0. Ukratko
Međunarodni ugovori uređuju odnose između država i drugih međunarodnopravnih subjekata u područjima poput ljudskih prava, trgovine, oporezivanja, prometa, sigurnosti i zaštite okoliša.
Ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom, objavljeni i na snazi dio su hrvatskog pravnog poretka te su po pravnoj snazi iznad zakona.
- Bilateralne ugovore Republika Hrvatska sklapa s pojedinim državama ili drugim međunarodnopravnim subjektima, dok multilateralni ugovori povezuju najmanje tri stranke.
- Za Hrvatsku su posebno važni ugovori doneseni u okviru Europske unije, Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe, uključujući Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava.
- Hrvatsku obvezuju i međunarodni ugovori koje je u području svojih ovlasti sklopila Europska unija s trećim državama i međunarodnim organizacijama.
Nova baza Zakon.hr - Međunarodni ugovori objedinit će bilateralne i multilateralne ugovore, relevantne akte Ujedinjenih naroda i odluke Europskog suda za ljudska prava, uz podatke o važenju te poveznice na službene izvore i povezane hrvatske propise
Međunarodni ugovori kao izvor prava
Prema Zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, međunarodni ugovor je pisani sporazum utemeljen na sukladnom očitovanju najmanje dvaju međunarodnopravnih subjekata, uređen međunarodnim pravom. Njima se uređuju brojna pitanja, od zaštite ljudskih prava, mira i sigurnosti, međunarodne trgovine i oporezivanja do prometa, socijalnog osiguranja, zaštite okoliša i pravosudne suradnje.
Njegova pravna narav ne ovisi o nazivu, pa se međunarodni ugovor može nazvati ugovorom, konvencijom, sporazumom, poveljom, protokolom ili na drugi način. Istodobno, svaki međunarodni akt, deklaracija ili memorandum nije nužno međunarodni ugovor: odlučujući su njegov sadržaj, namjera stranaka da njime budu pravno vezane i podvrgnutost međunarodnom pravu.
Međunarodni ugovori u hrvatskom pravnom poretku
Prema člancima 132. do 134. Ustava Republike Hrvatske, u sklapanju međunarodnih ugovora, ovisno o njihovoj naravi i sadržaju, sudjeluju Hrvatski sabor, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji zahtijevaju donošenje ili izmjenu zakona, ugovore vojne i političke naravi te ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Ostale međunarodne ugovore sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom.
Potpisivanje ugovora ne znači uvijek da je on već stupio na snagu i postao primjenjiv. Način izražavanja pristanka na vezanost ugovorom i trenutak njegova stupanja na snagu ovise o njegovim odredbama, a mogu uključivati potvrđivanje, ratifikaciju, prihvat, odobrenje, pristupanje ili razmjenu odnosno polaganje odgovarajućih isprava.
Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom, objavljeni i na snazi čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske te su po pravnoj snazi iznad zakona. Njihove se odredbe ne mogu jednostrano izmijeniti hrvatskim zakonom, nego samo pod uvjetima utvrđenima samim ugovorom ili prema pravilima međunarodnog prava.
Dvostrani međunarodni ugovori
Dvostrani ili bilateralni međunarodni ugovor Republika Hrvatska sklapa s jednom drugom državom, međunarodnom organizacijom ili drugim međunarodnopravnim subjektom. Takvi ugovori najčešće uređuju konkretne odnose između dviju stranaka, primjerice izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, socijalno osiguranje, pravnu pomoć, zaštitu ulaganja, zračni i cestovni promet, kulturnu suradnju ili pitanja državne granice.
U bazi Zakon.hr bilateralni međunarodni ugovori bit će razvrstani prema državi odnosno drugom međunarodnopravnom subjektu s kojim ih je Republika Hrvatska sklopila. Pojedina država tako će imati objedinjeni pregled ugovora koji uređuju njezine odnose s Republikom Hrvatskom. Pregled će obuhvaćati i relevantne ugovore države prednice koji se nastavljaju primjenjivati na temelju pravila i sporazuma o sukcesiji.
Mnogostrani međunarodni ugovori
Mnogostrani ili multilateralni međunarodni ugovori sklapaju se između najmanje triju međunarodnopravnih subjekata. Republika Hrvatska može sudjelovati u njihovu donošenju i potpisivanju ili naknadno pristupiti već sklopljenom ugovoru.
Među najvažnijim multilateralnim ugovorima za Republiku Hrvatsku nalaze se Povelja Ujedinjenih naroda, osnivački ugovori Europske unije zajedno s Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te brojne konvencije donesene u okviru Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe i drugih međunarodnih organizacija.
Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. jedan je od najvažnijih dokumenata u razvoju međunarodne zaštite ljudskih prava, ali pravno nije međunarodni ugovor. Ona je deklaracija Opće skupštine Ujedinjenih naroda koja je poslužila kao temelj za donošenje kasnijih pravno obvezujućih međunarodnih ugovora o ljudskim pravima.
Međunarodni ugovori Europske unije
Članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji donosi i posebnu skupinu međunarodnih ugovora koje nije samostalno sklopila Republika Hrvatska, nego ih je, u području svojih ovlasti, sklopila Europska unija s trećim državama ili međunarodnim organizacijama. Prema članku 216. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, takvi sporazumi obvezuju institucije Unije i sve države članice, pa se odnose i na Republiku Hrvatsku.
Europska unija tako sklapa sporazume o trgovini, pridruživanju, suradnji, prometu, zaštiti okoliša i drugim područjima. Ako predmet ugovora djelomično pripada ovlastima Unije, a djelomično ovlastima država članica, sklapa se takozvani mješoviti sporazum, čije su stranke i Europska unija i njezine države članice.
Međunarodni ugovori na Zakon.hr
Nova baza Zakon.hr omogućit će pregled međunarodnih ugovora relevantnih za hrvatski pravni poredak prema njihovim strankama i pravnoj prirodi. Obuhvatit će:
- bilateralne ugovore Republike Hrvatske razvrstane prema državama partnericama,
- multilateralne ugovore kojih je Republika Hrvatska stranka,
- propise i odluke Ujedinjenih naroda
- odluke Europskog suda za ljudska prava.
Uz tekst pojedinog ugovora navodit ćemo podatke o njegovu sklapanju, objavi, stupanju na snagu i eventualnom prestanku važenja te poveznice na službene izvore i sadržajno povezane hrvatske propise..
Baza podataka Zakon.hr – Međunarodni ugovori je trenutno u početnoj beta fazi, a dovršetak očekujemo do kraja 2026.
Uživajte…
Hijerarhija pravnih izvora
U području koje nije uređeno pravom EU, osnovna nacionalna hijerarhija približno izgleda ovako:
Ustav i akti ustavne snagepotvrđeni, objavljeni međunarodni ugovori koji su na snazizakoni i drugi akti zakonske snagepodzakonski propisi državnih tijelalokalni i drugi opći akti doneseni na temelju zakonapojedinačni upravni, sudski i privatnopravni akti.U području obuhvaćenom pravom EU primjenjivom pravilu EU daje se prvenstvo pred suprotnim nacionalnim pravilom:
primarno pravo EUmeđunarodni sporazumi EUzakonodavni akti EUdelegirani i provedbeni akti EUnacionalni propisi kojima se provodi ili primjenjuje pravo EU.Sudske odluke ne treba stavljati na istu ljestvicu s propisima: one u pravilu tumače i primjenjuju pravo, dok odluke Ustavnog suda, Suda EU, ESLJP-a i sudova ovlaštenih za ukidanje općih akata imaju poseban obvezujući ili uklanjajući učinak.
Cijelu hijerarhiju izvora prava primjenjivog u Republici Hrvatskoj, s definicijama i objašnjenjima, pogledajte ovdje.
Zakon.hr. 2026