dostaviti stranci rješenje o prigovoru.
U rokove iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne uračunavaju se dani kad sudovi ne rade.
Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka stranka može izjaviti žalbu u roku od tri dana od dana kad ga je primila.
Drugostupanjski sud mora u roku od osam dana od dana kad je primio žalbu dostaviti prvostupanjskom sudu rješenje o žalbi.
Spis postupka u kojem je stranka izjavila žalbu protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka neće se dostavljati drugostupanjskom sudu. Postupak ne smije zastati zbog toga što je stranka podnijela prigovor, odnosno izjavila žalbu u skladu s odredbama stavka 1. i 4. ovoga članka.
Ako je stranka podnijela prigovor iz stavka 1. ovoga članka, rok za plaćanje pristojbe počinje teći od dana pravomoćnosti rješenja o prigovoru.
Članak 39.
Odredbe članka 38. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona ne primjenjuju se u postupku pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Članak 40.
Kada pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku, sud će u daljnjem roku od osam dana obavijestiti o neplaćenoj pristojbi ispostavu Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište pristojbenog obveznika, radi naplate pristojbe prisilnim putem i naznačiti u čiju korist i na koji račun treba uplatiti pristojbu. Sud će navedenu obavijest istodobno dostaviti i pristojbenom obvezniku.
Kada pristojbeni obveznik nema prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, sud će obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem se području nalazi sud ili imovina pristojbenog obveznika.
Nakon što primi obavijest, nadležna ispostava iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje kojim će pristojbenom obvezniku narediti da u roku osam dana od dana primitka rješenja plati dužnu pristojbu. Ako pristojbeni obveznik u ovom roku ne plati pristojbu, pristupit će se prisilnoj naplati dužne pristojbe. Pristojbe se prisilno naplaćuju po propisima o prisilnoj naplati poreza.
Naplaćena redovna pristojba uplaćuje se na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, a o izvršenoj naplati obavijestit će se sud.
Članak 41.
Odredbe ovoga Zakona o prisilnoj naplati pristojbe neće se primjenjivati, ako neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi ukupni iznos od 100,00 kuna.
Članak 42.
Prvostupanjski sud nadležan je za poduzimanje radnji u postupku radi naplate neplaćene pristojbe.
V. VRAĆANJE PRISTOJBE
Članak 43.
Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za određenu sudsku radnju, a ta radnja nije obavljena.
Pravo na vraćanje pristojbe iz stavka 1. ovoga članka ima osoba koja je platila pristojbu u iznosu većem od 100,00 kuna.
Osoba koja je platila pristojbu za sudsku radnju koja nije obavljena, ne može tražiti vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje radnje.
Članak 44.
Zahtjev za vraćanje pristojbe podnosi se prvostupanjskom sudu u roku 90 dana od dana kada je pristojba pogrešno uplaćena ili od dana saznanja da radnja nije objavljena.
Vraćanje pristojbe ne može se tražiti nakon proteka jedne godine od dana kada je plaćena pristojba.
Članak 45.
Sud će zahtjev za vraćanje pristojbe s mišljenjem i potrebnim spisima dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište osobe koja zahtijeva vraćanje.
Kada je pristojba bila plaćena u gotovom novcu, sud će zahtjev za vraćanje pristojbe dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području sjedište suda.
Rješenje o zahtjevu za vraćanje pristojbe donosi ispostava iz stavka 1. i 2. ovoga članka i dostavlja ga sudu.
Vraćanje pristojbe obavlja se na teret prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske.
Članak 46.
U postupku radi vraćanja pristojbe ne plaća se pristojba.
VI. NADZOR NAD NAPLATOM PRISTOJBE
Članak 47.
Nadzor nad primjenom propisa o sudskim pristojbama i nadzor nad naplatom sudskih pristojbi obavlja neposredno viši sud, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Ministarstvo financija.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 48.
Kada je pristojbena obveza za podneske, radnje i isprave nastala do dana stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), pristojba se plaća po dosadašnjim propisima.
Kada je do stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), plaćena pristojba za radnju koja će se izvršiti poslije stupanja na snagu toga Zakona, neće se plaćati razlika između pristojbe propisane tim Zakonom i pristojbe propisane dosadašnjim propisima, niti će se vraćati previše naplaćena pristojba.
U slučaju da nakon stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), viši sud ukine odluku nižeg suda koja je donesena prije nego što je Zakon o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) stupio na snagu, neće se plaćati pristojba za novu odluku nižeg suda.
Članak 49.
Pristojbena obveza za paušalnu pristojbu iz Tar. br. 24. Tarife sudskih pristojbi koja je nastala do dana stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), a nije naplaćena, utvrđuje se po odredbama toga Zakona.
Članak 50.
Ministarstvo financija donijet će propis iz članka 14. stavka 2. Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) u roku 30 dana od dana stupanja na snagu toga Zakona.
Izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz upotrebe i zamjena državnih biljega uređuje se aktom ministra financija.
Ministar financija izdaje pravnim i fizičkim osobama ovlaštenje za maloprodaju državnih biljega i određuje proviziju od prodaje državnih biljega u maloprodaji.
Ovlasti za maloprodaju upravnih biljega emisije Republike Hrvatske izdane do dana stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) vrijede i za maloprodaju državnih biljega.
Ministar financija donijet će propise iz stavka 2. i 3. ovoga članka u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.).
Članak 51.
Iznimno od odredbe članka 6. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), sudske pristojbe plaćaju se u gotovom novcu do izdavanja i obavljenog raspačavanja državnih biljega.
Članak 52.
Za uporabu računalnog sustava sudskog registra stranke su dužne platiti sudsku pristojbu kao naknadu troškova.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa u roku 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) donijet će pravilnik o visini pristojbe iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 53.
Općinski sud naplaćivat će pristojbu iz Tar. br. 36., sve dok ne započne s radom javni bilježnik sa službenim sjedištem za područje tog općinskog suda.
Članak 54.
Na dan stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) prestaje važiti Zakon o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 20/87., 55/88., 13/89., 47/89., 11/90., 18/90., 53A/91., 28/92. i 66/93.).
Članak 55.
Za nenaplaćene pristojbene obveze nastale do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 57/96.) pristojba se plaća prema odredbama toga Zakona.
Članak 56.
Pristojbe koje nisu naplaćene do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 137/02.) obračunavat će se i naplatiti u skladu s njegovim odredbama.
Postupci za naplatu pristojbi u slučajevima u kojima je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 137/02.) ukinuta pristojbena obveza, obustavit će se.
Članak 57.
Korisnici mirovina koji su, pozivajući se na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-283/97 od 12. svibnja 1998., Upravnom sudu Republike Hrvatske podnijeli tužbu protiv Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Centralne službe u Zagrebu, zbog nedonošenja rješenja o zahtjevu za usklađivanje mirovina, i čije je tužbe taj sud odbio ili odbacio, oslobađaju se obveze da plate pristojbe iz Tar. br. 29. i Tar. br. 30.
TARIFA SUDSKIH PRISTOJBI
I. PARNIČNI I OVRŠNI POSTUPAK
1. Podnesci
Tar. br. 1.
(1) Za tužbu i protutužbu plaća se prema vrijednosti predmeta spora sljedeća pristojba:
iznad do kuna kuna
0,00 3.000,00 100,00
3.000,00 6.000,00 200,00
6.000,00 9.000,00 300,00
9.000,00 12.000,00 400,00
12.000,00 15.000,00 500,00
Preko 15.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 500,00 kuna i još 1% na razliku iznad 15.000,00 kuna, ali ne više od 5.000,00 kuna.
(2) Za tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga, prijedlog za ovrhu, protuovrhu i osiguranje, rješenje o ovrsi, protuovrsi i osiguranju, prijedlog za povrat u prijašnje stanje, prijedlog za osiguranje dokaza i odgovor na prijedlog za ponavljanje postupka, tužbu, žalbu i reviziju plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
(3) Za prigovor protiv platnog naloga i prigovor protiv rješenja o ovrsi plaća se pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.
(4) Za prijedlog za priznanje odluke stranog suda i za ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe plaća se pristojba u iznosu od 150,00 kuna.
Napomena:
1. Ako bračni drugovi suglasno zahtijevaju rastavu braka zajedničkim prijedlogom za rastavom braka ili zahtjevom za sporazumnu rastavu braka, plaća se samo jedna pristojba.
2. Ako su podnesci primljeni na zapisnik kod suda, uključujući i one koji su primljeni na zapisnik tijekom rasprave, plaća se pristojba propisana za odnosni podnesak. Pristojba iz stavka 2. ovoga Tar. br. plaća se i za odgovor na tužbu primljen na zapisnik tijekom rasprave, ako tuženik nije prije ročišta podnio odgovor na tužbu, a bio je pozvan da to učini.
3. Kada je već u tužbi stavljen prijedlog za izdavanje privremene mjere ili kada se u žalbi stavi prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje, plaća se osim pristojbe za tužbu ili žalbu i pristojba za odnosni prijedlog, osim ako je predloženo izdavanje privremene mjere u statusnim sporovima (rastava ili poništenje braka, utvrđivanje vanbračnog očinstva i drugo) ili u sporovima za uzdržavanje djece.
4. Za prijedlog za ovrhu, protuovrhu ili osiguranje plaća se jedna pristojba i onda kada se predlaže više sredstava ovrhe, protuovrhe ili osiguranja, bez obzira je li predloženo naknadno ili istodobno.
5. Ako je u kojem od podnesaka navedenih u ovom Tar. br. stavljen zahtjev za upis u zemljišne knjige, neće se naplaćivati i pristojba propisana za podnesak kojim se traži upis u zemljišne knjige.
6. Za podneske koji nisu navedeni u ovom Tar. br., kao i za prijedloge uz podneske ne plaća se pristojba.
2. Odluke
Tar. br. 2.
(1) Za prvostupanjsku presudu kao i za rješenje u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se, prema vrijednosti predmeta spora, pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(2) Za presudu zbog izostanka i za presudu na temelju priznanja donesenu najkasnije na pripremnom ročištu ili na prvom ročištu za glavnu raspravu, ako pripremno ročište nije održano, plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1.
(3) Za rješenje o izdavanju platnog naloga, plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1.
(4) Za rješenje o ovrsi, protuovrsi, osiguranju dokaza ili osiguranju po Ovršnom zakonu, plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1, a ako se ovo rješenje donosi na temelju stranih ovršnih isprava, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(5) Za rješenje kojim se usvaja ili odbija prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(6) Za rješenje o prijedlogu za priznanje odluke stranog suda, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
Napomena:
1. Obveza plaćanja pristojbe za prvostupanjsku odluku, ne ovisi od toga je li odluka postala pravomoćna.
2. Za odluke koje nisu navedene u ovom Tar. br., ne plaća se pristojba.
3. Ako viši sud ukine odluku nižeg suda i predmet vrati na ponovno raspravljanje nižem sudu, ne plaća se pristojba za novu odluku ili nagodbu. Pristojba se ne plaća ni za novu odluku koja bude donesena pošto se dopusti povrat u prijašnje stanje ili ponavljanje postupka.
4. Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati pristojba, ako je za odluku koja je dopunjena plaćena pristojba prema punoj vrijednosti predmeta spora.
5. Ako je tijekom parnice donesena međupresuda, plaća se pristojba na puni iznos vrijednosti predmeta spora. U tom slučaju neće se plaćati pristojba za konačnu odluku koja bude donesena poslije međupresude.
6. Ako je tijekom parnice donesena djelomična presuda, plaća se pristojba prema vrijednosti zahtjeva o kojem je odlučeno. Pristojba za konačnu odluku, plaća se prema vrijednosti ostatka spornog zahtjeva koji nije obuhvaćen djelomičnom presudom.
7. Pristojba za platni nalog uračunava se u pristojbu za odluku suda koja bude donesena povodom prigovora protiv platnog naloga, odnosno u pristojbu za nagodbu, ako se spor ne završi presudom. Pristojba za rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave uračunava se u pristojbu za odluku ili nagodbu.
8. Pristojba za odluku o prijedlogu za ovrhu, protuovrhu, osiguranje dokaza ili osiguranje po Ovršnom zakonu, kao i pristojba za odluku povodom tužbe u kojoj je stavljen prijedlog za izdavanje platnog naloga, plaća se prilikom podnošenja prijedloga ili tužbe.
9. Za rješenje o ovrsi, protuovrsi ili osiguranju, plaća se jedna pristojba i onda kada je bilo odlučeno o više sredstava za ovrhu, protuovrhu ili osiguranje, bez obzira je li odlučeno istodobno ili naknadno.
10. Za prvostupanjsku presudu koja je donesena u svezi s protutužbom, plaća se pristojba kao da je posebice raspravljano o protutužbi.
11. Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja, pristojba za presudu plaća se posebice za svaku parnicu kao da ne postoji spajanje više parnica.
3. Pravni lijekovi
Tar. br. 3.
(1) Za žalbu i reviziju protiv presude, te za žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se iznos pristojbe iz stavka 1. Tar. br. 1. povećan za 25%.
(2) Za žalbu i reviziju protiv rješenja, te za prijedlog za ponavljanje postupka, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(3) Za žalbu protiv rješenja prvostupanjskog suda plaća se pristojba samo, ako se žalbom pobija rješenje koje podliježe plaćanju pristojbe po Tar. br. 2.
(4) Za žalbu protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje i kojim se odlučuje o priznanju odluke stranoga suda, plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1, ali ne više od 160,00 kuna.
4. Nagodba
Tar. br. 4.
(1) Za sudsku nagodbu tijekom prvostupanjskog postupka plaća se prema vrijednosti na koju su se stranke nagodile, pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1, ali ne više od 400,00 kuna.
(2) Ako je predmet nagodbe neprocjenjiv, za nagodbu se plaća 200,00 kuna.
Napomena:
Ako je međupresudom odlučeno o osnovanosti zahtjeva, a potom se zaključi nagodba o iznosu zahtjeva, ne plaća se pristojba za nagodbu.
II. IZVANPARNIČNI POSTUPAK
A. OPĆE ODREDBE
Tar. br. 5.
(1) Za prijedlog o pokretanju postupka ili za vraćanje u prijašnje stanje u izvanparničnoj stvari, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za odluku prvostupanjskog suda u izvanparničnoj stvari, plaća se pristojba od 150,00 kuna.
(3) Za žalbu protiv odluke prvostupanjskog suda u izvanparničnoj stvari, plaća se pristojba od 200,00 kuna.
(4) Za sudsku nagodbu plaća se polovica pristojbe propisane za tu odluku.
Napomena:
1. Pristojba iz ovoga Tar. br. plaća se u izvanparničnim postupcima koji nisu propisani posebnim odredbama za pojedine izvanparnične postupke.
2. Ne plaća se pristojba na žalbu protiv rješenja o oduzimanju poslovne sposobnosti, ako je podnosi osoba lišena poslovne sposobnosti ili njezin zakonski zastupnik, te skrbnik.
3. U svim izvanparničnim postupcima primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe iz točke 5. Napomene uz Tar. br. 1. i iz točke 1. i 2. Napomene uz Tar. br. 2.
B. POSEBNE ODREDBE ZA POJEDINE VRSTE IZVANPARNIČNOG POSTUPKA
1. Postupak za diobu
Tar. br. 6.
(1) Za prijedlog za diobu suvlasništva i zajedničke imovine, plaća se pristojba prema vrijednosti imovine i to:
iznad do kuna kuna
0,00 20.000,00 100,00
20.000,00 30.000,00 150,00
30.000,00 50.000,00 200,00
Ako vrijednost imovine prelazi iznos od 50.000,00 kuna plaća se pored pristojbe od 200,00 kuna i još 100,00 kuna na svakih započetih 10.000,00 kuna, ali ne više od 3.000,00 kuna.
(2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.
(3) Za sudsku nagodbu u ovom izvanparničnom postupku, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
2. Uređenje odnosa između suvlasnika
Tar. br. 7.
(1) Za prijedlog za uređenje odnosa između suvlasnika, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba od 300,00 kuna.
(3) Za sudsku nagodbu u ovim postupcima, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar.br.
3. Postupak za uređenje međe, osnivanje nužnog prolaza, prelaganje služnosti ili nužnog prolaza
Tar. br. 8.
(1) Za prijedlog za uređenje međe, osnivanje nužnog prolaza, prelaganja služnosti ili nužnog prolaza, plaća se pristojba od 300,00 kuna.
(2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba od 600,00 kuna.
(3) Za sudsku nagodbu u ovim postupcima, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
4. Ovjera isprava koje su namijenjene za uporabu u inozemstvu
Tar. br. 9.
(1) Za ovjeru svakog potpisa ili rukoznaka, plaća se pristojba od 30,00 kuna.
(2) Za ovjeru potpisa ili pečata i štambilja na ispravama tijela državne vlasti Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačkih društava ili ostalih pravnih osoba, plaća se pristojba od 50,00 kuna.
(3) Za ovjeru rukopisa plaća se, od svakog poluarka rukopisa, pristojba od 50,00 kuna.
(4) Za ovjeru prijepisa plaća se, od svakog poluarka, pristojba od 50,00 kuna.
(5) Za ovjeru potpisa i pečata stalnoga sudskog tumača ili stalnoga sudskog vještaka na prijevodu ili vještačkom nalazu i mišljenju, plaća se pristojba od 60,00 kuna.
Napomena:
1. Potpisi na ispravi koju izdaje tijelo državne vlasti Republike Hrvatske i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo ili druga pravna osoba, smatraju se kao jedan potpis, ako je propisima ovlašteno na potpisivanje više osoba.
2. Pristojbu za ovjeru potpisa, rukopisa ili prijepisa plaća osoba koja traži ovjeru. Ne smije se obaviti ovjeravanje prije nego što se plati pristojba.
3. U potvrdi o ovjeri prijepisa treba naznačiti koliko je pristojbe plaćeno za izvornik isprave čiji se prijepis ovjerava.
4. Pristojba za ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa lijepi se na samoj molbi kojom je traženo ovjeravanje, a u slučaju usmene molbe na samoj ispravi, ili primjerku prijepisa koji ostaje u sudu. Na isti način postupa se i glede lijepljenja pristojbe za samu molbu.
5. Pod poluarkom podrazumijeva se list papira od dvije strane normalne uredske veličine. Započeti poluarak računa se kao cijeli poluarak.
6. Za ovjeru isprava potrebnih za ostvarivanje prava iz socijalnog osiguranja u inozemstvu, ne plaća se pristojba.
7. Ne plaća se posebna pristojba na samu molbu, bilo usmenu ili pisanu, kojom se traži ovjeravanje.
5. Upis brodova u upisnik brodova
Tar. br. 10.
(1) Za prijedlog za dozvolu prvog upisa broda u upisnik brodova, plaća se pristojba od 3.000,00 kuna.
(2) Za rješenje o upisu, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
(3) Za prijedlog za druge daljnje upise u upisnik brodova i za rješenje o tim upisima, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga Tar. br.
(4) Za žalbu protiv rješenja o upisu, plaća se dvostruki iznos pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
Napomena:
Ako se jednim podneskom zahtijeva prvi upis za više brodova, plaća se pristojba za svaki brod posebice.
6. Osnivanje fonda ograničene odgovornosti brodara
Tar. br. 11.
(1) Za prijedlog za osnivanje fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(2) Za prijedlog za diobu fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(3) Za rješenje za osnivanje fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 3.
(4) Za rješenje o diobi fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 3.
(5) Za žalbu protiv rješenja o diobi fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba kao kod rješenja o diobi fonda ograničene odgovornosti brodara.
III. OSTAVINSKI POSTUPAK
1. Postupak za raspravljanje ostavine
Tar. br. 12.
(1) Za raspravljanje ostavine ukoliko je postupak završen rješenjem o nasljeđivanju, plaća se paušalna pristojba prema čistoj vrijednosti ostavine, i to:
iznad do kuna kuna
0,00 20.000,00 100,00
25.000,00 35.000,00 150,00
35.000,00 60.000,00 200,00
Ako vrijednost ostavine prelazi iznos od 60.000,00 kuna, plaća se pored pristojbe od 200,00 kuna i još 100,00 kuna na svakih započetih 10.000,00 kuna, ali ne više od 2.500,00 kuna.
(2) Za dopunsko rješenje o nasljeđivanju, plaća se pristojba prema vrijednosti naknadno utvrđene ostavine.
(3) Za legat, plaća se prema vrijednosti legata pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.
Napomena:
1. Pristojba se plaća kada je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno.
2. Sud po slobodnoj ocjeni utvrđuje vrijednost mjerodavnu za odmjeravanje pristojbe, na temelju izjava nasljednika, podataka utvrđenih u postupku i podataka koje su nasljednici podnijeli. Po potrebi, sud može, po odredbama o procjeni ostavine radi razreza poreza na nasljedstvo, narediti obavljanje procjene putem vještaka na trošak nasljednika. Vrijednost čiste ostavine radi naplate pristojbe utvrđuje se prema vrijednosti koju ostavina ima u vrijeme procjene.
3. Nasljednici plaćaju pristojbu u omjeru naslijeđenih dijelova.
4. Prilikom utvrđivanja vrijednosti čiste ostavine radi odmjeravanja pristojbe, odbit će se ostaviteljevi dugovi, troškovi sahrane ostavitelja, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene ostavine, i drugi troškovi.
5. Ne plaća se posebna pristojba za diobu nasljedstva, ako nasljednici sporazumno predlože diobu i sporazum o diobi bude unijet u rješenje o nasljeđivanju.
6. Za prijedlog za provođenje ostavinske rasprave i za druge podneske tijekom prvostupanjskog postupka, ne plaća se pristojba.
Tar. br. 13.
Za žalbu protiv rješenja o nasljeđivanju, dopunskog rješenja o nasljeđivanju i rješenja o legatu, plaća se pristojba od 500,00 kuna.
2. Sastavljanje i čuvanje oporuke
Tar. br. 14.
(1) Za sastavljanje sudske oporuke i opoziv oporuke pred sudom, plaća se pristojba od 500,00 kuna.
(2) Za čuvanje oporuke u sudu i vraćanje oporuke koja se nalazi na čuvanju u sudu, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
Napomena:
1. Ne plaća se nova pristojba za čuvanje, ako se obavlja zamjena oporuke, ali se naplaćuje pristojba za vraćanje oporuke koja se zamjenjuje.
2. Ne plaća se pristojba za podnesak za sastavljanje sudske oporuke.
3. Ne plaća se pristojba za čuvanje isprava o usmenoj oporuci, niti za davanje izjava svjedoka usmene oporuke o oporučiteljevoj posljednjoj volji.
4. Ne plaća se pristojba za opozivanje, ako se kasnijom oporukom opoziva prijašnja i ujedno sastavlja nova oporuka.
IV. ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSTUPAK
1. Podnesci
Tar. br. 15.
Za podnesak kojim se traži upis u zemljišnu knjigu uknjižbe ili predbilježbe ili njihovo brisanje iz zemljišne knjige, plaća se pristojba od 50,00 kuna.
Napomena:
1. Ako se jednim podneskom traži upis ili brisanje kod više sudova, plaća se pristojba onoliko puta koliko ima sudova kod kojih se upis ili brisanje treba obaviti. Isto važi i u slučaju zajedničkoga založnog prava, kada treba provesti upise i u sporednim ulošcima kod raznih sudova, bez obzira što stranke u svom podnesku izričito ne traže te upise.
2. Ako se jednim podneskom traži više upisa plaća se jedna pristojba.
3. Ako je zahtjev za upis stavljen u nekom od podnesaka iz stavka 1. i 2. Tar. br. 1., neće se naplaćivati i pristojba za podnesak iz ovoga Tar. br.
4. Ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br. u stvarima navedenim u Tar. br. 16., u točki 8. podtočkama 3), 6), 7), 9), 11), 12), 13) i 14) Napomene.
5. Za podneske koji nisu naznačeni u ovom Tar. br., kao i za priloge uz podneske, ne plaća se pristojba.
6. Za podnesak kojim se traži upis u zemljišnu knjigu uknjižbe ili predbilježbe što ih podnosi osoba iz članka 6. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, br. 43/92. - pročišćeni tekst, 62/92., 25/93., 48/93. i 2/94.), plaća se 10% pristojbe propisane ovim Tar. br.
7. Ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br., ako je zahtjev za upis stavljen na temelju javnobilježničkog akta ili privatne isprave solemnizirane po javnom bilježniku.
2. Upisi
Tar. br. 16.
(1) Za uknjižbu ili predbilježbu prava vlasništva i drugih stvarnih prava, plaća se pristojba od 200,00 kuna.
(2) Za zabilježbu se plaća pristojba u iznosu od 50,00 kuna.
Napomena:
1. Pristojbu za upis dužna je platiti osoba u čiju se korist vrši upis. Ako upis traži osoba čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu, plaća pristojbu solidarno s osobom u čiju se korist upis vrši.
2. Ako se na temelju jedne molbe upisuje više prava u korist jedne osobe kod istog suda, pristojba se plaća za upis svakog prava posebno.
3. Pristojba za upis plaća se i kada se upis vrši tijekom parničnog, izvanparničnog ili ovšnog postupka.
4. Pristojba za upis prema ovom Tar. br., plaća se uz pristojbu za podnesak i lijepi se na samom podnesku.
5. Za uknjižbu ili predbilježbu prava vlasništva, osoba iz članka 6. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, br. 43/92. – pročišćeni tekst, 62/92., 25/93., 48/93., 2/94., 44/94. i 47/94.), plaća 10% pristojbe propisane ovim Tar. br.
6. Za upise (založno pravo, zabilježba i dr.) obavljene u svrhu dobijanja bankarskog kredita za izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju objekta u poljodjelstvu kao i kredita za nabavu rasplodnog materijala u stočarstvu, opreme i druga dugoročna ulaganja u oblasti poljodjelstva, stočarstva i ratarstva na temelju ugovora o bankarskom kreditu, plaća se 10% pristojbe propisane ovim Tar. br.
7. Za upis založnog prava (hipoteke) osnovanog na temelju ugovora o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, plaća se 20% pristojbe propisane ovim Tar. br.
8. Ne plaća se pristojba za sljedeće upise:
1) za upis opravdanja predbilježbe,
2) za potpuno ili djelomično brisanje nekog upisanog prava,
3) za službene radnje u postupku uređenja, osnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivnjom titulara prava kao i za usklađivanje zemljišnih knjiga s faktičnim stanje, te u postupku komasacije. U ovim postupcima oslobođenje se odnosi na sve podneske, uloške i priloge, molbe za izdavanje katastarskih planova i posjedovnih listova, razne potvrde i ovjeravanje prijepisa.
Ovo oslobođenje važi i za postupak obnavljanja uništenih zemljišnih knjiga, ako se vjerodostojnom ispravom utvrdi, da je upis bio prije proveden i da je, prema tome, bila plaćena pristojba za taj upis,
4) za ponovni upis istog, makar djelomično i utrnulog prava uslijed parničnog ili izvršnog postupka, u korist iste osobe,
5) za upis istog prava, makar djelomično i utrnulog prava, na više nekretnina koje se vode u knjigama jednog suda ili više sudova, za prijenos istog prava s jedne nekretnine na drugu nekretninu istog vlasnika, za ograničenje ili sužavanje istog prava na jedan dio iste nekretnine, za proširenje istog prava i na druge nekretnine istog vlasnika, za proširenje zajedničkog jamstva na pojedina zemljišnoknjižna tijela.
To oslobođenje vrijedi samo, ako nisu nastupile promjene glede opsega prava ili ovlaštene osobe.
6) za provođenje diobe prava vlasništva ili prava plodouživanja, ako su diobničari bili upisani kao suvlasnici ili suovlaštenici tih prava.
To oslobođenje vrijedi i u slučaju diobe obiteljskih (kućnih) zadruga na zadrugare, ako je zadruga bila upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama,
7) za upis na temelju rješenja o nasljeđivanju,
8) za upis založnog prava na nekretnini jamca, ako je to pravo već upisano i na nekretnini glavnog dužnika i ako je za taj upis – plaćena pristojba,
9) za sve upise u korist Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
10) za naknadni upis suvlasništva supružnika na temelju sudske odluke, ako je jedan od supružnika upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, kao i za upis kojim se označava idealni dio svakog supružnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu,
11) za upis prava vlasništva na bivšim kmetskim selištima.
To oslobođenje vrijedi samo za one osobe i njihove nasljednike koji su to zemljište držali prije razrješenja kmetskih odnosa, a ne i za osobe koje su zemljište stekle kupnjom, i odnosi se na sve podneske i isprave koje se pribavljaju radi dokazivanja prava vlasništva na tom zemljištu,
12) za sve upise u zemljišne knjige na temelju Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o šumama, Pomorskog zakonika, Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima, Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, Zakona o građevinskom zemljištu i Uredbe o postupku za provođenje nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskih zemljišta,
13) za sve upise koji se odnose na razmjenu zemljišta u svrhu arondacije, kao i na temelju Zakona o izvlaštenju,
14) za upise izvršene u svrhu dobijanja bankarskog kredita za izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju objekta uništenog ili oštećenog uslijed ratnog razaranja, te upise založnog prava osnovanog na temelju ugovora o bankarskom kreditu dobijenog za izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju objekta uništenog ili oštećenog uslijed ratnih razaranja.
15) za sve upise na temelju javnobilježničkog akta ili privatne isprave solemnizirane po javnom bilježniku.
3. Žalba
Tar. br. 17.
Za žalbu protiv rješenja o upisu u zemljišnu knjigu plaća se pristojba u iznosu od 250,00 kuna.
4. Zemljišnoknjižni izvadak
Tar. br. 18.
Za izvatke iz zemljišnih knjiga, ako se izdaju na zahtjev stranke, plaća se po poluarku pristojba od 20 kuna.
Napomena:
1. Kada je izvadak sastavila sama stranka i podnijela ga sudu na potvrdu, plaća se polovica pristojbe iz ovoga Tar. br.
2. Za pisani ili usmeni zahtjev stranke kojim se traži izdavanje izvatka, ne plaća se pristojba.
3. Za izvatke iz zemljišnih knjiga koji se izdaju strankama radi ostvarivanja prava na doplatak za djecu ili radi ostvarivanja prava iz zdravstvenog, invalidskog i mirovinskog osiguranja i socijalne pomoći, ne plaća se pristojba prema ovom Tar. br.
V. POSTUPAK POLAGANJA UGOVORA O PRODAJI STANA
Tar. br. 19.
U postupku polaganja ugovora o prodaji stana vođenom u skladu s Pravilnikom o ustrojavanju i vođenju knjige položenih ugovora (»Narodne novine«, br. 42/91.), shodno će se primjenjivati odredbe Tar. br. 15., 16., 17. i 18.
VI. KAZNENI POSTUPAK PO PRIVATNOJ TUŽBI
1. Podnesci
Tar. br. 20.
(1) Za privatnu tužbu i za protutužbu, plaća se pristojba od 250,00 kuna.
(2) Za prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje, plaća se pristojba od 150 kuna.
Napomena:
1. Ako se kazneni postupak vodi zajednički, nema utjecaja na pristojbu što se jedan podnesak odnosi na više privatnih tužitelja ili više okrivljenika ili što podnesak obuhvaća više kaznenih djela jednog okrivljenika.
2. Za podnesak kojim se kazneni postupak proširuje na druga kaznena djela istog okrivljenika koja se gone po privatnoj tužbi, plaća se pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.
3. Za podneske koji nisu navedeni u ovom Tar. br., kao i za priloge uz podneske, ne plaća se pristojba.
2. Odluke
Tar. br. 21.
(1) Za presudu prvostupanjskog suda i za rješenje kojim se izriče sudska opomena, plaća se pristojba od 500,00 kuna.
Napomena:
1. Pristojba za prvostupanjsku presudu plaća se samo jedanput, bez obzira na broj privatnih tužitelja i broj kaznenih djela koja su obuhvaćena jednom presudom.
2. Ako su za više kaznenih djela istim osobama, uslijed razdvajanja postupka, donesene posebne presude od strane istog suda, plaća se pristojba za presudu samo jedanput.
3. Ako se ukine presuda povodom žalbe ili ponavljanja kaznenog postupka, u pristojbu za novu prvostupanjsku presudu uračunat će se pristojba plaćena za ukinutu presudu.
4. Za odluke koje nisu navedene u ovom Tar. br., ne plaćaju se pristojbe.
3. Pravni lijekovi
Tar. br. 22.
(1) Za žalbu protiv presude prvostupanjskog suda i za žalbu protiv rješenja kojim se izriče sudska opomena, plaća se pristojba od 600,00 kuna.
(2) Za odgovor na žalbu, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. Tar. br. 20.
(3) Za zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude i za zahtjev za ponavljanje kaznenog postupka, plaća se pristojba kao i na žalbu.
VII. PRISTOJBE U POSTUPKU PRISILNE NAGODBE, STEČAJA I LIKVIDACIJE
1. Podnesci
Tar. br. 23.
(1) Za prijedlog o otvaranju stečajnog postupka, te za prijedlog za pokretanje likvidacijskog postupka, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za prijavu svake pojedine tražbine, vjerovnik plaća pristojbu u iznosu od 2% od vrijednosti tražbine, ali ne više od 500,00 kuna.
(3) Za žalbu protiv odluke stečajnog ili likvidacijskog vijeća, plaća se dvostruki iznos pristojbe iz stavka 2. ovoga Tar. br.
Napomena:
1. Kao pristojbena osnovica na prijave vjerovnika, uzima se iznos tražbine koju prijavljuje vjerovnik. Pri tome će se uzimati da uvjetovana tražbina nije uvjetovana. Ako jedan vjerovnik prijavi više tražbina, pristojba se plaća na ukupni iznos tih tražbina. Ako vjerovnik naknadno snizi prijavljenu tražbinu, pristojba se plaća prema visini tražbine od trenutka sniženja.
2. Ne plaća se pristojba za:
a) podneske stečajnog ili likvidacijskog upravitelja,
b) podneske koji nisu navedeni u ovom Tar. br. i za priloge uz podneske.
2. Paušalna pristojba
Tar. br. 24.
Paušalna pristojba plaća se u stečajnom postupku od zbroja iznosa koji su upotrijebljeni ili su na raspolaganju za podmirenje dugova stečajne mase (diobne mase) - 2%, ali ne više od 2.000,00 kuna.
Napomena:
1. Paušalna pristojba smatra se kao dug stečajne mase. Ovu pristojbu dužan je položiti stečajni upravitelj, nakon donošenja rješenja o glavnoj diobi.
2. Paušalna pristojba u postupku likvidacije, plaća se po ovom Tar. br.
VIII. UPISI U SUDSKI REGISTAR
1. Prijave za upis u sudski registar
Tar. br. 25.
(1) Za prijavu za upis u sudski registar, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Kada se istom prijavom zahtijeva više upisa za isti subjekt upisa, plaća se jedna pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.
Napomena:
Na prijavu za upis glavne podružnice kojoj je osnivač inozemna osoba ili za upis samo jedne podružnice u Republici Hrvatskoj kojoj je osnivač inozemna osoba, plaća se pristojba iz ovoga Tar. br.
2. Upis u sudski registar
Tar. br. 26.
(1) Za upis osnivanja plaća se pristojba od 300,00 kuna.
(2) Za upis promjene podataka plaća se pristojba od 150,00 kuna.
Napomena:
1. Ako se istim podneskom zahtijeva više upisa za isti subjekt, za sve upise plaća se jedna pristojba.
2. Za upise u svezi sa stečajnim postupkom i likvidacijom ne plaća se pristojba.
3. Upis podružnice
Tar. br. 27.
(1) Za prijavu za upis podružnice subjekta upisa plaća se 100,00 kuna.
(2) Za upis podružnice plaća se 250,00 kuna.
(3) Za upis promjene podataka o podružnici plaća se 100,00 kuna.
Tar. br. 28.
(1) Za izdavanje izvatka, kopija ili prijepisa iz sudskog registra po svakoj započetoj stranici, plaća se pristojba od 5,00 kuna.
(2) Za izdavanje potvrda ili pisanih obavijesti o podacima iz sudskog registra, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
Napomena:
Za podnesak za izdavanje izvatka, kopija, prijepisa, potvrde ili pisane obavijesti, ne plaća se pristojba.
IX. POSTUPAK U UPRAVNIM SPOROVIMA
1. Podnesci
Tar. br. 29.
(1) Za tužbu u upravnom sporu, ako je vrijednost predmeta spora procjenjiva, plaća se pristojba iz Tar. br. 1., ali ne manja od 200,00 kuna.
(2) Ako je vrijednost predmeta spora neprocjenjiva, plaća se pristojba od 500,00 kuna.
(3) Za prijedlog za ponavljanje postupka, plaća se pristojba od 200,00 kuna.
2. Odluke
Tar. br. 30.
(1) Za presudu u postupku u upravnom sporu, ako je vrijednost predmeta spora procjenjiva, plaća se pristojba iz Tar. br. 2..
(2) Za presudu donesenu u upravnom sporu, ako vrijednost spora nije procjenjiva, plaća se pristojba od 500,00 kuna.
Napomena:
Ako je više upravnih sporova spojeno radi zajedničkog raspravljanja, pristojba za presudu plaća se posebice za svaki upravni spor kao da ne postoji spajanje.
X. OSTALI SLUČAJEVI
1. Sudska uvjerenja
Tar. br. 31.
(1) Za podnesak kojim se traži izdavanje uvjerenja, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
(2) Za uvjerenje plaća se pristojba od 20,00 kuna.
Napomena:
1. Ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br., za uvjerenje koje sud izdaje stranci, svjedoku, vještaku ili tumaču koji su bili nazočni na ročištu, ako su to oni bili obvezni i ako im uvjerenje služi isključivo radi opravdanja izostanka od službe ili rada.
2. Pristojba za uvjerenje lijepi se na samom podnesku kojim se traži njegovo izdavanje.
3. Za podnesak kojim se traži izdavanje uvjerenja radi ostvarivanja prava na dodatak za djecu ili radi ostvarivanja prava iz zdravstvenoga, invalidskog ili mirovinskog osiguranja, ili radi socijalne zaštite ili u svrhu zasnivanja radnog odnosa, kao i za samo uvjerenje, ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br.
2. Ovjeravanje ugovora o doživotnom uzdržavanju
Tar. br. 32.
Za ovjeru ugovora o doživotnom uzdržavanju, plaća se pristojba od 300,00 kuna.
3. Razmatranje spisa
Tar. br. 33.
Za razmatranje sudskih spisa, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
Napomena:
1. Ne plaća se pristojba za razmatranje spisa u kojima je postupak u tijeku, ako spise razmatra stranka ili njezin zastupnik ili punomoćnik.
2. Za pisani ili usmeni zahtjev za razmatranje spisa, ne plaća se posebna pristojba.
3. Pristojba se lijepi na samom spisu koji se razmatra, a službenik suda potvrđuje da je spis razmotren.
4. Prijepis
Tar. br. 34.
Za ovjeru prijepisa ili preslike sudskih akata plaća se pristojba u iznosu od 20,00 kuna, bez obzira na broj poluaraka izvornika.
5. Sudski polog
Tar. br. 35.
(1) Za prijedlog o osnivanju pologa, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za rješenje kojim sud odobrava osnivanje pologa (novca, stvari ili vrijednosnih papira), plaća se godišnje, od svakih započetih 1.000,00 kuna, vrijednost pristojbe od 20,00 kuna i to za prvu godinu unaprijed, ali ne više od 2.000,00 kuna, a osoba u čiju se korist polog osniva plaća, od svakih započetih 1.000,00 kuna vrijednosti, pristojbu od 20,00 kuna i to za sve ostale godine prilikom podizanja pologa, ali ne više od 2.000,00 kuna. Započeta godina računa se kao cijela. U slučaju prijenosa pologa iz jednog u drugi sud, a na zahtjev polagatelja, za prijenos se plaća iznos jednogodišnje pristojbe.
(3) Kada se vrijednost stvari može utvrditi tek procjenom, predlagatelj (polagatelj) dužan je predati procjenu obavljenu od strane osobe koja se time bavi, a u pomanjkanju iste, od strane stalnog sudskog vještaka.
Napomena:
1. Kada je polog osnovan po službenoj dužnosti ili na zahtjev Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih tijela, u tom slučaju pristojba za polog ne naplaćuje se unaprijed, već se obračunava i naplaćuje za drugu, te iduće godine od korisnika pologa u trenutku preuzimanja položene vrijednosti.
2. Ukoliko je položen novčani iznos, a pristojba za polog nije naplaćena unaprijed za prvu godinu, ova pristojba će se naplatiti od položenog iznosa.
3. Pristojba za polog plaća se i u slučaju kada predlagatelj odustane od pologa i zatraži njegovo izručenje (vraćanje).
4. Kada korisnik ne podigne polog u roku od 30 dana od dana kada mu je priopćeno da može podići polog, sud može položiti novčani iznos kod poslovne banke uz uvjet da se ta banka obveže isti dan isplatiti novčani iznos pologa kada to zatraži sud ili korisnik pologa. Kamate od položenoga novčanog iznosa prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.
10. Protesti
Tar. br. 36.
(1) Za molbu (usmenu ili pisanu) za protest mjenice, čeka i drugih isprava zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
(2) Za protest plaća se pristojba prema vrijednosti, i to:
do 1.500,00 kuna 20,00 kuna
iznad 1.500,00 kuna 40,00 kuna.
Napomena:
1. Pristojba iz ovoga Tar. br., plaća se na proteste koji se podnose po propisima o mjenici i čeku, kao i na zamjene protesta. Pristojba za protest lijepi se na samoj molbi kojom je tražen protest, a u slučaju usmene molbe, pristojba se lijepi na prijepis protesta koji ostaje u sudu. Na isti način postupa se i glede lijepljenja pristojbe za samu molbu.
2. Ako se jednom molbom traži više protesta ili zamjena protesta, plaća se jedna pristojba za molbu, ali se u tom slučaju plaća i posebna pristojba za svaki protest ili zamjenu protesta.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.