Hrvatski sabor

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 28. rujna 2018.

Klasa: 011-01/18-01/105
Urbroj: 71-06-01/1-18-2
Zagreb, 3. listopada 2018.

Predsjednica
Republike Hrvatske
Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Članak 1.

U Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 69/99., 151/03., 157/03. – ispravak, 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14. i 44/17.) u članku 6. iza točke 5. dodaju se nove točke 6. i 7. koje glase:

»6. građevina arheološkog značenja je građevina ili dio građevine koja čini jednu funkcionalnu cjelinu i nalazi se ispod površine zemlje,

7. kontaktna zona je područje koje okružuje kulturno dobro upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine i za koje se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra,«.

Dosadašnje točke 6. do 19. postaju točke 8. do 21.

Članak 2.

U članku 12. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka za nepokretno kulturno dobro obvezno se utvrđuju granice kulturnoga dobra koje se zaštićuje, a dostavlja se nadležnom katastru i općinskom sudu radi zabilježbe u katastru i zemljišnoj knjizi svojstva kulturnoga dobra na katastarskim česticama utvrđenim ovim rješenjem te lučkoj kapetaniji kada se rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra odnosi na podvodno arheološko nalazište.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, granice kulturnog krajolika mogu se odrediti opisno (vodotoci, ceste, pruge i drugo) kada je to provedivo u prostornom planu, granice podvodnih arheoloških nalazišta georeferenciranim točkama/koordinatama, a granice podmorskih arheoloških nalazišta georeferentnim točkama u WGS 84 koordinatnom sustavu, o čemu se rješenje dostavlja katastru.«.

Članak 3.

U članku 14. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

»Inventarne knjige javnih muzeja i katalozi javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u njihovu pretežitom vlasništvu sastavni su dio Registra.

Ministar kulture pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Registra.«.

Članak 4.

Članak 16. briše se.

Članak 5.

Iza članka 19. dodaju se članci 19.a i 19.b koji glase:

»Članak 19.a

Građevina arheološkog značenja od interesa za Republiku Hrvatsku koja se nalazi ispod površine zemlje i čini jednu funkcionalnu cjelinu prema ovom Zakonu nije povezana s katastarskim česticama koje se nalaze iznad nje, javno je dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske, što se utvrđuje rješenjem Ministarstva kulture.

Kada se građevina iz stavka 1. ovoga članka proteže ispod jedne ili više katastarskih čestica, upis javnog dobra u općoj uporabi provest će se za cijelu građevinu.

Građevina iz stavka 1. ovoga članka može se ustupiti na upravljanje i korištenje jedinicama lokalne i/ili jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi, na njihov zahtjev.

Dostava rješenja iz stavka 1. ovoga članka obavlja se objavom na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.

Dostava rješenja iz stavka 1. ovoga članka smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu nadležnom za katastar i nadležnom općinskom sudu radi provedbe u zemljišnoj knjizi.

Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na rudarske i slične objekte.

Članak 19.b

Građevina iz članka 19.a stavka 1. ovoga Zakona upisuje se na temelju rješenja iz članka 19.a stavka 1. ovoga Zakona kao posebno zemljišnoknjižno tijelo u posjedovnici novog zemljišnoknjižnog uloška, koji se radi toga osniva, uz naznaku brojeva zemljišnoknjižnih čestica ispod kojih se građevina nalazi.

U vlastovnicu zemljišnoknjižnog uloška iz stavka 1. ovoga članka upisuje se javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske uz upis pravne osobe kojoj je ono dano na upravljanje i korištenje.

Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na rudarske i slične objekte.«.

Članak 6.

U članku 37. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro zaštićeno posebnim rješenjem ili kulturno dobro unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline upisane u Listu svjetske baštine ili Listu ugrožene svjetske baštine dužan ga je prije prodaje istodobno ponuditi Repub­lici Hrvatskoj, županiji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini na čijem se području to kulturno dobro nalazi, navodeći cijenu i druge uvjete prodaje.«.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»Ovlaštenici prava prvokupa iz stavka 1. ovoga članka mogu donijeti odluku da se u određenom razdoblju ili za određena kulturna dobra neće koristiti pravom prvokupa. Ova odluka objavljuje se na mrežnim stranicama ovlaštenika.«.

Članak 7.

Članak 55. mijenja se i glasi:

»Za kulturna dobra nadležno tijelo utvrđuje sustav mjera zaštite prema ovom Zakonu i pravilniku koji donosi ministar kulture.

Za nepokretna kulturna dobra iz članka 71. ovoga Zakona sustav mjera zaštite obuhvaća i kontaktnu zonu kulturnog dobra.«.

Članak 8.

U članku 56. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo za područje obuhvata prostornog plana, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnoga dobra, kao i granice kontaktne zone kulturnoga dobra te način zaštite u području kontaktne zone.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»U slučaju kad nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu, dužno je na zahtjev nositelja izrade prostornog plana utvrditi sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata prostornog plana, uključujući i granice kontaktne zone kulturnoga dobra te način zaštite na području kontaktne zone.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 9.

Članak 57. mijenja se i glasi:

»Radi zaštite i očuvanja kulturno-povijesne cjeline obvezno se izrađuje konzervatorska podloga za područje te cjeline, a koja uključuje i područje kontaktne zone iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona.«.

Članak 10.

Članak 98. mijenja se i glasi:

»Poslove na zaštiti muzejske građe i muzejske dokumentacije, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju javni muzeji u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje muzejska djelatnost.

Iznimno od odredbe članka 12. ovoga Zakona, postupak utvrđivanja svojstva kulturnoga dobra za muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju provodi javni muzej te upisom u inventarnu knjigu javnog muzeja muzejska građa i muzejska dokumentacija stječu status kulturnoga dobra.

Upis u inventarnu knjigu iz stavka 2. ovoga članka nije upravni akt.«.

Članak 11.

Iza članka 99. dodaje se članak 99.a koji glasi:

»Članak 99.a

Poslove na zaštiti knjižnične građe, kao kulturnoga dobra prema odredbama ovoga Zakona, obavljaju knjižnice u okviru svoje djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje knjižnična djelatnost.

Iznimno od odredbe članka 12. ovoga Zakona, postupak utvrđivanja svojstva kulturnoga dobra za knjižničnu građu, osim one za koju je status kulturnoga dobra utvrđen zakonom kojim se uređuje knjižnična djelatnost, provodi i rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra donosi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu na prijedlog javne knjižnice, odnosno pravne osobe u čijem je sastavu knjižnica, na način propisan ovim Zakonom.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dužna je rješenje iz stavka 2. ovoga članka dostaviti Ministarstvu kulture radi upisa u Registar.

Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se podnijeti žalba Ministarstvu kulture.«.

Članak 12.

Članak 100. mijenja se i glasi:

»Poslovi istraživanja, restauriranja, konzerviranja, održavanja i obnove kulturnih dobara mogu se obavljati samo uz dopuštenje koje fizičkoj osobi izdaje rješenjem Ministarstvo kulture, ako fizička osoba ima odgovarajuće obrazovanje i iskustvo stečeno u radu na kulturnim dobrima, odnosno utvrđenu stručnu osposobljenost, sukladno pravilniku iz stavka 7. ovoga članka.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, fizička osoba u smislu ovoga Zakona ima dopuštenje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova određene uže specijalnosti ako ima stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova stečeno prema članku 101. ovoga Zakona ili zakona kojim se uređuje muzejska djelatnost.

Pravna osoba u smislu ovoga Zakona ima dopuštenje za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka ako za obavljanje registrirane djelatnosti osigura rad fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka, odnosno ako za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova određene uže specijalnosti osigura rad fizičke osobe iz stavka 2. ovoga članka.

Odredba stavka 3. ovoga članka primjenjuje se i na obrtnika koji osigura rad fizičke osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, za slučaj kada obrtnik kao fizička osoba nema za te poslove dopuštenje u smislu ovoga Zakona.

Ministarstvo kulture vodi Upisnik fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Ministar kulture, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo, pravilnikom propisuje uvjete koje mora ispunjavati fizička osoba za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 13.

Iza članka 100. dodaje se članak 100.a koji glasi:

»Članak 100.a

Ministarstvo kulture oduzet će rješenjem fizičkoj osobi izdano dopuštenje iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona ako:

– postupa protivno odredbama ovoga Zakona i pravilnika donesenim na temelju ovoga Zakona,

– se utvrdi da poslove za koje joj je izdano dopuštenje ne obavlja sukladno pravilima struke, zbog čega je nastala šteta na kulturnom dobru,

– je pokrenut kazneni postupak zbog oštećenja ili uništenja kulturnog dobra,

– je obavljala ili obavlja poslove predviđene člankom 100. stavkom 1. ovoga Zakona bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela,

– se naknadno utvrdi da podaci na temelju kojih je izdano dopuštenje nisu istiniti,

– se naknadno promijene uvjeti na temelju kojih je izdano dopuštenje, odnosno ako fizička osoba kojoj je izdano dopuštenje prestane ispunjavati propisane uvjete,

– je obavljala ili obavlja poslove predviđene člankom 100. stavkom 1. ovoga Zakona kao neregistriranu djelatnost suprotno zakonu kojim se uređuje zabrana obavljanja neregistrirane djelatnosti.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Na temelju izvršnog rješenja iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo kulture brisat će fizičku osobu, odnosno obavljanje određenih poslova iz Upisnika.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.

Ministar kulture donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnike iz članaka 3., 7. i 12. ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se:

– Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 89/11. i 130/13.)

– Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 74/03. i 44/10.).

Članak 15.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/18-01/127
Zagreb, 28. rujna 2018.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.