MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 5. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18. i 115/18.), ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O ZAŠTITI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OD ONEČIŠĆENJA

PROČIŠĆENI TEKST NN 71/19, 127/25, 09/26

Ovim se Pravilnikom utvrđuju tvari koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta, njihove najviše dopuštene količine u tlu, u smislu sprječavanja onečišćenja zemljišta i kontrole onečišćenja zemljišta, s ciljem da se zemljište zaštiti od onečišćenja i degradacije i održi u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja, zaštite prirode i okoliša.

(1) Zaštita zemljišta od onečišćenja provodi se zabranom, sprječavanjem i ograničavanjem unošenja onečišćujućih tvari u zemljište kao i poduzimanjem drugih mjera za njegovo očuvanje.

(2) Onečišćujuće tvari su prioritetno teški metali (Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb, Zn, Mo, As, Co) i potencijalno toksični esencijalni elementi (Zn i Cu), postojane organske onečišćujuće tvari (pesticidi, industrijske kemikalije, nusproizvodi izgaranja i industrijskih procesa), radionuklidi i patogeni organizmi.

(3) Onečišćujućim tvarima smatraju se i tvari koje se uobičajeno unose u zemljište, ali neadekvatnom primjenom mogu prouzročiti štete po okoliš i/ili zdravlje ljudi

(4) Izvori onečišćenja su: industrijska proizvodnja i usluge, proizvodni otpad, komunalni otpad, naftna industrija, rudarstvo, elektrane, skladišta, vojna aktivnost, promet, transportni izljevi, poljoprivredna djelatnost, incidentne situacije i ostalo.

Pojedini pojmovi iz ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1) poljoprivredno tlo je dio zemljišta koji se koristi za poljoprivrednu proizvodnju pod čime se podrazumijeva površinski obrađeni sloj tla, kao i dublji slojevi koji nisu zahvaćeni obradom, uključujući rastresite dijelove supstrata s podzemnom vodom, koji mogu također biti onečišćeni tvarima unijetim u zemljište na opisani način.

2) onečišćujuća tvar (ili skupina tvari) je svaka tvar koja može prouzročiti promjene kemijskih, fizikalnih i bioloških značajki zemljišta uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost, odnosno ograničava korištenje u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno koja zbog svojih svojstava količine unošenja u tlo može štetno utjecati na zdravlje ljudi biljni i/ili životinjski svijet.

3) onečišćenost poljoprivrednog zemljišta je stanje koje nastaje izravnim unošenjem ili postupnim rasprostranjenjem (transportom ili taloženjem) onečišćujućih tvari i njihovim nakupljanjem u zemljištu iznad najviših dopuštenih količina po odredbama ovog Pravilnika.

4) onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćenje poljoprivrednog zemljišta.

5) otpadni mulj je mulj koji zaostaje iz uređaja za pročišćivanje otpadnih voda iz kućanstava ili gradova te iz drugih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda koje su sadržajem slične otpadnim vodama iz kućanstava i gradova, kao i mulj iz septičkih jama i drugih sličnih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda.

6) obrađeni mulj je otpadni mulj koji je podvrgnut biološkoj, kemijskoj ili toplinskoj obradi, dugotrajnom skladištenju, ili bilo kojem drugom postupku kojim se znatno smanjuju fermentabilnost i opasnost po zdravlje koje bi proizišle iz njegovog korištenja.

7) gnojidbeni proizvod je tvar, smjesa, mikroorganizam ili bilo koji drugi materijal koji se primjenjuje ili je namijenjen primjeni na biljkama ili njihovoj rizosferi, ili na gljivama i njihovoj mikosferi, ili koji je namijenjen da čini rizosferu ili mikosferu, samostalno ili pomiješan s drugim materijalom, radi opskrbe biljaka ili gljiva hranjivima ili poboljšavanja učinkovitosti njihove ishrane.

8) mineralno (anorgansko) gnojivo jest gnojivo, čija je glavna namjena ishrana biljaka, u kojem su prijavljena hranjiva u obliku anorganskih soli dobivenih ekstrakcijskim i/ili fizikalnim i/ili kemijskim industrijskim postupcima.

9) organsko gnojivo jest gnojivo koje sadrži biljna hranjiva isključivo biološkog podrijetla, a može sadržavati treset, leonardit i lignit, ali ne i druge materijale koji su fosilizirani ili su dio geoloških formacija.

10) stajski gnoj je izmet i/ili mokraća životinja iz uzgoja, osim ribe iz uzgoja, sa steljom ili bez stelje.

11) kruti stajski gnoj je smjesa stelje, krutih i tekućih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti.

12) gnojovka je polutekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih izlučevina, tj. stajski gnoj uglavnom bez stelje.

13) gnojnica je tekući stajski gnoj, najčešće smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (obično nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti).

14) pesticid je:

(a) sredstvo za zaštitu bilja, kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24. 11. 2009.);

(b) biocidni proizvod, kako je definirano u Uredbi (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27. 6. 2012.)

15) kompost je kategorija sastavnih materijala od kojih se gnojidbeni proizvod sastoji, a koji udovoljava uvjetima propisa koji uređuje gnojidbene proizvode.

16) anaerobni digestat je kategorija sastavnih materijala od kojih se gnojidbeni proizvod sastoji, a koji udovoljava uvjetima propisa koji uređuje gnojidbene proizvode.

17) komina masline je pasta koja ostane nakon ekstrakcije ulja iz maslina.

18) naselje je dio ili cijelo područje jedinice lokalne samouprave koje se sastoji od građevinskih područja i područja druge namjene sukladno propisima iz područja prostornoga uređenja, kojem su određene granice i ime, unutar kojeg se zgrade obilježavaju kućnim brojevima u skladu sa Zakonom.

19) granica područja naselja je granica određena odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave u postupku propisanom posebnim propisom o naseljima.

Poljoprivredno zemljište smatra se onečišćenim kada sadrži više teških metala i potencijalno onečišćujućih elemenata od maksimalno dopuštenih količina (MDK), izraženo u mg kg^-1 zrakosuhog tla;

(1) Maksimalno dopuštene količine organskih onečišćujućih tvari u tlu izraženo u mgkg-1 suhog tla su:

(2) Maksimalno dozvoljena koncentracija ukupnih ugljikovodika u poljoprivrednom zemljištu lakšeg mehaničkog sastava (< 27% gline) iznosi 1 g/kg tla a za teža glinasta tla (> 27% gline) granična vrijednost je 2 g/kg tla. Na onečišćenim poljoprivrednim tlima saniranim bilo kojom metodom utvrđeni sadržaj ukupnih ugljikovodika ispod gore navedenih vrijednosti smatrat će se zadovoljavajućim, a takvo tlo uspješno saniranim.

(3) Postupci uzimanja, čuvanja, pripreme i ispitivanja uzoraka poljoprivrednog zemljišta uređuju se Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta.

Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ne može se koristiti u poljoprivredi na površinama za proizvodnju hrane s ciljem da se poljoprivredno zemljište zaštiti od onečišćenja i degradacije i održi u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja, zaštite prirode i okoliša.

Načela dobre poljoprivredne prakse u korištenju gnojidbenih proizvoda, uvjeti korištenja i postupanja s gnojidbenim proizvodima, posebno korištenje gnojiva s dušikom, uređeni su posebnim propisom.

(1) Organsko gnojivo, poboljšivači tla, ostali gnojidbeni proizvodi i sredstva koja se unose u tlo ili se koriste u staklenicima i plastenicima kao supstrat ili komponenta u pripremi supstrata, mogu se koristiti ako su na deklaraciji proizvoda navedeni podaci o sadržaju teških metala i drugih onečišćujućih tvari.

(2) Sadržaj onečišćujućih tvari u organskim gnojivima, poboljšivačima tla i ostalim gnojidbenim proizvodima koji se koriste uz miješanje sa tlom ne smije prelaziti peterostruku količinu iz članka 4. ovoga Pravilnika osim Cd koji ne smije prelaziti dvostruku količinu.

(3) Ako se poboljšivači tla koriste kao supstrat za proizvodnju bez miješanja s tlom, sadržaj onečišćujućih tvari ne smije prelaziti najviše dopuštene količine iz članka 4. ovoga Pravilnika.

U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se:

1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. prosincado 15. veljače

2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna

Stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja, njihova distribucija, prodaja, primjena, redoviti pregledi strojeva za primjenu pesticida, izobrazba profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika, mjere za smanjenje rizika za okoliš, zdravlje ljudi i životinja, postupanje s ostacima sredstava za zaštitu bilja i praznom ambalažom uređeni su posebnim propisima kojima se uređuju sredstva za zaštitu bilja i održiva uporaba pesticida.

Komina masline i vegetativna voda kao nusproizvodi proizvodnje maslinovog ulja moraju se primjereno zbrinuti u skladu s propisom o gospodarenju otpadom i propisom o vodama.

(2) Komina masline može se razastirati na poljoprivredno zemljište u količini ne većoj od 80 tona/ha i mora se ravnomjerno rasporediti po poljoprivrednom zemljištu.

(3) Prije razastiranja komine masline na poljoprivrednom zemljištu vlasnici i/ili posjednici dužni su provesti analizu tla sukladno propisu o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i ishoditi Izvještaj o kemijskoj analizi komine masline koji je u Prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio (Prilog 2. Izvještaj o kemijskoj analizi komine masline).

(4) Komina masline koja se razastire na poljoprivredno zemljište mora biti upisana u Očevidnik nusproizvoda u skladu s propisom o gospodarenju otpadom.

(5) Vlasnici i/ili posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su voditi evidenciju o:

– datumu razastiranja komine masline na poljoprivredno zemljište

– količinama komine masline u kilogramima odnosno tonama/ha koja se razastire

– broju i veličini katastarske čestice, te nazivu katastarske općine.

(1) Iznimno od članka 10.a ovoga Pravilnika, komina masline može se privremeno skladištiti na poljoprivrednom zemljištu.

(2) Privremeno skladištenje komine masline može trajati najduže tri godine.

(3) Prije skladištenja komine masline na poljoprivrednom zemljištu vlasnici i/ili posjednici dužni su ishoditi suglasnost za lokaciju za privremeno skladištenje na Obrascu koji je u prilogu ovog Pravilnika i čini njegov sastavni dio (Prilog 1. Obrazac suglasnosti jedinica lokalne samouprave).

(4) Suglasnost za lokaciju za privremeno skladištenje komine masline iz stavka 3. ovoga članka daje jedinica lokalne samouprave.

(5) Suglasnost jedinice lokalne samouprave iz stavka 4. ovoga članka za određenu lokaciju za privremeno skladištenje komine traje 12 mjeseci, a može se izdati najviše tri puta za istu lokaciju.

(6) Jedinica lokalne samouprave dužna je nakon izdavanja suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka, pokrenuti postupak za izgradnju odgovarajućeg pogona za preradu komine masline na lojalnoj i/ili regionalnoj razini.

(7) Površina za privremeno skladištenje komine masline izrađuje se u skladu s propisom o gospodarenju otpadom.

(8) Površina iz stavka 7. ovoga članka mora biti izolirana nepropusnom folijom minimalne debljine 0,75 mm radi sprječavanja onečišćenja tla i voda kao i onemogućavanja procjeđivanja oborinskih i vegetativnih voda u okolno tlo i vode.

(9) Nakon prestanka privremenog skladištenja komine masline na poljoprivrednom zemljištu, vlasnik i/ili posjednik dužan je poljoprivredno zemljište na kojem je bila uskladištena komina masline vratiti u prvobitno stanje.

Iznimno od članka 10 b. stavka 1. ovoga Pravilnika, komina masline ne smije se skladištiti na:

– zemljišta koja se nalaze na udaljenosti manjoj od 300 metara od zone izvorišta/crpilišta pitke vode

- zemljišta koja se nalaze na udaljenosti manjoj od 200 metara od granice područja naselja;

- zemljišta koja su u trenutku iznošenja zasađene povrtnim kulturama,

- zemljišta kod kojih je vodonosni sloj na dubini manjoj od 10 metara,

- zaleđena, poplavljena ili natopljena zemljišta te zemljišta pod snijegom.

(1) Ministarstvo nadležno za poljoprivredu vodi evidenciju privremenih skladišta komine masline na poljoprivrednom zemljištu iz članka 10.b ovoga Pravilnika.

(2) Prije početka privremenog skladištenja komine masline pravna, fizička osoba – obrtnik ili fizička osoba koja u procesu prerade masline proizvodi kominu masline dužna je Ministarstvu nadležnom za poljoprivredu podnijeti zahtjev za upis u evidenciju privremenog skladištenja komine masline na poljoprivrednom zemljištu.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka, podnositelj zahtjeva dostavlja:

1. naziv pravne, fizičke osobe – obrtnika ili fizičke osobe koja će privremeno skladištiti kominu masline

2. suglasnost iz članka 10.b stavka 3. ovoga Pravilnika

3. podatke o lokaciji na kojoj će se privremeno skladištiti komina masline:

– naziv katastarske općine

– popis katastarskih čestica

4. podatke o količini komine masline koja će se privremeno skladištiti na lokaciji iz točke 3. ovoga stavka

5. datum početka i datum završetka privremenog skladištenja komine masline

6. zemljovid s prikazom lokacije iz točke 3. ovoga stavka prikazan na katastarskoj podlozi, izrađen i ovjeren od strane ovlaštenog inženjera geodezije.

(4) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke:

1. naziv pravne, fizičke osobe – obrtnika ili fizičke koja privremeno skladišti kominu masline

2. podatke o lokaciji na kojoj se privremeno skladištiti komina masline:

– naziv katastarske općine

– popis katastarskih čestica

3. količina privremeno uskladištene komine masline

4. datum početka i datum završetka privremenog skladištenja komine masline.

(5) Ministarstvo nadležno za poljoprivredu izdaje potvrdu o upisu u evidenciju privremenih skladišta komine masline.

(6) Ministarstvo nadležno za poljoprivredu objavljuje na mrežnoj stranici evidenciju privremenih skladišta komine masline iz stavka 1. ovoga članka.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (»Narodne novine«, br. 09/14.).

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Uz Pravilnik dodaju se prilozi 1. i 2. koji su sastavni dio ovog Pravilnika i glase:

»Prilog 1. Obrazac suglasnosti jedinice lokalne samouprave na određenu lokaciju za skladištenje komine masline:«

i

»Prilog 2. Izvještaj o kemijskoj analizi komine masline«.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Vlasnici i/ili posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su postupanje s kominom masline na poljoprivrednom zemljištu uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Obrazac suglasnosti jedinice lokalne samouprave na određenu lokaciju za skladištenje komine masline

Izvještaj o kemijskoj analizi komine masline

1. Podaci o uzorku

Naziv uzorka: _______________________________________

Datum uzorkovanja: ___________________________________

Mjesto uzorkovanja: ___________________________________

Način skladištenja prije analize: __________________________

2. Fizikalno-kemijska analiza

3. Teški metali (% ST)

4. Mikrobiološki parametri (opcionalno)

5. Zaključak

Na temelju dobivenih rezultata, komina masline:

☐ Je pogodna za primjenu na poljoprivrednim tlima

☐ Nije pogodna bez prethodne obrade (kompostiranje, razrjeđivanje i sl.)