Objavljeno u NN 153/98 od 26.11.1998.:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Na temelju članka 39. stavka 3. Zakona o obrtu ("Narodne novine" br. 77/93, 90/96), ministar gospodarstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa donosi

IZMJENE I DOPUNE Stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa (naukovanje) za zanimanje zidar

I. DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA ZA POTREBE OBRTNIŠTVA

Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost općeobrazovnog od stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa naukovanja.

Nastava stručno-teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtnčkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktični dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtničkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne učinke. Kako su obrtnička zanimanja vrlo raznolika nemoguće je propisati jednoobrazni pristup organiziranju i izvođenju nastave pa je naukovanje moguće organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajući u obzir posebnosti pojedinih zanimanja, a što se utvrđuje izvedbenim programom.

Modeli organizacije nastave vrlo su često bitno različiti od modela koji se primjenjuju za općeobrazovne sadržaje.

Ovi načini omogućuju veću racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od općeobrazovnog dijela programa.

Naukovanje završava polaganjem pomoćničkog ispita.

II. OPĆI I POSEBNI CILJEVI
OBRAZOVANJA

Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtničkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omogućuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja.

U skladu s navedenim određuju se sljedeći opći ciljevi naukovanja:

- stjecanje osnovnog profesionalnog obrazovanja temeljem kojega je moguć daljnji razvoj,

- stjecanje uvida u odnose unutar svoje profesije i uspostavljanje potrebite komunikacije sa suradnicima kao i društvom u cjelini,

- spoznaja vlastitih mogućnosti i dosega,

- spoznaja radnih, zakonskih, ekonomskih, političkih i socijalnih odnosa,

- mogućnost usklađivanja vlastitih zahtjeva sa zahtjevima okoline.

Kao posebni ciljevi naukovanja za zanimanja zidara određuju se:

- zaštita na radu i sprječavanje nesreća na radu,

- poznavanje svojstava i primjene materijala, alata, pribora i pomagala,

- osnovna znanja o građevinskim konstrukcijama i njihovim zadaćama,

- računske osnove za izračunavanje utroška materijala, vrijeme izvođenja radova, te izradu predračuna za pojedine zidarske radove,

- zidanje zidova, izradu oplata,

- betoniranje,

- žbukanje,

- postavljanje izolacija.

III. NASTAVNI PROGRAM
A. PRAKTIČNI DIO NAUKOVANJA

I. godina naukovanja

II. godina naukovanja

III. godina naukovanja

IV. NASTAVNI PLAN NAUKOVANJA

Nastavni plan naukovanja temeljen je na procjeni potrebnog vremena za savladavanje znanja i vještina koji su neophodni za ovo zanimanje kao i na duljini trajanja nastave u pojedinoj školskoj godini.

V. METODIČKE NAPOMENE

Nastavni program naukovanja je okvirni, pa će obrtnička škola zajedno s obrtnicima izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora voditi računa da zanimanje obuhvaća više obrta (betonirac, montažer, izolater, podopolagač), pa nastaju programske razlike koje je potrebno prevladati radi cjelovitog stjecanja zanimanja. O tome se je vodilo računa i kod izradbe okvirnih programa, a posebno praktičnog dijela naukovanja.

Praktični dio naukovanja, tehnologija zanimanja i stručni račun programirani su tako da čine smisaonu cjelinu u kojoj se sadržaji međusobno nadopunjuju.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradbi izvedbenog programa treba uvažavati posebitosti radionica u školi i obrtničkih radionica ne narušavajući pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadržaj se raspoređuje sukladno školskom kalendaru.

Izvedbenim programom konkretno treba reći koji se dio programa izvodi u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporuča se naučnike podijeliti u skupine i odrediti raspored i boravak svake pojedine skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod obrtnika, s kojim naučnik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teorijskog dijela naukovanja i vježbi kao i vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktičnog dijela programa u školskoj radionici.

Praktični dio programa treba najvećim dijelom realizirati kod obrtnika. Stručni učitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi učenik vodi dnevnik rada.

VI. POMOĆNIČKI ISPIT

Ispit se sastoji iz praktičnog i teorijskog dijela.

Okvirni sadržaj iz praktičnog dijela ispita kojim ispitanik dokazuje stručna praktična znanja i vještine, može se definirati ovako:

- u području izvođenja temelja ispitanik mora u roku od maksimalno 35 sati izvesti betonski temelj u oplati ili u roku od 8 sati izvesti pojedine bitne operacije,

- u području zidanja zidova i stupova ispitanik mora u roku od maksimalno 35 sati izdati pravokutni sudar, ugao ili stup ili u roku od 8 sati izvesti pojedine bitne operacije,

- u području žbukanja zidova ispitanik mora u roku od maksimalno 35 sati ožbukati grubo i fino zidani zid.

Sadržaji iz teorijskog dijela ispita utvrđuju se iz područja tehnologije zanimanja, stručnog računa i stručnog crtanja.

Objavom ovog Programa prestaje važiti stručno-teorijski i praktični dio programa (naukovanje) za zanimanje zidar ("Narodne novine", broj 86/96).

Klasa: 311-01/98-01/733
Urbroj: 526-08-98-15
Zagreb, 10. studenoga 1998.

Ministar
mr. Nenad Porges, v. r.