Zakon o otocima

pročišćeni tekst zakona

NN 116/18, 73/2070/21

na snazi od 03.07.2021.

Uživajte...

Baza je ažurirana 18.03.2024. 

zaključno sa NN 31/24

DIO PRVI   UVODNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka, zaštitom otoka i otočića u Jadranskom moru te poluotoka Pelješca (u daljnjem tekstu: otoci), određuje politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.

Članak 2.

Poluotok Pelješac u smislu ovoga Zakona ima status otoka.

Interes Republike Hrvatske za osobitu zaštitu otoka

Članak 3.

S obzirom na interes Republike Hrvatske za osobitu zaštitu otoka, ovim se Zakonom uređuje način na koji se otočna dobra mogu upotrebljavati i iskorištavati te razvojna politika usmjerena na prevladavanje ograničenja kojima su otoci podvrgnuti.

Otoci kao područja s razvojnim posebnostima

Članak 4.

Otoci Republike Hrvatske područja su s razvojnim posebnostima određena zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske te im se određuje poseban planski i programski pristup nositelja politike područnog (regionalnog) i otočnog razvoja.

Značenje pojmova

Članak 5. (NN 70/21)

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. otok prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine veće od 1 km2

2. otočić prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine od 0,01 km2 do 1 km2

3. hrid prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine manje od 0,01 km2, vidljiv iznad površine mora

4. greben prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine manje od 0,01 km2, povremeno potopljen ispod površine mora

5. Registar otoka – jedinstveni registar otoka, otočića i hridi u kojem su oni klasificirani po vanjskim obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje (naziv, geografski položaj, površina, teritorijalna nadležnost, naseljenost, gospodarski, infrastrukturni, suprastrukturni i okolišni pokazatelji)

6. premošteni otok – otok mostom povezan s kopnom

7. otočani hrvatski i strani državljani koji imaju prebivalište na otocima ili na poluotoku Pelješcu te državljani država članica Europskog gospodarskog prostora i članovi njihovih obitelji s prijavljenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj i koji najmanje 183 dana u jednoj godini borave na otocima ili poluotoku Pelješcu

8. obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave – jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze otoci

9. održivi razvoj otoka – dugoročni proces unapređenja otočnog gospodarstva i otočne zajednice koji se ostvaruje prepoznavanjem, poticanjem i upravljanjem otočnim razvojnim potencijalom i korištenjem raspoloživih resursa uz najmanje moguće ugrožavanje prirodnih sustava

10. jedinica lokalne samouprave na otoku – jedinica lokalne samouprave čije se sjedište nalazi na otoku

11. otoci sa specifičnim položajem – otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku

12. otočni razvojni dionici – otočni poslovni sektor te znanstvenici, zadruge i organizacije civilnog društva koje djeluju na otocima

13. otočni razvojni pokazatelji – skup otocima primjerenih geografskih, demografskih, gospodarskih, infrastrukturnih, suprastrukturnih i okolišnih pokazatelja kojima se određuje, prati i vrednuje ukupna razvijenost pojedinog otoka i tako oblikuje osnova za vođenje otočne razvojne politike

14. otočnost – skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem. Iznimno se pojam otočnosti primjenjuje i na poluotok Pelješac

15. pametni otok – otok koji se uz korištenje odgovarajućih alata i inovativnih rješenja razvija ekološki, društveno, tehnološki i ekonomski održivo, gradeći pritom kružno gospodarstvo i povećavajući samodostatnost i otpornost na klimatske promjene; pametni otok je sastavnica ukupne prostorno-ekonomske razvojne politike jer se kao predložak može i treba koristiti za planiranje i promicanje razvoja održivih tehnologija koje se, jednom isprobane i uhodane u otočnim uvjetima, mogu u većem obujmu uvoditi i na kopnu

16. čista energija – energija dobivena iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih postrojenja, kao i biogoriva te druga sintetska goriva proizvedena iz obnovljivih izvora na održivi način

17. kružno gospodarstvo – gospodarstvo koje osigurava održivo gospodarenje resursima, a otpad svodi na najmanju moguću mjeru

18. Nacionalni plan razvoja otoka – srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja otoka od nacionalnog značenja

19. Nacionalna razvojna strategija – dugoročni akt strateškog planiranja koji se donosi sukladno propisu kojim se uređuje područje strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske

20. otočni koordinator – fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka

21. regionalni koordinator – javna ustanova koja obavlja poslove od javnog interesa osnovana po posebnom zakonu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, radi učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave

22. otočni razvojni projekt – projekt kojim se pridonosi postizanju razvojnih smjerova i strateških ciljeva definiranih u okviru Nacionalnog plana razvoja otoka, od važnosti za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na otocima te akata povezanih s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a i s korištenjem fondova EU-a

23. otočni poslodavci – fizičke osobe – obrtnici, trgovac pojedinac i pravne osobe koje svoju registriranu djelatnost obavljaju na otocima, neovisno o svom sjedištu,

24. voda – voda za ljudsku potrošnju u skladu sa zakonom kojim se uređuje kvaliteta vode namijenjena za ljudsku potrošnju

25. otočni gospodarski subjekt – fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost u otočnom naselju ili dijelu otočnog naselja koje nije priključeno na sustav javne vodoopskrbe.

 

DIO DRUGI   HRVATSKO OTOČJE

Otoci, otočići, hridi i grebeni

Članak 6. (NN 70/21)

(1) Hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena. Otoka, otočića, hridi i grebena ima ukupno 1244 i sastavni su dio teritorija Republike Hrvatske.

(2) Popis otoka i otočića prikazan je u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj i fondove Europske unije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ustrojava i vodi Registar otoka.

(4) Metodologiju ustrojavanja i vođenja Registra otoka pravilnikom propisuje ministar nadležan za regionalni razvoj i fondove Europske unije (u daljnjem tekstu: ministar).

13. Pravilnik o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka

Razvrstavanje otoka

Članak 7.

U svrhu planiranja i provedbe programa, projekata, mjera i aktivnosti propisanih ovim Zakonom, kao i drugim propisima koji se bave otočnom razvojnom politikom otoci se razvrstavaju prema:

a. geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti

b. udaljenosti od kopna

c. specifičnom položaju.

Razvrstavanje otoka po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti

Članak 8.

(1) Otoci se razvrstavaju po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti obalno-otočnih jedinica područne (regionalne) samouprave na sedam područja:

I. područje obuhvaća otoke Istarske županije: Sv. Nikola, Kuvrsada, Maškin, Sv. Andrija, Sv. Ivan na pučini, Sv. Katarina, Mali Brijun, Vanga (Krasnica) i Veli Brijun

II. područje obuhvaća otoke Primorsko-goranske županije: Krk, Cres, Lošinj, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Unije, Ilovik i Rab

III. područje obuhvaća dio otoka Paga (Grad Novalja) koji pripada Ličko-senjskoj županiji

IV. područje obuhvaća otoke Zadarske županije: Pag – dio (Grad Pag, Općina Kolan i Općina Povljana), Vir, Ugljan, Pašman, Babac, Ošljak, Dugi otok, Iž, Rava, Silba, Molat, Ist, Olib, Premuda, Vrgada, Sestrunj, Rivanj i Zverinac

V. područje obuhvaća otoke Šibensko-kninske županije: Murter, Prvić, Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje i Kornat

VI. područje obuhvaća otoke Splitsko-dalmatinske županije: Brač, Čiovo, Šolta, Drvenik Veli, Drvenik Mali, Hvar, Vis i Biševo

VII. područje obuhvaća otoke Dubrovačko-neretvanske županije: Korčula, Mljet, Lastovo, Šipan, Lopud, Lokrum, Koločep i poluotok Pelješac.

(2) Područjima iz stavka 1. ovoga članka pripadaju i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju otocima iz stavka 1. ovoga članka.

Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna

Članak 9. (NN 70/21)

(1) Otoci se prema udaljenosti od kopna dijele na:

1. pučinske otoke – skupina otoka najudaljenijih od kopna

2. kanalske otoke – skupina otoka srednje udaljenosti od kopna

3. priobalne otoke – skupina otoka najbližih kopnu

4. premoštene otoke – skupina otoka mostom povezanih s kopnom.

(2) Pučinski otoci su: Unije, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Premuda, Ist, Molat, Dugi otok, Ilovik, Kornat, Žirje, Biševo, Vis, Lastovo, Prežba i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.

(3) Kanalski otoci su: Cres, Lošinj, Silba, Olib, Sestrunj, Zverinac, Rivanj, Iž, Rava, Kaprije, Hvar, Korčula, Mljet, Vrnik i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.

(4) Priobalni otoci su: Rab, Ugljan, Ošljak, Pašman, Babac, Vrgada, Prvić, Zlarin, Krapanj, Drvenik Mali, Drvenik Veli, Šolta, Brač, Šipan, Lopud, Koločep i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.

(5) Premošteni otoci su: Krk, Pag, Vir, Murter, Čiovo i poluotok Pelješac.

(6) Razvojne potrebe svake pojedine skupine otoka proizašle zbog njihove udaljenosti od kopna uzet će se u obzir prilikom izrade Nacionalnog plana razvoja otoka.

Otoci sa specifičnim položajem

Članak 10. (NN 70/21)

(1) Otoci i dijelovi otoka sa specifičnim položajem su:

Vele Srakane, Male Srakane, Ilovik, Susak, Unije i Cres – dio (u sastavu Grada Malog Lošinja); Premuda, Rava, Ist, Iž, Molat, Silba, Škarda i Olib (u sastavu Grada Zadra); Babac (u sastavu Općine Sv. Filip i Jakov); Zverinac i Lavdara (u sastavu Općine Sali); Vrgada (u sastavu Općine Pakoštane); Ošljak, Rivanj i Sestrunj (u sastavu Općine Preko); Prvić (u sastavu Grada Vodica); Kaprije, Krapanj, Zlarin i Žirje (u sastavu Grada Šibenika); Žutsko-sitsko otočje, Kornat i Kornatsko otočje (u sastavu Općine Murter-Kornati); Čiovo – dio, Drvenik Veli i Drvenik Mali (u sastavu Grada Trogira); Čiovo – dio (u sastavu Grada Splita); Pakleni otoci (u sastavu Grada Hvara), Šćedro (u sastavu Općine Jelsa); Svetac / Sveti Andrija i Biševo (u sastavu Grada Komiže); Budikovac Veli (u sastavu Grada Visa); Prežba i Sušac (u sastavu Općine Lastovo); Vrnik (u sastavu Grada Korčule); Koločep, Šipan, Jakljan, Lokrum i Lopud (u sastavu Grada Dubrovnika).

(2) Razvojne potrebe koje proizlaze iz specifičnog položaja otoka iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na sjedište jedinice lokalne samouprave u čijem se sastavu nalaze, uzet će se u obzir prilikom izrade Nacionalnog plana razvoja otoka.

Članak 11. (NN 70/21)

Brisan.

 

DIO TREĆI   RAZVIJENOST OTOKA

POGLAVLJE I.   OTOČNI RAZVOJNI POKAZATELJI

Vrednovanje razvijenosti otoka na temelju otočnih razvojnih pokazatelja

Članak 12.

(1) Uvažavajući otočnost, razvijenost otoka vrednuje se otočnim razvojnim pokazateljima.

(2) Svrha vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka je određivanje stanja i smjera razvoja svakog pojedinog otoka sukladno vrijednostima njihovih otočnih razvojnih pokazatelja.

(3) Ministarstvo kontinuirano prati razvoj otoka i vrednuje njihovu razvijenost najmanje jednom u tri godine.

(4) Postupak vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo.

(5) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz svojih očevidnika i drugih evidencija potrebne za vrednovanje i praćenje stupnja razvijenosti otoka.

(6) Podatke o vrednovanju razvijenosti otoka Ministarstvo objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

(7) Otočne razvojne pokazatelje i postupak vrednovanja razvijenosti otoka propisuje ministar pravilnikom.

15. Pravilnik o otočnim razvojnim pokazateljima i postupku vrednovanja razvijenosti otoka

Razvrstavanje nastanjenih otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima

Članak 13.

(1) Nastanjeni otoci razvrstavaju se prema otočnim razvojnim pokazateljima u:

– I. skupinu koju čine nerazvijeni otoci

– II. skupinu koju čine manje razvijeni otoci

– III. skupinu koju čine razvijeni otoci.

(2) Posebnu skupinu otoka, koji se ne razvrstavaju na način iz stavka 1. ovoga članka, čine povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci.

(3) Povremeno nastanjene otoke čine otoci koji su nastanjeni u dužim i kraćim razdobljima tijekom godine zbog obavljanja poljoprivredne, ribarske, turističke, ugostiteljske, hotelijerske, svjetioničarske, duhovne, znanstveno-obrazovne i slične djelatnosti.

(4) Odluku o razvrstavanju otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima donosi ministar nakon provedenog postupka vrednovanja razvijenosti otoka iz članka 12. ovoga Zakona.

Otočno prioritetno područje

Članak 14. (NN 70/21)

(1) Radi učinkovitog planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja te radi fizičkog i gospodarskog razvoja i društveno-socijalne regeneracije otoka ustrojavaju se otočna prioritetna područja.

(2) U otočno prioritetno područje svrstavaju se pučinski otoci iz članka 9. stavka 2., otoci sa specifičnim položajem i otoci I. skupine iz članka 13. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

(3) Razvojne potrebe otočnih prioritetnih područja ugrađuju se u Nacionalni plan razvoja otoka i planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona.

 

POGLAVLJE II.   PRIMJENA OTOČNIH RAZVOJNIH POKAZATELJA

Otoci u planiranju i provođenju projekata, mjera i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela

Članak 15.

(1) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom planiranja i provođenja projekata, mjera i aktivnosti za razvoj otoka u upravnom području iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi projekta, mjera i aktivnosti te raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovu učinku na razvoj otoka, uzimajući u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

(2) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, prilikom provođenja postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, uzet će u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstanost otoka na temelju članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

Briga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o otocima

Članak 16.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi posebnu brigu o otocima koji su obuhvaćeni njihovim područnim ustrojstvom pri provođenju postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti te uzimati u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstanost otoka na temelju članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

 

DIO ČETVRTI   INSTITUCIONALNI OKVIR

Nositelj otočne politike

Članak 17.

Ministarstvo je nositelj politike otočnog razvoja.

Otočno vijeće

Članak 18. (NN 70/21)

(1) Radi savjetovanja pri izradi i provođenju programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka ministar osniva Otočno vijeće kao svoje savjetodavno tijelo.

(2) Otočno vijeće čine:

a) predstavnici Hrvatskoga sabora

b) predstavnici tijela državne uprave i/ili nadležnih javnopravnih tijela

c) predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnosti otoci odnosno dijelovi otoka

d) predstavnici regionalnih koordinatora iz obalno-otočnih jedinica područne (regionalne) samouprave

e) predstavnici otočnih razvojnih dionika

f) predstavnici znanstvene i stručne zajednice koji se bave otočnim razvojem.

(3) Ministar predsjeda radom Otočnog vijeća.

(4) Otočno vijeće donosi Poslovnik o radu.

(5) Za svoj rad u Otočnom vijeću članovi Otočnog vijeća ne primaju naknadu.

(6) Administrativno-stručne poslove Otočnog vijeća obavlja Ministarstvo.

(7) Broj članova Otočnog vijeća, način odabira članova i djelokrug Otočnog vijeća propisuje ministar pravilnikom.

12. Pravilnik o ustrojstvu, djelokrugu i načinu rada Otočnog vijeća

Otočni koordinatori

Članak 19. (NN 70/21)

(1) Otočni koordinator je fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka.

(2) Otočni koordinator obavlja poslove iz stavka 1. ovoga članka u okviru propisanih poslova regionalnog koordinatora, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, isključivo za otočno područje koje obuhvaća otok ili skupinu otoka koji se nalaze unutar obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave za koju je nadležan regionalni koordinator.

 

(3) Osim poslova iz stavka 2. ovoga članka, otočni koordinator za otočno područje obavlja sljedeće poslove:

1. surađuje s Ministarstvom na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka

2. obavlja upis otočnih razvojnih projekata od važnosti za obalno-otočnu jedinicu područne (regionalne) samouprave u središnji elektronički registar razvojnih projekata koji se ustrojava prema posebnom propisu

3. koordinira upis otočnih razvojnih projekata od važnosti za jedinicu lokalne samouprave na otoku ili od važnosti za otok sa specifičnim položajem u registar iz točke 2. ovoga stavka

4. po potrebi dostavlja Ministarstvu podatke o upisanim projektima iz točaka 2. i 3. ovoga stavka

5. obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu.

(4) Prethodnu suglasnost regionalnom koordinatoru za zasnivanje radnog odnosa otočnog koordinatora daje Ministarstvo.

(5) Nadzor nad radom otočnih koordinatora provodi Ministarstvo.

(6) Međusobne odnose te prava i obveze u vezi s osiguravanjem financiranja i drugih uvjeta potrebnih za rad otočnih koordinatora iz ovoga članka Ministarstvo i regionalni koordinatori uredit će sporazumom.

(7) Broj otočnih koordinatora za svaku obalno-otočnu jedinicu područne (regionalne) samouprave i obuhvat otočnog područja iz stavka 2. ovoga članka za svakog otočnog koordinatora utvrđuje se odlukom koju donosi ministar.

 

DIO PETI   CILJEVI RAZVOJA OTOKA

Održivi razvoj otoka

Članak 20.

(1) Održivi razvoj otoka pretpostavlja ostvarivanje općih ciljeva: stabilan gospodarski razvoj otoka, pravedna raspodjela socijalnih mogućnosti za sve otočane, zaštita otočnog okoliša i povećanje otpornosti na klimatske promjene.

(2) Na otocima će se poticati ulaganja u konkurentne i inovativne sektore koji su ekološki, prostorno, gospodarski, tehnološki i društveno održivi.

Katastar i zemljišne knjige na otocima

Članak 21.

(1) Radi održivog razvoja otoka, sređivanje i usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga na otocima smatra se prioritetnim i od strateškog značenja.

(2) Sređivanje i usklađenje katastra i zemljišnih knjiga za područje otoka izvršit će nadležna tijela u skladu s posebnim propisima.

(3) Vlada Republike Hrvatske donosi Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, a izrađuju ga ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Državna geodetska uprava.

Pametni otok

Članak 22.

(1) Ovim Zakonom potiče se i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s jednom ili više odrednica Pametnog otoka, a koje su:

1. aktivno sudjelovanje u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena na lokalnoj razini

2. uvođenje i korištenje naprednih tehnologija radi osiguranja optimalnog upravljanja i korištenja lokalnih resursa i infrastrukture kroz različite poslovne modele

3. smanjenje upotrebe fosilnih goriva povećanjem održivog korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

4. promicanje održive mobilnosti na otocima

5. smanjenje i konačno uklanjanje nedostatka i oskudice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima

6. stvaranje područja bez odlaganja otpada promicanjem kružnog gospodarstva

7. očuvanje karakteristične prirodne i kulturne baštine otoka

8. diverzificiranje otočnog gospodarstva iskorištavanjem posebnosti otoka u stvaranju novih i inovativnih lokalnih djelatnosti

9. jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i participacije građana

10. prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima.

(2) Projekti koji se provode u skladu s odrednicama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prioritetnima za financiranje na natječajima koje provodi Ministarstvo te druga tijela državne uprave i druga javnopravna tijela.

(3) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti usklađeni s dokumentima prostornog uređenja i prostornim planovima.

Poticanje zadrugarstva na otocima

Članak 23.

(1) Ministar nadležan za poduzetništvo donosi Program poticanja zadružnog poduzetništva za zadruge koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje rad zadruga te imaju sjedište i djeluju i na području otoka, a koji uključuje modele poticanja zadrugarstva koje provodi ministarstvo nadležno za poduzetništvo u suradnji s Ministarstvom i drugim tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Ministarstvo nadležno za poduzetništvo dodjeljuje financijske potpore zadrugama na otocima kroz Program iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Sredstva za ostvarivanje financijske potpore iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci ministarstva nadležnog za zadružno poduzetništvo.

Poticanje razvoja civilnog društva na otocima

Članak 24.

(1) U skladu s odrednicom Pametnog otoka iz članka 22. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, Ministarstvo potiče i stvara povoljno okruženje za razvoj civilnog društva na otocima, jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje.

(2) Ministar donosi Program poticanja razvoja civilnog društva na otocima za organizacije civilnog društva koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje civilno društvo te imaju sjedište i djeluju na području otoka, a koji uključuje modele poticanja organizacija civilnog društva koje provodi Ministarstvo.

(3) Ministarstvo dodjeljuje financijske potpore organizacijama civilnog društva na otocima kroz Program iz stavka 2. ovoga članaka.

(4) Sredstva za ostvarivanje financijske potpore iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se organizacijama civilnog društva iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Pravilnik o provedbi Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima donosi ministar.

14. Pravilnik o provedbi Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima

 

DIO ŠESTI   PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

Nacionalni plan razvoja otoka

Članak 25.

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Nacionalni plan razvoja otoka (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan).

(2) Nacionalni plan definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije u upravnom području razvoja otoka.

(3) Nacionalni plan sadrži sljedeća otočna programska područja:

a) prometno povezivanje (pomorski, cestovni i zračni prijevoz)

b) vodoopskrba i odvodnja

c) gospodarski razvoj i poduzetništvo

d) demografska obnova

e) poljoprivreda, ribarstvo i lovstvo

f) gospodarenje otpadom

g) zdravstvena zaštita i razvoj telemedicine

h) elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina

i) zaštita prirode i okoliša

j) kultura i očuvanje kulturne baštine

k) predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje i znanost

l) čista energija, energetika, obnovljivi izvori energije, ublaženje i prilagodba klimatskim promjenama

m) socijalna skrb

n) razvoj civilnog društva

o) turizam

p) stambeno zbrinjavanje

r) zaštita i korištenje malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića.

(4) Programska područja Nacionalnog plana u najvećoj će mogućoj mjeri slijediti odrednice Pametnog otoka iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Nacionalni plan sadrži posebne ciljeve povezane s državnim proračunom i okvir je za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

(6) Nacionalni plan donosi se za razdoblje od sedam godina.

(7) Nacionalni plan mora biti usklađen s dokumentima prostornog uređenja.

Plan razvoja otoka

Članak 26. (NN 70/21)

(1) Obalno-otočna jedinica područne (regionalne) samouprave u plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave uključuje plan razvoja otoka.

(2) Plan razvoja otoka predstavlja viziju razvoja, razvojne potrebe i razvojne potencijale otoka te posebne ciljeve i prioritete javne politike prema otocima.

(3) Plan razvoja otoka odnosi se na sve otoke odnosno dijelove otoka na području iste obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave.

Članak 27. (NN 70/21)

Brisan.

Razvojni sporazum

Članak 28. (NN 70/21)

(1) Radi provedbe ovoga Zakona i učinkovite koordinacije politike otočnog razvoja, najmanje tri obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave mogu sklopiti razvojni sporazum za otoke iz svoje nadležnosti.

(2) Razvojnim sporazumom iz stavka 1. ovoga članka usuglašavaju se prioriteti otočnog razvoja i utvrđuju se otočni razvojni projekti koji pridonose integriranom razvoju otoka za koje se sklapa razvojni sporazum u skladu sa strategijama i programima Republike Hrvatske i Europske unije te se planiraju sredstva za njihovu provedbu.

 

DIO SEDMI   OTOČNA PRAVA

POGLAVLJE I.   PRAVA U SUSTAVU JAVNOG PRIJEVOZA

Članak 29. (NN 70/21)

Brisan.

Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz

Članak 30.

(1) Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama s obvezom javne usluge koje povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno i na povlašteni javni pomorski prijevoz svojih vozila u skladu s posebnim propisima.

(2) Za potrebe ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka uspostavljen je informatički sustav javnog prijevoza za putnike i vozila (SEOP) u skladu sa zakonom kojim se uređuje javni obalni linijski pomorski promet.

(3) Povlašteni prijevoz putnika i vozila otočana iz stavka 1. ovoga članka i visina povlastice, uspostava informatičkog sustava javnog prijevoza iz stavka 2. ovoga članka, razvrstavanje linija javnog prijevoza, utvrđivanje, usklađivanje i objava redova plovidbe, cijene usluga u javnom pomorskom prijevozu i osiguranje sredstava za obavljanje javnog prijevoza uređuju se zakonom kojim se uređuje javni obalni linijski pomorski promet.

Pravo na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz

Članak 31. (NN 70/21)

(1) Cijene javnog cestovnog prijevoza na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno te cijene javnog otočnog cestovnog prijevoza za otočane ne smiju biti veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u javnom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave.

(2) Pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju sljedeće kategorije otočana:

– djeca do navršene osme godine života

– učenici i studenti

– umirovljenici

– stariji od 65 godina

– djeca s teškoćama u razvoju

– osobe s invaliditetom

– osoba koja je u pratnji djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom, osim kada osoba u pratnji ostvaruje pravo na besplatni prijevoz u skladu s posebnim propisom.

(3) Osim kategorija otočana iz stavka 2. ovoga članka, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz ima:

– dijete s teškoćama u razvoju kojem je utvrđen III. ili IV. stupanj funkcionalnog oštećenja bez obzira na mjesto prebivališta

– učenik i student koji se školuje odnosno studira na otoku

– osoba s invaliditetom kod koje je utvrđeno tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta 80 % ili više, hrvatski ratni vojni invalid sa 100 % tjelesnog oštećenja te osoba s invaliditetom kojoj je utvrđen III. ili IV. stupanj funkcionalnog oštećenja, bez obzira na mjesto prebivališta

– osoba koja je u pratnji djeteta s teškoćama u razvoju iz podstavka 1. ovoga stavka ili osobe s invaliditetom iz podstavka 3. ovoga stavka, osim kada osoba u pratnji ostvaruje pravo na besplatni prijevoz u skladu s posebnim propisom

– korisnik doma za starije i nemoćne osobe na otocima.

(4) Obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave obvezne su omogućiti korisnicima iz ovoga članka korištenje prava na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz odobravanjem pojedinačnih polazno/povratnih karata, polumjesečnih odnosno mjesečnih karata ovisno o kategoriji korisnika i njihovim pravima prema drugim propisima, primjenjujući pravilo racionalnosti odnosno najpovoljnijeg iznosa za državni proračun Republike Hrvatske.

(5) Djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom iz stavka 2. ovoga članka, koje zbog invaliditeta za ostvarivanje svojih osobnih potreba ne mogu koristiti javni otočni cestovni prijevoz, imaju pravo na novčanu naknadu za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza, a navedeno pravo ostvaruju podnošenjem zahtjeva nadležnom upravnom tijelu obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave.

(6) O zahtjevu iz stavka 5. ovoga članka odlučuje nadležno upravno tijelo obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave prema adresi prebivališta podnositelja zahtjeva, rješenjem nakon provedenog upravnog postupka.

(7) Protiv rješenja iz stavka 6. ovoga članka može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za pomorstvo i promet.

(8) Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskoj stavci ministarstva nadležnog za pomorstvo i promet, a dodjeljuju se obalno-otočnim jedinicama područne (regionalne) samouprave.

(9) Obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave obvezne su, u skladu sa zakonom kojim se uređuje prijevoz u cestovnom prometu, kroz ugovore o javnoj usluzi prijevoza putnika sklopljene s cestovnim prijevoznicima, omogućiti ostvarivanje prava iz ovoga članka Zakona.

(10) Na sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na provedbu mjere iz ovoga članka, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje prijevoz u cestovnom prometu.

Pravo na povlašteni prijelaz mosta

Članak 32.

(1) Otočani te fizičke osobe – obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na premoštenom otoku odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i/ili trajektom pri prijelazu mosta vlastitim vozilom svih kategorija ne plaćaju cestarinu.

(2) Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci ministarstva nadležnog za pomorstvo i promet, a dodjeljuju se pravnoj osobi koja upravlja mostom.

(3) Način ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja cestarine za uporabu mosta propisuje pravilnikom ministar nadležan za pomorstvo i promet, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije i ministra.

POGLAVLJE II.   VODA ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Opskrba vodom za ljudsku potrošnju na otocima

Članak 33. (NN 73/20, 70/21)

(1) Radi poboljšanja uvjeta života otočnog stanovništva i poslovanja otočnog gospodarstva u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe, opskrba vodom osigurava se u skladu s ovim Zakonom.

(2) Isporučitelj vodne usluge dužan je naseljima iz stavka 1. ovoga članka isporučivati vodu plovilima vodonoscima i/ili autocisternama.

(3) Uvjeti isporuke vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom određuju se u skladu s propisima kojima se uređuju vodne usluge i voda za ljudsku potrošnju.

(4) Otočaninu, stanovniku naselja iz stavka 1. ovoga članka osigurava se opskrba vodom u količini do najviše 85 m3 godišnje po cijeni koja je jednaka cijeni vode koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje, a naknada troškova prijevoza vode isplaćuje se isporučitelju vodne usluge iz stavka 2. ovoga članka na temelju ugovora sklopljenog s Ministarstvom.

(5) Jedinice lokalne samouprave vode evidenciju otočana iz stavka 4. ovoga članka i redovito ih dostavljaju isporučitelju vodne usluge javne vodoopskrbe.

(6) Naknadu troškova prijevoza iz stavka 4. ovoga članka isporučitelj vodne usluge potražuje od Ministarstva, u skladu s isporučenim količinama vode, na temelju zahtjeva ovjerenog od jedinice lokalne samouprave.

(7) Ministarstvo će subvencionirati troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom za otočanina iz stavka 4. ovoga članka ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskoj stavci Ministarstva.

Članak 33.a (NN 70/21)

(1) Otočni gospodarski subjekt ostvaruje državnu potporu do najviše 50 % troškova prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom, koja se dodjeljuje u skladu s pravilima o državnim potporama i isplaćuje izravno otočnom gospodarskom subjektu.

(2) Ministarstvo će poticati troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom otočnim gospodarskim subjektima ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskoj stavci Ministarstva.

(3) Ministarstvo jednom godišnje, na temelju Programa koji donosi ministar, na mrežnim stranicama Ministarstva raspisuje javni poziv na podnošenje zahtjeva za dodjelu državne potpore otočnim gospodarskim subjektima iz stavka 1. ovoga članka, imenuje Povjerenstvo za dodjelu državne potpore te određuje rok podnošenja zahtjeva na javni poziv koji ne može biti kraći od 15 dana od dana objave javnog poziva.

(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka, na prijedlog Povjerenstva za dodjelu državne potpore koje pregledava zahtjev, odlučuje Ministarstvo rješenjem u upravnom postupku.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

POGLAVLJE III.   EVIDENCIJA I PRAĆENJE OTOČNIH PRAVA

Otočna iskaznica

Članak 34.

(1) Otočna iskaznica je javna isprava čije se izdavanje uređuje posebnim zakonom kojim se uređuje javni prijevoz u obalnom linijskom pomorskom prometu, a koristi se kao sredstvo elektroničke autentifikacije za pristup sustavu otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode na temelju ovoga Zakona ili drugih propisa.

(2) Ministarstvu se omogućava evidencija i praćenje korištenja otočnih prava, povlastica i mjera iz stavka 1. ovoga članka kroz informacijski sustav otočnih prava (u daljnjem tekstu: ISOP) koji će biti odgovarajuće povezan sa sustavom iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona te nadzor nad korištenjem financijskih sredstava namijenjenih ostvarivanju otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode na temelju ovoga Zakona.

(3) Sredstva za uspostavu ISOP-a osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.

 

DIO OSMI   GOSPODARSKI RAZVOJ OTOKA

Poticanje djelatnosti od važnosti za gospodarski razvoj otoka

Članak 35.

(1) Djelatnosti koje su važne za gospodarski razvoj otoka koje podupire država poglavito su: proizvodnja bilja na postojećim i novim nasadima na otvorenom i u zaštićenim prostorima (maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, berba i prerada samoniklog bilja, uzgoj i prerada aromatičnog i ljekovitog bilja, povrćarstvo), ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstvo i kozarstvo te pčelarstvo, s posebnim naglaskom na proizvodnju i preradu proizvoda u sklopu sustava kvalitete i ekološkog uzgoja; proizvodnja i prerada proizvoda s oznakom »Hrvatski otočni proizvod«; školjkarstvo, ulov plave ribe, a na području vanjskog ribolovnog mora i bijele ribe, mrijest, uzgoj i prerada ribe i drugih morskih organizama; tradicijski ribolov; trgovina svježom i prerađenom ribom; ronilaštvo; uzgoj, selektivno i kontrolirano vađenje, obrada i konfekcioniranje koralja i spužvi, uvažavajući odredbe donesene posebnim propisima iz područja zaštite prirode i okoliša te mjere iz relevantnih strateških dokumenata; eksploatacija mineralnih sirovina za potrebe klesarstva i građevinarstva; klesarstvo; eksploatacija morske soli; jedrarstvo; proizvodnja ribarskih alata; lončarstvo; izrada posebnih otočnih suvenira; čuvanje i obnova materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara; turizam održivih razmjera u novim i postojećim obnovljenim i prenamijenjenim objektima; ekoturizam; kulturni turizam i ostali selektivni oblici turističke ponude, zdravstveni turizam; tradicionalna gradnja koja uključuje upotrebu kamena kao građevnog materijala; mala brodogradnja, proizvodnja brodske opreme i remont brodova; djelatnosti koje uključuju znanstveno-tehnološka istraživanja i upotrebu visokih tehnologija; informatička djelatnost; okolišu prikladna industrijska proizvodnja završnog stupnja prerade i proizvodnja gotovih industrijskih proizvoda; proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije na otocima i u moru; pomorski, otočni cestovni i zračni prijevoz; tradicijski obrt; umjetničke radionice, radionice za obnovu kulturne baštine; djelatnost socijalne skrbi i zdravstva; djelatnost humanitarnih organizacija i organizacija civilnog društva te sve djelatnosti koje se provode na temelju odrednica Pametnog otoka iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona i druge djelatnosti definirane Nacionalnim planom.

(2) Djelatnosti navedene u stavku 1. ovoga članka planiraju se i provode sukladno uvjetima i ograničenjima određenim posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i zaštite okoliša i prirode i drugim propisima.

Hrvatski otočni proizvod

Članak 36. (NN 70/21)

(1) Program »Hrvatski otočni proizvod« (u daljnjem tekstu: Program HOP-a) donosi ministar.

(2) Cilj je Programa HOP-a poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine.

(3) Ministarstvo dodjeljuje oznaku kvalitete »Hrvatski otočni proizvod« (u daljnjem tekstu: oznaka HOP-a) otočnim proizvodima i nematerijalnom dobru u svrhu očuvanja otočne tradicije i identiteta u skladu s Programom HOP-a.

(4) Ministar donosi odluku o raspisivanju javnog poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu oznake HOP-a i imenuje stručno povjerenstvo za dodjelu oznake HOP-a za svaku pojedinu grupu otočnih proizvoda, i to za:

a) prehrambene proizvode

b) pića

c) kemijske proizvode

d) primijenjenu umjetnost i dizajn

e) nematerijalno dobro.

(5) Pravo na podnošenje zahtjeva za dodjelu oznake HOP-a imaju otočni subjekti – fizičke i pravne osobe koje svoju djelatnost obavljaju na otoku.

(6) O zahtjevu iz stavka 5. ovoga članka, na prijedlog stručnog povjerenstva za dodjelu oznake HOP-a, Ministarstvo donosi rješenje u upravnom postupku.

(7) Ministarstvo će ukinuti rješenje kojim je dodijeljena oznaka HOP-a ako se kontrolom koju provodi Ministarstvo utvrdi da otočni subjekt više ne ispunjava uvjete na osnovi kojih je oznaka dodijeljena.

(8) Protiv rješenja iz stavaka 6. i 7. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(9) Ministar pravilnikom propisuje provedbu Programa HOP-a u vezi s djelokrugom, brojem članova i sastavom stručnih povjerenstava za dodjelu oznake HOP-a, način vođenja evidencije subjekata kojima je dodijeljena oznaka HOP-a i način provođenja kontrole nad korištenjem oznake HOP-a.

17. Pravilnik o provedbi Programa »Hrvatski otočni proizvod« u vezi s djelokrugom, brojem članova i sastavom stručnih povjerenstava za dodjelu oznake »Hrvatski otočni proizvod«, načinu vođenja evidencije subjekata kojima je dodijeljena oznaka »Hrvatski otočni proizvod« i načinu provođenja kontrole nad korištenjem oznake »Hrvatski otočni proizvod«

Članak 36.a (NN 70/21)

(1) Ministarstvo dodjeljuje bespovratna financijska sredstva za sufinanciranje provedbe aktivnosti promocije Programa HOP-a na temelju javnog poziva koji raspisuje Ministarstvo.

(2) Prihvatljive aktivnosti za sufinanciranje putem dodjele bespovratnih financijskih sredstava su:

– skupna događanja koja pridonose ostvarenju ciljeva Programa HOP-a (sajam, manifestacija, konferencija, radionica, edukacija/seminari i dr.)

– projekti i/ili programi promotivno-informativnog karaktera o programu HOP-a.

(3) Pravo na podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava iz stavka 1. ovoga članka imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove te udruge, savezi udruga, zadružni savezi i turističke zajednice, koje u okviru svoje djelatnosti promoviraju oznaku HOP-a, a ne obavljaju gospodarsku djelatnost.

(4) Opći uvjeti za dodjelu bespovratnih sredstava iz stavka 1. ovoga članka:

– korisniku se mogu dodijeliti sredstva za provedbu najviše dvije različite aktivnosti

– za istu aktivnost pravo na dodjelu sredstava može ostvariti samo jedan korisnik

– osoba u svojstvu odgovorne osobe jednog korisnika ne može se pojaviti u svojstvu odgovorne osobe drugog korisnika

– udruge, savezi udruga i zadružni savezi moraju biti registrirani najmanje dvije godine prije podnošenja prijave za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava.

(5) Ministar donosi odluku o raspisivanju javnog poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava iz stavka 1. ovoga članka, koji se s pripadajućim obrascima objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva, i imenuje Povjerenstvo za provedbu javnog poziva za promociju Programa HOP-a.

(6) Rok prijave na javni poziv ne može biti kraći od 15 dana od dana objave javnog poziva.

(7) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka, na prijedlog Povjerenstva za provedbu javnog poziva za promociju Programa HOP-a, Ministarstvo donosi rješenje u upravnom postupku.

(8) Protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(9) Ministar pravilnikom propisuje način vrednovanja zahtjeva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava, način rada te sastav i broj članova Povjerenstva za provedbu javnog poziva za promociju Programa HOP-a.

16. Pravilnik o načinu vrednovanja zahtjeva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava, načinu rada te sastavu i broju članova Povjerenstva za provedbu javnog poziva za promociju programa »Hrvatski otočni proizvod«

Poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima

Članak 37. (NN 70/21)

(1) Otočni poslodavci jednom godišnje ostvaruju pravo na dodjelu državne potpore za djelatnosti koje su važne za gospodarski razvoj otoka iz članka 35. ovoga Zakona, s izuzećem djelatnosti u sektoru ribarstva i akvakulture te primarne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda koji pravo na dodjelu potpore ostvaruju prema posebnim aktima Europske komisije.

(2) Potpore iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se otočnim poslodavcima u svrhu poticanja konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima za mjeru pokretanja gospodarske aktivnosti i mjeru očuvanja radnih mjesta u skladu s pravilima o državnim potporama i isplaćuju se izravno otočnim poslodavcima.

(3) Potpore iz stavka 1. ovoga članka otočni poslodavci mogu ostvariti ako zadovoljavaju sljedeće uvjete:

– da obavljaju djelatnost na otoku

– da djelatnici koje zapošljavaju i za koje traže potporu imaju prebivalište na otocima

– da djelatnici koje zapošljavaju rade kod istog otočnog poslodavca najmanje dvanaest mjeseci bez prekida u razdoblju za koje se potpora dodjeljuje za mjeru očuvanja radnih mjesta

– da djelatnici koje zapošljavaju rade kod istog otočnog poslodavca najmanje šest mjeseci bez prekida u razdoblju za koje se potpora dodjeljuje za mjeru pokretanja gospodarske djelatnosti i za svako novootvoreno radno mjesto u odnosu na prethodno razdoblje dodjele potpore (ako je primjenjivo)

– da udio vlasništva Republike Hrvatske i/ili jedinice lokalne samouprave i/ili jedinice područne (regionalne) samouprave u strukturi vlasništva otočnog poslodavca nije veći od 50 % i

– da otočni poslodavac nije financijska institucija (banka, osiguravajuće društvo, štedno-kreditna zadruga i slično).

(4) Visina potpora otočnim poslodavcima dodjeljuje se sukladno razvrstavanju otoka iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona i iznosi:

– za I. skupinu otoka – 100 %-tni iznos

– za II. skupinu otoka – 75 %-tni iznos

– za III. skupinu otoka – 45 %-tni iznos.

(5) Osnovica za izračun potpore iz stavka 1. ovoga članka je jedna prosječna mjesečna brutoplaća koju je otočni poslodavac isplatio djelatniku, bez doprinosa na plaću, a za otočnog poslodavca koji je samozaposlen osnovica za izračun potpore iz stavka 1. ovoga članka je jedna prosječna mjesečna netoplaća u Republici Hrvatskoj, bez doprinosa na plaću, u godini u kojoj se potpora dodjeljuje.

(6) Ministarstvo, na temelju Programa o dodjeli potpora koji donosi ministar, jednom godišnje raspisuje i na mrežnim stranicama Ministarstva objavljuje javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore otočnim poslodavcima iz stavka 1. ovoga članka, određuje rok podnošenja zahtjeva na javni poziv koji ne može biti kraći od 15 dana od dana objave javnog poziva te imenuje Povjerenstvo za dodjelu državne potpore.

(7) O zahtjevu iz stavka 6. ovoga članka, na prijedlog Povjerenstva za dodjelu državne potpore iz stavka 6. ovoga članka koje pregledava zahtjev, odlučuje Ministarstvo rješenjem u upravnom postupku.

(8) Protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(9) Financijska sredstva za potpore iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se ovisno o mogućnostima i u skladu s osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu Republike Hrvatske na proračunskoj stavci Ministarstva.

Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima

Članak 38.

(1) Zbog ugrožavanja sigurnosti ljudi, domaćih životinja i imovine na otocima se zabranjuje uvođenje te se može dozvoliti uklanjanje svih životinjskih vrsta koje su definirane posebnim propisom kao invazivne strane vrste, na način i u skladu s tim propisom.

(2) Jedinice područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje izvješćuju Ministarstvo o mjerama i radnjama koje se provode na temelju lovnogospodarske osnove koja se donosi po posebnom propisu, a odnosi se na gospodarenje divljači i lovištima na otocima.

Eksploatacija mineralnih sirovina na otocima

Članak 39.

Na otocima je za potrebe održivog razvoja dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina u skladu s prostornim planovima.

Gospodarenje otpadom na otocima

Članak 40.

(1) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira prihvatljive troškove prijevoza otpada s otoka na kopno u visini sredstava koja su utvrđena općim aktima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(2) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te koje su od lokalnog ili područnog (regionalnog) interesa (reciklažna dvorišta, sortirnice, sanacije odlagališta otpada i sl.).

Davanje kredita otočnim ulagačima uz povlaštene uvjete

Članak 41.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak svojim programima kreditiranja uz povlaštene uvjete može poticati ulaganja pravnih osoba, obrtnika i ostalih fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost koje na otocima započinju ili proširuju djelatnost određenu člankom 35. stavkom 1. ovoga Zakona.

 

DIO DEVETI   PRAVO PRVOKUPA

Pravo prvokupa Republike Hrvatske

Članak 42. (NN 70/21)

(1) Republika Hrvatska ima pravo prvokupa nekretnina koje se nalaze na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima definiranim u Državnom programu zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora koji donosi Vlada Republike Hrvatske.

(2) Vlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka koji namjerava takvu nekretninu prodati dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske.

(3) Vlasnik nekretnine dužan je u ponudi iz stavka 2. ovoga članka navesti naziv otoka na kojemu se nekretnina nalazi, uvjete prodaje i cijenu, uz ponudu priložiti izvod iz zemljišnih i drugih javnih knjiga, izvadak iz katastra zemljišta i kopiju katastarskog plana te izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika kojom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću jamči zaštitu od evikcije.

(4) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, unošenjem nekretnine kao uloga u trgovačko društvo, u postupcima podjele društva kapitala, u ovršnim i stečajnim postupcima, kao i u postupcima stjecanja fiducijalnog vlasništva.

(5) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju darovnih ugovora, osim kada su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red.

(6) Ako vlasnik nekretnine namjerava darovati nekretninu iz stavka 1. ovoga članka osobi koja nije svrstana u prvi nasljedni red, dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine po cijeni utvrđenoj po ovlaštenom sudskom vještaku, sukladno posebnom propisu, nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske.

(7) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske dužno je pisanim putem obavijestiti vlasnika nekretnine o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od tri mjeseca od dana primitka ponude.

(8) Ako istekom roka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude, smatrat će se da ponuda nije prihvaćena.

(9) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske donosi odluku kojom prihvaća ponudu iz stavka 2. ovoga članka na temelju mišljenja Ministarstva, ministarstva nadležnog za poslove financija, ministarstva nadležnog za poslove kulture i ministarstva nadležnog za poslove pomorstva i prometa te je donesenu odluku dužno dostaviti vlasniku nekretnine i Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja.

(10) Ministarstvo daje mišljenje iz stavka 9. ovoga članka na temelju Državnog programa iz stavka 1. ovoga članka.

(11) Financijska sredstva za izradu Državnog programa zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.

Dostavljanje ponude jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 43.

(1) Ako ponuda iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona ne bude prihvaćena u roku iz članka 42. stavka 7. ovoga Zakona, vlasnik nekretnine dužan je dostaviti ponudu pod istim uvjetima jedinici područne (regionalne) samouprave koja je dužna donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od 30 dana.

(2) Ako istekom roka iz stavka 1. ovoga članka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude, smatrat će se da jedinica područne (regionalne) samouprave nije prihvatila ponudu.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka vlasnik nekretnine dužan je dostaviti ponudu jedinici lokalne samouprave koja je dužna donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od 30 dana.

(4) Ako istekom roka iz stavka 3. ovoga članka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude, smatrat će se da ponuda nije prihvaćena.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka vlasnik može nekretninu prodati drugoj osobi po cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta koje sadrži ponuda iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona odnosno može nekretninu darovati osobi koja nije svrstana u prvi nasljedni red.

(6) Ništetan je ugovor o kupoprodaji ili druga raspoložba sklopljena protivno odredbama članaka 42. i 43. ovoga Zakona.

Nedopuštenost prodaje

Članak 44.

(1) Nekretnina iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice ne smije biti predmetom prodaje dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu.

(2) Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka.

Gospodarenje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 45.

(1) Nije dopušteno otuđenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se nalaze na povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima i otočićima.

(2) Gospodarenje nekretninama iz stavka 1. ovoga članka provodi se zakupom ili koncesijom, osnivanjem prava građenja ili prava služnosti sukladno odredbama posebnog propisa.

 

DIO DESETI   PROVEDBA ZAKONA

Izvješćivanje

Članak 46.

Vlada Republike Hrvatske jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o učincima provedbe ovoga Zakona.

Nadzor

Članak 47.

(1) Ovaj Zakon provode nadležna ministarstva, svako u skladu sa svojim djelokrugom utvrđenim zakonom.

(2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

 

DIO JEDANAESTI   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Izvršenje zabilježbe

Članak 48.

(1) Nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda, po prijedlogu nadležnog državnog odvjetništva, na temelju članka 42. stavka 1. i članka 45. stavka 1. ovoga Zakona, provest će upis uknjižbe ili predbilježbe prava prvokupa odnosno zabilježbu zabrane otuđenja za korist Republike Hrvatske.

(2) Na traženje nadležnog državnog odvjetništva Državna geodetska uprava dostavit će dokumentaciju potrebnu za podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U svrhu izvršenja zabilježbe odnosno uknjižbe ili predbilježbe iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava po potrebi će izvršiti tehničku reambulaciju ili katastarsku izmjeru na otocima iz članka 42 stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Sredstva potrebna za izvršavanje obveza propisanih ovim člankom osiguravaju se u državnom proračunu ili drugim izvorima.

Donošenje provedbenih propisa, planova i programa

Članak 49.

(1) Pravilnike iz članka 6. stavka 4., članka 12. stavka 7., članka 18. stavka 8., članka 24. stavka 5., članka 26. stavka 7., članka 31. stavka 6., članka 33. stavka 9., članka 36. stavka 4., članka 37. stavka 6. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik iz članka 32. stavka 3. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za pomorstvo i promet u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Odluku iz članka 19. stavka 8. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Nacionalni plan razvoja otoka iz članka 25. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske do 31. prosinca 2020.

(5) Državni program zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(7) Program iz članka 23. stavka 1. donijet će ministar nadležan za poduzetništvo u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(8) Program iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(9) Planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona donijet će predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u roku od 180 dana od dana donošenja Nacionalnog plana razvoja otoka.

Provedbeni propisi i programi koji ostaju na snazi

Članak 50.

Do stupanja na snagu provedbenih propisa i programa iz članka 49. stavaka 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona ostaju na snazi sljedeći provedbeni propisi i programi doneseni na temelju Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.):

– Uredba o uvjetima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta (»Narodne novine«, br. 77/06. i 66/07.)

– Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz (»Narodne novine«, br. 82/07. i 35/11.)

– Pravilnik o postupku i načinu provedbe opskrbe otočnih kućanstava pitkom vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom (»Narodne novine«, br. 35/11.)

– Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom »Hrvatski otočni proizvod« (»Narodne novine«, br. 47/07.)

– Pravilnik o oslobađanju plaćanja mostarine (»Narodne novine«, br. 72/16.)

– Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora

– Državni program uređenja posjedovne i vlasničkopravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima (»Narodne novine«, br. 7/00.).

Članak 51.

(1) Razvrstavanje otoka u skupine iz članka 2. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.) ostaje na snazi do donošenja odluke iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Zabilježbe zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i prava prvokupa u korist Republike Hrvatske, županije, grada i općine na nekretninama u vlasništvu drugih osoba koje su izvršene na temelju članka 35.b stavka 3. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.) primjenjuju se do izvršenja upisa uknjižbe ili predbilježbe prava prvokupa odnosno zabilježbe zabrane otuđenja za korist Republike Hrvatske iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 52.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.).

Stupanje na snagu

Članak 53.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 73/20

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 70/21

Članak 20.

Ministarstvo nadležno za pomorstvo i promet će do pojedinačnog sklapanja ugovora o javnoj usluzi prijevoza putnika iz članka 31. stavka 9. koji je izmijenjen člankom 13. ovoga Zakona, osigurati provedbu mjere i sredstva cestovnim prijevoznicima i osobama s invaliditetom za korištenje prava iz članka 31. stavaka 4. i 5. koji su izmijenjeni člankom 13. ovoga Zakona.

Članak 21.

(1) Pravilnike iz članka 36. stavka 9. koji je izmijenjen člankom 16. ovoga Zakona i iz članka 36.a stavka 9. koji je dodan člankom 17. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Programe iz članka 33.a stavka 3. koji je dodan člankom 15. ovoga Zakona, iz članka 36. stavka 1. koji je izmijenjen člankom 16. ovoga Zakona i iz članka 37. stavka 6. koji je izmijenjen člankom 18. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 22.

(1) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 36. stavka 9. koji je izmijenjen člankom 16. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom »Hrvatski otočni proizvod« (»Narodne novine«, br. 47/07.).

(2) Pravilnik o ustrojstvu, djelokrugu i načinu rada Otočnog vijeća (»Narodne novine«, br. 71/19.) ministar će uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 23.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:

– Uredba o izmjeni Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 73/20.)

– Uredba o uvjetima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta (»Narodne novine«, br. 77/06. i 66/07.)

– Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na naknadu troškova prijevoza vodonoscem i/ili autocisternom i razlike do pune cijene vode (»Narodne novine«, br. 68/19.).

Članak 24.

Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz (»Narodne novine«, br. 82/07. i 35/11.) prestaje važiti stupanjem na snagu pravilnika iz članka 33. stavka 17. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (»Narodne novine«, br. 41/18., 98/19. i 30/21.).

Članak 25.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

 

PRILOG 1   POPIS OTOKA I OTOČIĆA

 

Redni broj

Naziv otoka/otočića

Geografska površina (m2)

Podjela otok/otočić

Županija

Jedinica lokalne
samouprave
(teritorijalno nadležna za otok/otočić)

1.

CRES

405.705.293

otok

PGŽ

Grad Cres i Grad Mali Lošinj

2.

KRK

405.218.994

otok

PGŽ

Općina Baška, Općina Dobrinj, Grad Krk, Općina Malinska-Dubašnica, Općina Omišalj, Općina Punat i Općina Vrbnik

3.

BRAČ

395.438.030

otok

SDŽ

Općina Bol, Općina Milna, Općina Nerežišća, Općina Postira, Općina Pučišća, Općina Selca, Grad Supetar i Općina Sutivan

4.

HVAR

297.376.802

otok

SDŽ

Grad Hvar, Općina Jelsa, Grad Stari Grad i Općina Sućuraj

5.

PAG

284.181.553

otok

ZŽ i LSŽ

Općina Kolan, Grad Novalja, Grad Pag i Općina Povljana

6.

KORČULA

271.466.109

otok

DNŽ

Općina Blato, Grad Korčula, Općina Lumbarda, Općina Smokvica i Općina Vela Luka

7.

DUGI OTOK

113.305.339

otok

Općina Sali

8.

MLJET

98.015.857

otok

DNŽ

Općina Mljet

9.

VIS

89.721.921

otok

SDŽ

Grad Komiža i Grad Vis

10.

RAB

86.115.120

otok

PGŽ

Općina Lopar i Grad Rab

11.

LOŠINJ

74.366.091

otok

PGŽ

Grad Mali Lošinj

12.

PAŠMAN

60.110.056

otok

Općina Pašman i Općina Tkon

13.

ŠOLTA

58.176.475

otok

SDŽ

Općina Šolta

14.

UGLJAN

51.049.186

otok

Općina Kukljica, Općina Kali i Općina Preko

15.

LASTOVO

40.823.785

otok

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

16.

KORNAT

32.463.820

otok

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

17.

ČIOVO

28.127.899

otok

SDŽ

Općina Okrug, Grad Split i Grad Trogir

18.

OLIB

26.142.083

otok

Grad Zadar

19.

MOLAT

22.178.022

otok

Grad Zadar

20.

VIR

22.075.764

otok

Općina Vir

21.

MURTER

17.577.982

otok

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati i Općina Tisno

22.

UNIJE

16.875.910

otok

PGŽ

Grad Mali Lošinj

23.

16.513.234

otok

Grad Zadar

24.

ŠIPAN

16.223.399

otok

DNŽ

Grad Dubrovnik

25.

SESTRUNJ

15.124.115

otok

Općina Preko

26.

ŽIRJE

15.079.719

otok

ŠKŽ

Grad Šibenik

27.

ŽUT

14.827.419

otok

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

28.

SILBA

14.270.576

otok

Grad Zadar

29.

PRVIĆ

12.756.459

otok

PGŽ

Općina Baška

30.

DRVENIK VELI

11.696.248

otok

SDŽ

Grad Trogir

31.

IST

9.734.200

otok

Grad Zadar

32.

PREMUDA

8.665.480

otok

Grad Zadar

33.

PLAVNIK

8.637.122

otok

PGŽ

Grad Krk

34.

MAUN

8.502.796

otok

Grad Pag

35.

ŠĆEDRO

8.367.461

otok

SDŽ

Općina Jelsa

36.

ZLARIN

8.047.620

otok

ŠKŽ

Grad Šibenik

37.

KAPRIJE

7.119.324

otok

ŠKŽ

Grad Šibenik

38.

SV. GRGUR

6.376.875

otok

PGŽ

Općina Lopar

39.

BIŠEVO

5.915.335

otok

SDŽ

Grad Komiža

40.

VELI BRIJUN

5.722.615

otok

Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)

41.

ILOVIK

5.508.490

otok

PGŽ

Grad Mali Lošinj

42.

SV. KLEMENT

5.275.844

otok

SDŽ

Grad Hvar

43.

DOLIN

4.611.518

otok

PGŽ

Grad Rab

44.

GOLI

4.538.711

otok

PGŽ

Općina Lopar

45.

LOPUD

4.377.318

otok

DNŽ

Grad Dubrovnik

46.

SVETAC / SV. ANDRIJA

4.193.858

otok

SDŽ

Grad Komiža

47.

ZVERINAC

4.177.872

otok

Općina Sali

48.

SUŠAC

4.025.460

otok

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

49.

ŠKARDA

3.782.313

otok

Grad Zadar

50.

SUSAK

3.771.587

otok

PGŽ

Grad Mali Lošinj

51.

RAVA

3.633.862

otok

Grad Zadar

52.

RIVANJ

3.615.315

otok

Općina Preko

53.

DRVENIK MALI

3.427.341

otok

SDŽ

Grad Trogir

54.

KAKAN

3.388.666

otok

ŠKŽ

Grad Šibenik

55.

ZMAJAN

3.300.754

otok

ŠKŽ

Grad Vodice

56.

JAKLJAN

3.066.225

otok

DNŽ

Grad Dubrovnik

57.

PREŽBA

2.809.440

otok

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

58.

TIJAT

2.779.724

otok

ŠKŽ

Grad Vodice

59.

PIŠKERA

2.668.046

otok

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

60.

ZEČA

2.549.702

otok

PGŽ

Grad Cres

61.

KOLOČEP

2.439.119

otok

DNŽ

Grad Dubrovnik

62.

PRVIĆ (VODICE)

2.407.033

otok

ŠKŽ

Grad Vodice

63.

VRGADA

2.315.344

otok

Općina Pakoštane

64.

LAVDARA

2.272.293

otok

Općina Sali

65.

TUN VELI

2.210.428

otok

Općina Sali

66.

ŠKRDA

2.052.868

otok

LSŽ

Grad Novalja

67.

LEVRNAKA

1.833.883

otok

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

68.

SIT

1.770.660

otok

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

69.

LAVSA

1.756.113

otok

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

70.

KURBA VELA

1.736.793

otok

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

71.

MRČARA

1.451.178

otok

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

72.

ARTA VELA

1.279.995

otok

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

73.

VELE SRAKANE

1.182.335

otok

PGŽ

Grad Mali Lošinj

74.

KATINA

1.128.527

otok

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

75.

PLANIK

1.091.094

otok

Grad Zadar

76.

MALI
BRIJUN

1.074.577

otok

Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)

77.

VELE
ORJULE

1.055.151

otok

PGŽ

Grad Mali Lošinj

78.

SMOKVICA VELA

1.054.430

otok

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

79.

BADIJA

970.827

otočić

DNŽ

Grad Korčula

80.

SV. PETAR

956.393

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

81.

ŽIŽANJ

927.544

otočić

Općina Tkon

82.

OLIPA

902.754

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

83.

ŠKULJ

881.017

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

84.

GANGARO

793.351

otočić

Općina Tkon

85.

BABAC

787.240

otočić

Općina Sv. Filip i Jakov

86.

KOLUDARC

783.666

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

87.

TRAMERKA

745.407

otočić

Grad Zadar

88.

KOPIŠTE

738.726

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

89.

SV. MARKO

705.634

otočić

PGŽ

Općina Omišalj

90.

LOKRUM

693.795

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

91.

MARINKOVAC

680.662

otočić

SDŽ

Grad Hvar

92.

ŠILO VELO

676.758

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

93.

PROIZD

632.042

otočić

DNŽ

Općina Vela Luka

94.

ČEŠVINICA

619.091

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

95.

STIPANSKA

618.785

otočić

SDŽ

Općina Šolta

96.

LUNGA

617.814

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

97.

MURVENJAK

609.582

otočić

Općina Pakoštane

98.

MALE
SRAKANE

605.481

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

99.

KOŠARA

579.686

otočić

Općina Tkon

100.

OBONJAN

550.390

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

101.

RADELJ

540.362

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

102.

ZEČEVO

536.319

otočić

Općina Vrsi

103.

KOBRAVA

520.811

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

104.

KRUČICA

474.289

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

105.

ARKANĐEL

474.010

otočić

SDŽ

Općina Marina

106.

KURBA MALA

423.344

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

107.

MLADINE

414.572

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

108.

GLAMOČ

412.582

otočić

Općina Sali

109.

ORUDA

405.646

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

110.

ZVIRINOVIK

404.778

otočić

DNŽ

Općina Blato

111.

MANA

395.627

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

112.

KRKNATA

391.674

otočić

Općina Sali

113.

ORUD

389.820

otočić

SDŽ

Grad Trogir

114.

ARTA MALA

389.019

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

115.

LOGORUN

386.956

otočić

ŠKŽ

Općina Tribunj

116.

ABA VELA

383.042

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

117.

KNEŽAK

358.459

otočić

Grad Zadar

118.

OKLJUČ

358.291

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

119.

KRAPANJ

356.141

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

120.

MASLINOVIK

351.201

otočić

ŠKŽ

Općina Primošten

121.

MIŠJAK VELI

348.666

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

122.

TETOVIŠNJAK VELI

348.028

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

123.

KASELA

342.384

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

124.

LUPAC

336.302

otočić

ŠKŽ

Grad Vodice

125.

MALE ORJULE

335.780

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

126.

GANGAROL

332.103

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

127.

OŠLJAK

331.553

otočić

Općina Preko

128.

TRSTENIK

330.186

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

129.

MIŠJAK MALI

320.389

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

130.

KAMENI ŽAKAN

320.008

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

131.

ŠĆITNA

317.853

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

132.

BUDIKOVAC VELI

316.748

otočić

SDŽ

Grad Vis

133.

DRVENIK

309.450

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

134.

RAVNI ŽAKAN

301.058

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

135.

DOBRI

297.313

otočić

SDŽ

Grad Hvar

136.

RUDA

295.908

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

137.

STOMORINA

294.692

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

138.

LUŠKI

293.825

otočić

Općina Sali

139.

PALAGRUŽA

285.539

otočić

SDŽ

Grad Komiža

140.

GUSTAC (LAVSA)

284.502

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

141.

GUSTAC (KORNAT)

284.450

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

142.

VRNIK

281.558

otočić

DNŽ

Grad Korčula

143.

TRSTENIK

278.423

otočić

DNŽ

Općina Blato

144.

SV. FUMIJA

276.183

otočić

SDŽ

Općina Okrug

145.

BOROVNIK

273.219

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

146.

SVRŠATA VELA

270.089

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

147.

RAVNIK

266.605

otočić

SDŽ

Grad Vis

148.

MAŽIRINA

265.775

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

149.

DOLFIN VELI

259.702

otočić

LSŽ

Grad Novalja

150.

GOMINJAK

253.298

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

151.

VODNJAK VELI

252.666

otočić

SDŽ

Grad Hvar

152.

TAJAN

250.990

otočić

DNŽ

Općina Ston

153.

OBLIK

249.077

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

154.

RAŠIP VELI

246.069

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

155.

ŽUTSKA ABA

238.687

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

156.

BOROVNJAK VELI

234.007

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

157.

MORAČNIK

233.801

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

158.

BALKUN

233.738

otočić

SDŽ

Općina Šolta

159.

POMEŠTAK

233.577

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

160.

PLANJAK

232.221

otočić

DNŽ

Grad Korčula

161.

ŽMINJAK

229.086

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

162.

GORNJA ABA

225.315

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

163.

OSINJ

217.000

otočić

DNŽ

Općina Slivno

164.

TMARA

214.851

otočić

ŠKŽ

Općina Primošten

165.

OŠJAK

212.933

otočić

DNŽ

Općina Vela Luka

166.

SESTRICA VELA

211.744

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

167.

KOZJAK

209.506

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

168.

JEROLIM

207.144

otočić

SDŽ

Grad Hvar

169.

PRŽNJAK VELI

204.325

otočić

DNŽ

Općina Blato

170.

BELI

202.038

otočić

Grad Zadar

171.

UTRA

201.809

otočić

Općina Sali

172.

MOROVNIK

201.323

otočić

Grad Zadar

173.

GUSTAC (ŽUT)

198.264

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

174.

MRKAN

196.909

otočić

DNŽ

Općina Konavle

175.

VANGA (KRASNICA)

193.806

otočić

Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)

176.

VERUDA

192.214

otočić

Grad Pula

177.

BRŠĆAK

189.434

otočić

Općina Sali

178.

VINIK VELI

188.560

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

179.

SESTRICA VELA

187.520

otočić

Općina Preko

180.

CEJA

183.396

otočić

Općina Medulin

181.

BRUŠNJAK VELI

181.802

otočić

Grad Pag

182.

BRATIN

174.703

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

183.

SMOKVICA VELA

173.243

otočić

ŠKŽ

Općina Rogoznica

184.

OBUN

170.717

otočić

Općina Pakoštane

185.

ŠKOLJ VELI

170.203

otočić

Općina Kali

186.

DAJNA VELA

170.099

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

187.

FENERA

169.954

otočić

Općina Medulin

188.

BOROVAC (ISTOČNI)

167.533

otočić

SDŽ

Grad Hvar

189.

BALABRA VELA

167.342

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

190.

BRUŠNJAK (SIT)

165.422

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

191.

MOLUNAT (VELIKI ŠKOLJ)

164.647

otočić

DNŽ

Općina Konavle

192.

LUTROŠNJAK (STROŠNJAK)

163.511

otočić

Grad Zadar

193.

SESTRICA MALA

162.974

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

194.

SRIDNJAK

159.658

otočić

DNŽ

Općina Blato

195.

TRAMERČICA

157.825

otočić

Grad Zadar

196.

KRBELA VELA

156.141

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

197.

RAŠIP MALI

154.559

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

198.

MAJSAN

152.773

otočić

DNŽ

Grad Korčula

199.

KOMORNIK

151.537

otočić

Općina Pašman

200.

SIKAVAC VELI

147.828

otočić

Grad Pag

201.

PANITULA VELA

147.762

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

202.

SV. ANDRIJA

144.164

otočić

Grad Rovinj

203.

JIDULA

142.409

otočić

Općina Preko

204.

BAVLJENAC

140.265

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

205.

SRIDNJI

140.189

otočić

Grad Zadar

206.

JUŽNI GREBEN

138.859

otočić

Grad Zadar

207.

JAZ

136.964

otočić

ŠKŽ

Općina Rogoznica

208.

VRHOVNJAK

136.946

otočić

DNŽ

Općina Blato

209.

MAMAN

136.466

otočić

PGŽ

Grad Rab

210.

ZAPADNI GREBEN

135.655

otočić

Grad Zadar

211.

SIKAVAC MALI

135.629

otočić

Grad Pag

212.

GALEŠNJAK

132.475

otočić

Općina Pašman

213.

GARMENJAK VELI

131.858

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

214.

VLAŠNIK

126.866

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

215.

SV. JEROLIM

125.962

otočić

Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)

216.

BODULAŠ

124.559

otočić

Općina Medulin

217.

SV. NIKOLA

124.281

otočić

Grad Poreč

218.

SV. KATARINA

124.193

otočić

Grad Rovinj

219.

VELIKA KOTULA

123.703

otočić

Općina Tkon

220.

DRAŽEMANSKI VELI

123.431

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

221.

ULJANIK

123.233

otočić

Grad Pula

222.

TUN MALI

122.572

otočić

Općina Sali

223.

SKALA VELA

122.387

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

224.

DUBOVAC

120.146

otočić

DNŽ

Općina Ston

225.

VODENJAK

116.704

otočić

Grad Zadar

226.

KORITNJAK

116.600

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

227.

MUNTAN

115.304

otočić

Općina Pašman

228.

RAKITAN

115.179

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

229.

ZEČEVO

113.289

otočić

SDŽ

Općina Jelsa

230.

SV. JURAJ

112.408

otočić

Općina Vrsar

231.

TAJAN

110.834

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

232.

DUGO

110.408

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

233.

FRAŠKER

110.136

otočić

Općina Medulin

234.

KLOBUČAR

110.003

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

235.

BOROVNJAK MALI

106.809

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

236.

BUČ VELI

106.623

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

237.

RAVAN

106.153

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

238.

SESTRICA SRIDNJA

104.837

otočić

Općina Preko

239.

SV. IVAN

102.663

otočić

Grad Rovinj

240.

ČAVLIN

101.789

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

241.

PLANIKOVAC

100.836

otočić

SDŽ

Grad Hvar

242.

LUCMARINJAK

100.503

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

243.

CRKVINA

99.836

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

244.

CRKLICA

99.249

otočić

DNŽ

Općina Blato

245.

MRTOVNJAK

97.928

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

246.

SESTRICA VELA

97.760

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

247.

SUTVARA

97.674

otočić

DNŽ

Grad Korčula

248.

KRKNJAŠ VELI

96.961

otočić

SDŽ

Grad Trogir

249.

PRŽNJAK MALI

96.610

otočić

DNŽ

Općina Blato

250.

OBRUČAN VELI

96.552

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

251.

BRGULJSKI

96.332

otočić

Grad Zadar

252.

MAŠKIN

95.785

otočić

Grad Rovinj

253.

TEGINA

95.464

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

254.

LAGANJ VELI

94.954

otočić

PGŽ

Grad Rab

255.

TAJNIK

93.913

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

256.

GRUJICA

93.264

otočić

Grad Zadar

257.

GARMENJAK VELI

92.863

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

258.

SVILAN

92.579

otočić

ŠKŽ

Općina Primošten

259.

BISAGA

92.237

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

260.

PRIŠNJAK VELI

91.812

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

261.

DUŽAC VELI

90.291

otočić

Općina Pašman

262.

DONJI ŠKOLJ

90.284

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

263.

PETROVAC

90.063

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

264.

MRTOVNJAK

89.797

otočić

Općina Sali

265.

LJUTAC

89.536

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

266.

FULIJA

88.203

otočić

Grad Zadar

267.

ŠKOLJIĆ (VIR)

87.906

otočić

Općina Vir

268.

MURTAR

87.860

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

269.

BISAGA

87.079

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

270.

ŠIPNATA

84.880

otočić

Općina Pakoštane

271.

GORNJI ŠKOLJ

84.437

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

272.

MEŽANJ

82.890

otočić

Općina Sali

273.

SREDNJI GREBEN

82.160

otočić

Grad Zadar

274.

TEMEŠNJAK

81.570

otočić

Grad Zadar

275.

ĆUTIN VELI

81.047

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

276.

VODENJAK

80.964

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

277.

MIŠJAK

80.639

otočić

Općina Vrsi

278.

GLAVAT

80.574

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

279.

TOVARNJAK

80.132

otočić

Grad Zadar

280.

PLANIČIĆ

79.785

otočić

Grad Zadar

281.

MRTONJAK

79.184

otočić

Općina Sali

282.

SMOKVENJAK

79.108

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

283.

KLUDA

78.407

otočić

SDŽ

Općina Marina

284.

KOZADA (KOTEŽ)

78.212

otočić

Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)

285.

RAŽANAC VELI / KRIVI ŠKOLJ

77.183

otočić

Općina Ražanac

286.

TOVARNJAK

75.628

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

287.

OBLIK

73.900

otočić

Općina Pakoštane

288.

KAMEŠNJAK MALI

73.626

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

289.

GRBAVAC

73.305

otočić

ŠKŽ

Općina Primošten

290.

TETOVIŠNJAK MALI

72.703

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

291.

KOŠLJUN

72.426

otočić

PGŽ

Općina Punat

292.

KAMEŠNJAK VELI

72.407

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

293.

PRČEVAC

71.909

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

294.

SKRIŽANJ VELI

71.701

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

295.

GLUROVIĆ

71.430

otočić

Grad Zadar

296.

VELI OSIR

70.203

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

297.

PLOČICA

70.031

otočić

DNŽ

Općina Blato

298.

PLANATAK VELI

69.229

otočić

Općina Sali

299.

PARŽAN VELI

68.276

otočić

SDŽ

Grad Vis

300.

LEVAN

67.955

otočić

Općina Ližnjan

301.

KUVRSADA

67.477

otočić

Općina Vrsar

302.

DVAINKA

66.184

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

303.

PLANAC

65.912

otočić

Općina Tkon

304.

DAKSA

65.880

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

305.

VELA SESTRICA

65.693

otočić

Grad Rovinj

306.

MASLINJAK

65.363

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

307.

DUŽAC

65.052

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

308.

PRIŠNJAK

64.941

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

309.

GOLAC

63.870

otočić

Općina Sali

310.

BOBARA

63.854

otočić

DNŽ

Općina Konavle

311.

RADULA

62.859

otočić

SDŽ

Općina Šolta

312.

KOZINA

62.744

otočić

Općina Pakoštane

313.

GAZ

62.511

otočić

Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)

314.

SV. KATARINA

62.314

otočić

Grad Biograd na Moru

315.

POLEBRNJAK

61.788

otočić

SDŽ

Općina Šolta

316.

LOVORIKOVAC

61.338

otočić

DNŽ

Općina Ston

317.

SMOKVICA

60.791

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

318.

SMOKVICA

60.188

otočić

ŠKŽ

Općina Primošten

319.

GALUN

60.172

otočić

PGŽ

Općina Punat

320.

VINIK MALI

59.849

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

321.

PLANJAK

59.646

otočić

DNŽ

Općina Mljet

322.

VELIKI ŠKOLJ

59.600

otočić

Općina Funtana

323.

MASLINJAK

59.590

otočić

Grad Zadar

324.

JANČAR

59.309

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

325.

VRSAR

58.919

otočić

Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)

326.

GARMENJAK

58.487

otočić

Općina Pašman

327.

SUŠICA

58.431

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

328.

OBLJAK

58.345

otočić

Grad Zadar

329.

KRALJAK

57.872

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

330.

GIRA

56.259

otočić

Općina Pakoštane

331.

LUKOVNIK

55.997

otočić

ŠKŽ

Općina Tribunj

332.

ZEČEVO

55.681

otočić

PGŽ

Općina Baška

333.

MAGARČIĆ

55.406

otočić

Općina Sali

334.

MALI PLAVNIK

55.042

otočić

PGŽ

Grad Krk

335.

SV. ANDRIJA

54.935

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

336.

VELI ŠKOLJ

54.900

otočić

Općina Pakoštane

337.

ŠILO

53.928

otočić

Općina Sali

338.

LAVDARA MALA

53.806

otočić

Općina Sali

339.

ŠKROVADA

53.338

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

340.

KRALJEVAC

52.851

otočić

SDŽ

Općina Okrug

341.

PINIZELIĆ

52.171

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

342.

BRSKVENJAK

52.060

otočić

Općina Sali

343.

GREBEN

51.690

otočić

SDŽ

Grad Vis

344.

GALIJA

51.534

otočić

Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)

345.

KOSOR

50.773

otočić

DNŽ

Općina Blato

346.

MAG (LUKOVAC)

50.416

otočić

PGŽ

Grad Rab

347.

GARMENJAK MALI

50.204

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

348.

HRBOŠNJAK

50.200

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

349.

PALACOL

50.167

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

350.

PUSTI (MADONA)

49.899

otočić

Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)

351.

BALUN

49.553

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

352.

BRUSNIK

49.455

otočić

SDŽ

Grad Komiža

353.

MASLINOVAC

49.390

otočić

DNŽ

Općina Ston

354.

LUKAR

48.977

otočić

Grad Pag

355.

MRTOVAC

48.875

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

356.

PRDUŠA VELA

48.779

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

357.

BOROVNIK

48.637

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

358.

ZABODASKI

48.592

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

359.

KAMENJAK

48.354

otočić

Grad Zadar

360.

GALIČAK

48.124

otočić

DNŽ

Općina Ston

361.

MASARINE

47.455

otočić

Grad Zadar

362.

KOMORICA

47.206

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

363.

SREDNJI VLAŠNIK

46.468

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

364.

KRBELA MALA

46.428

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

365.

BISAGE

46.382

otočić

Općina Kukljica

366.

BISAČE

46.042

otočić

DNŽ

Grad Korčula

367.

KORMATI VELI

45.724

otočić

PGŽ

Grad Krk

368.

RAŽANAC MALI / DEBELI ŠKOLJ

45.547

otočić

Općina Ražanac

369.

SAMOGRAD

44.894

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

370.

KOSMAČ VELI

44.724

otočić

SDŽ

Općina Marina

371.

BOROVAC

44.399

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

372.

OBLJAK

44.133

otočić

Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)

373.

KORMATI MALI

43.840

otočić

PGŽ

Grad Krk

374.

VISOKI

43.297

otočić

PGŽ

Grad Cres

375.

PRIŠNJAK MALI

42.117

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

376.

MASLINJAK

41.914

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

377.

KRAVA

41.885

otočić

Općina Sali

378.

GORNJI VLAŠNIK

41.723

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

379.

VELIKI ŠKOLJ

41.508

otočić

DNŽ

Općina Mljet

380.

HOST

41.375

otočić

SDŽ

Grad Vis

381.

BRUŠNJAK MALI

40.867

otočić

Grad Pag

382.

GUBAVAC

40.856

otočić

DNŽ

Grad Korčula

383.

VODNJAK / PLITKI KUKULJAR

40.294

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

384.

RAVNA SIKA

40.210

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

385.

ARŽENJAK VELJI

40.165

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

386.

GOJAK

40.103

otočić

DNŽ

Grad Korčula

387.

OBROVANJ

40.002

otočić

Općina Pakoštane

388.

TRASORKA

39.953

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

389.

SALAMUN VELI

39.881

otočić

Općina Vrsar

390.

PLEŠĆINA

39.846

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

391.

TUKOŠĆAK

39.834

otočić

Općina Sali

392.

PARŽANJ

39.529

otočić

SDŽ

Grad Hvar

393.

GRMEJ

38.916

otočić

SDŽ

Općina Šolta

394.

KUDICA

38.460

otočić

Grad Zadar

395.

SKALA MALA

38.352

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

396.

SUPETAR

38.137

otočić

DNŽ

Općina Konavle

397.

PREČ

37.876

otočić

DNŽ

Općina Mljet

398.

ČRNIKOVAC

37.764

otočić

Grad Zadar

399.

LUKOVAC

37.578

otočić

DNŽ

Općina Blato

400.

SIP

37.337

otočić

Grad Zadar

401.

KNEŽA VELA

37.235

otočić

DNŽ

Grad Korčula

402.

OTOČAC

37.053

otočić

DNŽ

Općina Blato

403.

BISAGA VELA

37.032

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

404.

KOSMERKA

36.870

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

405.

GRUNJ

36.677

otočić

Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)

406.

OVRATA

36.429

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

407.

ANDRIJA

36.259

otočić

Grad Pula

408.

POD KOPIŠTE

35.835

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

409.

SPAREŠNJAK

35.294

otočić

Općina Sali

410.

ARŽENJAK MALI

35.204

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

411.

PARANAK VELI

34.463

otočić

Općina Preko

412.

BOROVNIK

33.751

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

413.

SAMUNĆEL

33.740

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

414.

SESTRICA MALA

33.732

otočić

Općina Preko

415.

MASLINJAK/KOŠARICA

33.722

otočić

Općina Tkon

416.

KAMENAR

33.563

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

417.

KRKNJAŠ MALI

33.281

otočić

SDŽ

Grad Trogir

418.

GALOVAC

33.259

otočić

Općina Preko

419.

PUČENJAK

33.224

otočić

DNŽ

Općina Ston

420.

GOLJAK

33.100

otočić

DNŽ

Općina Janjina

421.

ARTINA

32.540

otočić

Općina Pakoštane

422.

RUNJAVA KOTULA

32.382

otočić

Općina Tkon

423.

MRTOVNJAK

32.242

otočić

Grad Zadar

424.

KATARINA

31.883

otočić

Grad Pula

425.

GARMENJAK MALI

31.353

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

426.

OBLJAK

31.307

otočić

DNŽ

Općina Blato

427.

MALA ABA (ABICA)

30.875

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

428.

PANITULA MALA

30.699

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

429.

LUKOVNJAK

30.297

otočić

ŠKŽ

Općina Primošten

430.

ARTICA VELA

30.205

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

431.

STAMBEDAR

29.945

otočić

SDŽ

Grad Hvar

432.

LUNGA

29.923

otočić

Općina Vrsar

433.

MIŠNJAK

29.829

otočić

PGŽ

Grad Rab

434.

VELI ŠKOLJIĆ

29.826

otočić

Općina Pakoštane

435.

KARANTUNIĆ

28.894

otočić

Općina Kukljica

436.

BUČ MALI

28.709

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

437.

SESTRICA MALA

28.692

otočić

Općina Sali (Park prirode Telašćica)

438.

FIGAROLA

28.522

otočić

Grad Rovinj

439.

PARANAK MALI

28.516

otočić

Općina Preko

440.

SMOKVICA MALA

28.230

otočić

ŠKŽ

Općina Rogoznica

441.

GALIČNJAK

28.034

otočić

DNŽ

Općina Mljet

442.

ŽAVINAC VELI

27.721

otočić

Općina Pakoštane

443.

MAČAKNAR

27.720

otočić

SDŽ

Grad Trogir

444.

MASLOVNJAK VELJI

27.565

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

445.

LUKAVCI (VELI)

27.387

otočić

SDŽ

Grad Hvar

446.

DRAŽEMANSKI MALI

26.908

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

447.

STRIŽNJAK

26.778

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

448.

MALA PALAGRUŽA

26.510

otočić

SDŽ

Grad Komiža

449.

PIŠĆENA VELA

26.093

otočić

SDŽ

Općina Marina

450.

DUŽAC MALI

25.738

otočić

Općina Pašman

451.

BUDIKOVAC MALI

25.565

otočić

SDŽ

Grad Vis

452.

PRDUŠA MALA

25.333

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

453.

RUTNJAK

25.179

otočić

Grad Zadar

454.

FRAŠKERIĆ

25.169

otočić

Općina Medulin

455.

BIKARIJICA

25.163

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

456.

MIŠNJAK

25.143

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

457.

GUBAVAC / VISOKI KUKULJAR

24.800

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

458.

BABULJAK

24.722

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

459.

POHLIB

24.674

otočić

Grad Zadar

460.

SALAMUN MALI

24.587

otočić

Općina Vrsar

461.

FENOLIGA

24.581

otočić

Općina Medulin

462.

MASLINOVAC

24.545

otočić

Općina Sali

463.

PURARA

24.423

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

464.

KOSMEČ

24.107

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

465.

GUŠTERANSKI

24.050

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

466.

MIMONJAK

23.971

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

467.

TOVARNJAK

23.841

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

468.

RIČUL

22.946

otočić

Općina Pašman

469.

GOLUBINJAK VELJI

22.681

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

470.

JABUKA

22.585

otočić

SDŽ

Grad Komiža

471.

MERARA

22.478

otočić

SDŽ

Općina Marina

472.

STURAG

22.473

otočić

Grad Rovinj

473.

LIRICA

22.223

otočić

DNŽ

Općina Ston

474.

TRUMBUJA

21.830

otočić

Općina Medulin

475.

RAPARAŠNJAK

21.828

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

476.

BOROVAC (ZAPADNI)

21.666

otočić

SDŽ

Grad Hvar

477.

MIŠNJAK

21.664

otočić

Općina Kukljica

478.

LAGAN VELI

21.640

otočić

Općina Sali

479.

MALA SESTRICA

21.601

otočić

Grad Rovinj

480.

PRIŠNJAK

21.600

otočić

ŠKŽ

Općina Tribunj

481.

SAJLOVAC

21.569

otočić

PGŽ

Grad Rab

482.

GOJCA

21.471

otočić

SDŽ

Grad Hvar

483.

DAJNICA VELA

21.355

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

484.

VLAKA

21.316

otočić

SDŽ

Grad Hvar

485.

KAMENJAK

21.187

otočić

DNŽ

Grad Korčula

486.

LUKOVAC

21.117

otočić

DNŽ

Općina Mljet

487.

ŠILO MALO

20.691

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

488.

MASLINJAK

20.656

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

489.

OŠTRICA

20.648

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

490.

VELIKI ŠKOLJ

20.478

otočić

DNŽ

Općina Ston

491.

VEŠTAR

20.258

otočić

Grad Rovinj

492.

TAJAN VELJI

20.127

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

493.

PULARI

19.383

otočić

Grad Rovinj

494.

KNEŽAČIĆ

19.068

otočić

Grad Zadar

495.

HRBOŠNJAK

18.966

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

496.

MAKARAC

18.854

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

497.

GALIJOLA

18.819

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

498.

PREMANTURSKI ŠKOLJIĆ

18.734

otočić

Općina Medulin

499.

LISAC

18.481

otočić

LSŽ

Grad Senj

500.

GLAVAT

18.430

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

501.

SOVLJAK

18.370

otočić

ŠKŽ

Općina Tribunj

502.

BLITVENICA

18.303

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

503.

VRTLAC

18.216

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

504.

SOKOL

18.215

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

505.

STUPA

18.206

otočić

DNŽ

Općina Blato

506.

BARJAK VELI

18.116

otočić

SDŽ

Grad Komiža

507.

TRIMULIĆ VELI/SREDNJI

18.046

otočić

Općina Sali

508.

ŠKOLJIĆ

17.815

otočić

Grad Zadar

509.

ZAKLOPATICA

17.699

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

510.

KURJAK

17.496

otočić

Grad Zadar

511.

LUKAVCI (MALI)

17.441

otočić

SDŽ

Grad Hvar

512.

VISOVAC

17.376

otočić

Općina Pakoštane

513.

DRAGUNARA

17.344

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

514.

BISAGA VELA

17.119

otočić

Općina Pašman

515.

DUGA

17.076

otočić

SDŽ

Grad Hvar

516.

PREGAZNIK

16.771

otočić

PGŽ

Grad Cres

517.

SV. MARIJA

16.740

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

518.

POKONJI DOL

16.697

otočić

SDŽ

Grad Hvar

519.

LUKOVAC SREDNJI

16.611

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

520.

MIŠNJAK

16.596

otočić

PGŽ

Grad Mali Lošinj

521.

FRŽITAL

16.560

otočić

Općina Funtana

522.

DIVNA

16.437

otočić

DNŽ

Općina Trpanj

523.

STUPA VELA

16.411

otočić

DNŽ

Grad Korčula

524.

OTOČIĆ 1 (DIVULJE)

16.356

otočić

SDŽ

Grad Trogir

525.

SASKINJA

16.161

otočić

SDŽ

Općina Šolta

526.

RONČIĆ

16.077

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

527.

DUPINIĆ VELI

16.075

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

528.

SEDLO

15.850

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

529.

GOSPIN ŠKOLJ

15.773

otočić

DNŽ

Općina Janjina

530.

ČERIGUL

15.717

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

531.

MASLINOVAC

15.664

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

532.

LUKVENJAK

15.597

otočić

ŠKŽ

Općina Rogoznica

533.

MULJICA VELA

15.508

otočić

SDŽ

Općina Marina

534.

ŠEKOVAC

15.502

otočić

Općina Medulin

535.

MASLINJAK

15.353

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

536.

SVRŠATA MALA

15.159

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

537.

VESELJUH

14.888

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

538.

GALIŠNIK

14.612

otočić

SDŽ

Grad Hvar

539.

ROGAČIĆ

14.444

otočić

DNŽ

Grad Korčula

540.

POMERSKI ŠKOLJIĆ

14.407

otočić

Općina Medulin

541.

KNEŽA MALA

14.404

otočić

DNŽ

Grad Korčula

542.

SUPIN

13.912

otočić

Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)

543.

BRNJESTROVAC

13.793

otočić

DNŽ

Općina Mljet

544.

DOLFIN MALI

13.751

otočić

LSŽ

Grad Novalja

545.

PUH (ZMORAŠNJI)

13.625

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

546.

VRTLIĆ

13.525

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

547.

POD MRČARU

13.514

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

548.

PLANATAK MALI

13.452

otočić

Općina Sali

549.

KRPELJINA

13.449

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

550.

MALI GOLI

13.410

otočić

PGŽ

Općina Lopar

551.

PARŽAN MALI

13.403

otočić

SDŽ

Grad Vis

552.

DUŽAC

13.369

otočić

Grad Zadar

553.

KAMENJAK

13.340

otočić

DNŽ

Općina Vela Luka

554.

SESTRICA (VELA)

13.331

otočić

Grad Zadar

555.

ARTICA MALA

13.313

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati

556.

ČAVATUL

13.287

otočić

Općina Tkon

557.

MRDUJA

13.116

otočić

SDŽ

Općina Milna

558.

RUTVENJAK VELJI

12.841

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

559.

SKRIŽANJ MALI

12.694

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

560.

GUSTI ŠKOLJ

12.673

otočić

Općina Funtana

561.

SUSTIPANAC

12.556

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

562.

MALI ŠKOLJIĆ

12.457

otočić

Općina Pakoštane

563.

KOROMAŠNA

12.305

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

564.

SV. JUSTINA

12.253

otočić

Općina Pakoštane

565.

VJEŠALA

12.180

otočić

DNŽ

Grad Dubrovnik

566.

MALA KOTULA

12.107

otočić

Općina Tkon

567.

KAMENJAK

11.998

otočić

Grad Zadar

568.

HRIPA

11.973

otočić

Grad Zadar

569.

SRIDNJAK

11.938

otočić

PGŽ

Grad Rab

570.

TUŽBINA

11.909

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

571.

LAGANJ MALI

11.786

otočić

PGŽ

Grad Rab

572.

SV. ANTON

11.621

otočić

PGŽ

Grad Novi Vinodolski

573.

MLIN (PAKLENI O.)

11.591

otočić

SDŽ

Grad Hvar

574.

LUČNJAK

11.548

otočić

DNŽ

Grad Korčula

575.

ŽAVINAC MALI

11.544

otočić

Općina Pakoštane

576.

GUBEŠA

11.536

otočić

DNŽ

Općina Vela Luka

577.

SMOKVICA MALA

11.420

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

578.

MUMONJA

11.411

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

579.

ŠESTAKOVCI 1

11.244

otočić

Grad Pag

580.

KAMENICA

11.210

otočić

ŠKŽ

Grad Vodice

581.

SESTRICA VELA

11.183

otočić

DNŽ

Grad Korčula

582.

BABINA GUZICA

11.176

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

583.

ŠKOLJIĆ

11.104

otočić

ŠKŽ

Općina Tisno

584.

PIJAVICA

11.037

otočić

SDŽ

Općina Okrug

585.

BOŽIKOVAC

10.942

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

586.

MIŠAR

10.878

otočić

PGŽ

Grad Cres

587.

RAŠIPIĆ

10.872

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

588.

GOVANJ

10.854

otočić

DNŽ

Općina Ston

589.

VELI OŠLJAK

10.834

otočić

Općina Tkon

590.

DAJNICA MALA

10.567

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

591.

LAGAN MALI

10.417

otočić

Općina Sali

592.

DUPINIĆ MALI

10.409

otočić

ŠKŽ

Grad Šibenik

593.

SREDNJAK

10.400

otočić

DNŽ

Općina Janjina

594.

MALI

10.380

otočić

Grad Zadar

595.

TATIŠNJAK

10.304

otočić

Općina Sali

596.

GOLIĆ

10.275

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)

597.

DINGAČKI ŠKOLJ

10.268

otočić

DNŽ

Općina Orebić

598.

STOLAC

10.265

otočić

PGŽ

Općina Lopar

599.

GALICIJA

10.198

otočić

DNŽ

Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)

600.

KOKOŠAR (BRIJESTA)

10.100

otočić

DNŽ

Općina Ston

601.

SESTRICA VELJA

10.070

otočić

DNŽ

Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)

602.

RAVNA SIKA

10.002

otočić

ŠKŽ

Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)

 

 

 

 

 

Copyright © Ante Borić