Baza je ažurirana 02.05.2024.
zaključno sa NN 49/24
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 90/18)
Objavljeno 12.10.2018.
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14. i 44/17.) uređuju se vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, koncesije i koncesijska odobrenja na kulturnim dobrima, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u vezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.
U postupku utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za nekretninu, rješenjem se utvrđuje svojstvo i granice kulturnog dobra. Kada se radi o kulturnim dobrima koja su upisana na Listu svjetske baštine ili Listu ugrožene svjetske baštine u postupku upisa nužno se određuje kontaktna zona za koju je potrebno, u nacionalnom zakonodavstvu, propisati mjere zaštite, radi očuvanja vrijednosti kulturnog dobra sukladno kriterijima na temelju kojih je kulturno dobro upisano na Listu svjetske baštine. Granice kulturnog dobra ulaze u granice zaštite kulturnog dobra i na njih se primjenjuju odredbe ovog Zakona. Kontaktna zona kulturnog dobra upisanog na Listu svjetske baštine, sukladno Operativnim smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini nije dio svjetske baštine već je uloga kontaktne zone zaštita izvanredne univerzalne vrijednosti svjetskog dobra kojeg okružuje. Područje kontaktne zone treba uključivati neposredno okruženje svjetskog dobra, značajne vizure i druga područja ili atribute koji su funkcionalno važni kao podrška dobru i njegovoj zaštiti. Radi toga je potrebno osigurati mehanizme i instrumente zaštite komplementarne mjerama zaštite svjetskog dobra, koje će se ugraditi u dokumente prostornog planiranja te na taj način osigurati zaštitu izvanredne univerzalne vrijednosti svjetskog kulturnog dobra. Na ovaj način se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara usklađuje s Konvencijom o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 23. studenoga 1972. (Narodne novine, broj 12/1993.) te Operativnim smjernicama za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini (Odbor za svjetsku baštinu 17/01 12. srpanj 2017.) .
Nadalje, prilikom određivanja granica kulturnog krajolika, nadležno tijelo koje sudjeluje u postupku zaštite često je pred problemom iznimno velikog broja katastarskih čestica, zbog čega su popisi svih katastarskih čestica unutar obuhvata navedenih u rješenju iznimno nepregledni. Također, kod podmorskih arheoloških lokaliteta ne postoje katastarske čestice. Stoga je potrebno propisati drugačiji način određivanja granica kulturnog dobra za kulturni krajolik i za podmorske arheološke lokalitete.
Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da se dostava rješenja o utvrđenju svojstva kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturne krajolike i arheološka nalazišta obavlja objavom rješenja u dnevnim novinama koje izlaze na području na kojem se nekretnina nalazi. Navedena odredba je propisana radi nemogućnosti dostave rješenja svakom vlasniku čestice. Na navedenim područjima često je i preko tisuću vlasnika, te često nastaju poteškoće vezane uz dostavu rješenja o utvrđenju svojstva kulturnog dobra svakom vlasniku. Također se u praksi pokazalo da je objava vezana s velikim troškovima za državni proračun te je potrebno odrediti da će se dostava navedenih rješenja obaviti objavom rješenja na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, a dostava rješenja smatrat će se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, sukladno članku 95. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09.)
Važećim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je da se upisi u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, promjene i brisanje iz istog, objavljuju u Narodnim novinama. Kako je ova odredba povezana s određenim troškovima za državni proračun, a upis, promjene i brisanja se već javno objavljuju u samom Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske koji je javna knjiga i nalazi se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, navedeni podaci već su javno objavljeni i ne treba ih ponovno objavljivati. Stoga je potrebno ovu odredbu brisati iz Zakona.
U odnosu na arheološka nalazišta često se u praksi pojavljuje problem jer građevine od arheološkog značaja koje se nalaze ispod zemlje ne čine jednu funkcionalnu cjelinu s katastarskim česticama koje se nalaze iznad njih. Ovakav pravni režim uvjetuje da se prilikom zaštite arheološkog nalazišta, štiti i građevina koja je povezana s katastarskom česticom iznad nje i slijedi njezinu pravnu sudbinu. Na navedeni način, vlasnici katastarskih čestica koje se nalaze iznad arheološkog nalazišta imaju kompliciraniji pravni put ishođenja dozvola za bilo kakve radove na navedenim katastarskim česticama te za građevine koje su s tim katastarskim česticama neodvojivo povezane. Stoga je potrebno građevine arheološkog značaja koje su od interesa za Republiku Hrvatsku i druge arheološke lokalitete odvojiti, u pravnom smislu od katastarskih čestica koje se nalaze iznad njih što će se utvrditi rješenjem Ministarstva kulture. Na ovaj će se način znatno olakšati rješavanje pitanja vlasništva, očuvanja, obnove i upravljanja podrumima Dioklecijanove plače. Vlada Republike Hrvatske je zaključkom od 4. svibnja 2018. godine zadužila Ministarstvo kulture i Ministarstvo pravosuđa za iznalaženje rješenja vlasničko-pravnih odnosa vezanih uz vlasništvo podruma Dioklecijanove plače. Člankom 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.) propisano je da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. Međutim, člankom 366. navedenog Zakona propisano je da je institut pravnog jedinstva nekretnine posebnim zakonom moguće urediti i drugačije što upravo predstavlja primjer arheoloških građevina ispod površine zemlje, kako je prethodno navedeno.
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisuje pravo prvokupa na kulturnom dobru za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na ovaj način sve osobe koje posjeduju nekretnine koje su kulturna dobra pa i onda kada su te nekretnine izgrađene na području arheološkog nalazišta, obvezne su ponuditi svoju nekretninu Republici Hrvatskoj i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Radi lakše prodaje nekretnina koje se nalaze na arheološkim nalazištima kao primjerice veliki dio grada Osijeka, potrebno je olakšati prodaju nekretnina. Naime, svaki vlasnik koji posjeduje stan u građevini koja se nalazi iznad arheološkog nalazišta „Mursa“ u Osijeku, dužan je ponuditi navedenu nekretninu Republici Hrvatskoj i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kako Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u najvećem broju slučajeva, nije zainteresirana za kupnju navedenih nekretnina, potrebno je omogućiti Republici Hrvatskoj i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da se unaprijed odreknu prava prvokupa za kulturna dobra za koja unaprijed znaju da nisu predmet interesa, čime će se olakšati prodaja vlasnicima tih nekretnina.
Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture je tijelo imenovano od Vlade Republike Hrvatske koje rješava u drugom stupnju o žalbama donesenim u upravnom postupku po Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Navedeno tijelo je sastavljeno od 5 članova i 5 zamjenika koji pokrivaju stručna područja arhitekture, arheologije, etnologije, povijesti umjetnosti i prava. Rad Povjerenstva za žalbe je organiziran na način da su pokrivena sva stručna područja koja su potrebna za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Međutim, u drugom stupnju upravnog postupka žalbe se najčešće odnose na stručno područje arhitekture te su član i zamjenik člana Povjerenstva za žalbe za stručno područje arhitekture najopterećeniji u radu kod izrade stručnih mišljenja za drugostupanjska rješenja. Stoga je potrebno povećati broj zamjenika kako bi se rad u Povjerenstvu za žalbe rasporedio na više ljudi i time ubrzao rad navedenog Povjerenstva. Članovi i zamjenici članova Povjerenstva su državni službenici.
Nadalje, novim Zakonom o muzejima (NN 61/18) propisan je novi način utvrđenja svojstva kulturnog dobra za muzejsku građu, pa je Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u tom dijelu bilo potrebno što hitnije uskladiti. Predviđeno je da muzejsku građu sami muzeji proglašavaju kulturnim dobrom upisom u inventarne knjige, a inventarne knjige postaju dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Također je u postupku izrade novi Zakon o knjižnicama i o knjižničnoj djelatnosti u kojem je predviđena zaštita knjižnične građe kao kulturnog dobra na drugačiji način nego dosadašnjim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara što je ovim izmjenama usklađeno.
Dobivanje dopuštenja za rad na kulturnim dobrima u važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara je uređeno na način da je dozvolu za rad na kulturnim dobrima trebala ishoditi i pravna i fizička osoba. Izmjenama se pojednostavljuje način dobivanja dozvole za rad na kulturnim dobrima. Prema novom uređenju, dozvolu za rad treba ishoditi samo stručno osposobljena fizička osoba, a pravne osobe će biti u obvezi zaposliti fizičku osobu koja ima dozvolu za rad na kulturnim dobrima i samim time će pravoj osobi biti omogućen rad na kulturnim dobrima.
-definira se kontaktna zona kulturnog dobra upisanog u Listu svjetske baštine ili u Listu svjetske ugrožene baštine kao područje koje okružuje kulturno dobro i za koje će se utvrditi način zaštite u cilju osiguranja zaštita vrijednosti kulturnog dobra
-određuje se način utvrđivanja granica za kulturni krajolik i podmorske arheološke lokalitete
- uređuje se dostava rješenja o utvrđenju svojstva kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturne krajolike i arheološka nalazišta objavom navedenih rješenja na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, a dostava rješenja smatrat će se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture
-briše se odredba o javnoj objavi upisa, promjene i brisanja kulturnog dobra u Narodnim novinama jer su navedeni podaci već objavljeni u Registru kulturnih dobra Republike Hrvatske koji je javna knjiga, objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva kulture
-pravno se odvaja građevina arheološkog značaja i drugi arheološki lokaliteti od interesa za Republiku Hrvatsku od katastarskih čestica koje se nalaze iznad njih
-uređuje se pravo prvokupa na kulturnim dobrima za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave na način da se istima omogućuje odricanje od prava prvokupa za kulturna dobra za kupnju kojih nemaju interesa
-usklađuje se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s novim Zakonom o muzejima u dijelu koji se odnosi na utvrđenje zaštite muzejske građe kao kulturnog dobra tako da inventarne knjige javnih muzeja postaju dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske te se uređuje zaštita i očuvanje knjižnične građe kao kulturnog dobra na način da katalozi javnih knjižnica postaju dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske
-pojednostavljuje se postupak dobivanja dozvole za rad na kulturnim dobrima, na način da je navedena dozvola za rad potrebna samo fizičkoj osobi stručnjaku za rad na kulturnim dobrima, a pravna osoba koja vrši radove na kulturnim dobrima obvezna je zaposliti fizičku osobu koja ima dozvolu za rad na kulturnim dobrima.