Povezani zakoni

Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku

NN 32/17

na snazi od 07.04.2017.

Uživajte...

Baza je ažurirana 28.04.2017. zaključno sa NN 41/17

GLAVA I.   OSNOVNE ODREDBE

POGLAVLJE 1.   CILJ I PREDMET ZAKONA

Cilj Zakona

Članak 1.

(1) Ovaj Zakon donosi se radi zaštite održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku koja svojim poslovanjem samostalno, ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima, utječu na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost u Republici Hrvatskoj.

(2) Razina zaštite koja se postiže ovim Zakonom nužna je, prikladna i razmjerna interesu Republike Hrvatske da se provede brz i učinkovit postupak preventivnog restrukturiranja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, radi osiguravanja likvidnosti, održivosti i stabilnosti poslovanja.

Predmet Zakona

Članak 2.

Ovim Zakonom uređuje se mjera izvanredne uprave za trgovačka društva od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, nadležna tijela u postupku izvanredne uprave i druga pitanja s tim u vezi.

Članak 3.

(1) Mjera izvanredne uprave iz članka 2. ovoga Zakona provodi se u posebnom postupku koji se uređuje ovim Zakonom, s time da se posebno razrađuju:

1. pretpostavke za otvaranje postupka izvanredne uprave

2. provedba postupka izvanredne uprave te

3. pravne posljedice otvaranja i provedbe postupka izvanredne uprave.

(2) Odnos između dužnika i vjerovnika na koje se odnosi ovaj Zakon regulira se uvođenjem mjere izvanredne uprave iz članka 2. ovoga Zakona uz istodobno razmjerno uvažavanje interesa drugih sudionika.

POGLAVLJE 2.   TRGOVAČKA DRUŠTVA OD SISTEMSKOG ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

Značenje pojma trgovačkog društva od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku

Članak 4.

(1) Postupak izvanredne uprave primijenit će se na dioničko društvo dužnika (u daljnjem tekstu: dužnik) i sva njegova ovisna i povezana društva ako je utvrđeno postojanje bilo kojeg od stečajnih razloga u smislu članka 5. Stečajnog zakona (»Narodne novine«, br. 71/15., u daljnjem tekstu: Stečajni zakon) ili predstečajnog razloga iz članka 4. Stečajnog zakona u odnosu na dužnika kao vladajuće društvo i koje dioničko društvo je samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.

(2) Dioničko društvo od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku je ono koje, samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima, kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

– da u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je podnesen prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima zapošljava prosječno više od 5000 radnika i

– da postojeće bilančne obveze samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima iznose više od 7.500.000.000,00 kuna, odnosno u slučaju bilančnih obveza koje su denominirane u drugoj valuti, ako iznose više od kunske protuvrijednosti 7.500.000.000,00 kuna računajući na dan podnošenja prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave.

(3) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na kreditne institucije kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 i financijske institucije kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Povezana i ovisna društva

Članak 5.

(1) Postupak izvanredne uprave provest će se i nad trgovačkim društvom koje ne ispunjava uvjete iz članka 4. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, pod uvjetom da se smatra ovisnim društvom, u smislu članka 475. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 11/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 111/12., 168/13., 110/15., u daljnjem tekstu: Zakon o trgovačkim društvima) ili povezanim društvom (dužnik je društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, ovisno ili vladajuće društvo, društvo koncerna ili društvo s uzajamnim udjelima prema Zakonu o trgovačkim društvima), a vladajuće društvo samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Zakona.

(2) U smislu ovoga Zakona povezana i ovisna društva su društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovana sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske, u kojima društvo iz članka 4. ovoga Zakona drži najmanje 25 % udjela.

 

GLAVA II.   OSNOVNE POSTUPOVNE ODREDBE

Nadležnost, sastav suda i hitnost postupka

Članak 6.

(1) U postupku izvanredne uprave isključivo je nadležan Trgovački sud u Zagrebu (u daljnjem tekstu: sud), neovisno o sjedištu dužnika i povezanih društava, na kojeg se ovaj Zakon primjenjuje i neovisno o sjedištu njegovih ovisnih i/ili s njim povezanih društava.

(2) U postupku izvanredne uprave prvostupanjski postupak provodi sudac pojedinac, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(3) U postupku izvanredne uprave drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću koje čine tri suca.

(4) Postupak izvanredne uprave je hitan.

Nedopuštenost pokretanja postupka likvidacije, predstečajnog odnosno stečajnog postupka

Članak 7.

(1) Za vrijeme postupka izvanredne uprave nije dopušteno pokretanje postupka likvidacije dužnika.

(2) Ako je pokrenut postupak izvanredne uprave, do njegova završetka nije dopušteno pokretanje predstečajnog odnosno stečajnoga postupka.

Primjena pravila o stečajnom postupku

Članak 8.

Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, u postupku izvanredne uprave na odgovarajući se način primjenjuju postupovna pravila iz posebnog zakona koji uređuje stečaj.

 

GLAVA III.   NADLEŽNA TIJELA U POSTUPKU IZVANREDNE UPRAVE

POGLAVLJE 1.   NADLEŽNA TIJELA

Sud, izvanredni povjerenik, savjetodavno tijelo i vjerovničko vijeće

Članak 9.

Tijela postupka izvanredne uprave su sud, izvanredni povjerenik, savjetodavno tijelo i vjerovničko vijeće.

POGLAVLJE 2.   SUD

Ovlaštenja suda

Članak 10.

Sud je u postupku izvanredne uprave ovlašten poduzimati sve radnje i donositi sve odluke koje nisu zakonom izričito dane u nadležnost nekog drugog tijela.

POGLAVLJE 3.   IZVANREDNI POVJERENIK

Uvjeti i odgovornost izvanrednog povjerenika

Članak 11.

(1) Izvanredni povjerenik može biti svaka osoba koja ispunjava uvjete za člana uprave sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Izvanrednog povjerenika imenuje sud na prijedlog Vlade Republike Hrvatske u skladu s člankom 24. ovoga Zakona.

(2) U pogledu odgovornosti izvanrednog povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 92. i 93. Stečajnog zakona.

Prava i dužnosti izvanrednog povjerenika

Članak 12.

(1) Izvanredni povjerenik ima prava i obveze organa dužnika.

(2) Izvanredni povjerenik zastupa dužnika samostalno i pojedinačno.

(3) Izvanredni povjerenik u ime dužnika ostvaruje sva prava povezana s vlasničkim udjelom dužnika u povezanim i ovisnim društvima sukladno važećem zakonodavstvu.

(4) Izvanredni povjerenik dužan je postupati savjesno i uredno te u rokovima predviđenim ovim Zakonom provesti radnje koje mu se ovim Zakonom daju u nadležnost.

(5) Izvanredni povjerenik može imati zamjenike (u daljnjem tekstu: zamjenici izvanrednog povjerenika) koji izvanrednom povjereniku pružaju pomoć, savjete, daju mišljenja i iznose stavove, donose odluke te poduzimaju aktivnosti i radnje u ime i za račun dužnika sukladno nalogu i ovlastima prenesenim od strane izvanrednog povjerenika.

(6) Zamjenike izvanrednog povjerenika, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, svojim rješenjem imenuje sud u roku od pet radnih dana od primitka pisanog prijedloga Vlade Republike Hrvatske.

(7) Izvanredni povjerenik samostalno vodi poslovanje dužnika i poduzima sve radnje u postupku koje su mu povjerene. Zamjenici izvanrednog povjerenika, zajedno s izvanrednim povjerenikom, a sukladno uputama izvanrednog povjerenika vode poslovanje društva dužnika. Izvanredni povjerenik ovlašten je među ostalim samostalno poduzimati sve radnje potrebne za redovno poslovanje dužnika, koje uključuju i sva plaćanja nužna za redovno poslovanje kako su određena Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (»Narodne novine«, br. 108/12., 144/12., 81/13., 112/13., 71/15. i 78/15., u daljnjem tekstu: Zakon o financijskom poslovanju), kao i sve tražbine radnika dužnika i povezanih i ovisnih društava iz radnog odnosa neovisno o danu nastanka.

(8) Izvanredni povjerenik ne može bez suglasnosti vjerovničkog vijeća donijeti odluku niti poduzimati radnje s ciljem raspolaganja nekretninama dužnika, dionicama ili udjelima u ovisnim i ostalim društvima te prijenosa gospodarske cjeline, ako vrijednost prelazi 3.500.000,00 kuna.

(9) Izvanredni povjerenik je dužan, počevši od dana imenovanja, svaki mjesec do prihvaćanja nagodbe podnositi izvješće središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), savjetodavnom tijelu, sudu i vjerovničkom vijeću o gospodarskom i financijskom stanju dužnika te o provedbi mjera predviđenih ovim Zakonom.

(10) Izvanredni povjerenik može prenijeti pojedine ovlasti na druge osobe uz suglasnost suda, a posebno na zamjenike izvanrednog povjerenika.

(11) Izvanredni povjerenik će u roku od 30 dana od imenovanja odabrati savjetnika za restrukturiranje, i po potrebi revizore, pravne savjetnike i druge savjetnike specijalizirane za pojedina područja. Savjetnik za restrukturiranje je pravna osoba koja mora imati međunarodno iskustvo i referencije u sličnim poslovima i koja po potrebi može angažirati dodatne savjetnike specijalizirane za pojedina područja. Izvanredni povjerenik je ovlašten podmirivati troškove savjetnika iz prihoda redovnog poslovanja. Izvanredni povjerenik je obvezan ishoditi prethodno odobrenje Ministarstva vezano uz imenovanje savjetnika.

(12) Izvanredni povjerenik ima i druga prava i dužnosti koja su mu izrijekom dana u drugim dijelovima ovoga Zakona, a podredno se na njega primjenjuju odredbe o stečajnom upravitelju iz Stečajnog zakona.

Prava i dužnosti osoba ovlaštenih za zastupanje ovisnih i povezanih društava

Članak 13.

(1) Osobe ovlaštene za zastupanje ovisnih i povezanih društava dužnika u razdoblju prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave su i dalje ovlaštene zastupati povezana i ovisna društva dužnika sukladno važećim propisima, osim ako nije drugačije određeno ovim Zakonom.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su bez odgode, a ne kasnije od 10 dana od dana donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave, dostaviti izvanrednom povjereniku svu relevantnu dokumentaciju koja pokazuje stvarno poslovno i financijsko stanje svakog od povezanih i ovisnih društava, a nakon toga dostavljati takvu relevantnu dokumentaciju svaki mjesec do dovršetka postupka izvanredne uprave. Osobe iz stavka 1. ovoga članka su obvezne dostaviti izvanrednom povjereniku, na njegov zahtjev bez odgode, sve informacije i dokumentaciju.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su na zahtjev izvanrednog povjerenika bez odgode, a najkasnije u roku od tri dana od dana primitka zahtjeva izvanrednog povjerenika, sazvati skupštinu povezanog ili ovisnog društva kojeg su ovlaštene zastupati. Skupština društva sazvana na taj način održat će se u roku od 10 dana od dana objave poziva za skupštinu povezanog ili ovisnog društva u službenom listu tog društva.

(4) Nakon donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave osobe iz stavka 1. ovoga članka ovlaštene su u ime i za račun povezanog i/ili ovisnog društva kojeg su ovlaštene zastupati poduzimati isključivo radnje koje su potrebne za redovno obavljanje poslovne djelatnosti. Poslove i radnje koje prelaze opseg redovnog poslovanja, kao i radnje za koje je prema važećem zakonodavstvu i/ili temeljnim aktom takvog ovisnog i/ili povezanog društva potrebna suglasnost nadzornog odbora, osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu poduzimati isključivo i uz prethodnu suglasnost izvanrednog povjerenika. Odredbe članaka 39. i 40. ovoga Zakona na odgovarajući način se primjenjuju i na poslovanje povezanih i/ili ovisnih društava dužnika pri čemu je za njihovo poduzimanje osobama iz stavka 1. ovoga članka potrebna prethodna suglasnost izvanrednog povjerenika.

(5) Postupanje osoba iz stavka 1. ovoga članka protivno odredbama ovoga Zakona smatrat će se povredom obveze vođenja poslova društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, sukladno odredbi članka 252. Zakona o trgovačkim društvima.

Nadzor nad izvanrednim povjerenikom

Članak 14.

Sud je isključivo nadležan nadzirati rad izvanrednog povjerenika.

Opoziv i zamjena izvanrednog povjerenika

Članak 15.

Sud može opozvati izvanrednog povjerenika te imenovati novog u bilo koje doba na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

POGLAVLJE 4.   SAVJETODAVNO TIJELO

Imenovanje i sastav savjetodavnog tijela

Članak 16.

(1) Čelnik Ministarstva imenuje savjetodavno tijelo u roku od 15 dana od imenovanja izvanrednog povjerenika.

(2) Savjetodavno tijelo iz stavka 1. ovoga članka ima pet članova od kojih je jedan predstavnik radnika.

(3) Članovima savjetodavnog tijela mogu se imenovati osobe koje imaju dobar ugled i koje raspolažu posebnim stručnim znanjima u području financija i prava te iskustvo u rukovođenju trgovačkim društvima u trajanju od najmanje 10 godina te da najmanje 10 godina od dana otvaranja postupka izvanredne uprave nisu bili radnici, članovi uprave ili nadzornog odbora dužnika ili njegovih povezanih ili ovisnih društava. Ovi uvjeti ne primjenjuju se na predstavnika radnika u savjetodavnom tijelu.

(4) Jednog od članova savjetodavnog tijela čelnik Ministarstva imenuje predsjednikom koji rukovodi radom savjetodavnog tijela.

(5) Odmah po imenovanju članova savjetodavnog tijela Ministarstvo će o tome obavijesti sud i izvanrednog povjerenika.

Prava i dužnosti savjetodavnog tijela

Članak 17.

(1) Savjetodavno tijelo daje mišljenje o odlukama i radnjama izvanrednog povjerenika u slučajevima predviđenim ovim Zakonom, na zahtjev Ministarstva ili suda.

(2) Stavovi i mišljenja savjetodavnog tijela se donose većinom glasova prisutnih članova.

(3) Savjetodavno tijelo je dužno dostaviti Ministarstvu i sudu svoje mišljenje u roku od 10 dana od kada je zahtjev dostavljen predsjedniku savjetodavnog tijela, osim u hitnim slučajevima kada je rok za dostavu mišljenja tri dana.

POGLAVLJE 5.   VJEROVNIČKO VIJEĆE

Sastav vjerovničkog vijeća

Članak 18.

(1) Vjerovničko vijeće ima najviše devet članova, a sastavljeno je od predstavnika vjerovnika. Broj članova vjerovničkog vijeća i razvrstavanje vjerovnika u skupine utvrđuje sud na prijedlog izvanrednog povjerenika, pri čemu broj članova mora biti neparan.

(2) Za potrebe sastavljanja vjerovničkog vijeća vjerovnici će se razvrstati u posebne skupine s obzirom na različiti pravni položaj svake skupine.

(3) Vjerovnici istoga pravnog položaja mogu se svrstati u daljnje skupine prema istovrsnosti gospodarskih interesa. Takvo razvrstavanje mora se temeljiti na valjanim razlozima.

(4) Članove vjerovničkog vijeća određuju vjerovnici sukladno odredbama ovoga Zakona.

Prava i dužnosti vjerovničkog vijeća

Članak 19.

(1) Od dana osnivanja pa sve do dovršetka postupka izvanredne uprave vjerovničko vijeće ima pravo na obaviještenost o stanju dužnika i njegovih povezanih i ovisnih društava.

(2) Vjerovničko vijeće sudjeluje u ime vjerovnika u sastavljanju i pripremi nagodbe te daje suglasnost izvanrednom povjereniku na konačni tekst nagodbe.

POGLAVLJE 6.   NAGRADA I NAKNADA TROŠKOVA

Snošenje troškova i način određivanja nagrada

Članak 20.

(1) Sve troškove vezane uz postupak izvanredne uprave, uključujući iznos nagrade i naknade troškova izvanrednog povjerenika i njegovih zamjenika te članova savjetodavnog tijela, snosi dužnik odnosno njegovo ovisno ili povezano društvo nad kojim je također otvoren postupak izvanredne uprave kao izdatak redovnog poslovanja.

(2) Nagradu imenovanom izvanrednom povjereniku i zamjenicima izvanrednog povjerenika određuje odlukom čelnik Ministarstva i takva nagrada na mjesečnoj razini ne može biti veća od prosječne mjesečne naknade koju su ostvarivali članovi uprave dužnika u posljednja tri mjeseca prije otvaranja postupka izvanredne uprave. Naknada koju su ostvarivale osobe iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona prije otvaranja postupka izvanredne uprave primjenjivat će se na te osobe sve do okončanja tog postupka.

(3) Članovi savjetodavnog tijela ostvaruju pravo na nagradu za svoje sudjelovanje u savjetodavnom tijelu, a koju visinu nagrade će utvrditi odlukom čelnik Ministarstva.

(4) Izvanredni povjerenik, zamjenici izvanrednog povjerenika, osobe iz članka 13. stavka 1. ovog Zakona te članovi savjetodavnog vijeća ostvaruju pravo na naknadu stvarnih troškova potrebnih za obavljanje njihove djelatnosti.

 

GLAVA IV.   POSTUPAK IZVANREDNE UPRAVE

POGLAVLJE 1.   PRIJEDLOG ZA POKRETANJE POSTUPKA IZVANREDNE UPRAVE

Ovlaštenici za podnošenje prijedloga

Članak 21.

(1) Prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave ovlašten je podnijeti:

– dužnik koji ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Zakona ili

– vjerovnik dužnika i/ili dužnikovih povezanih i ovisnih društava, uz suglasnost dužnika.

(2) Prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave u ime dužnika ovlaštene su podnijeti:

– osoba ili osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu

– član uprave ili upravnoga odbora dioničkoga društva

– član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.

(3) Ako prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave ne podnesu skupno sve osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili svi članovi uprave ili upravnoga odbora dioničkoga društva, prijedlog je dopušten ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje predstečajnog razloga iz članka 4. Stečajnog zakona odnosno bilo kojeg stečajnoga razloga iz članka 5. Stečajnog zakona u odnosu na dužnika.

(4) Podnositelj prijedloga iz stavka 2. podstavaka 3. ovoga članka mora uz prijedlog dostaviti ispravu iz koje proizlazi nepostojanje osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.

(5) Od trenutka podnošenja prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave pa sve do donošenja odluke o odbijanju prijedloga odnosno do donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave dužnik ne može raspolagati svojom imovinom, izuzev raspolaganja učinjenih u tijeku redovnog poslovanja ili ako je drugačije propisano ovim Zakonom.

Podnošenje i sadržaj prijedloga

Članak 22.

(1) Prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave podnosi se sudu.

(2) Ako prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave podnosi dužnik, prijedlog sadržava podatke za identifikaciju dužnika i svih povezanih i ovisnih društava te dokumentaciju kojom se potvrđuje postojanje razloga za otvaranje postupka izvanredne uprave. Smatra se da je dužnik dokazao postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje ako uz prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave priloži izvod iz poslovnih knjiga dužnika, a kojim se dokazuje postojanje neplaćenih dospjelih tražbina vjerovnika.

(3) Ako je podnositelj dužnik, uz prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave dužan je dostaviti posljednje dostupne i podnesene financijske izvještaje za dužnika i njegova ovisna i povezana društva u skladu sa Zakonom o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 78/15., 134/15. i 120/16.), s tim da se usporedni podaci u financijskim izvještajima iskazuju sa stanjem na dan godišnjih financijskih izvještaja prethodne godine.

(4) Ako prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave podnosi vjerovnik, vjerovnik je dužan uz prijedlog dostaviti dokaz o postojanju svoje tražbine te njezinoj dospjelosti, a što se dokazuje vjerodostojnom ispravom, kao i suglasnost dužnika za podnošenje takvog prijedloga.

(5) U slučaju podnošenja prijedloga od strane vjerovnika, dužnik je uz suglasnost za podnošenje prijedloga obvezan izdati vjerovniku identifikaciju dužnika i svih povezanih i ovisnih društava te dokumentaciju kojom se potvrđuje postojanje razloga za otvaranje postupka izvanredne uprave. Vjerovnik je ovlašten samostalno priskrbiti pojedinu dokumentaciju ako je to svrsishodnije za provedbu postupka.

(6) U slučaju kada vjerovnik podnosi prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave, sud će naložiti dužniku da dostavi sudu posljednje dostupne i podnesene financijske izvještaje za dužnika i njegova ovisna i povezana društva u skladu sa Zakonom o računovodstvu, s time da se usporedni podaci u financijskim izvještajima iskazuju sa stanjem na dan godišnjih financijskih izvještaja prethodne godine.

Podaci za identifikaciju

Članak 23.

Podaci za identifikaciju u smislu ovoga Zakona sastoje se od tvrtke ili naziva, sjedišta i poslovne adrese, osobnoga identifikacijskog broja te odgovarajućih podataka kojima se dokazuje da dužnik ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Zakona. Smatrat će se da su ispunjeni uvjeti iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona ako dužnik dostavi izjavu potpisanu od ovlaštenih osoba dužnika pod materijalnom i kaznenom odgovornošću kojom se potvrđuje da broj radnika dužnika te povezanih i ovisnih društava prelazi broj radnika određen člankom 4. stavkom 2. podstavkom 1. ovoga Zakona, kao i da postojeće obveze zadovoljavaju uvjete iz članka 4. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona.

POGLAVLJE 2.   OTVARANJE POSTUPKA IZVANREDNE UPRAVE

Postupanje suda i donošenje odluke o prijedlogu za imenovanje izvanrednog povjerenika

Članak 24.

(1) Sud je obvezan obavijestiti Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo o podnesenom prijedlogu za otvaranje postupka izvanredne uprave isti dan po zaprimanju prijedloga.

(2) U roku od dva radna dana od dana zaprimanja obavijesti za otvaranje postupka izvanredne uprave od strane suda, Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog Ministarstva donijeti odluku o prijedlogu za imenovanje izvanrednog povjerenika te takvu odluku bez odgađanja dostaviti sudu.

(3) Sud će odmah, ali ne kasnije od dva radna dana od dana primitka odluke Vlade Republike Hrvatske o prijedlogu za imenovanje izvanrednog povjerenika, donijeti rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave i donijeti odluku o imenovanju izvanrednog povjerenika sukladno prijedlogu Vlade Republike Hrvatske, osim ako temeljem dostavljenih isprava i izjava predlagatelja utvrdi da neki od uvjeta iz članka 4. ovoga Zakona nije ispunjen.

Sadržaj rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave

Članak 25.

(1) Rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave osobito mora sadržavati:

– podatke za identifikaciju dužnika te povezanih i ovisnih društava

– odluku o imenovanju izvanrednog povjerenika te podatke za identifikaciju izvanrednog povjerenika kojeg je predložila Vlada Republike Hrvatske

– dan, sat i minutu otvaranja postupka izvanredne uprave

– poziv vjerovnicima da izvanrednom povjereniku u roku od 60 dana od dana objave toga rješenja u skladu s pravilima Stečajnog zakona o prijavi tražbina prijave svoje tražbine

– poziv razlučnim i izlučnim vjerovnicima da izvanrednog povjerenika u roku od 60 dana od dana objave toga rješenja podneskom obavijeste o svojim pravima, u skladu s odredbama članka 258. Stečajnog zakona

– poziv dužnikovim dužnicima da svoje obveze bez odgode ispunjavaju dužniku.

(2) Rješenjem o otvaranju postupka izvanredne uprave sud će odrediti da se otvaranje postupka izvanredne uprave i izvanredni povjerenik upiše u registre, javne knjige, upisnike i očevidnike u kojima je dužnik upisan kao nositelj nekog prava te sudski registar. Sud će rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave dostaviti u sudski registar te svim Trgovačkim sudovima u Republici Hrvatskoj prema sjedištu dužnika i njegovih povezanih i ovisnih društava, radi upisa izvanrednog povjerenika u odgovarajući sudski registar te odrednice o statusu tih društava nakon otvaranja postupka izvanredne uprave.

(3) Rješenjem o otvaranju postupka izvanredne uprave sud će odrediti da se otvaranje postupka izvanredne uprave upiše i u registre, a posebno sudski registar, javne knjige, upisnike i očevidnike u koje su upisana povezana i ovisna društva dužnika i/ili njihova imovinska i druga prava.

(4) Smatra se da su sve treće osobe upoznate s otvaranjem postupka izvanredne uprave i svim posljedicama otvaranja takvog postupka od dana objave rješenja o otvaranju postupka, bez obzira o danu provedbe odgovarajućih upisa u registre, javne knjige, upisnike i očevidnike za dužnika i povezana i ovisna društva sukladno ovom članku.

(5) Rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova istoga dana kad je doneseno.

POGLAVLJE 3.   ŽALBA

Žalba protiv rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave

Članak 26.

(1) Protiv rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave žalbu mogu podnijeti Ministarstvo i podnositelj prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave i dužnik.

(2) Žalba se podnosi sudu u roku od tri dana od objave rješenja na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča i ne odgađa izvršenje rješenja.

(3) O žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud u roku od osam dana od dana primitka žalbe.

POGLAVLJE 4.   ODLUKE DRUGOSTUPANJSKOG SUDA POVODOM ŽALBE

Odluke drugostupanjskog suda povodom žalbe

Članak 27.

(1) Nadležni drugostupanjski sud može žalbu prihvatiti, u kojem slučaju će ukinuti rješenje prvostupanjskog suda i sam donijeti rješenje.

(2) Ako nadležni drugostupanjski sud odbije žalbu, rješenje prvostupanjskog suda postaje pravomoćno.

(3) Prestankom važenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave prestaju njegovi pravni učinci.

(4) Ako rješenje prvostupanjskog suda o otvaranju postupka izvanredne uprave bude ukinuto i prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave bude pravomoćno odbijen, sve radnje izvanrednog povjerenika i zamjenika izvanrednog povjerenika koje su poduzete prije toga i njihovi učinci ostaju na snazi.

Nedopuštenost revizije

Članak 28.

Revizija protiv rješenja drugostupanjskog suda nije dopuštena.

POGLAVLJE 5.   VJEROVNICI U POSTUPKU IZVANREDNE UPRAVE

Vjerovnici, razvrstavanje u skupine i dospjelost tražbina

Članak 29.

(1) Vjerovnici u postupku izvanredne uprave su osobni vjerovnici koji u vrijeme otvaranja postupka izvanredne uprave imaju imovinskopravnu tražbinu prema dužniku i/ili povezanim i ovisnim društvima.

(2) Vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka se prema svojim tražbinama razvrstavaju u skupine.

(3) Prava vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka mogu biti drugačija ako je ovim Zakonom tako određeno.

(4) Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem postupka izvanredne uprave.

(5) Ako se na tražbine iz stavka 4. ovoga članka nisu plaćale kamate, smatrat će se da su se na njih plaćale zakonske kamate i tražbine će se smanjiti na iznos koji bi, prema uračunavanju zakonskih kamata za vrijeme od otvaranja postupka izvanredne uprave do dospijeća, odgovarao punom iznosu tražbina.

Pozivanje vjerovnika i izbor članova vjerovničkog vijeća

Članak 30.

(1) U roku od pet dana od objave rješenja iz članka 33. stavka 3. ovoga Zakona, izvanredni povjerenik će pozivom u »Narodnim novinama« pozvati vjerovnike čije su tražbine utvrđene da u roku od 30 dana obavijeste izvanrednog povjerenika i sud o članovima vjerovničkog vijeća.

(2) U pozivu iz stavka 1. ovoga članka izvanredni povjerenik će naznačiti koliko članova će imati vjerovničko vijeće i način razvrstavanja vjerovnika u posebne skupine.

(3) Svaka posebna skupina vjerovnika bira jednog člana vjerovničkog vijeća, osim ako nije drugačije određeno ovim Zakonom.

(4) Izabrani članovi vjerovničkog vijeća su dužni obavijestiti izvanrednog povjerenika o svom izboru u vjerovničko vijeće i dostaviti potpisane punomoći od strane obične većine svih vjerovnika iste skupine.

(5) Za davanje neistinitih podataka u vezi s izborom vjerovničkog vijeća odgovara se kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom.

(6) Vjerovničko vijeće će se smatrati valjano osnovanim ako obična većina svih posebnih skupina vjerovnika valjano izabere svog člana vjerovničkog vijeća i o tome obavijesti izvanrednog povjerenika. U slučaju da vjerovničko vijeće nije valjano osnovano od strane obične većine vjerovnika za svaku posebnu skupinu vjerovnika, smatrat će se da je vjerovničko vijeće uredno osnovano od strane suda sukladno odredbi stavka 8. ovoga članka.

(7) Vjerovničko vijeće donosi odluke većinom glasova prisutnih na vijeću. Svaki član vjerovničkog vijeća ima pravo na jedan glas.

(8) Ako neka skupina vjerovnika ne imenuje člana vjerovničkog vijeća u roku od 90 dana od dana objave poziva iz stavka 1. ovoga članka, takvog člana će imenovati sud na prijedlog izvanrednog povjerenika u naknadnom roku od osam dana od isteka 90 dana od dana objave poziva iz stavka 1. ovoga članka.

(9) Vjerovnici su ovlašteni u svako doba uz odgovarajuću primjenu odredbi ovoga članka o izboru člana vjerovničkog vijeća imenovati drugog člana vjerovničkog vijeća za svoju skupinu.

Privremeno vjerovničko vijeće

Članak 31.

(1) Sud će, radi zaštite interesa vjerovnika u postupku izvanredne uprave, odlukom osnovati privremeno vjerovničko vijeće.

(2) Sud odlukom iz stavka 1. ovoga članka imenuje članove privremenog vjerovničkog vijeća kako su predloženi od izvanrednog povjerenika. Izvanredni povjerenik će podnijeti sudu prijedlog za imenovanje članova privremenog vjerovničkog vijeća u roku od pet dana od dana otvaranja postupka izvanredne uprave.

(3) Izvanredni povjerenik sukladno stavku 2. ovoga članka predlaže članove privremenog vjerovničkog vijeća sukladno zatečenom stanju u poslovnim knjigama dužnika i povezanih i ovisnih društava na način da predloži po jednog člana za svaku odgovarajuću skupinu vjerovnika. Sud će donijeti odluku iz stavka 1. ovoga članka bez odgode čim zaprimi prijedlog izvanrednog povjerenika za imenovanje članova privremenog vjerovničkog vijeća.

(4) Osobe određene kao članovi privremenog vjerovničkog vijeća sukladno odluci suda iz stavka 1. ovoga članka bit će predstavljeni u privremenom vjerovničkom vijeću putem osoba ovlaštenih za zastupanje ili posebno imenovanih punomoćnika. Članovi privremenog vjerovničkog vijeća obvezni su u obavljanju radnji u svojstvu članova privremenog vjerovničkog vijeća postupati savjesno i s pažnjom dobroga gospodarstvenika.

(5) Privremeno vjerovničko vijeće ima ista prava, ovlasti i obveze određene ovim Zakonom za vjerovničko vijeće te preuzima i vrši funkciju vjerovničkog vijeća sve dok vjerovničko vijeće nije uredno osnovano sukladno odredbi članka 30. ovoga Zakona.

(6) U slučaju kada se ovaj Zakon poziva na vjerovničko vijeće, smatra se da se poziva i na privremeno vjerovničko vijeće pod uvjetom da vjerovničko vijeće nije osnovano sukladno odredbi članka 30. ovoga Zakona.

POGLAVLJE 6.   UTVRÐIVANJE TRAŽBINA

Tablice prijavljenih tražbina

Članak 32.

(1) Izvanredni povjerenik dužan je sastaviti:

– tablicu prijavljenih tražbina s podacima navedenim u članku 257. Stečajnog zakona

– tablicu razlučnih prava koja su upisana u javnim knjigama, o kojima je obaviješten od razlučnih vjerovnika i o kojima je saznao na drugi način, s podacima za identifikaciju razlučnog vjerovnika, iznos i pravnu osnovu tražbine osigurane razlučnim pravom i dio imovine dužnika na koji se razlučno pravo odnosi

– tablicu izlučnih prava o kojima su ga obavijestili izlučni vjerovnici, s podacima za identifikaciju izlučnoga vjerovnika, pravnom osnovom izlučnoga prava i predmetom izlučnoga prava.

(2) U tablicama iz stavka 1. ovoga članka izvanredni povjerenik će određeno naznačiti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu.

(3) Izlučna i razlučna prava nisu predmet ispitivanja.

(4) Tablice iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova najkasnije 60 dana nakon isteka roka za prijavu tražbina.

(5) Vjerovnici mogu osporiti tražbine drugih vjerovnika u roku od osam dana od dana objave tablice iz stavka 1. ovoga članka na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Utvrđene tražbine

Članak 33.

(1) Tražbine prijavljene u propisanom roku smatraju se utvrđenim ako ih prizna izvanredni povjerenik i ne ospori drugi vjerovnik, odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno.

(2) Na temelju tablice iz članka 32. ovoga Zakona, sud donosi rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama. Tim rješenjem sud odlučuje i o upućivanju na parnični postupak radi utvrđivanja, odnosno osporavanja tražbine.

(3) Rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama objavljuje se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka pravo na žalbu ima svaki vjerovnik u dijelu koji se tiče njegove prijavljene tražbine, odnosno tražbine koju je osporio izvanredni povjerenik.

Osporene tražbine

Članak 34.

(1) Ako je izvanredni povjerenik osporio tražbinu, sud će vjerovnika uputiti na parnični postupak protiv dužnika ili ovisnog ili povezanog društva radi utvrđivanja osporene tražbine.

(2) Ako je koji od vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao izvanredni povjerenik, sud će vjerovnika uputiti na parnični postupak radi utvrđivanja osporene tražbine. Osporavatelj u takvom parničnom postupku nastupa u ime i za račun dužnika ili ovisnog ili povezanog društva iz članka 4. odnosno članka 5. ovoga Zakona.

(3) Ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, sud će u parnični postupak uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja.

Rok za pokretanje parničnog postupka

Članak 35.

(1) Ako osoba koja je upućena na parnični postupak ne pokrene parnični postupak u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o upućivanju u parnični postupak, smatrat će se da je odustala od prava na vođenje parničnog postupka.

(2) Ako osporavatelj tražbine za koju postoji ovršna isprava ne pokrene parnični postupak u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da je osporavanje otklonjeno.

Učinak odluke

Članak 36.

(1) Pravomoćna odluka kojom se utvrđuje tražbina i njezin isplatni red, odnosno skupina vjerovnika ili kojom se utvrđuje da tražbina ne postoji, djeluje prema dužniku i svim vjerovnicima.

(2) Osoba koja uspije u parničnom postupku, odnosno vjerovnik tražbine čije je osporavanje otklonjeno, može tražiti od suda ispravak rješenja iz članka 33. stavka 3. ovoga Zakona.

 

GLAVA V.   PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA POSTUPKA IZVANREDNE UPRAVE

POGLAVLJE 1.   ODGOVARAJUĆA PRIMJENA DRUGOG PROPISA

Primjena odredbi Stečajnog zakona

Članak 37.

(1) Na pravne posljedice otvaranja postupka izvanredne uprave na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravnim posljedicama o otvaranju stečajnog postupka propisana posebnim zakonom koji uređuje stečaj, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Izvanredni povjerenik ima prava i obveze stečajnog upravitelja sukladno odredbama o pravnim posljedicama otvaranja stečajnog postupka iz posebnog zakona kojim se uređuje stečaj, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

POGLAVLJE 2.   POBIJANJE PRAVNIH RADNJI DUŽNIKA

Način pobijanja

Članak 38.

(1) Odmah nakon imenovanja pa do završetka postupka izvanredne uprave izvanredni povjerenik može, nakon odobrenja suda, u ime dužnika pobijati pravne radnje dužnika poduzete na štetu vjerovnika ako smatra da su potrebne radi ispunjavanja ciljeva postupka.

(2) Na pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika na odgovarajući način primjenjuju se pravila posebnog zakona kojima se uređuje stečaj.

POGLAVLJE 3.   ZADUŽENJE S PREDNOSTI NAMIRENJA

Pretpostavke i pravila za zaduženje s prednosti namirenja

Članak 39.

(1) Izvanredni povjerenik može uz prethodnu suglasnost vjerovničkog vijeća preuzeti novo zaduženje u ime i za račun dužnika radi smanjenja sistemskog rizika, nastavka poslovanja, očuvanja imovine ili ako se radi o podmirenju tražbina iz operativnog poslovanja, a koje će imati prednost prilikom namirenja pred ostalim tražbinama vjerovnika, izuzev tražbina radnika i bivših radnika.

(2) Tražbine radnika i bivših radnika imat će prednost prilikom namirenja pred novim zaduženjem iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Vjerovnici tražbina iz zaduženja iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se vjerovnicima s pravom prednosti uz odgovarajuću primjenu odredaba Stečajnog zakona vezano uz vjerovnike stečajne mase, s pravom prednosti prije svih drugih tražbina, osim ako nije drugačije predviđeno ovim Zakonom. Vjerovnici tražbina iz zaduženja iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se vjerovnicima stečajne mase u slučaju otvaranja stečajnog ili bilo kojeg drugog postupka nakon završetka postupka izvanredne uprave nad dužnikom ili njegovim povezanim i ovisnim društvima sukladno članku 13. stavku 4. ovoga Zakona, a nad kojim je bio otvoren postupak izvanredne uprave te će imati prednost namirenja.

(4) Pravne radnje ishođenja zaduženja iz stavka 1. ovoga članka neće se smatrati pravnim radnjama poduzetim prije otvaranja stečajnog postupka kojim bi se remetilo pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika, odnosno kojima bi se pojedini vjerovnici stavljali u povoljniji položaj te su stoga isključene od pobijanja u skladu s odredbama Stečajnog zakona u slučaju otvaranja stečajnog postupka dužnika ili bilo kojeg njegovog ovisnog ili povezanog društva u odnosu na koja se provodi jedan jedinstveni postupak izvanredne uprave.

POGLAVLJE 4.   PLAĆANJA ZA VRIJEME POSTUPKA

Plaćanje

Članak 40.

(1) Uz suglasnost vjerovničkog vijeća, izvanredni povjerenik može izvršiti plaćanja dospjelih tražbina koje su nastale prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave ako je to nužno radi smanjenja sistemskog rizika, nastavka poslovanja, očuvanja imovine i ako se radi o tražbinama iz redovnog ili operativnog poslovanja.

(2) Uz suglasnost izvanrednog povjerenika, osobe iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona mogu izvršiti plaćanja dospjelih tražbina koje su nastale prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave prema ovisnom ili povezanom društvu kojeg su ovlaštene zastupati, ako je to nužno radi smanjenja sistemskog rizika, nastavka poslovanja očuvanja imovine i ako se radi o tražbinama iz redovnog ili operativnog poslovanja.

(3) Tražbine koje se odnose na isporuku robe i pružanje usluga dužniku ili bilo kojem ovisnom ili povezanom društvu, a koje nisu dospjele do dana otvaranja postupka izvanredne uprave, smatraju se tražbinama čije podmirenje je vezano uz redovno poslovanje.

(4) U tražbine iz operativnog poslovanja ne ulaze tražbine financijskih i kreditnih institucija i imatelja vrijednosnih papira, osim vezano uz zaduženja s prednosti namirenja.

POGLAVLJE 5.   ZABRANA POKRETANJA I VOĐENJA PARNIČNIH, OVRŠNIH, UPRAVNIH I POSTUPAKA OSIGURANJA I OSTVARENJA PRAVA NA ODVOJENO NAMIRENJE

Zabrana pokretanja postupaka

Članak 41.

(1) Od dana otvaranja postupka izvanredne uprave do njegova završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih i postupaka osiguranja kao niti postupaka izvansudske naplate, protiv dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava, osim postupaka koji se odnose na sporove iz radnih odnosa.

(2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka koji su u tijeku prekidaju se danom otvaranja postupka izvanredne uprave.

(3) Prekinuti postupci iz stavka 2. ovoga članka nastavit će se na prijedlog vjerovnika nakon pravomoćnosti rješenja o završetku postupka izvanredne uprave ako se nagodba ne odnosi na tražbinu tog vjerovnika.

(4) U postupcima pred sudom u kojima je utvrđen prekid postupka zbog otvaranja postupka izvanredne uprave i u kojima je, nakon toga, doneseno pravomoćno rješenje o završetku postupka izvanredne uprave kojim je obuhvaćena tražbina vjerovnika sud će postupak nastaviti i odbaciti tužbu odnosno obustaviti ovrhu ili postupak osiguranja, osim u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u ovom postupku osporene.

(5) Za vrijeme trajanja postupka izvanredne uprave razlučni vjerovnici dužnika i njegovih ovisnih društava ne mogu ostvarivati na bilo koji način svoje pravo na odvojeno namirenje odnosno zahtijevati unovčenje predmeta koji ulaze u imovinu dužnika ili njegovih ovisnih društava, a na kojima imaju razlučno pravo.

(6) Na prijedlog podnositelja zahtjeva za otvaranje postupka izvanredne uprave ili po službenoj dužnosti, sud će u slučaju potrebe zaštite radnih mjesta i poslovanja dužnika i/ili povezanih i ovisnih društava, odmah po zaprimanju prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave donijeti rješenje kojim se određuje da se svi pravni učinci zabrane pokretanja i vođenja parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja i ostvarenja prava na odvojeno namirenje koji su propisani ovim člankom, primjenjuju od dana podnošenja prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave.

POGLAVLJE 6.   POSTUPANJE FINANCIJSKE AGENCIJE S OSNOVAMA ZA PLAĆANJE

Pravila za postupanje Financijske agencije

Članak 42.

(1) Financijska agencija će na postupanje s osnovama za plaćanje podnesenim protiv dužnika te ovisnih i povezanih društava na odgovarajući način primijeniti odredbe članaka 69. do 71. Stečajnog zakona.

(2) U slučaju odgovarajuće primjene odredbe članka 70. Stečajnog zakona Financijska agencija će nastaviti s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima nakon proteka dva mjeseca od dana obustave postupka izvanredne uprave.

(3) Na prijedlog podnositelja zahtjeva za otvaranje postupka izvanredne uprave ili po službenoj dužnosti, sud će u slučaju potrebe zaštite radnih mjesta i poslovanja dužnika i/ili povezanih i ovisnih društava, odmah po zaprimanju prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave donijeti rješenje kojim se određuje da se svi pravni učinci vezano uz prestanak izvršavanja osnova za plaćanje sukladno odredbi članka 69. Stečajnog zakona, primjenjuju od dana podnošenja prijedloga za otvaranje postupka izvanredne uprave.

 

GLAVA VI.   NAMIRENJE VJEROVNIKA NAGODBOM

POGLAVLJE 1.   NAGODBA

Nagodba između dužnika i vjerovnika

Članak 43.

(1) U roku od 12 mjeseci od otvaranja postupka izvanredne uprave, izvanredni povjerenik uz suglasnost vjerovničkog vijeća može predložiti namirenje vjerovnika nagodbom.

(2) Rok od 12 mjeseci iz stavka 1. ovoga članka sud će produljiti za daljnja tri mjeseca na zahtjev izvanrednog povjerenika. Rok od tri mjeseca računa se od isteka roka od 12 mjeseci.

(3) Izvanredni povjerenik predlaže vjerovničkom vijeću i vjerovnicima nagodbu ako procijeni da je reguliranje odnosa vjerovnika i dužnika nagodbom svrsishodno uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja.

(4) U ime vjerovnika u izradi nagodbe sudjeluje vjerovničko vijeće.

(5) Nagodbom se, među ostalim, može:

– prenijeti dio ili sva imovina dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koje će tek biti osnovane, uz isključenje primjene općeg pravila o pristupanju dugu u slučaju preuzimanja neke imovinske cjeline iz zakona kojim se uređuju obvezni odnosi i o dužnosti davanja izjave o nepostojanju dugovanja iz zakona kojim se uređuje postupak u sudskom registru

– ostaviti dužniku sva imovina ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja dužnika

– dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba

– prodati sva imovina ili dio imovine dužnika, raspodijeliti sva imovina ili dio imovine dužnika između vjerovnika

– smanjiti ili odgoditi isplata obveza dužnika

– obveze dužnika pretvoriti u kredit ili zajam odnosno temeljni kapital dužnika ili nekih od njegovih ovisnih društava odnosno u kapital novoosnovanih društava

– preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika

– urediti odgovornost dužnika nakon nagodbe.

(6) U postupku izvanredne uprave koji se provodi nad dužnikom te povezanim i ovisnim društvima podnijet će se jedinstven prijedlog nagodbe.

(7) Nakon usuglašavanja teksta nagodbe između izvanrednog povjerenika i vjerovničkog vijeća izvanredni povjerenik dostavlja prijedlog nagodbe svim vjerovnicima putem objave na e-Oglasnoj ploči suda.

(8) Protekom tri dana od objave prijedloga nagodbe na e-Oglasnoj ploči suda smatrat će se da je prijedlog nagodbe uredno dostavljen svim vjerovnicima.

(9) Vjerovnici glasuju na ročištu koje zakazuje sud u roku ne kraćem od pet i ne dužem od 15 dana od dana kada sud zaprimi obavijest izvanrednog povjerenika i vjerovničkog vijeća da su suglasni oko sadržaja nagodbe koja će biti predložena vjerovnicima.

(10) Sud na prijedlog izvanrednog povjerenika utvrđuje popis vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju na ročištu.

(11) Radi provedbe ročišta određenog stavkom 9. ovoga članka, smatra se da pravo glasa imaju svi vjerovnici čije su tražbine utvrđene.

(12) Pravo glasa nemaju povezane osobe nad kojima se provodi postupak izvanredne uprave.

(13) Iznimno od stavka 11. ovoga članka, vjerovnicima osporenih tražbina priznat će se pravo glasa ako se na ročištu za glasovanje o nagodbi izvanredni povjerenik i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju. Ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje sud na ročištu rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba.

(14) Nagodba se smatra prihvaćenom ako je za nju glasovala većina svih vjerovnika i ako je u svakoj skupini zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu veći od zbroja tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja nagodbe. Iznimno, smatrat će se da su vjerovnici prihvatili nagodbu ako ukupni zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za nagodbu iznosi najmanje dvije trećine od ukupnih tražbina.

(15) Nagodbu koja je prihvaćena od strane vjerovnika sud će potvrditi rješenjem o potvrdi nagodbe. Takvo rješenje ima snagu ovršne isprave.

(16) Sud će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu nagodbe:

1. ako su bitno povrijeđeni propisi o sadržaju nagodbe i postupanju prilikom njezine izrade i donošenja, kao i o prihvatu od vjerovnika, osim ako se ti nedostatci mogu otkloniti ili

2. ako je prihvat nagodbe postignut na nedopušten način.

(17) Nagodba ili sažetak njezinog bitnog sadržaja objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Podatak o sklapanju nagodbe upisat će se u sudski registar u kojem je dužnik upisan.

(18) Nagodba ima pravni učinak od dana donošenja rješenja o potvrdi nagodbe prema svim vjerovnicima pa i prema vjerovnicima koji nisu sudjelovali u postupku kao i prema vjerovnicima koji su sudjelovali u postupku, a njihove osporene tražbine se naknadno utvrde.

(19) Ako je određeno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela u nekom društvu, smatrat će se da su u nagodbi sadržane izjave volje sudionika dane u propisanom obliku. Navedeno na odgovarajući način vrijedi i za nagodbom obuhvaćene izjave o preuzimanju obveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica. U slučaju da je za provedbu nagodbe potrebno donošenje odluka bilo koje treće osobe ili tijela, uključujući, ali ne i ograničeno na članove i/ili dioničare dužnika i povezanih i ovisnih društava, prihvaćena nagodba će na odgovarajući način zamijeniti takve odluke i predstavljati valjani pravni temelj za provedbu potrebnih promjena pri nadležnim tijelima, registrima, javnim knjigama, upisnicima i očevidnicima.

(20) Stjecatelji dionica dužnika i/ili njegovih ovisnih i povezanih društava koje sukladno nagodbi stječu neposredno ili posredno nisu obvezni objaviti ponudu za preuzimanje sukladno odredbama zakona kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava.

(21) Na odnose koji nisu regulirani odredbama ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Stečajnog zakona o stečajnom planu.

(22) U postupanju koje bi eventualno sadržavalo davanje državne potpore primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje područje državnih potpora i s tim povezana pravila o državnim potporama uvažavajući činjenicu funkcije i uloge Europske komisije koja je nadnacionalno tijelo u području državnih potpora.

Provedba nagodbe

Članak 44.

Na provedbu nagodbe odgovarajuće će se primijeniti odredbe članaka 346. do 348. te 353. do 355. Stečajnog zakona.

 

GLAVA VII.   OKONČANJE POSTUPKA

POGLAVLJE 1.   PRETVARANJE U STEČAJNI POSTUPAK

Uvjeti

Članak 45.

(1) U bilo koje doba za vrijeme trajanja postupka izvanredne uprave sud može na zahtjev izvanrednog povjerenika, uz pribavljenu suglasnost vjerovničkog vijeća odlučiti da se postupak izvanredne uprave okonča i da se otvori stečajni postupak ako utvrdi da su nastupile okolnosti zbog kojih više ne postoji vjerojatnost za uspostavu ekonomske ravnoteže i nastavljanja poslovanja dužnika na trajnijoj osnovi, a utvrdi da postoji neki od stečajnih razloga sukladno članku 5. Stečajnog zakona.

(2) Prije podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka izvanredni povjerenik dužan je pribaviti suglasnost Ministarstva.

(3) Prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka sud će saslušati izvanrednog povjerenika, vjerovničko vijeće i savjetodavno tijelo.

(4) Donošenjem odluke iz stavka 1. ovoga članka prestaju sva prava i dužnosti izvanrednog povjerenika te počinje teći rok od 60 dana u kojemu je izvanredni povjerenik dužan dostaviti vjerovničkom vijeću i sudu završno izvješće.

(5) Odluka iz stavka 1. ovoga članka se objavljuje na e-Oglasnoj ploči suda.

POGLAVLJE 2.   OBUSTAVA I ZAVRŠETAK POSTUPKA IZVANREDNE UPRAVE

Obustava postupka izvanredne uprave

Članak 46.

Sud će na prijedlog izvanrednog povjerenika obustaviti postupak izvanredne uprave ako:

– u roku za prijavu tražbina iz rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave ne bude prijavljena niti jedna tražbina ili

– sud ne odobri nagodbu sukladno članku 43. ovoga Zakona.

Završetak postupka izvanredne uprave

Članak 47.

Postupak izvanredne uprave završava:

– pravomoćnošću rješenja o obustavi postupka izvanredne uprave ili

– provedbom nagodbe ili

– protekom 15 mjeseci od dana otvaranja postupka izvanredne uprave ako u predmetnom roku nije sklopljena nagodba.

 

GLAVA VIII.   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Postupci u tijeku

Članak 48.

(1) Stečajni i predstečajni postupci koji su pokrenuti ili otvoreni protiv dužnika iz članka 4. ovoga Zakona i njegovih ovisnih ili povezanih društava prekidaju se danom objave rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave iz članka 25. ovoga Zakona.

(2) U slučaju da nadležni sud u tijeku predstečajnog i/ili stečajnog postupka iz stavka 1. ovoga članka utvrdi postojanje vjerojatnosti za provedbu postupka izvanredne uprave, nadležni sud će prekinuti takve predstečajne i stečajne postupke iz stavka 1. ovog članka te obavijestiti sud iz članka 6. ovoga Zakona da nastavi provedbu postupaka izvanredne uprave sukladno odredbama ovoga Zakona. U slučaju da sud iz članka 6. ovoga Zakona donese rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave sukladno ovoj odredbi, postupci iz stavka 1. ovoga članka će se obustaviti. U slučaju da sud iz članka 6. ovoga Zakona utvrdi kako ne postoje pretpostavke za provedbu postupka izvanredne uprave sukladno ovom Zakonu, isti sud će otkloniti svoju nadležnost te će nadležan sud za provedbu predstečajnog ili stečajnog postupka nastaviti provedbu takvog postupka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Postupci iz stavka 1. ovog članka nastavljaju se nakon pravomoćnosti rješenja o završetku postupka izvanredne uprave.

(4) U slučaju da je postupak izvanredne uprave pokrenut sukladno odredbama ovoga Zakona protiv dužnika i/ili njegovih povezanih i ovisnih društava, a da se naknadno pokrene novi postupak izvanredne uprave nad drugim povezanim društvom koje nije sudjelovalo u prethodnom pokrenutom postupku izvanredne uprave protiv povezanih društava, takvi postupci će se spojiti odlukom suda iz članka 6. ovoga Zakona.

Naknadna procjena učinaka propisa

Članak 49.

Ministarstvo će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 50.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/17-01/47

Zagreb, 6. travnja 2017.

HRVATSKI SABOR

Copyright © Ante Borić