Baza je ažurirana 29.04.2026. zaključno sa NN 26/26  EU 2024/2679

 

 

 

Ovaj zakon je bio na snazi do 30.06.2013.

 

Nakon njega donesen je novi zakon koji pogledajte ovdje.

 

 

 

ZAKON O CARINSKOJ TARIFI

 

Članak 1.

OPĆE ODREDBE

Ovim se Zakonom i Carinskom tarifom, koja je njegov sastavni dio, uređuje:

1. pravila o načinu obračuna carine,

2. sustav nazivlja robe koja se uvozi, unosi ili prima na carinsko područje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: uvozi) odnosno izvozi, iznosi ili šalje s carinskog područja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: izvozi) razvrstan po odsjecima i poglavljima Carinske tarife,

3. sustav brojčanog označavanja robe (tarifni brojevi i tarifne oznake) u Carinskoj tarifi,

4. pravila o razvrstavanju pojedine robe u tarifne brojeve i podbrojeve te tarifne stavke Carinske tarife, te

5. carine koje se primjenjuju na uvezenu robu u 2000. godini.

 

Članak 2.

PRAVILA U NAČINU OBRAČUNA CARINA

Carina utvrđena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona naplaćuje se na uvoz robe podrijetlom iz zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije, zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovore u kojima je sadržano načelo najpovlaštenije nacije ili iz zemalja koje to načelo primjenjuju na robu podrijetlom iz Republike Hrvatske.

Na uvoz robe podrijetlom iz zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovore o povlaštenom trgovinskom režimu naplaćuje se carina utvrđena tim ugovorima.

Ukoliko to odredi Vlada Republike Hrvatske, na uvoz robe podrijetlom iz zemalja koje nisu spomenute u stavku 1. i 2. ovoga članka naplatit će se carina koja je za 50% viša od carine određene ovim Zakonom, a za robu za koju je utvrđena carinska stopa ŻslobodnoŽ, carina od 30%.

 

Članak 3.

Na robu koja se uvozi na carinsko područje Republike Hrvatske, carina se obračunava i naplaćuje primjenom carinske stope određene u stupcu 6. Carinske tarife, na carinsku vrijednost robe.

Iznimno, na robu za koju je u stupcu 6. Carinske tarife naznačena i svota carine po količinskoj jedinici, carini iz stavka 1. ovoga članka pribraja se i svota carine po količinskoj jedinici obračunata na količinu robe koju se uvozi.

Ukupna svota carine obračunata primjenom stavka 1. i 2. ovoga članka ne smije premašiti svotu carine izračunatu primjenom stope označene u stupcu 6. Carinske tarife (ŻmaxŽ), na carinsku vrijednost robe.

Ako je ukupno obračunata svota carine iz stavka 1. i 2. ovoga članka viša od naznačene najviše dozvoljene razine vrijednosne carine iz stavka 3. ovoga članka, naplatit će se najvišu dozvoljenu razinu vrijednosne carine. Ako je ukupno obračunata svota carine iz stavka 1. i 2. ovoga članka niža od naznačene najviše dozvoljene razine vrijednosne carine, naplatit će se svota carine iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Preračunavanje EURO u domaću valutu za određivanje svote carine po mjernoj jedinici vrši se po tečaju utvrđenom na dan nastanka carinskog duga, u skladu s propisima o deviznom poslovanju.

 

Članak 4.

Iznimno, Vlada može tijekom godine mijenjati visinu carina utvrđenih ovim Zakonom u okviru razina carina preuzetih međunarodnim obvezama Republike Hrvatske.

Za poljoprivredne proizvode utvrđene pravilima Svjetske trgovinske organizacije, prijedlog izmjena carina iz stavka 1. ovoga članka izrađuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a za ostale proizvode Ministarstvo gospodarstva, uz pribavljeno mišljenje Ministarstva financija.

 

Članak 5.

Vlada može odrediti niže carine od carina utvrđenih u Carinskoj tarifi ili primjenu carinske stope 'slobodno':

1. za uvoz opreme, uređaja, aparata, vozila i njihovih dijelova, u čijoj proizvodnji se koriste oprema i dijelovi proizvedeni u Republici Hrvatskoj,

2. za uvoz robe podrijetlom iz najnerazvijenijih zemalja sukladno kriterijima Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD),

3. za uvoz strojeva, uređaja i opreme za razminiranje.

Propisom iz stavka 1. ovoga članka, na usuglašeni prijedlog Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija, Vlada utvrđuje mjerila i uvjete te način ostvarivanja primjene snižene carine ili carinske stope ŻslobodnoŽ.

 

Članak 6.

Vlada će najkasnije u studenom tekuće godine donijeti Carinsku tarifu kojom će se utvrditi visina carina za sljedeću godinu, uzimajući pri tome u obzir obveze preuzete u okviru Svjetske trgovinske organizacije i drugih međunarodnih ugovora koje je sklopila Republika Hrvatska.

Propisom iz stavka 1. ovoga članka Vlada može mijenjati, odnosno dopunjavati sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe u Carinskoj tarifi.

 

Članak 7.

Brisan.

 

Članak 8.

POJEDNOSTAVLJENO RAZVRSTAVANJE

Na zahtjev carinskog deklaranta može se u tarifni stavak gotovog proizvoda pojednostavljeno razvrstati sljedeće proizvode:

1. nesastavljene proizvode ili proizvode u rastavljenom stanju, čije se dijelove uvozi postupno,

2. dijelove instrumenata, aparata, uređaja, strojeva, vozila i drugih proizvoda iz odsjeka XVI., XVII. i XVIII. Carinske tarife, koje se bez dorade ili obrade može ugraditi u gotov proizvod, a uvoze se:

a) radi tekućeg ili investicijskog održavanja proizvoda,

b) zajedno s gotovim proizvodima njihovi nadomjesni dijelovi ako cijena tih dijelova ne premašuje 7% od carinske osnovice proizvoda i dijelova,

c) za izradu gotovih proizvoda ako ukupna vrijednost uvezenih dijelova ne premašuje 50% od prodajne cijene gotovog proizvoda, te

d) da zamjenu dotrajalih ili pokvarenih dijelova za koje se ne plaća njihova protuvrijednost, i to u garantnom roku,

3. laboratorijske kemikalije i reagense u pakovini do 2,50 kg neto-mase ukupno može se razvrstati u tarifni stavak 3822.009.

Robu se može pojednostavljeno razvrstati prema odredbama točke 2. podtočke a, b i c i točke 3. stavka 1. ovoga članka ako se dijelovi proizvoda, odnosno laboratorijske kemikalije i reagensi koji se uvoze ili izvoze, prema pravilima o razvrstavanju robe u Carinsku tarifu, razvrstavaju najmanje u tri različita tarifna stavka.

Prema točkama 2. i 3. stavka 1. ovoga članka, ne može se pojednostavljeno razvrstati:

a) alate iz poglavlja 82. Carinske tarife,

b) ručne alate iz tarifnih brojeva 84.67 i 85.08 Carinske tarife, te

c) laboratorijske kemikalije i reagense za čiji je uvoz ili izvoz potrebno posebno odobrenje ili drugi odgovarajući akt.

Na dijelove carinjene po točkama 1. i 2. stavka 1. ovoga članka primjenjuje se carina utvrđena u Carinskoj tarifi za gotov proizvod.

Robu što je uvoze registrirane humanitarne organizacije u skladu sa člankom 187. stavkom 1. točkom 5. Carinskog zakona u tarifini stavak robe što ima najveći udio u ukupnoj vrijednosti pošiljke.

Ovlašćuje se ravnatelj Carinske uprave da potanko uredi postupak pojednostavljenoga razvrstavanja robe koju se uvozi i carini u skladu s odredbama ovoga članka te postupak pojednostavljenoga carinjenja robe koju se izvozi.

 

Članak 9.

STRUČNA TIJELA

Osniva se Povjerenstvo za carinsku tarifu kao stručno tijelo u okviru Ministarstva financija, koje daje mišljenje o:

- usklađivanju sustava nazivlja i brojčanog označavanja robe u hrvatskom carinskom sustavu s obvezama preuzetim prihvaćanjem Međunarodne konvencije o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe,

- usklađivanju sustava nazivlja i brojčanog označavanja robe u Carinskoj tarifi s posebnostima hrvatskoga carinskog sustava, potrebama uređivanja odnosa na području trgovine, deviznoga sustava i slično,

- nacrtima propisa glede razvrstavanja robe u Carinsku tarifu.

U Povjerenstvo za carinsku tarifu članove imenuje Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Državni zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora.

Ministar financija uređuje način imenovanja članova, djelokrug i način rada Povjerenstva za carinsku tarifu te obavljanje stručnih i drugih poslova za njezine potrebe.

 

Članak 10.

Stručne podloge za rješavanje sporova o razvrstavanju i autentičnosti robe u carinskim postupcima i postupku izdavanja obvezatnih mišljenja izrađuju odjeli za carinsku tarifu i carinski laboratoriji Carinske uprave.

Za potrebe analize opojnih droga i drugih psihotropnih tvari osniva se poseban carinski laboratorij.

Ravnatelj Carinske uprave imenuje povjerenstvo kao stručno tijelo za rješavanje sporova u drugostupanjskom upravnom postupku u svezi s razvrstavanjem robe u Carinsku tarifu.

 

Članak 11.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Podzakonski propisi koji se donose na temelju ovlasti iz ovoga Zakona bit će doneseni u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Do dana stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se propisi doneseni na temelju zakona koji prestaje važiti danom početka primjene ovoga Zakona.

 

Članak 12.

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti:

1. Zakon o carinskoj tarifi (ŻNarodne novineŽ, br. 49/96 i 80/96),

2. Odluka o izmjenama nazivlja i brojačnog označavanja robe za pojedine tarifne oznake u Carinskoj tarifi (ŻNarodne novineŽ, br. 78/98, 79/99, 140/99 i 46/00),

3. Odluka o sniženju carinskih stopa za određenu robu (ŻNarodne novineŽ, br. 38/97, 95/97, 27/98, 60/98, 64/98, 89/98, 95/98, 166/98, 6/99 i 140/99), te

4. Odluka o promjeni svote carina po mjernoj jedinici pri uvozu pojedinih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz dodatka A Carinske tarife (ŻNarodne novineŽ, br. 49/96, 73/96, 81/96, 93/96, 11/97, 32/97, 51/97, 73/97, 76/97, 96/97, 101/97, 112/97, 119/97, 139/97, 142/97, 5/98, 19/98, 24/98, 34/98, 35/98, 36/98, 48/98, 71/98, 89/98, 90/98, 98/98, 120/98, 122/98, 129/98, 132/98, 140/98, 145/98, 151/98, 157/98, 163/98, 10/99, 38/99, 39/99, 45/99, 66/99, 90/99, 98/99, 110/99, 127/99 i 24/00).

Iznimno, odredbe poglavlja 1. do 24. Carinske tarife zakona iz stavka 1. točke 1. ovoga članka i druge odredbe propisa iz stavka 1. ovoga članka, koje se odnose na poglavlja 1. do 24. Carinske tarife, primjenjuju se do dana prijama Republike Hrvatske u članstvo Svjetske trgovinske organizacije.

 

Članak 13.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u ŻNarodnim novinamaŽ, a primjenjuje se od 1. srpnja 2000.

Ovlašćuje se Vlada Republike Hrvatske da, sukladno članku 12. stavku ovoga Zakona, utvrdi i u ŻNarodnim novinamaŽ objavi dan početka primjene ovoga Zakona i u dijelu koji se odnosi na poglavlja 1. do 24. Carinske tarife sadržane u ovom Zakonu.

Klasa: 413-01/00-01/01

Zagreb, 14. lipnja 2000.

ZASTUPNIČKI DOM

HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

CARINSKA TARIFA

DIO I

A. OPĆA PRAVILA ZA PRIMJENU NAZIVLJA I BROJČANOG OZNAČAVANJA ROBE U CARINSKOJ TARIFI

Razvrstavanje robe u Carinsku tarifu temelji se na slijedećim načelima:

1. Nazivi odsjeka, poglavlja i potpoglavlja služe samo za lakše snalaženje pri razvrstavanju. Za zakonske potrebe za razvrstavanje su mjerodavni nazivi tarifnih brojeva i napomene uz odgovarajuće odsjeke i poglavlja, te slijedeća pravila, ako ona nisu u suprotnosti s nazivima tarifnih brojeva i napomenama uz odsjeke i poglavlja.

2. a) Proizvodom što je naveden ili uključen u nazivu nekog tarifnog broja smatra se i taj proizvod iako je necjelovit (nekompletan) ili nedovršen pod uvjetom da pri carinjenju ima bitne značajke cjelovitog ili dovršenog proizvoda. U tarifni se broj uključuje i taj proizvod cjelovit ili dovršen (ili proizvod kojeg se razvrstava kao cjelovitog ili dovršenog primjenom ovog pravila) ako se isporučuje nesastavljen ili u rastavljenom stanju.

b) Pod materijalnom ili tvari iz naziva tarifnog broja podrazumijeva se takav materijal ili tvar u čistom stanju ili pomiješana odnosno kombinirana s drugim materijalima odnosno tvarima. Pod proizvodom od određenog materijala ili tvari podrazumijeva se i taj proizvod izrađen u cijelosti ili djelomično od nepromijenjenoga materijala ili tvari. Proizvode što se sastoje od više od jednog materijala ili tvari razvrstava se po načelima općeg pravila 3.

3. Proizvode koje bi se primjenom pravila 2 b ili zbog bilo kojeg drugog razloga, na prvi pogled moglo razvrstati u dva ili više tarifnih brojeva, razvrstava se na ovaj način:

a) Tarifnom broju s najkonkretnijim ili najtočnijim nazivom robe treba dati prednost u odnosu na tarifne brojeve s općenitijim nazivom robe. Međutim, kada se nazivi dva ili više tarifnih brojeva odnose samo na dio materijala ili tvari sadržanih u mješavini ili sastavljenoj (složenoj) robi ili samo na dio sastavnica sloga pripremljenog za maloprodaju, nazive tih tarifnih brojeva smatrat će se podjednako konkretnim, čak i kada jedan od njih ima kompletniji i točniji (precizniji) naziv robe.

b) Mješavine, sastavljene (složene) proizvode što se sastoje od različitih materijala ili su izrađeni od različitih sastavnica odnosno sastojaka i proizvode pripremljene u slogovima za maloprodaju, koje se ne može razvrstati primjenom pravila 3 a, razvrstati će se kao da se sastoje od materijala ili sastavnice (komponente) što im daje bitan značaj (karakter), ako se taj kriterij može primijeniti.

c) Kad se proizvode ne može razvrstati primjenom pravila 3 a ni 3 b, razvrstat će ih se u posljednji po redu od onih tarifnih brojeva što zaslužuju podjednako uzimanje u obzir.

4. Robu koju se ne može razvrstati primjenom prethodnih pravila, razvrstaje se u tarifni broj za robu što je toj robi najsličnija.

5. Uz prethodne odredbe, na slijedeću robu primjenjuje se i ova pravila:

a) Futrole za fotografske aparate, glazbala, oružje, kutije za instrumente za crtanje, kutije za ogrlice i slične spremnike, posebno oblikovane ili prilagođene za primanje određenog proizvoda ili sloga proizvoda, prikladne za dugotrajnu uporabu i isporučene s proizvodima za koje su namijenjene, treba razvrstati s tim proizvodima ako ih se obično prodaje s tim proizvodima. Međutim, ovo se pravilo ne primjenjuje na spremnike što cjelini (proizvodu sa spremnikom) daju bitni značaj;

b) S iznimkom slučajeva na koje se odnosi pravilo 5 a, materijale za pakiranje i spremnike za pakiranje (ambalažu) što ih se isporučuje s robom u njima, razvrstava se zajedno s tom robom ako je uobičajeno da ih se rabi za pakiranje te robe. Međutim, ovu se odredbu ne primjenjuje na materijal za pakiranje i spremnike za pakiranje, kada je očigledno da su prikladni za višekratnu uporabu.

6. Za zakonske potrebe robu se razvrstava u podbrojeve pojedinog tarifnog broja temeljem naziva tih podbrojeva i napomena za te podbrojeve te, s nužnim izmjenama, temeljem prethodnih pravila, podrazumijevajući da se podbrojeve može uspoređivati samo na istoj razini podjele. U smislu ovog pravila primjenjuje se i napomene uz odsjeke i poglavlja, ako nije drukčije propisano.

B. OPĆA PRAVILA ZA NAZIVLJE I CARINE

1.​ Za robu što podliježe pristojbama po masi i u slučajevima u kojima masa služi kao granična značajka (kriterij klasifikacije) određenih tarifnih brojeva ili podbrojeva, podrazumijeva se da je:

1.​ "brutto masa" masa robe sa svim njenim spremnicima za pakiranje i materijalom za pakrianje,

2.​ "netto (vlastita) masa" ili samo "masa" (bez pobliže odredbe) masa robe bez spremnika za pakiranje i bez materijala za pakiranje bilo koje vrste.

2. Na konzervirane proizvode iz podbrojeva 2001.10 i 2005.70, svotu carine po količinskoj jedinici robe obračunava se na netto sadržaj, dakle na ocijeđenu masu proizvoda što podliježu carini po količinskoj jedinici, a ne i na tekućinu i ambalažu, uz uvjet da je netto sadržaj uredno deklariran na etiketama, odnosno na proizvođačkim deklaracijama.

DIO II

POSEBNE ODREDBE

A. Roba za određene vrste plovila i za platforme za bušenje i pridobivanje

1. Oslobađa se od plaćanja carine robu namijenjenu za ugradnju u brodove, čamce ili druga plovila iz slijedećeg popisa za njihovu gradnju, popravak, održavanje ili pregradnju, te na robu za montažu na te brodove, čamce ili druga plovila ili za njihovo opremanje.

1.​ Oslobađa se od plaćanja carine:

1.​ robu namijenjenu za ugradnju za platforme za bušenje ili pridobivanje:

1.​ fiksne iz podbroja 8430.49 što rade u teritorijalnom moru Hrvatske;

2.​ ploveće ili uronjive iz podbroja 8905.20, za njihovu gradnju, popravak, održavanje ili pregradnju te na robu namijenjenu za opremanje tih platformi. Robu kao što je gorivo, mazivo i plin, što su neophodni za rad strojeva i uređaja što nisu u neprekidnom pogonu i nisu integralni sastavni dijelovi platforme, a koje se rabi na njima za gradnu, popravak, održavanje, pregradnju ili opremanje tih platformi smatra se također kao da je namijenjena za ugradnju u platforme za bušenje ili proizvodnju.

2.​ cijevi, kabeli i spojevi za njih što povezuju te platforme s kopnom.

POPIS BRODOVA, ČAMACA I DRUGIH PLOVILA IZ DIJELA II A

Tarifni -broj

Tarifna oznaka

Naziv

89.01

Putnički i izletnički brodovi, trajekti, teretni brodovi, teglenice i slična plovila za prijevoz osoba ili robe:

8901.10

- putnički i izletnički brodovi i slična plovila zasnovana uglavnom za prijevoz putnika; sve svrste trajekata:

8901.101

- - - trajekti

ex. - - - pomorski

8901.102

- - - hidrokrilni brodovi i brodovi na zračnom jastuku

ex. - - - pomorski

8901.109

- - - ostali

ex. - - - pomorski

8901.20

- tankeri

ex. - - - pomorski

8901.30

- brodovi - hladnjače, osim onih iz podbroja 8901.20

ex. - - - pomorski

8901.90

- ostala plovila za prijevoz robe i ostala plovila za prijevoz i putnika i robe

ex. - - - pomorski

89.02

8902.00

Ribarski brodovi; brodovi tvornice i drugi brodovi za preradu ili konzerviranje proizvoda od ribe:

8902.001

- - - ribarski brodovi

ex. - - - pomorski

8902.009

- - - ostali

ex. - - - pomorski

89.03

Jahte i ostala plovila za šport ili razbibrigu; brodice na vesla i kanui:

8903.9

- ostalo:

8903.91

- - jedrilice, s pomoćnim motorom ili bez pomoćnog motora:

8903.911

- - - do 15 m duljine

ex. - - - pomorski

8903.919

- - - ostale

ex. - - - pomorski

8903.92

- - motorne brodice, osim brodica s izvanbrodskim motorom

ex. - - - pomorski

89.04

8904.00

Brodovi tegljači (remorkeri) i potiskivači (gurači):

8904.001

- - - brodovi tegljači (remorkeri) namijenjeni spašavanju snage motora veće od 441 kW

8904.009

- - - ostali

ex. - - - tegljači

ex. - - - potiskivači pomorski

89.05

Brodovi svjetionici, vatrogasna plovila, ploveća jaružala, ploveće dizalice i druga plovila kod kojih je plovidba podređena njihovoj glavnoj funkciji; ploveći dokovi; ploveće ili uronjive platforme za bušenje ili proizvodnju:

8905.10

- ploveća jaružala (gliboderi)

ex. - - - pomorska

8905.90

- ostalo:

8905.901

- - - ploveći dokovi

ex. - - - pomorski

8905.909

- - - ostalo

ex. - - - pomorski

89.06

8906.00

Ostala plovila, uključujući ratne brodove i brodice za spašavanje, osim brodica na vesla:

8906.001

- - - ratni brodovi svih vrsta

8906.009

- - - ostali

ex. - - - pomorski

3. Oslobađanje od plaćanja carine ovisi o mogućnostima carinske kontrole uporabe te robe.

1.​ Civilno zrakoplovstvo i roba za uporabu u civilnom zrakoplovstvu

1. Oslobođeni su od plaćanja carine:

​ zrakoplovi za civilnu uporabu

​ određena roba za gradnju, popravak, održavanje, pregradnju (rekonstrukciju), modificiranje ili adaptaciju zrakoplova za civilnu uporabu što će ostati na njima,

​ zemaljski trenažeri letenja i dijelovi za njih, namijenjeni za civilnu uporabu

2. Civilni zrakoplovi u smislu točke 1 su zrakoplovi različiti od onih što ih rabe vojne ili slične vlasti što nose vojne ili slične necivilne oznake.

3. Pojam "zrakoplovi za civilnu uporabu" u svim podbrojevima u smislu druge alineje u točki 1 obuhvaća i zemaljske trenžere letenja namijenjene za civilnu uporabu.

C. Futrole, kutije, spremnici i materijal za pakiranje

Na futrole, kutije, spremnike i materijal za pakrianja (ambalažu) iz općeg pravila 5a i b što ih se pušta u slobodan promet istodobno s robom što je isporučena u njima ili je pakirana u njima primjenjuje se slijedeće odredbe:

1.​ Ako su futrole, kutije, spremnici i materijal za pakiranje razvrstani s robom u skladu s odredbama općeg pravila 5:

1.​ carini ih se po istoj stopi kao robu:

​ ako se radi o robi na koju se plaća carina po vrijednosti (ad valorem) ili

​ ako su futrole, kutije, spremnike i materijal za pakiranje uključeni u masu robe na koju se carinu plaća po masi (carinsku masu);

2.​ oslobođeni su od plaćanja carine:

​ ako je roba oslobođena plaćanja carine ili

​ ako se na robu plaća carina na drugi način osim po masi ili po vrijednosti robe ili

​ ako masa tih futrola, kutija, spremnika i materijala za pakiranje nije uključena u carinsku masu robe (ne potpada pod carinsku masu robe).

Ako futrole, kutije, spremnike i materijal za pakiranje iz stavka 1 podstavka a i b sadrže ili se carine s robom iz više tarifnih stavaka, masu i vrijednost futrola, kutija, spremnika i materijala za pakiranje treba, za određivanje carinske mase ili carinske vrijednosti podijeliti proporcionalno masi ili vrijednosti robe koju sadrže. 

ODLUKA O IZMJENI CARINSKIH STOPA ZA POJEDINE POLJOPRIVREDNE PROIZVODE iz NN 119/00

U Zakonu o Carinskoj tarifi («Narodne novine», broj 61/2000), u Carinskoj tarifi, mijenja se carinska stopa za pojedine poljoprivredne proizvode na način kako slijedi:

Tarifni broj

Tarifna oznaka

Naziv

Mjer. jedin.

Carinska stopa (%)

02.03

Svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto:

0203.2

- smrznuto

0203.29

-ostalo

0203.295

---vrat bez masnoće

kg

10 + 70,3
€/100 kg
MAX 40

04.01

Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani i bez dodatnog šećera ili drugih sladila:

0401.20

- s više od 1% do 6% masenih
udjela masti

0401.209

--- ostalo

kg

4 + 6,9
€/100 kg
MAX 30

07.01

Krumpir, svjež ili rashlađen

0701.10

- sjemenski

0701.109

--- od 01. rujna do 31. prosinca

kg

5

0701.90

- ostali:

0701.909

--- od 1. rujna do 31. prosinca

kg

15 + 2,0
€/100 kg

07.04

Kupus, cvjetača, koraba, kelj i 
slično kupusno jestivo povrće,
svježe ili rashlađeno:

0704.90

- ostalo:

0704.901

--- kupus

0704.9019

---- od 15. listopada do 31.
prosinca

kg

15 + 3,9
€/100 kg
MAX 25

07.13

Sušeno mahunasto povrće u zrnu, oljušteno ili neoljušteno ili lomljeno:

0713.3

- grah (Vigna spp., Phaseolus
spp.):

0713.33

-- grah obični ( Phaseolus
vulgaris)

0713.339

--- od 15. rujna do 31. prosinca

kg

15

10.02

1002.00

Raž:

1002.009

--- ostali

kg

15

10.04

1004.00

Zob

1004.009

--- ostala

kg

15

10.05

Kukuruz

1005.90

- ostali:

1005.902

--- žuti

kg

0

11.03

Prekrupa, krupica i pelete od 
žitarica:

1103.1

- prekrupa i krupica:

1103.11

--pšenična:

1103.111

--- od durum pšenice

kg

10

17.02

Ostali šećeri, uključujući
kemijski čistu laktozu, maltozu,
glukozu i fruktozu, u krutom
stanju; šećerni sirupi bez
dodanih tvari za aromatizaciju ili
za bojenje; umjetni med i
mješavine umjetnog i prirodnog
meda; karamel:

1702.40

- glukoza i glukozni sirup s
udjelom 20% do 50% fruktoze
po masi u suhom stanju

kg

5

23.06

Uljane pogače i ostali kruti
ostaci dobiveni ekstrakcijom 
biljnih masti ili ulja, osim onih
iz tar. br. 23.04 i 23.05,
nemljeveni, mljeveni ili
peletirani:

2306.30

- od suncokretovog sjemena

kg

10 + 1,6
€/100 kg
MAX 15

2306.40

- od sjemena uljane repice

kg

10

2306.90

- ostalo:

kg

10

23.09

Proizvodi koji se upotrebljavaju
za hranidbu životinja:

2309.90

- ostalo:

2309.903

--- predsmjese (premiksi):

2309.9039

---- ostale

kg

10 – 30,3
€/100 kg
MAX 25


 

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Narodnim novinama”, a primjenjuje se od 30. studenoga 2000. godine.