Povezani zakoni

Zakon o tržištu kapitala

pročišćeni tekst zakona

NN 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15, 110/15, 123/16

na snazi od 21.10.2015.

Uživajte...

Baza je ažurirana 20.08.2017. zaključno sa NN 80/17

DIO PRVI

Opće odredbe

Članak 1. (NN 54/13)

Ovaj Zakon uređuje:

1. uvjete za osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja investicijskog društva, tržišnog operatera i operatera sustava poravnanja i/ili namire u Republici Hrvatskoj,

2. uvjete za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih pomoćnih usluga,

3. pravila trgovanja na uređenom tržištu,

4. uvjete za ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište,

5. obveze u svezi objavljivanja informacija koje se odnose na vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište,

6. zlouporabu tržišta,

7. pohranu financijskih instrumenata i poravnanje i namiru poslova s financijskim instrumentima,

8. ovlasti i postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pri provođenju ovog Zakona.

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2. (NN 54/13, 159/13, 18/15)

(1) Ovim se Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1. Direktiva Vijeća 89/117/EEZ od 13. veljače 1989. o obvezama podružnica kreditnih institucija i financijskih institucija sa sjedištem izvan države članice, koje su osnovane u državi članici, u svezi objave godišnjih računovodstvenih podataka (u daljnjem tekstu: Direktiva 89/117/EEZ),

2. Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima zaštite ulagatelja (u daljnjem tekstu: Direktiva 97/9/EZ),

3. Direktiva 2001/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. svibnja 2001. o uvrštenju vrijednosnih papira na službenu kotaciju burze te o informacijama koje moraju biti objavljene o ovim vrijednosnim papirima (u daljnjem tekstu: Direktiva 2001/34/EZ),

4. Direktiva 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o nezakonitoj kupoprodaji dionica i manipuliranju tržištem (zlouporaba tržišta) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/6/EZ),

5. Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća broj 2003/71/EZ od 4. studenoga 2003. o prospektu koji će se objaviti nakon što se vrijednosni papiri javno ponude ili prihvate za trgovanje te kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/34/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/71/EZ),

6. Direktiva Komisije 2003/124/EZ od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu definicije i javnog objavljivanja povlaštenih informacija i definicije manipuliranja tržištem (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/124/EZ),

7. Direktiva Komisije 2003/125/EZ od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu fer prikaza preporuka za ulaganje i objavljivanja sukoba interesa (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/125/EZ),

8. Direktiva 2004/39/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktiva 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća te ukida Direktiva Vijeća 93/22/EEZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/39/EZ),

9. Direktiva Komisije 2004/72/EZ od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća u pogledu prihvaćenih tržišnih praksa, definicije povlaštene informacije u odnosu na izvedenice na robu, izrade popisa upućenih osoba, obavještavanja o transakcijama upravitelja i obavještavanja o sumnjivim transakcijama (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/72/EZ),

10. Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća broj 2004/109/EZ od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u svezi podataka o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni u trgovanje na uređenom tržištu kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 2001/34/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/109/EZ),

11. Direktiva 2006/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. kolovoza 2006. o provedbi Direktive 2004/39/EC Europskog parlamenta i Vijeća koja se odnosi na organizacijske zahtjeve i uvjete poslovanja investicijskih društava i definiranje pojmova u svezi te Direktive (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/73/EZ),

12. Direktiva Komisije 2007/14/EZ od 8. ožujka 2007. kojom se propisuju detaljna pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu (u daljnjem tekstu: Direktiva 2007/14/EZ),

13. Direktiva 2007/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. kojom se mijenja Direktiva Vijeća 92/49/EEZ i Direktive 2002/83/EZ, 2004/39/EZ, 2005/68/EZ i 2006/48/EZ u svezi postupaka i kriterija za prudencijalnu procjenu stjecanja ili povećanja udjela u financijskom sektoru (u daljnjem tekstu: Direktiva 2007/44/EZ),

14. Direktiva 2010/73/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o izmjeni Direktive 2003/71/EZ o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštenja u trgovanje i o izmjeni Direktive 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s podacima o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu (SL, L 327, 11. 12. 2010.),

15. Direktiva 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. kojom se mijenjaju i dopunjuju Direktive 98/26/EZ, 2002/87/EZ, 2003/6/EZ, 2003/41/EZ, 2003/71/EZ, 2004/39/EZ, 2004/109/EZ, 2005/60/EZ, 2006/48/EZ, 2006/49/EZ i 2009/65/EZ u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog tijela za nadzor banaka), Europskog nadzornog tijela (Europskog tijela za nadzor osiguranja i strukovnih mirovina) i Europskog nadzornog tijela (Europskog tijela za nadzor vrijednosnih papira i tržišta) tzv. Omnibus I (SL, L 331, 15. 12. 2010.),

16. Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 12. 6. 2014.),

17. Direktiva 2011/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni direktiva 98/78/EZ, 2002/87/EZ, 2006/48/EZ i 2009/138/EZ u odnosu na dodatni nadzor financijskih subjekata u financijskom konglomeratu (Tekst značajan za EGP) (SL L 326, 8. 12. 2011.),

18. Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) i

19. Direktiva 2014/51/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni direktiva 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (SL L 153, 22. 5. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/51/EU),

20. Direktiva 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/50/EU).

(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje sljedećih uredbi Europske zajednice:

1. Uredba Komisije (EZ-a) broj 2273/2003 od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izuzeća za programe otkupa i stabilizacije financijskih instrumenata (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ-a) broj 2273/2003),

2. Uredba Komisije (EZ-a) broj 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti i o njihovom obliku, uključivanju informacija upućivanjem i objavljivanju takvih prospekata i raspisivanju oglasa (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ-a) broj 809/2004),

3. Uredba Komisije (EZ-a) broj 1287/2006 od 10. kolovoza 2006. kojom se provodi Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u svezi obveze vođenja evidencija investicijskih društava, izvještavanjem o transakcijama, transparentnošću tržišta, uvrštavanjem financijskih instrumenata u trgovanje i pojmovima određenim u smislu spomenute Direktive (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ-a) broj 1287/2006),

4. Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176/1, 27. 6. 2013.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013,

5. Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom depozitoriju (SL L 201, 27. 7. 2012.).

Vidi i: Uredba (EU) br. 575/2013, Uredba (EU) broj 1093/2010

(3) Agencija je nadležna za provedbu i nadzor primjene uredbi Europske unije iz stavka 2. ovoga članka te je ovlaštena donositi provedbene propise radi provedbe uredbi Europske unije iz stavka 2. ovoga članka, provedbenih i regulatornih tehničkih standarda, usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje su izdale ESMA i EBA.

Značenje pojedinih pojmova

Članak 3. (NN 54/13, 18/15)

(1) Pojedini pojmovi, u smislu ovog Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga čije nadležnosti i djelokrug rada su propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i ovim Zakonom,

2. Financijski instrumenti su:

a. prenosivi vrijednosni papiri,

b. instrumenti tržišta novca,

c. jedinice u subjektima za zajednička ulaganja,

d. izvedenice u koje se ubrajaju:

– opcije (options), budućnosnice (futures), zamjene (swaps), kamatni unaprijedni ugovori (forward rate agreements) i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose te drugi izvedeni financijski instrumenti, financijski indeksi ili financijske mjere koje se mogu namiriti fizički ili u novcu,

– opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na robu, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne od ugovornih strana (osim iz razloga neplaćanja ili drugih razloga za raskid ugovora),

– opcije, budućnosnice, zamjene i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički pod uvjetom da se njima trguje na uređenom tržištu i/ili na multilateralnoj trgovinskoj platformi,

– opcije, budućnosnice, zamjene, unaprijedni ugovori i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, koji nisu navedeni u alineji 3. podtočke d. ove točke i nemaju komercijalnu namjenu, koji imaju karakteristike drugih izvedenih financijskih instrumenata, uzimajući u obzir između ostalog poravnavaju li se i namiruju putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu (margin call),

– izvedeni instrumenti za prijenos kreditnog rizika,

– financijski ugovori za razlike (financial contracts for differences),

– opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na klimatske varijable, vozarine, emisijske kvote ili stope inflacije ili druge službene ekonomske statističke podatke, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne od ugovornih strana (osim iz razloga neplaćanja ili drugih razloga za raskid ugovora), kao i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na imovinu, prava, obveze, indekse i mjere koje nisu navedene u ovoj točki, a koji imaju značajke drugih izvedenih financijskih instrumenata uzimajući u obzir, između ostalog, trguje li se njima na uređenom tržištu i/ili na multilateralnoj trgovinskoj platformi, i poravnavaju li se i namiruju putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu.

3. Prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:

a. dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama,

b. obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima,

c. svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina.

Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu točke 3. ovog članka.

4. Instrumenti tržišta novca su sve vrste instrumenata kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, osim instrumenata plaćanja.

5. Investicijsko društvo je pravna osoba čija je redovita djelatnost pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećima i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi.

6. Kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirano zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.

7. Subjekt za zajednička ulaganja označava:

– subjekt za zajednička ulaganja koji je dobio odobrenje Agencije sukladno zakonu koji uređuje uvjete osnivanja i rada otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju i zakonu koji uređuje uvjete osnivanja i rada alternativnih investicijskih fondova i društava za upravljanje koja njima upravljaju,

– subjekt za zajednička ulaganja koji je dobio odobrenje za rad u nekoj od država članica i koji, sukladno propisima matične države članice, ispunjava uvjete iz Direktive Europskog parlamenta i Vijeća broj 2009/65/EZ od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS), te iz Direktive Europskog parlamenta i Vijeća broj 2011/61/EU o alternativnim investicijskim fondovima,

– drugi strani subjekt za zajednička ulaganja uključujući i subjekte različite od onih iz alineje 2. ove točke, kao i subjekte za zajednička ulaganja s odobrenjem za rad u nekoj od trećih država.

8. Sistematski internalizator je investicijsko društvo koje na organiziran, učestao i sustavan način trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata izvan uređenog tržišta ili multilateralne trgovinske platforme.

9. Održavatelj tržišta je osoba koja neprekidno djeluje na tržištu financijskih instrumenata, spremna trgovati za vlastiti račun, kupnjom i prodajom financijskih instrumenata, po cijenama koje sama odredi, koristeći vlastiti kapital.

10. Investicijske usluge i aktivnosti su usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona u svezi financijskih instrumenata iz točke 2. ovog stavka.

11. Klijent je svaka fizička ili pravna osoba kojoj investicijsko društvo pruža investicijske i/ili pomoćne usluge.

12. Izvršavanje naloga za račun klijenta je postupanje investicijskog društva s ciljem zaključivanja ugovora o kupnji ili prodaji jednog ili više financijskih instrumenata za račun klijenta.

13. Trgovanje za vlastiti račun je trgovanje angažiranjem vlastitog kapitala iz kojeg proizlazi transakcija s jednim ili više financijskih instrumenata.

14. Upravljanje portfeljem je upravljanje portfeljem koji uključuje jedan ili više financijskih instrumenata, na individualnoj i diskrecijskoj osnovi, na temelju ovlaštenja klijenta.

15. Investicijsko savjetovanje je davanje osobnih preporuka klijentu, na njegov zahtjev ili na inicijativu investicijskog društva, u pogledu jedne ili više transakcija s financijskim instrumentima.

16. Osobna preporuka je preporuka koja se daje osobi kao ulagatelju, potencijalnom ulagatelju, zastupniku ulagatelja ili potencijalnog ulagatelja. Osobna preporuka mora se osobi prikazati kao prikladna za istu ili se takva preporuka mora temeljiti na razmatranju okolnosti u svezi takve osobe, te mora predstavljati preporuku da se poduzme jedan od sljedećih koraka:

– kupnja, prodaja, upis, zamjena, nazadkupnja, držanje ili preuzimanje obveze na upis određenog financijskog instrumenta,

– izvršavanje ili neizvršavanje prava koja proizlaze iz određenog financijskog instrumenta za kupnju, prodaju, upis, zamjenu, ili nazadkupnju financijskog instrumenta.

Ne smatra se osobnom preporukom takva preporuka koja je izdana isključivo putem distribucijskog kanala ili je namijenjena javnosti.

17. Distribucijski kanal je kanal putem kojeg informacija jest ili će vjerojatno postati javno dostupna, pri čemu riječi »vjerojatno postati javno dostupna« u ovoj odredbi znače takvu informaciju kojoj veliki broj ljudi ima pristup.

18. Vezani zastupnik je osoba koju imenuje investicijsko društvo sa svrhom da pod punom i bezuvjetnom odgovornošću investicijskog društva u čije ime djeluje, obavlja poslove propisane ovim Zakonom za vezanog zastupnika.

19. Multilateralna trgovinska platforma (u daljnjem tekstu: MTP) je multilateralni sustav kojim upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater, a koji spaja ponudu i potražnju za financijskim instrumentima više zainteresiranih trećih strana. Spajanje ponude i potražnje odvija se prema unaprijed određenim jednoznačnim pravilima i rezultira ugovorom između ugovornih strana, sukladno odredbama ovog Zakona.

20. Uređeno tržište je multilateralni sustav koji vodi i/ili kojim upravlja tržišni operater, i koji ispunjava sljedeće uvjete:

a. spaja ili omogućava spajanje interesa trećih za kupnju i prodaju financijskih instrumenata, u sustavu, sukladno unaprijed određenim jednoznačnim pravilima i na način koji dovodi do zaključivanja ugovora u svezi s financijskim instrumentima koji su uvršteni u trgovanje po njegovim pravilima i/ili u sustavu,

b. posjeduje odobrenje kao uređeno tržište i

c. redovito djeluje sukladno odredbama Dijela drugog ovog Zakona.

21. Tržišni operater je osoba ili osobe koje vode i/ili upravljaju poslovanjem uređenog tržišta. Tržišni operater može biti i samo uređeno tržište.

22. Središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirano zakonom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

23. Matično društvo je:

– matično društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja,

– za potrebe Dijela drugog Glave I. Poglavlja 9. i Poglavlja 11. matično društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja i svako društvo koje, prema mišljenju Agencije, ima prevladavajući utjecaj na drugo društvo.

24. Ovisno društvo odnosno društvo kći je:

– ovisno društvo odnosno društvo kći kako je definirano propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja,

– za potrebe Dijela drugog Glave I. Poglavlja 9. i Poglavlja 11. ovisno društvo odnosno društvo kći kako je definirano u smislu propisa kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja i svako društvo na koje, prema mišljenju Agencije, matično društvo ima prevladavajući utjecaj.

25. Država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

26. Treća država je država koja nije država članica u smislu točke 25. stavka 1. ovog članka,

27. ESMA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) broj 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (EU).

28. ESRB je Europski odbor za sistemske rizike osnovan Uredbom (EU) broj 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike.

29. Revizor je osoba ovlaštena za pružanje usluga revizije kako je definirano propisima koji uređuju obavljanje revizije financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja.

30. Ovlašteni revizor je ovlašteni revizor kako je definirano propisima koji uređuju obavljanje revizije financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja.

31. Sudionik u sustavu poravnanja i/ili namire je sudionik sustava u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

32. Sudionik u platnom sustavu je sudionik sustava u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

33. Zbirni računi koji se koriste za poravnanje transakcija su zbirni računi u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012.

34. Obračunski račun u smislu Dijela petog ovoga Zakona je račun za plaćanje ili račun financijskih instrumenata koji za poravnanje i namiru transakcija financijskim instrumentima koristi središnja druga ugovorna strana i drugi sudionici sustava u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

35. Relevantni propisi su ovaj Zakon, propisi doneseni temeljem ovoga Zakona, kao i drugi propisi za čiju je provedbu kao nadležno tijelo ovlaštena Agencija.

(2) Agencija će pravilnikom propisati:

1. izvedene financijske instrumente iz stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 4. ovog članka koji imaju karakteristike drugih izvedenih financijskih instrumenata, uzimajući u obzir između ostalog poravnavaju li se i namiruju putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu,

2. izvedene financijske instrumente iz stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 7. ovog članka koji imaju značajke drugih izvedenih financijskih instrumenata uzimajući u obzir, između ostalog, trguje li se njima na uređenom tržištu i/ili na MTP-u, i poravnavaju li se i namiruju putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu.

 

DIO DRUGI   Tržišta financijskih instrumenata

GLAVA I.   Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti

Poglavlje 1.   POJMOVI

Članak 4. (NN 54/13, 159/13, 18/15)

U smislu ovoga dijela Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. Kvalificirani udjel je:

– svaki posredni ili neposredni udjel u investicijskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ili koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje investicijskim društvom. Udio u kapitalu ili glasačkim pravima određuje se u skladu s člancima 413. do 417. te člancima 420. i 427. ovoga Zakona,

– za potrebe Poglavlja 9. Dijela drugog ovoga Zakona, kvalificirani udjel je svaki posredni ili neposredni udjel u društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ili koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje tim društvom.

2. Podružnica je podružnica kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava. U smislu ovoga Zakona, svako mjesto poslovanja osnovano u istoj državi članici od strane jednog investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici smatra se jednom podružnicom.

3. Matična država članica za investicijsko društvo je:

– ako je investicijsko društvo fizička osoba, država članica u kojoj se nalazi glavni ured,

– kada je investicijsko društvo pravna osoba, država članica u kojoj se nalazi sjedište,

– kada investicijsko društvo u skladu s nacionalnim propisima nema sjedište, država članica u kojoj je glavni ured.

4. Matična država članica za uređeno tržište je država članica u kojoj je registrirano uređeno tržište ili, ako po zakonu države članice nema sjedišta, država članica u kojoj se nalazi glavni ured uređenog tržišta.

5. Država članica domaćin za investicijsko društvo je država članica različita od matične države članice u kojoj investicijsko društvo ima podružnicu ili neposredno pruža investicijske usluge i/ili obavlja investicijske aktivnosti.

6. Država članica domaćin za uređeno tržište je država članica različita od matične države članice u kojoj uređeno tržište pruža odgovarajuće mehanizme kako bi se članovima ili sudionicima s udaljenim pristupom ustanovljenima u toj državi članici olakšao pristup trgovanju na uređenom tržištu.

7. Nadležno tijelo je:

– nadležno tijelo pojedine države koje je, na temelju propisa te države, nadležno za nadzor nad investicijskim društvom, osim ako je pojedinom odredbom ovoga Zakona propisano da se ista odnosi na tijelo nadležno za drugu vrstu nadzora,

– nadležno tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za nadzor nad investicijskim društvom i koje je ta država članica odredila kao tijelo nadležno za kontakt u skladu s nacionalnim propisom države članice kojim je implementirana odredba članka 56. stavka 1. Direktive 2004/39/EZ, osim ako je pojedinom odredbom ovoga Zakona propisano da se ista odnosi na nadležno tijelo nadležno za drugu vrstu nadzora. Nadležno tijelo za kontakt, u skladu s člankom 56. stavkom 1. Direktive 2004/39/EZ, je Agencija.

8. Uobičajeno vrijeme trgovanja označava ono vrijeme, u satima, koje je mjesto trgovanja ili investicijsko društvo unaprijed odredilo i javno objavilo kao vrijeme trgovanja.

9. Trajni medij je papir ili drugo sredstvo koje ulagatelju omogućuje pohranu informacija, upućenih osobno tom ulagatelju, na takav način da je osiguran pristup toj informaciji za buduću uporabu, i to za razdoblje koje je odgovarajuće s obzirom na svrhu te informacije, te omogućuje reprodukciju pohranjene informacije bez njezine izmjene.

10. Relevantna osoba u odnosu na investicijsko društvo je:

– osoba na rukovodećem položaju u investicijskom društvu, što se osobito odnosi ali ne ograničava na člana uprave ili upravnog odbora, odnosno prokurista investicijskog društva,

– osoba na rukovodećem položaju u svakom vezanom zastupniku investicijskog društva što se osobito odnosi ali ne ograničava na člana uprave ili upravnog odbora, odnosno prokurista vezanog zastupnika investicijskog društva,

– zaposlenik investicijskog društva ili zaposlenik vezanog zastupnika investicijskog društva, kao i svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su investicijskog društva ili vezanog zastupnika investicijskog društva, a koja je uključena u investicijske usluge i aktivnosti koje investicijsko društvo pruža i obavlja,

– fizička osoba koja je izravno uključena u pružanje usluga investicijskom društvu ili njegovom vezanom zastupniku na temelju sporazuma o izdvajanju poslovnih procesa koji je sklopljen u svrhu pružanja i obavljanja investicijskih usluga i aktivnosti.

11. Osoba s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi je:

– bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom,

– uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe,

– bilo koja druga osoba koja je s relevantnom osobom provela u zajedničkom kućanstvu najmanje jednu godinu od dana osobne transakcije koju je u skladu s odredbama ovoga Zakona i relevantnih propisa sklopila relevantna osoba.

12. Izdvajanje poslovnih procesa je sporazum sklopljen u bilo kojem obliku između investicijskog društva, burze, odnosno središnjeg klirinškog depozitarnog društva i pružatelja usluga na temelju kojeg pružatelj usluga obavlja radnje, usluge ili aktivnosti koje bi inače obavljalo samo investicijsko društvo, burza ili središnje klirinško depozitarno društvo.

13. Klirinški član je član uređenog tržišta ili klirinške organizacije koji je u neposrednom odnosu sa središnjom drugom ugovornom stranom.

14. Lokalno društvo je lokalno društvo kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (4) Uredbe (EU) br. 575/2013.

15. Financijska institucija je financijska institucija kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (26) Uredbe (EU) br. 575/2013.

16. Matični financijski holding u Republici Hrvatskoj je matični financijski holding u državi članici kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (30) Uredbe (EU) br. 575/2013.

17. Matični financijski holding u Europskoj uniji je matični financijski holding u Europskoj uniji, kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (31) Uredbe (EU) br. 575/2013.

18. Matična institucija u Republici Hrvatskoj je matična institucija u državi članici kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (28) Uredbe (EU) br. 575/13.

19. Matična institucija u Europskoj uniji je matična institucija u Europskoj uniji kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (29) Uredbe (EU) br. 575/13.

20. Priznata investicijska društva iz treće države su društva koja ispunjavaju sljedeće uvjete:

– društva koja bi, kada bi bila utemeljena unutar Europske unije, spadala u okvir definicije investicijskih društava,

– društva koja su ovlaštena za poslovanje u nekoj trećoj državi i

– društva koja podliježu i ispunjavaju pravila nadzora koja su prema mišljenju Agencije barem jednako stroga kao ona propisana ovim Zakonom.

21. Društvo za pomoćne usluge je društvo za pomoćne usluge kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (18) Uredbe (EU) br. 575/2013.

22. Financijski holding je financijski holding kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (20) Uredbe (EU) br. 575/2013.

23. Mješoviti holding je mješoviti holding kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (20) Uredbe (EU) br. 575/2013.

24. Mješoviti financijski holding je mješoviti financijski holding kako je definirano zakonom koji uređuje dodatni nadzor kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu.

25. Uska povezanost označava situaciju u kojoj su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba povezane na jedan od sljedećih načina:

– odnosom sudjelovanja,

– odnosom kontrole.

26. Kontrola označava odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva. U smislu ove točke:

a) ovisno društvo ovisnog društva također se smatra ovisnim društvom matičnog društva koje je na čelu tih društava,

b) situaciju u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole, smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba.

27. Sudjelovanje označava sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje.

28. Društva povezana zajedničkim vođenjem su društva koja nisu povezana na način iz članka 3. stavka 1. točaka 23. i 24. ovoga Zakona, već su povezana na jedan od sljedećih načina:

a) društva su ravnopravna i povezana zajedničkim vođenjem, u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta,

b) većina članova uprave ili nadzornog odbora tih društava su iste osobe.

29. Društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom je društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom definirano zakonom koji uređuje uvjete osnivanja i rada otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju.

30. Konsolidirajuće nadzorno tijelo je konsolidirajuće nadzorno tijelo kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (32) Uredbe (EU) br. 575/2013.

31. Matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj je matični mješoviti financijski holding u državi članici kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (32) Uredbe (EU) br. 575/2013.

32. Matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji je matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (31) Uredbe (EU) br. 575/2013.

33. Institucija je institucija definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (3) Uredbe (EU) br. 575/2013.

34. Upravljačko tijelo je tijelo odnosno tijela institucije, imenovano u skladu s nacionalnim pravom, koje je ovlašteno odrediti strategiju, ciljeve i opće usmjerenje institucije, a koje nadzire i prati odlučivanje u vezi s upravljanjem te uključuje osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem institucije.

35. Upravljačko tijelo u njegovoj nadzornoj funkciji je upravljačko tijelo u njegovoj funkciji nadziranja i praćenja odlučivanja u vezi s upravljanjem.

36. Više rukovodstvo označava fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar institucije, a koje su odgovorne i odgovaraju upravi, odnosno nadzornom odboru za svakodnevno upravljanje investicijskim društvom.

37. Sistemski rizik je rizik poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo.

38. Rizik modela je mogući gubitak koji bi institucija mogla pretrpjeti zbog odluka koje bi se prvenstveno mogle temeljiti na rezultatima internih modela, i to zbog pogrešaka u oblikovanju, primjeni ili upotrebi tih modela.

39. Subjekt financijskog sektora je subjekt financijskog sektora definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (27) Uredbe (EU) br. 575/2013.

40. Sistemski važna institucija je matična institucija u EU, matični financijski holding u EU, matični mješoviti financijski holding u EU ili institucija čija bi propast ili slabo poslovanje moglo dovesti do sistemskog rizika.

41. Konsolidirani položaj je konsolidirani položaj definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (47) Uredbe (EU) br. 575/2013.

42. Konsolidirana osnova je konsolidirana osnova definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (48) Uredbe (EU) br. 575/2013.

43. Potkonsolidirana osnova je potkonsolidirana osnova definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (49) Uredbe (EU) br. 575/2013.

44. Smanjenje kreditnog rizika je smanjenje kreditnog rizika definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (57) Uredbe (EU) br. 575/2013.

45. Financijska poluga je financijska poluga definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (93) Uredbe (EU) br. 575/2013.

46. Vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika je vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (98) Uredbe (EU) br. 575/2013.

47. Interni pristupi su pristupi zasnovani na internim rejting-sustavima iz članka 143. stavka 1., pristup internih modela iz članka 221. Uredbe (EU) br. 575/2013., pristup vlastitih procjena iz članka 225. Uredbe (EU) br. 575/2013., napredni pristupi iz članka 312. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013., metoda internih modela iz članaka 283. i 363. Uredbe (EU) br. 575/2013. i pristup interne procjene iz članka 259. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

48. Povrijeđena zaštićena vrijednost jest očuvanje stabilnosti financijskog sustava i zaštita sredstava klijenata koja se za svrhe prekršajnog i drugog sudskog postupka a u cilju ostvarivanje svrhe kažnjavanja izražava kroz ukupni prihod u poslovnoj godini koja prethodi godini počinjenja djela a koji je objavljen je u registru godišnjih financijskih izvještaja koji vodi Financijska agencija. Iznimno, ako je prekršaj počinilo društvo koje je društvo kći matičnog društva u Republici Hrvatskoj, ukupni prihod u poslovnoj godini utvrđuje se iz konsolidiranog godišnjeg financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva u Republici Hrvatskoj.

49. Matično investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima instituciju ili financijsku instituciju koja je društvo kći ili koja ima sudjelujući udio u takvoj instituciji ili financijskoj instituciji te koja sama nije društvo kći neke druge institucije koja je dobila odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.

50. Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji je matično investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici koje nije društvo kći neke druge institucije koja je odobrenje za rad dobila u bilo kojoj državi članici ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u bilo kojoj državi članici.

51. Grupa je matično društvo i njegova društva kćeri.

52. Mjere za sprječavanje krize jesu ovlasti za izravno uklanjanje nedostataka ili prepreka oporavku u skladu s člankom 43.b stavcima 8. do 11. ovoga Zakona, primjena mjera rane intervencije u skladu s člancima 264.g i 264.h ovoga Zakona, imenovanje posebnog povjerenika u skladu s člankom 264.j ovoga Zakona kao i izvršavanje ovlasti za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije ili izvršavanje ovlasti otpisa ili konverzije u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.

53. Vijeće za financijsku stabilnost je vijeće za financijsku stabilnost kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje, način rada i nadležnost Vijeća za financijsku stabilnost.

54. EBA je Europsko nadzorno tijelo – Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) broj 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010).

 

Poglavlje 2.    INVESTICIJSKA DRUŠTVA

Odjeljak 1.    Investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge

Članak 5.

(1) Investicijske usluge i aktivnosti u smislu ovog Zakona jesu:

1. zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata,

2. izvršavanje naloga za račun klijenata,

3. trgovanje za vlastiti račun,

4. upravljanje portfeljem,

5. investicijsko savjetovanje,

6. usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa,

7. usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa,

8. upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom.

(2) Pomoćne usluge u smislu ovog Zakona jesu:

1. pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja,

2. davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit,

3. savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima,

4. usluge deviznog poslovanja ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga,

5. investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima,

6. usluge vezane uz usluge iz stavka 1. točke 6. ovog članka,

7. investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge iz ovog članka koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. ovog Zakona kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske ili pomoćne usluge.

Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj

Članak 6.

(1) Pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u Republici Hrvatskoj može:

1. investicijsko društvo koje je za to dobilo odobrenje za rad od Agencije,

2. investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici koje nije kreditna institucija ili financijska institucija i koja u skladu s odredbama ovog Zakona ustroji podružnicu u Republici Hrvatskoj ili je ovlaštena neposredno pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u Republici Hrvatskoj,

3. podružnica investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi koja je za to dobila odobrenje za rad od Agencije.

(2) Osim društava iz stavka 1. ovog članka, pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u Republici Hrvatskoj može:

1. kreditna institucija koja za to dobije odobrenje od Hrvatske narodne banke,

2. kreditna institucija ili financijska institucija iz države članice koja, u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, ustroji podružnicu u Republici Hrvatskoj ili je ovlaštena neposredno pružati financijske usluge u Republici Hrvatskoj,

3. podružnica kreditne institucije sa sjedištem u trećoj državi koja je za to dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.

(3) U Republici Hrvatskoj investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 8. ovog Zakona može obavljati i tržišni operater koji ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

(4) Osim osoba navedenih u stavku 1. do 3. ovog članka, nitko drugi u Republici Hrvatskoj ne smije pružati investicijske usluge, niti obavljati investicijske aktivnosti.

(5) Stavak 4. ovog članka ne odnosi se na osobe iz članka 9. ovog Zakona u svezi poslova i aktivnosti na koje se odnose iznimke propisane člankom 9. ovog Zakona.

Članak 7. (NN 18/15)

(1) Iznimno od odredbe članka 6. stavka 4. ovoga Zakona, investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona mogu pružati i subjekti za zajednička ulaganja kada za to dobiju odobrenje nadležnog tijela sukladno posebnim propisima kojima se uređuje njihovo poslovanje.

(2) Na subjekte za zajednička ulaganja koji investicijske usluge pružaju u skladu sa stavkom 1. ovoga članka primjenjuju se sljedeće odredbe ovoga Zakona:

1. članak 9. stavak 2. ovoga Zakona,

2. odredbe o temeljnom kapitalu od članka 31. do članka 35. ovoga Zakona,

3. odredbe o organizacijskim zahtjevima od članka 36. do članka 43. ovoga Zakona,

4. odredbe o poslovnom ponašanju i zaštiti klijenata od članka 53. do članka 71. ovoga Zakona,

5. odredbe članaka 82. do 84. ovoga Zakona,

6. odredbe u svezi zaštite ulagatelja iz članka 222. do članka 246. ovoga Zakona,

7. odredbe o nadzoru nad pružanjem investicijskih usluga od članka 247. do članka 279. ovoga Zakona.

Članak 8.

Na kreditne institucije koje pružaju investicijske usluge i obavljaju investicijske aktivnosti na odgovarajući način primjenjuju se sljedeće odredbe:

1. članak 9. stavak 2. ovog Zakona,

2. odredbe u svezi zaštite ulagatelja od članka 222. do 246.,

3. odredbe o organizacijskim zahtjevima od članka 36. do članka 43.,

4. odredbe članaka 53. do 135. ovog Zakona,

5. odredbe članaka 141., 147., 152., 153. i 154. ovog Zakona,

6. odredbe članaka 249. i 250., 555., 556., 558. i 560. ovog Zakona.

Izuzeci

Članak 9. (NN 54/13)

 (1) Odredbe Dijela drugog ovog Zakona o pružanju investicijskih usluga i obavljanju investicijskih aktivnosti ne primjenjuju se na:

1. društva za osiguranje i društva za reosiguranje,

2. osobe koje investicijske usluge pružaju isključivo svojim matičnim društvima, svojim ovisnim društvima ili drugim ovisnim društvima svoga matičnog društva,

3. osobe koje investicijske usluge pružaju povremeno u sklopu obavljanja svoje redovite djelatnosti ili posla, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: obavljanje te djelatnosti ili posla uređeno je pravilima propisanim zakonom, drugim propisom ili etičkim kodeksom, i ta pravila ne zabranjuju pružanje te investicijske usluge,

4. osobe koje, osim trgovanja za vlastiti račun, ne pružaju niti jednu investicijsku uslugu, niti obavljaju ni jednu investicijsku aktivnosti, osim kada djeluju u svojstvu održavatelja tržišta ili na organiziran, učestao i sustavan način trguju za svoj račun izvan uređenog tržišta ili MTP-a i pritom koriste sustav dostupan trećim osobama, kako bi se sklapali poslovi s istima,

5. osobe koje pružaju investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju u financijske instrumente društva u kojemu su zaposleni,

6. osobe koje pružaju investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju i pružanja investicijskih usluga isključivo za vlastita matična društva ili za druga ovisna društva vlastitih matičnih društava,

7. članice Europskog sustava središnjih banaka i druga državna tijela koja rade slične poslove te druge osobe javnog prava odgovorne za upravljanje javnim dugom ili koje posreduju pri upravljanju javnim dugom,

8. subjekti za zajednička ulaganja i mirovinski fondovi te njihovi depozitari i društva za upravljanje,

9. osobe koje s financijskim instrumentima trguju za vlastiti račun ili pružaju za klijente iz svoje redovite djelatnosti investicijske usluge u odnosu na izvedenice na robu ili ugovore o izvedenicama iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 7. ovog Zakona ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: pružanje tih usluga, s obzirom na sveukupnost njegovih poslova, predstavlja pomoćnu djelatnost njihovim redovitim djelatnostima, a redovita djelatnost tih osoba, obzirom na grupu u koju su uključene, nije pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti po ovom Zakonu ili zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija,

10. osobe koje daju investicijske savjete u sklopu obavljanja drugih poslova iz redovite djelatnosti ili posla, a na koje se ne primjenjuju odredbe ovog Zakona o pružanju investicijskih usluga i obavljanju investicijskih aktivnosti te ako se za takve savjete ne naplaćuje posebna naknada,

11. osobe, čija se redovita djelatnost sastoji od trgovanja za vlastiti račun s robom i /ili izvedenicama na robu, osim ako su uključene u grupu čije je osnovno poslovanje pružanje drugih investicijskih usluga u skladu s ovim Zakonom ili bankovnih usluga u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija,

12. osobe koje imaju status lokalnog društva u skladu s ovim Zakonom,

13. subjekti za zajednička ulaganja koji imaju odobrenje nadležnog tijela za ponudu udjela, pod uvjetom da su te aktivnosti zakonski regulirane na nacionalnoj razini zemalja članica,

14. osobe koje ne smiju obavljati druge investicijske aktivnosti, osim zaprimanja i prijenosa naloga za otkup udjela u subjektima za zajednička ulaganja i investicijskog savjetovanja u odnosu na te financijske instrumente.

(2) Pravila o pružanju investicijskih usluga i obavljanju aktivnosti, propisana ovim Zakonom, ne primjenjuju se za pružanje usluga u svojstvu druge ugovorne strane, u transakcijama u kojima sudjeluju državna tijela, osobe javnog prava u svezi upravljanja javnim dugom, ili članovi Europskog sustava središnjih banaka koji obavljaju svoje zadaće u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice i Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banka ili koji obavljaju iste zadaće u skladu s propisima država članica.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete pod kojima se pružaju investicijske usluge i obavljaju investicijske aktivnosti kao pomoćna djelatnost u okviru redovite djelatnosti, u slučajevima propisanim točkama 3., 9. i 11. stavka 1. ovog članka.

(4) Odredbe Dijela drugog ovog Zakona o tržištu financijskih instrumenata ne primjenjuju se na Tržište novca d.d. Zagreb. 

Pododjeljak 1.   Osnivanje investicijskog društva

Članak 10. (NN 54/13)

(1) Investicijsko društvo osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo, sukladno odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Investicijsko društvo može se osnovati i kao Europsko društvo – Societas Europea (SE) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Agencija vodi registar društava iz članka 6. ovog Zakona koja imaju odobrenje nadležnih tijela za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti iz članka 5. ovog Zakona.

(4) U registar iz stavka 3. ovog članka upisuju se i društva iz članka 7. stavka 1. ovog Zakona.

(5) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, oblik i način vođenja registra iz stavka 3. ovog članka.

(6) Agencija će o svakom izdanom odobrenju za rad bez odgode obavijestiti ESMA-u.

Djelatnost investicijskog društva

Članak 11.

(1) Investicijsko društvo može pružati investicijske usluge i obavljati one investicijske aktivnosti te pružati s njima povezane pomoćne usluge iz članka 5. stavka 1. i 2. ovog Zakona, za koje je dobilo odobrenje Agencije i upisalo ih kao djelatnost u sudski registar.

(2) Investicijsko društvo ne može obavljati druge djelatnosti osim onih iz stavka 1. ovog članka bez posebnog prethodnog odobrenja Agencije.

(3) U sudski registar ne može se upisati tvrtka koja sadrži riječi »investicijsko društvo« ili izvedenice te riječi, ako pravna osoba nema odobrenje Agencije za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti.

(4) Agencija može pravilnikom propisati uvjete i način odlučivanja o odobrenjima iz stavka 2. ovoga članka.

Obveza izvještavanja Agencije

Članak 12. (NN 54/13)

(1) Investicijsko društvo dužno je trajno ispunjavati uvjete pod kojima mu je Agencija izdala odobrenje za rad.

(2) Investicijsko društvo obvezno je u roku od osam dana od promjene uvjeta pod kojima je odobrenje za rad izdano izvijestiti Agenciju o svakoj nastaloj promjeni uvjeta.

Uvjeti i postupci za izdavanje odobrenja za rad

Članak 13. (NN 54/13)

(1) Agencija investicijskom društvu izdaje odobrenje za rad.

(2) Odobrenje za rad ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.

(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose osnivači, odnosno uprava investicijskog društva.

(4) Odobrenje za rad iz stavka 1. ovog članka sadrži odobrenje za pružanje onih investicijskih usluga i obavljanje onih investicijskih aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona, za koje je investicijsko društvo podnijelo zahtjev i za koje ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona.

(5) Odobrenje za rad iz stavka 1. ovog članka može sadržavati i odobrenje za pružanje jedne ili više pomoćnih usluga iz članka 5. stavka 2. ovog Zakona, povezanih s investicijskim uslugama i investicijskim aktivnostima iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona, a za koje je investicijsko društvo dobilo odobrenje za rad.

(6) Odobrenje za rad iz stavka 1. ovog članka sadrži naznaku je li investicijsko društvo ovlašteno držati novac i/ili financijske instrumente klijenta.

(7) Investicijskom društvu ne može se izdati odobrenje za rad koje sadrži odobrenje za pružanje isključivo pomoćnih usluga iz članka 5. stavka 2. ovog Zakona.

(8) Prije upisa osnivanja investicijskog društva u sudski registar, kao i prije svakog sljedećeg upisa naknadno zatraženih investicijskih usluga i aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga, u odnosu na sve ili samo neke financijske instrumente, investicijsko društvo mora dobiti odobrenje za rad, odnosno proširenje odobrenja za rad.

(9) Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije Agencija propisuje pravilnikom.

(10) Odobrenje za rad izdano od Agencije vrijedi na području država članica i omogućava investicijskom društvu pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga bilo putem podružnice ili neposredno.

Proširenje odobrenja za rad

Članak 14. (NN 54/13)

(1) Nakon što dobije odobrenje za rad iz članka 13. ovog Zakona, investicijsko društvo može zatražiti proširenje odobrenja za rad za pružanje investicijskih usluga i obavljanje aktivnosti i povezanih pomoćnih usluga iz članka 5. ovog Zakona.

(2) Na proširenje odobrenja za rad na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovog Zakona o odobrenju za rad. Zahtjev za proširenje odobrenja za rad podnosi uprava investicijskog društva.

Članak 15.

(1) Odobrenje za rad može zatražiti i već osnovano dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, pri čemu zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi uprava društva.

(2) Društvo iz stavka 1. ovog članka mora dobiti odobrenje za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar.

Članak 16. (NN 54/13, 159/13)

(1) Kreditna institucija može pružati investicijske usluge i obavljati aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge iz članka 5. stavka 1. i 2. ovog Zakona, za koje je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka, Hrvatska narodna banka izdaje uz prethodnu suglasnost Agencije o ispunjavanju uvjeta za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti te s njima povezanih pomoćnih usluga iz članka 5. stavka 1. i 2. ovog Zakona.

(3) Agencija će, na zahtjev kreditne institucije, izdati prethodnu suglasnost iz stavka 2. ovoga članka, ako kreditna institucija ispunjava uvjete propisane odredbama članaka 30., 36. do 43. i članaka 119. do 135. ovoga Zakona.

(4) O zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti Agencija će odlučiti u roku od šezdeset dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(5) Na izdavanje prethodne suglasnosti kreditnoj instituciji na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 13. i 17. ovoga Zakona. Na ukidanje prethodne suglasnosti kreditnoj instituciji na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o ukidanju odobrenja za rad iz članka 263. ovoga Zakona.

(6) Za potrebe izdavanja i ukidanja suglasnosti iz stavka 5. ovoga članka, umjesto izraza »investicijsko društvo« na odgovarajući način koristit će se izraz »kreditna institucija«. Odredbe članaka 119. do 135. ovoga Zakona primjenjivat će se samo u »slučaju ako kreditna institucija podnese zahtjev i za upravljanje MTP-om.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 17.

(1) Agencija će investicijskom društvu izdati odobrenje za rad ako su ispunjeni uvjeti koji se odnose na:

1. oblik društva, dionice društva i temeljni kapital,

2. stjecanje kvalificiranih udjela za sve imatelje kvalificiranih udjela te usku povezanost,

3. izdavanje suglasnosti članovima uprave,

4. organizacijske zahtjeve,

5. pristupanje u članstvo sustava zaštite ulagatelja.

(2) Ako se zahtjev za izdavanje odobrenja za rad odnosi na pružanje usluge iz članka 5. stavka 1. točke 8., ovog Zakona, Agencija će izdati odobrenje za rad ako su pored uvjeta iz stavka 1. ovog članka ispunjeni i uvjeti propisani odredbama od članka 119. do članka 135. ovog Zakona.

(3) O zahtjevu iz članka 13. stavka 3. ovog Zakona, Agencija će odlučiti u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Smatrat će se da je zahtjev uredan ako, u skladu s odredbama pravilnika iz članka 13. stavka 9. ovog Zakona, sadrži sve propisane podatke i ako mu je priložena dokumentacija s propisanim sadržajem.

(4) Ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva u skladu sa zaprimljenom obavijesti Agencije, smatrat će se da je odustao od zahtjeva.

(5) Ako investicijsko društvo ne udovoljava svim uvjetima za pružanje nekih od investicijskih usluga i obavljanje nekih od aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, Agencija može odobrenje za rad ograničiti samo na investicijske usluge, aktivnosti i pomoćne usluge, za koje udovoljava uvjetima iz ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona.

Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 18.

Agencija može istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima pri izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu:

1. zahtjevu investicijskog društva za izdavanje odobrenja za rad,

2. zahtjevu imatelja kvalificiranih udjela za odobrenje stjecanja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu,

3. zahtjevu za izdavanje suglasnosti za člana uprave investicijskog društva.

Ukidanje odobrenja za rad

Članak 19. (NN 54/13, 159/13)

(1) Odobrenje za rad prestaje važiti:

1. ako investicijsko društvo ne započne pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad, protekom navedenog roka,

2. ako investicijsko društvo uzastopno tijekom šest mjeseci ne pruža niti jednu investicijsku uslugu ili investicijsku aktivnost za koje je odobrenje za rad izdano, protekom navedenog roka,

3. na vlastiti zahtjev investicijskog društva, dostavom rješenja Agencije,

4. dostavom rješenja Agencije kojim se ukida zakonito rješenje kojim je odobrenje za rad izdano,

5. ako se radi o kreditnoj instituciji, dostavom rješenja o ukidanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji, odnosno od dana prestanka važenja odobrenja po sili zakona, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija,

6. danom otvaranja stečajnog postupka,

7. zaključenjem postupka likvidacije.

(2) Ako nastupi razlog iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja izdanog odobrenja za rad.

(3) O svakom prestanku važenja odobrenja za rad iz stavka 1. točaka 1. do 4. ovoga članka Agencija će obavijestiti ESMA-u, burzu, Operatera MTP-a, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera središnjeg registra, operatera sustava poravnanja i/ili namire i operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, kada je to primjenjivo.

Statusne promjene investicijskog društva

Članak 20. (NN 54/13)

(1) Svako investicijsko društvo uključeno u spajanje ili podjelu društva, mora za to spajanje ili podjelu dobiti prethodno odobrenje Agencije.

(2) Za odlučivanje o izdavanju odobrenja za spajanje ili podjelu društva na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog Zakona za izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu.

(3) Ako uslijed spajanja, odnosno podjele investicijskog društva, nastane novo društvo koje će pružati investicijske usluge i/ili obavljati investicijske aktivnosti, to društvo mora prije upisa spajanja, odnosno podjele u sudski registar od Agencije dobiti odobrenje za rad. Danom upisa novoga investicijskog društva u sudski ili drugi odgovarajući registar, investicijska društva koja su sudjelovala u spajanju prestaju postojati, a njihova odobrenja prestaju važiti.

(4) Stavci od 1. do 3. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju i za druge statusne promjene u koje je uključeno investicijsko društvo.

(5) Agencija može detaljnije pravilnikom propisati uvjete i način odlučivanja o odobrenjima iz ovoga članka.

Pododjeljak 2.   Uprava investicijskog društva

Članak 21. (NN 54/13, 159/13)

(1) Uprava investicijskog društva mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju investicijsko društvo. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave. Članovi uprave moraju imati stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje poslova investicijskog društva.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, uprava investicijskog društva koje nije ovlašteno držati novac i financijske instrumente klijenta, može imati samo jednog člana. Kada takvo investicijsko društvo ima samo jednog člana uprave dužno je propisati dodatne mjere i postupke kojima će se osigurati upravljanje investicijskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka. Ako takvo investicijsko društvo ima više članova uprave, na odgovarajući se način primjenjuje odredba stavka 1. ovog članka.

(3) Ako osnivačkim aktom investicijskog društva nije drukčije određeno, članovi uprave skupno vode poslove i zastupaju investicijsko društvo.

(4) Članovi uprave investicijskog društva moraju voditi poslovanje investicijskog društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s investicijskim društvom.

(5) Najmanje jedan član uprave mora znati hrvatski jezik.

(6) Članovi uprave investicijskog društva dužni su voditi poslove investicijskog društva s područja Republike Hrvatske.

(7) Uprava investicijskog društva može ovlastiti prokurista (jednoga ili više njih) za zastupanje investicijskog društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun investicijskog društva koje proizlaze iz usluga i aktivnosti za koje je investicijsko društvo dobilo odobrenje za rad, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave investicijskog društva.

(8) Uprava investicijskog društva dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenje prokure.

(9) Uvjete koje treba ispunjavati osoba kojoj se daje prokura, vrsta i način davanja prokure, opseg ovlasti iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju određenih radnji od strane prokurista, utvrđuje se osnivačkim aktom investicijskog društva.

(10) U slučaju da investicijsko društvo vodi upravni odbor, isti mora imenovati najmanje dva izvršna direktora. Odredbe ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona o članovima uprave investicijskog društva na odgovarajući se način primjenjuju na izvršne direktore.

Članak 21.a (NN 54/13, 159/13)

(1) Član uprave investicijskog društva može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova investicijskog društva,

2. nije bila član nadzornog odbora, član uprave ili osoba na drugom rukovodećem položaju u investicijskom društvu, odnosno trgovačkom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je ukinuto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na prouzročenje stečaja, prisilne likvidacije ili ukidanje odobrenja za rad,

3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na investicijsko društvo, članove nadzornog odbora ako ih ima, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo investicijskog društva,

4. nad čijom imovinom nije otvoren stečajni postupak,

5. ima dobar ugled,

6. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koje predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država, odnosno za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.), i to:

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti,

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva,

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva,

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja,

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti,

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa,

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja,

– kaznena djela iz glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za

– kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.), i to:

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti,

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja,

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava,

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti,

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa,

– glava XI. – kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu, a koja su u pravnom kontinuitetu s prethodno navedenim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12).,

7. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave investicijskog društva te koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti,

8. ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava,

9. nije član uprave, odnosno prokurist:

– drugog investicijskog društva,

– vezanog zastupnika drugog investicijskog društva,

– kreditne institucije,

– društva za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja,

– društva za upravljanje mirovinskim fondovima,

– mirovinskog osiguravajućeg društva,

– društva za osiguranje,

– društva za reosiguranje,

– druge financijske institucije u smislu zakona koji uređuje osnivanje i rad kreditnih institucija,

– društva čiji su financijski instrumenti uvršteni na uređeno tržište,

10. član uprave investicijskog društva ne može biti osoba kojoj je Agencija odbila izdati odobrenje ili ukinula suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave i to najmanje jednu godinu od dana izvršnosti rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.

(2) Pod iskustvom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim položajima u investicijskom društvu, odnosno pet godina iskustva u vođenju poslova koji se mogu usporediti s djelatnostima investicijskog društva ili drugim usporedivim poslovima.

(3) Smatra se da fizička osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ispunjava uvjete o nekažnjavanju iz stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga članka ako nije pravomoćno osuđena za djela koja u svom opisu odgovaraju tim djelima.

(4) Uprava investicijskog društva dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave. Investicijsko društvo dužno je provoditi tu politiku.

(5) Agencija će pravilnikom pobliže propisati uvjete iz stavaka 1. i 2. ovoga članka za članstvo u upravi investicijskog društva te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu. Agencija može pobliže propisati sadržaj politike iz stavka 4. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave.

Suglasnost za imenovanje

Članak 22. (NN 54/13, 159/13)

(1) Članom uprave u investicijskom društvu može biti imenovana osoba koja je dobila suglasnost Agencije za obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva.

(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnosi kandidat za člana uprave investicijskog društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina. Kandidat je obvezan uz zahtjev priložiti pisanu suglasnost nadzornog odbora, odnosno organa nadležnog za imenovanje članova uprave te program vođenja poslova za mandatno razdoblje za koje traži suglasnost.

(3) Osim kandidatu za člana uprave, Agencija svoju odluku o izdavanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti uvijek dostavlja i investicijskom društvu o čijem se kandidatu radi.

(4) Agencija može izdati suglasnost za imenovanje iz ovoga članka za mandat kraći od zatraženog

(5) Iznimno, ako člana uprave investicijskog društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članaka 21. i 21.a ovoga Zakona.

(6) Investicijsko društvo dužno je osigurati da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(7) Investicijsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave investicijskog društva, kao i uvijek u situaciji kada investicijsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(8) Podnositelji zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članaka 21. i 21.a ovoga Zakona te pravilnika iz članka 21.a stavka 4. ovoga Zakona.

(9) U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave investicijskog društva predstavi program vođenja poslova investicijskog društva za mandatno razdoblje.

(10) Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom investicijskom društvu ponovno dobiti suglasnost Agencije, kao i u slučaju produljenja mandata.

(11) Agencija odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:

a) dokumentacije iz stavka 6. ovoga članka,

b) programa vođenja poslova iz stavka 7. ovoga članka,

c) ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.

(12) Agencija će odbiti izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave ako:

a) predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbama članaka 21. i 21.a ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 21.a stavka 4. ovoga Zakona,

b) podaci i informacije iz stavka 8. ovoga članka, a posebice program vođenja i/ili njegovo predstavljanje upućuju na to da predložena osoba za člana uprave nije primjerena za obavljanje te funkcije,

c) Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila, predstavljali prijetnju upravljanju investicijskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka i u skladu s pravilima o organizacijskim zahtjevima iz članaka 36. do 43. ovoga Zakona,

d) su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu.

Dužnosti i odgovornost uprave

Članak 22.a (NN 159/13)

(1) Uprava investicijskog društva dužna je osigurati da investicijsko društvo posluje u skladu s:

1. pravilima struke,

2. ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i

3. drugim propisima kojima se uređuje poslovanje investicijskih društava.

(2) Uprava investicijskog društva dužna je osigurati provođenje nadzornih mjera Agencije.

(3) Uprava investicijskog društva dužna je ustrojiti učinkovit i razborit sustav upravljanja investicijskim društvom, što uključuje i raspodjelu dužnosti te sprečavanje sukoba interesa.

(4) Sustav upravljanja iz stavka 3. ovoga članka mora posebice osiguravati odgovornost uprave za:

1. društvo u cjelini, odobravanje i nadziranje provedbe strateških ciljeva društva, strategiju upravljanja rizicima i internog upravljanja,

2. integritet računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja, kao i financijsku i operativnu kontrolu i usklađenost sa zakonom i primjenjivim standardima,

3. proces javne objave i priopćavanje informacija u skladu s odredbama ovoga Zakona,

4. učinkoviti nadzor višeg rukovodstva, kada je to primjenjivo.

(5) Uprava investicijskog društva dužna je pratiti i periodički procjenjivati učinkovitost sustava upravljanja iz stavka 3. ovoga članka te poduzimati odgovarajuće mjere za ispravljanje nedostataka.

(6) Investicijsko društvo dužno je javno objaviti na koji se način uskladilo s odredbama o:

1. sustavu upravljanja iz stavka 3. ovoga članka,

2. sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i kada je to primjereno, nadzornog odbora propisanim ovim člankom i člancima 21.a i 23.a ovoga Zakona,

3. obvezi investicijskog društva da osnuje odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike na način propisan člankom 23.a ovoga Zakona i pravilnikom donesenim na temelju članka 23.a stavka 9. ovoga Zakona,

4. politikama primitaka iz članka 38.a ovoga Zakona na način propisan pravilnikom donesenim na temelju članka 43. ovoga Zakona.

(7) Informacije iz ovoga članka investicijsko društvo dužno je objaviti i redovito ažurirati na svojim internetskim stranicama.

(8) Agencija može donijeti pravilnik kojim pobliže uređuje učestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz ovoga članka.

Opomena članu uprave

Članak 22.b (NN 159/13)

(1) Agencija će izreći odgovornoj osobi u investicijskom društvu pisanu opomenu ako investicijsko društvo ne izvrši naložene mjere na način i u rokovima utvrđenima rješenjem Agencije.

(2) Pisana opomena iz stavka 1. ovoga članka izriče se odgovornoj osobi bez obzira na to je li u trenutku izricanja opomene osoba i dalje član ili predsjednik uprave investicijskog društva.

Ukidanje suglasnosti i prestanak suglasnosti za imenovanje člana uprave

Članak 23. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija će ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave u investicijskom društvu u sljedećim slučajevima:

1. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave investicijskog društva propisane ovim Zakonom,

2. ako je suglasnost izdana na temelju neistinitih, netočnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi nepropisan način,

3. ako je član uprave prekršio odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na temelju povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama ovoga Zakona,

4. ako je član uprave teže ili sustavno kršio ovaj Zakon, propise donesene na temelju ovoga Zakona ili ostale zakonske propise, a osobito ako je zbog toga ugrožena likvidnost ili adekvatnost kapitala ili se radi o jednakom kršenju koje se ponavlja dva puta u tri godine.

(2) Agencija može ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave u investicijskom društvu u sljedećim slučajevima:

1. ako kao član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija,

2. ako kao član uprave nije osigurao adekvatne organizacijske uvjete iz članaka 36. do 42. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 43. ovoga Zakona,

3. ako utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka,

4. ako član uprave učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost investicijskog društva s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju investicijskog društva.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva.

(4) Ako Agencija ukine rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave, investicijsko društvo obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka osnivači, odnosno nadzorni odbor dužni su imenovati njihove zamjenike, bez suglasnosti Agencije, na rok od najviše tri mjeseca.

(6) Suglasnost za imenovanje člana uprave u investicijskom društvu prestaje važiti ako:

1. osoba u roku od jedne godine od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi, protekom navedenog roka,

2. osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, s danom prestanka dužnosti,

3. osobi istekne ugovor o radu u investicijskom društvu, s danom isteka ugovora.

 Nadzorni odbor i odbori u značajnom investicijskom društvu

Članak 23.a (NN 159/13)

(1) Investicijsko društvo koje je značajno s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu, opseg i složenost poslovanja, što svojim rješenjem utvrđuje Agencija, dužno je ustrojiti nadzorni odbor, a unutar istoga:

1. odbor za imenovanja,

2. odbor za primitke i

3. odbor za rizike.

(2) Članovi nadzornog odbora značajnog investicijskog društva moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova investicijskog društva, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika investicijskog društva.

(3) Član nadzornog odbora značajnog investicijskog društva može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. koja ima dobar ugled,

2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti,

3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na investicijsko društvo, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo investicijskog društva,

4. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i

5. koja može biti član nadzornog odbora sukladno zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

(4) Nadležnosti nadzornog odbora značajnog investicijskog društva, osim onih propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava su i sljedeće:

1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku investicijskog društva,

2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve investicijskog društva,

3. daje suglasnost upravi na financijski plan investicijskog društva,

4. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima investicijsko društvo posluje,

5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala investicijskog društva,

6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije, i

7. donosi odluke o drugm pitanjima određenim ovim Zakonom.

(5) Članovi odbora iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka imenuju se iz redova članova nadzornog odbora. Svaki od odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih je jedan predsjednik.

(6) Odbor za primitke mora se uspostaviti na način koji investicijskom društvu omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim za primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.

(7) Članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika investicijskog društva.

(8) Ovlasti i dužnosti članova nadzornog odbora, kao i ovlasti i dužnosti članova odbora iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka Agencija će propisati pravilnikom.

(9) Kriterije za utvrđivanje statusa značajnog investicijskog društva iz stavka 1. ovoga članka Agencija će propisati pravilnikom.

Pododjeljak 3.   Broker i investicijski savjetnik

Članak 24. (NN 54/13)

(1) Broker je zaposlenik investicijskog društva ili kreditne institucije koji na temelju odobrenja Agencije obavlja poslove sadržane u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona.

(2) Investicijski savjetnik je zaposlenik investicijskog društva ili kreditne institucije koji na temelju odobrenja Agencije obavlja poslove sadržane u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2., 4. i 5. ovog Zakona, odnosno zaposlenik društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom koji na temelju odobrenja Agencije obavlja poslove sadržane u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona.

(3) Broker i investicijski savjetnik moraju ispunjavati uvjete propisane pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka.

(4) Agencija će organizirati i provoditi obrazovni program i stručne ispite za obavljanje poslova iz stavka 1. i 2. ovog članka i o tome izdavati uvjerenja.

(5) Agencija će pravilnikom propisati program i način provođenja stručnog ispita iz stavka 4. ovog članka.

(6) Uvjerenje izdano od nadležnog tijela država članica ili trećih država, Agencija može priznati kao uvjerenje iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Agencija će pravilnikom propisati uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 1. i 2. ovog članka, sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije.

(8) Osobe koje nemaju odobrenje Agencije ne smiju obavljati poslove iz stavka 1. i 2. ovog članka.

(9) Agencija vodi registar brokera i investicijskih savjetnika.

(10) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, način i oblik vođenja registra iz stavka 9. ovog članka.

 

Članak 25. (NN 54/13)

(1) Agencija na zahtjev fizičke osobe iz stavka 1., odnosno 2. članka 24. ovog Zakona, izdaje odobrenje za obavljanje poslova sadržanih u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona (odobrenje za rad brokera), odnosno poslova sadržanih u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2., 4. i 5. ovog Zakona (odobrenje za rad investicijskog savjetnika). Agencija će odobrenje iz ovog stavka izdati ako fizička osoba ispunjava uvjete propisane člankom 24. ovog Zakona i pravilnikom iz članka 24. stavka 7. ovog Zakona.

(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Agencija će odlučiti u roku od trideset dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Smatrat će se da je zahtjev uredan ako, u skladu s odredbama pravilnika iz članka 24. stavka 7. ovoga Zakona, sadrži sve propisane podatke i ako mu je priložena dokumentacija s propisanim sadržajem.

(3) Ako podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka u roku koji zaključkom odredi Agencija uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini, ne ukloni nedostatke iz zahtjeva, a po zahtjevu se ne može postupiti, isti će se rješenjem odbaciti.

Standardi ponašanja brokera i investicijskih savjetnika

Članak 26.

(1) Broker i investicijski savjetnik, dužni su, pri obavljanju poslova u svezi s investicijskim uslugama koje klijentu pruža investicijsko društvo, ponašati se sukladno:

1. odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, i

2. pravilima i standardima struke.

(2) Investicijski savjetnik ne smije preporučivati kupnju ili prodaju financijskih instrumenta samo radi ostvarivanja provizije.

Ukidanje odobrenja za rad brokeru i investicijskom savjetniku

Članak 27. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija će ukinuti zakonito rješenje kojim je odobrenje za rad brokeru ili investicijskom savjetniku izdano ako:

1. je pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv imovine, protiv gospodarstva, krivotvorenja ili zbog kaznenih djela koja se odnose na manipulaciju tržištem ili povlaštene informacije, ili mu je izrečena ili traje sigurnosna mjera zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja investicijskog društva,

2. je pravomoćno proglašen krivim za prekršaj iz članka 568. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona,

3. teže krši odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

4. su podaci na temelju kojih je izdano odobrenje za rad neistiniti.

(2) Agencija može brokeru ili investicijskom savjetniku oduzeti izdano odobrenje ako unatoč upozorenju Agencije opetovano krši pravila burze ili MTP-a.

(3) Rješenjem o ukidanju izdanog odobrenja Agencija će odrediti rok u kojem broker ili investicijski savjetnik ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja, a koji ne može biti dulji od pet godina ni kraći od tri mjeseca.

(4) Težim kršenjem odredbi iz stavka 1. točke 3. ovoga članka smatrat će se slučajevi kada broker, odnosno investicijski savjetnik:

1. postupa protivno istoj odredbi ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa, drugi put u tri godine,

2. kada je zbog kršenja odredaba ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa nastala šteta za klijenta ili drugu osobu, o čemu Agencija donosi posebnu odluku.

(5) Agencija će brokeru, odnosno investicijskom savjetniku izreći opomenu ako krši odredbe članka 26. stavka 1. ovoga Zakona, a ne postoje uvjeti za ukidanje odobrenja.

Članak 27.a (NN 54/13)

(1) Odobrenje za rad brokeru i investicijskom savjetniku prestaje važiti:

1. ako osobi prestane važiti ugovor o radu na onim poslovima u investicijskom društvu, kreditnoj instituciji ili društvu za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom za koje je odobrenje izdano i ako se nakon prestanka važenja ugovora o radu u roku od šezdeset dana nakon prestanka ugovora o radu ne zaposli u drugom investicijskom društvu, kreditnoj instituciji ili društvu za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom na onim poslovima za koje je odobrenje za rad izdano, o čemu je dužna obavijestiti Agenciju,

2. na vlastiti zahtjev, danom dostave rješenja kojim se utvrđuje prestanak važenja odobrenja za rad.

(2) Prestanak važenja odobrenja za rad brokeru i investicijskom savjetniku iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u registar iz članka 24. stavka 9. ovoga Zakona.

Pododjeljak 4.   Imatelji kvalificiranog udjela

Članak 28.

(1) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu iz članka 13. stavka 1. ovog Zakona, podnositelj zahtjeva dužan je Agenciji dostaviti podatke o identitetu dioničara ili članova investicijskog društva, posrednih ili neposrednih imatelja kvalificiranih udjela, visinu tih udjela kao i dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 50. stavka 4. ovog Zakona.

(2) Na zahtjev iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 50. ovog Zakona.

Uska povezanost

Članak 29.

(1) U slučaju uske povezanosti između investicijskog društva i drugih fizičkih ili pravnih osoba, Agencija će izdati odobrenje za rad investicijskom društvu samo ako odnos uske povezanosti ne onemogućava obavljanje nadzora nad investicijskim društvom.

(2) Agencija će odbiti izdavanje odobrenja za rad ako propisi treće države, koji se odnose na jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba s kojima je društvo usko povezano, odnosno primjena i izvršavanje tih propisa, onemogućavaju obavljanje nadzora nad investicijskim društvom.

Pododjeljak 5.   Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja

Članak 30.

Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja, u skladu s člankom 222. do 246. ovog Zakona obvezno je za sljedeća društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj koja obavljaju investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona, kada su ovlaštena držati novac i/ili financijske instrumente klijenta te kada obavljaju pomoćnu investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovog Zakona:

1. investicijsko društvo,

2. kreditnu instituciju koja pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti na temelju zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija,

3. društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom kada pruža investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona.

Pododjeljak 6.   Temeljni kapital investicijskog društva

Članak 31.

(1) Iznos temeljnog kapitala investicijskog društva ovisi o vrsti i opsegu investicijskih usluga i aktivnosti za koje investicijsko društvo traži odobrenje Agencije.

(2) Temeljni kapital investicijskog društva mora u cijelosti biti uplaćen u novcu, a dionice koje čine temeljni kapital investicijskog društva ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju. Kada se investicijsko društvo osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću, puni iznos temeljnih uloga mora biti uplaćen u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar.

Članak 32. (NN 159/13)

(1) Investicijsko društvo koje je ovlašteno za pružanje jedne ili više usluga iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2. ili 4. ovog Zakona i koje drži novac i/ili financijske instrumente klijenata, a nije ovlašteno za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 3. i 6., mora imati temeljni kapital u visini od najmanje 1.000.000 kuna.

(2) Investicijsko društvo koje je ovlašteno za izvršavanje naloga klijenata s financijskim instrumentima može držati takve instrumente za vlastiti račun ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. takve pozicije nastanu samo kao posljedica neuspjeha investicijskog društva da uredno izvrši naloge klijenta,

2. ukupna tržišna vrijednost svih takvih pozicija ne premašuje gornju granicu od 15% temeljnog kapitala investicijskog društva,

3. investicijsko društvo ispunjava zahtjeve propisane dijelom četvrtim Uredbe (EU) br. 575/2013 i

4. takve su pozicije slučajne i privremene prirode te strogo ograničene na vrijeme koje je potrebno za izvršenje transakcije.

(3) Kada investicijsko društvo iz stavka 1. ovog članka nije ovlašteno držati novac i/ili financijske instrumente klijenata, mora imati temeljni kapital u visini od najmanje 400.000 kuna.

(4) Ulaganje kapitala investicijskog društva radi stjecanja i držanja financijskih instrumenata kojima ono aktivno ne trguje, ne smatra se trgovanjem u smislu usluga navedenih u stavku 1. i 3. ovog članka

Članak 33.

Lokalno društvo, ako   koristi slobodu poslovnog nastana ili slobodu pružanja usluga kako je propisano ovim Zakonom, mora imati temeljni kapital u iznosu od najmanje 400.000 kuna.

Članak 34.

(1) Investicijsko društvo koje je ovlašteno isključivo za pružanje usluga iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 5. bez držanja novca i/ili financijskih instrumenata svojih klijenata i koje niti u jednom trenutku ne može stupiti u dužnički odnos s tim klijentima, mora imati:

1. temeljni kapital u iznosu od najmanje 400.000 kuna ili

2. osiguranje profesionalne odgovornosti u iznosu najmanje 8.000.000 kuna za svaki pojedinačni odštetni zahtjev ili ukupno 12.000.000 kuna godišnje za sve odštetne zahtjeve ukupno ili

3. kombinaciju temeljnog kapitala i osiguranja profesionalne odgovornosti u iznosu koji je jednak pokriću pod točkama 1. ili 2. ovog stavka.

(2) Društvo koje je osim za poslove iz stavka 1. ovog članka ovlašteno i za posredovanje u osiguranju, kako je definirano propisima kojima se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, mora imati:

1. temeljni kapital u iznosu od najmanje 200.000 kuna ili

2. osiguranje profesionalne odgovornosti u iznosu najmanje 4.000.000 kuna za svaki pojedinačni odštetni zahtjev ili ukupno 6.000.000 kuna godišnje za sve odštetne zahtjeve ukupno ili

3. kombinaciju temeljnog kapitala i osiguranja profesionalne odgovornosti u iznosu koji je jednak pokriću pod točkama 1. ili 2. ovog stavka.

Članak 35.

Investicijska društva, osim onih na koje se odnose članci 31. do 34. ovog Zakona, moraju imati temeljni kapital u visini od najmanje 6.000.000 kuna.

Pododjeljak 7.   Organizacijski zahtjevi za investicijsko društvo

Opći organizacijski uvjeti

Članak 36. (NN 54/13)

Investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja društva kao i vrstu i opseg investicijskih usluga i aktivnosti koje društvo pruža i obavlja, ustrojiti, dokumentirati, provoditi i redovito održavati:

1. postupke odlučivanja, organizacijsku strukturu s jasno definiranim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti,

2. primjeren sustav unutarnjih kontrola, praćenje usklađenosti s relevantnim propisima i mjere za sprječavanje sukoba interesa,

3. učinkovite strategije i postupke za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvještavanje o rizicima kojima je ili bi moglo biti izloženo pri obavljanju investicijskih usluga i aktivnosti,

4. odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke,

5. učinkovite mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka,

6. učinkovite mjere i postupke za kontinuirano očuvanje sigurnosti, integriteta i povjerljivosti informacija,

7. učinkovite mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja,

8. jasne politike primitaka za sve kategorije radnika, upravu i nadzorni odbor.

 

Praćenje usklađenosti s relevantnim propisima

Članak 37. (NN 54/13)

Investicijsko društvo dužno je propisati i provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke čiji je cilj otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima i smanjivanje takvih rizika, a koji postupci su potrebni da bi se osiguralo da:

1. investicijsko društvo posluje u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima,

2. članovi uprave, odnosno izvršni direktori investicijskog društva, zaposlenici i vezani zastupnici postupaju u skladu s odredbama iz točke 1. ovoga članka pri pružanju investicijskih usluga i obavljanju aktivnosti i u skladu s propisima koji uređuju osobne transakcije s financijskim instrumentima, kako je definirano pravilnikom iz članka 43. ovoga Zakona kao i drugim relevantnim propisima.

Mjere za sprječavanje sukoba interesa

Članak 38. (NN 54/13)

Investicijsko društvo dužno je uspostaviti primjerene politike i provoditi učinkovite organizacijske i administrativne mjere i postupke s ciljem identificiranja, nadziranja i sprječavanja negativnog utjecaja sukoba interesa iz članka 53. ovog Zakona na interese svojih klijenata.

Članak 38.a (NN 54/13, 159/13)

(1) Investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir veličinu društva, unutarnju organizaciju, prirodu, opseg i složenost poslovanja, propisati, implementirati i primjenjivati jasne politike primitaka za sve kategorije radnika, upravu i nadzorni odbor.

(2) Politika primitaka iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. u skladu je s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima,

2. promiče odgovarajuće i djelotvorno upravljanje rizicima,

3. ne potiče preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika za investicijsko društvo,

4. u skladu je s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima investicijskog društva,

5. obuhvaća mjere za sprečavanje sukoba interesa, uključujući sprječavanje sukoba interesa pri utvrđivanju primitaka radnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija.

(3) Agencija će pravilnikom propisati pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a osobito:

– definiciju primitaka radnika,

– zahtjeve vezane uz primitke radnika te način i opseg primjene tih zahtjeva i

– način i rokove izvješćivanja Agencije o primicima.

Članak 38.b (NN 159/13)

(1) Investicijsko društvo dužno je izraditi i primjenjivati postupke zaprimanja i rješavanja prijave zaposlenika o kršenju odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

(2) Investicijsko društvo dužno je osigurati podnošenje prijave iz stavka 1. ovoga članka preko posebnog, neovisnog i autonomnog kanala te poduzeti mjere za zaštitu osobnih podataka i povjerljivosti u odnosu na zaposlenika koji prijavljuje kršenje, kao i mjere za zaštitu od diskriminacije, odnosno stavljanja u nepovoljniji položaj zaposlenika koji je prijavio kršenje u odnosu na druge zaposlenike.

Mjere za neprekidno poslovanje

Članak 39.

(1) Investicijsko društvo dužno je poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo neprekidno i redovito obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti.

(2) Za postizanje svrhe iz stavka 1. ovog članka investicijsko društvo dužno je koristiti odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su proporcionalni vrsti i opsegu investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja.

Izdvajanje poslovnih procesa

Članak 40.

(1) Kada investicijsko društvo izdvoji poslovne procese koji su nužni za neprekidno i uredno pružanje investicijskih usluga klijentima ili obavljanje investicijskih aktivnosti, na način da ih povjeri drugom pružatelju usluga, dužno je poduzeti sve razumne mjere da bi se izbjegao nepotrebni dodatni operativni rizik.

(2) Investicijsko društvo ne smije izdvojiti značajne poslovne procese na način koji bi onemogućio ili znatno otežao kvalitetno provođenje sustava internih kontrola ili provođenje nadzora nad poslovanjem društva u skladu s ovim Zakonom.

Vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije

Članak 41.

(1) Investicijsko društvo dužno je voditi i čuvati evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim investicijskim uslugama i aktivnostima, kao i transakcijama koje je izvršilo, na način koji omogućuje nadzor nad poslovanjem u skladu sa člankom 37. ovog Zakona, a posebice nad ispunjavanjem obveza prema klijentima i potencijalnim klijentima.

(2) Investicijsko društvo dužno je organizirati poslovanje i ažurno voditi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla kojeg je izvršilo za svoj račun ili za račun klijenta.

(3) Investicijsko društvo dužno je svu dokumentaciju o poslovanju s pojedinim klijentom čuvati odvojeno od dokumentacije o poslovanju s drugim klijentima i dokumentacije o vlastitom poslovanju.

(4) Svu poslovnu dokumentaciju investicijsko društvo mora zaštititi od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu te čuvati na način koji osigurava trajnost zapisa.

(5) Investicijsko društvo dužno je najmanje pet godina po isteku godine u kojoj je bio sklopljen posao, čuvati svu dokumentaciju i podatke o svim poslovima s financijskim instrumentima koje je obavilo bilo za svoj račun bilo za račun klijenta.

(6) Odredbe ovog članka na odgovarajući način se primjenjuju i u svezi transakcija koje izvrši podružnica investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici.

Zaštita imovine klijenata investicijskog društva

Članak 42. (NN 54/13)

(1) Kada investicijsko društvo drži financijske instrumente i/ili novčana sredstva klijenta, dužno je primjenjivati odgovarajuće mjere za zaštitu imovine klijenata propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 43. ovoga Zakona.

(2) Kada investicijsko društvo drži financijske instrumente klijenata, dužno je primjenjivati odgovarajuće mjere za zaštitu imovine klijenata, a posebice:

1. kako bi se zaštitila prava klijenata, osobito u slučaju insolventnosti investicijskog društva, kako je to propisano pravilnikom iz članka 43. ovoga Zakona,

2. kako bi se spriječila uporaba financijskih instrumenata klijenta za vlastiti račun investicijskog društva ili za račun drugih klijenata investicijskog društva, osim u slučaju izričite suglasnosti klijenta, kako je to propisano pravilnikom iz članka 43. ovoga Zakona.

(3) Suglasnost iz stavka 2. točke 2. ovoga članka klijent daje u pisanom obliku kao opću suglasnost za pojedinu vrstu poslova uporabe financijskih instrumenata klijenta ili kao pojedinačnu suglasnost za pojedini posao uporabe financijskih instrumenata klijenta.

(4) Kada investicijsko društvo drži novčana sredstva klijenta, dužno je provoditi primjerene mjere za zaštitu prava klijenata, u skladu s odredbama pravilnika iz članka 43. ovoga Zakona.

(5) Novac i financijski instrumenti klijenta nisu vlasništvo investicijskog društva, ne ulaze u njegovu imovinu, ni u likvidacijsku ili stečajnu masu, niti mogu biti predmetom ovrhe u svezi potraživanja prema investicijskom društvu.

Članak 43. (NN 54/13)

Agencija će pravilnikom detaljnije propisati organizacijske zahtjeve za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga, obzirom na:

1. praćenje usklađenosti s relevantnim propisima,

2. upravljanje rizicima,

3. unutarnju reviziju,

4. mjere za sprječavanje sukoba interesa uključujući i politike primitaka,

5. mjere za neprekidno poslovanje te nadzor i zaštitu informacijskog sustava,

6. izdvajanje poslovnih procesa,

7. vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije,

8. zaštitu imovine klijenata investicijskog društva,

9. osobne transakcije relevantnih osoba,

10. dodatne organizacijske zahtjeve za investicijska društva koja izrađuju i distribuiraju investicijska istraživanja.

Plan oporavka

Članak 43.a (NN 18/15)

(1) Planom oporavka koji usvaja uprava investicijskog društva utvrđuju se mjere koje je potrebno poduzeti radi poboljšanja financijskog položaja društva u slučaju značajnog pogoršanja.

(2) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga članka dužno je izraditi i primjenjivati investicijsko društvo:

1. koje je obvezno imati iznos temeljnog kapitala sukladno članku 35. ovoga Zakona i koje ne podliježe konsolidiranom nadzoru iz članaka 265. i 267. ovoga Zakona;

2. koje je matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, za svoju grupu;

3. kojem to naloži Agencija posebnim rješenjem, ako utvrdi da su nastupile okolnosti za izricanje dodatnih nadzornih mjera za upravljanje rizicima iz članka 264. ovoga Zakona.

(3) Investicijsko društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je plan oporavka ažurirati najmanje jednom godišnje te po svakoj promjeni u poslovnoj ili financijskoj situaciji ili pravnoj ili organizacijskoj strukturi investicijskog društva ili članice grupe za koju se plan oporavka izrađuje a koja promjena bi mogla bitno utjecati na sam plan oporavka ili uzrokovati potrebu za njegovom promjenom.

(4) Agencija može, ako to ocijeni potrebnim, naložiti i češće ažuriranje plana oporavka od onoga iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Investicijsko društvo iz stavka 2. ovoga članka čiji prekid poslovanja ne bi imao negativan učinak na financijska tržišta, druga investicijska društva ili kreditne institucije ili na uvjete financiranja s obzirom na njegovu veličinu, model poslovanja i povezanost s drugim investicijskim društvima ili kreditnim institucijama ili financijskim sustavom u cjelini, plan oporavka može usvojiti i primjenjivati u manjem opsegu.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Agencija može, ako to ocijeni potrebnim, naložiti primjenu plana oporavka u proširenom ili u punom opsegu.

(7) Primjena manjeg opsega plana oporavka i manje učestalosti njegova ažuriranja kako je utvrđeno stavkom 5. ovoga članka ne utječe na ovlast Agencije za poduzimanje mjera za sprječavanje krize.

(8) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati izradu, sadržaj i dostavu planova oporavka Agenciji kao i kriterije za utvrđivanje manjeg opsega plana oporavka i manje učestalosti njegova ažuriranja.

(9) Agencija će se o okolnostima iz stavka 5. ovoga članka savjetovati s Vijećem za financijsku stabilnost.

Procjena plana oporavka

Članak 43.b (NN 18/15)

(1) Prije početka primjene plana oporavka iz članka 43.a stavka 1. ovoga Zakona investicijsko društvo koje je u obvezi izrade plana oporavka dužno je dostaviti Agenciji plan oporavka na odobrenje.

(2) Plan oporavka iz članka 43.a stavka 1. ovoga Zakona mora kumulativno ispunjavati sljedeće uvjete:

1. provedba mjera predloženih u planu osigurava i ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja investicijskog društva ili grupe za koju se plan izrađuje, u slučajevima znatnog pogoršanja poslovanja ili stabilnosti financijskog položaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je investicijsko društvo poduzelo ili planira poduzeti;

2. plan oporavka i njime predviđene mjere moraju biti takvi da se mogu u situacijama ozbiljnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti, a kako bi se izbjegle značajne štetne posljedice na financijski sustav, uključujući i slučajeve istodobnog provođenja planova oporavka u drugim investicijskim društvima.

(3) Agencija će u roku od šest mjeseci od dostave plana oporavka ocijeniti jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka te o tome obavijestiti investicijsko društvo. Ako investicijsko društvo ima značajnu podružnicu u drugoj državi članici u smislu članaka 275.c i 275.d ovoga Zakona, Agencija će se u navedenom roku savjetovati i s nadležnim tijelom države članice u kojoj se nalazi ta podružnica, u onoj mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.

(4) Pri ocjenjivanju plana oporavka iz stavka 3. ovoga članka Agencija će o primjerenosti strukture kapitala i izvora financiranja investicijskog društva odlučivati ovisno o složenosti organizacijske strukture i profilu rizičnosti tog investicijskog društva.

(5) Agencija će, bez odgađanja, sanacijskom tijelu koje je propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava dostaviti plan oporavka za koji utvrdi da ispunjava uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka koje može Agenciji u primjerenom roku dati preporuke ako smatra da mjere predložene planom oporavka mogu negativno utjecati na mogućnost sanacije tog investicijskog društva, a Agencija će pri nalaganju mjera prema investicijskom društvu uzeti u obzir dobivene preporuke sanacijskog tijela.

(6) Ako Agencija u roku iz stavka 3. ovoga članka ocijeni da postoje značajni nedostaci u planu oporavka ili značajne prepreke mogućnosti njegove provedbe, naložit će investicijskom društvu da u dodatnom roku od najviše dva mjeseca dostavi izmijenjeni plan oporavka s uklonjenim utvrđenim nedostacima i/ili preprekama. Rok za dostavu izmijenjenog plana oporavka Agencija može na zahtjev investicijskog društva produžiti za najviše još mjesec dana.

(7) Ako ocijeni da ni izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni utvrđeni nedostaci ili prepreke, Agencija može naložiti investicijskom društvu da izvrši točno određene promjene plana oporavka.

(8) Ako investicijsko društvo ne dostavi izmijenjeni plan oporavka ili ako Agencija ocijeni da izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni prvotno utvrđeni nedostaci ili prepreke, i ako iste nije moguće ukloniti nalaganjem točno određenih promjena plana oporavka, Agencija će naložiti investicijskom društvu da odredi koje je promjene u poslovanju moguće provesti kako bi uklonila nedostatke ili prepreke u provedbi plana oporavka te rokove u kojima će iste provesti.

(9) Ako Agencija ocijeni da su promjene u poslovanju koje je odredilo investicijsko društvo adekvatne za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka, naložit će investicijskom društvu da te promjene provede.

(10) Ako investicijsko društvo ne odredi promjene u poslovanju za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka ili ako Agencija ocijeni da predložene promjene ili rokovi nisu adekvatni, Agencija može investicijskom društvu naložiti bilo koju mjeru koju smatra potrebnom za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka.

(11) Osim drugih mjera propisanih ovim Zakonom, a koje je ovlaštena izreći investicijskom društvu, mjere Agencije iz stavka 10. ovoga članka uključuju i:

1. snižavanje profila rizičnosti investicijskog društva, uključujući i rizik likvidnosti,

2. stvaranje uvjeta za pravodobno povećanje kapitala,

3. preispitivanje strategije i organizacijske strukture investicijskog društva,

4. promjenu strategije financiranja s ciljem povećanja otpornosti temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija i

5. uvođenje promjena u upravljačkoj strukturi investicijskog društva.

Procjena planova oporavka za grupu kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 43.c (NN 18/15)

(1) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je Agenciji kao konsolidirajućem nadzornom tijelu dostaviti na odobrenje plan oporavka za svoju grupu koji je usvojila njegova uprava.

(2) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga članka sadržava mjere koje se ispunjavaju na konsolidiranoj osnovi i mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava pojedina članica grupe. Cilj toga plana je postizanje stabilnosti grupe kao cjeline ili bilo koje članice grupe u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja, radi rješavanja ili uklanjanja uzroka poremećaja ili poboljšanja financijskog položaja grupe ili tog investicijskog društva, pri čemu valja istodobno voditi računa o financijskom položaju drugih društava u grupi.

(3) Agencija, u skladu sa zahtjevima o razmjeni povjerljivih podataka iz ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sanacija investicijskih društava, zaprimljene planove oporavka iz ovoga članka dostavlja:

1. relevantnim nadležnim tijelima koja su uključena u kolegij nadzornih tijela,

2. nadležnim tijelima država članica u kojima se nalaze značajne podružnice, u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu,

3. sanacijskom tijelu za grupu i

4. sanacijskom tijelu za društva kćeri.

(4) Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima uključenim u kolegij nadzornih tijela i nakon savjetovanja s nadležnim tijelima za značajne podružnice, u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu, Agencija i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu procjenjuju, na način propisan ovim člankom i člankom 43.b ovoga Zakona, ispunjava li plan oporavka zahtjeve i uvjete propisane člankom 43.b ovoga Zakona i pravilnika iz članka 43.a stavka 8. ovoga Zakona.

(5) Prilikom procjene iz stavka 4. ovoga članka uzima se u obzir mogući utjecaj mjera oporavka predloženih planom oporavka na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima grupa posluje.

(6) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u tu grupu radi donošenja zajedničke odluke:

1. o procjeni plana oporavka za grupu,

2. o potrebi izrade pojedinačnog plana oporavka za pojedino investicijsko društvo ili kreditnu instituciju koja je dio grupe i

3. o primjeni mjera iz članka 43.b stavaka 6. do 11. ovoga Zakona.

(7) Zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kad je Agencija nadležnim tijelima drugih država članica dostavila plan oporavka za grupu sukladno stavku 3. ovoga članka. Ova odluka mora biti u pisanom obliku i obrazložena. Agencija će ovu odluku dostaviti matičnom investicijskom društvu za koje je nadležna.

(8) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 6. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(9) Ako zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je Agencija nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu dostavila plan oporavka za grupu, Agencija će samostalno donijeti odluku o procjeni plana oporavka grupe ili o primjeni mjera iz članka 43.b stavaka 6. do 11. ovoga Zakona u odnosu na matično društvo, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima tih nadležnih tijela, te o istoj obavijestiti matično investicijsko društvo za koje je nadležno i ta nadležna tijela.

(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, Agencija će također donijeti odluku o potrebi izrade plana oporavka za investicijsko društvo za koje je Agencija nadležno tijelo kao i o primjeni mjera iz članka 43.b stavaka 6. do 11. ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.

(11) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana dostave plana oporavka za grupu, a prije donošenja zajedničke odluke, Agencija ili bilo koje nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu zatraži posredovanje EBA-e sukladno članku 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te EBA donese odluku u roku od mjesec dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako EBA ne donese odluku u roku od mjesec dana, primjenjuje se odluka Agencije iz članka 9. ovoga članka.

(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, EBA može pomoći u donošenju zajedničke odluke u odnosu na procjenu plana oporavka grupe kao i provedbu mjera iz članka 43.b stavka 11. točaka 1., 2. ili 4. ovoga Zakona.

Procjena planova oporavka kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 43.d (NN 18/15)

(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu, Agencija će sudjelovati u postupku donošenja zajedničke odluke:

1. o procjeni plana oporavka za grupu,

2. o potrebi izrade pojedinačnog plana oporavka za pojedino investicijsko društvo koje je dio grupe, a za koje je nadležna i

3. o primjeni mjera iz članka 43.b stavaka 6. do 11. ovoga Zakona.

(2) Provjera iz stavka 1. točke 1. ovoga članka obuhvaća i mogući utjecaj mjera oporavka iz plana oporavka na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima grupa posluje.

(3) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kad je konsolidirajuće nadzorno tijelo Agenciji dostavilo plan oporavka za grupu. Agencija postupa u skladu s tom zajedničkom odlukom.

(4) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(5) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo Agenciji dostavilo plan oporavka za grupu, Agencija će donijeti samostalnu odluku o potrebi izrade plana oporavka za investicijsko društvo za koje je Agencija nadležno tijelo, kao i o primjeni mjera iz članka 43.b stavaka 6. do 11. ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana dostave plana oporavka za grupu, a prije donošenja zajedničke odluke, Agencija ili bilo koje nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu zatraži posredovanje EBA-e sukladno članku 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te EBA donese odluku u roku od mjesec dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako EBA ne donese odluku u roku od mjesec dana, primjenjuje se odluka Agencije iz stavka 5. ovoga članka.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, EBA može pomoći u donošenju zajedničke odluke u odnosu na procjenu plana oporavka grupe kao i provedbu mjera iz članka 43.b stavka 11. točaka 1., 2., ili 4. ovoga Zakona.

(8) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo Agenciji dostavilo plan oporavka za grupu, Agencija može, ako se ne protivi, zajedno s drugim nadležnim tijelima koja se ne protive donošenju zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, donijeti s tim nadležnim tijelima odluku o odobravanju planu oporavka grupe kojim su obuhvaćene članice grupe za koja su ta tijela nadležna tijela.

Sporazum o financijskoj potpori grupe

Članak 43.e (NN 18/15)

(1) Matično investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj, matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti holding u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njihova društva kćeri, a koje je investicijsko društvo, kreditna institucija ili financijska institucija, a koja su uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi sukladno ovom Zakonu, mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe (sporazum o potpori) kako bi se osigurala međusobna financijska potpora za slučaj da jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 264.g ovoga Zakona.

(2) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može sa svojim matičnim investicijskim društvom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, matičnim financijskim holdingom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, matičnim mješovitim financijskim holdingom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili matičnim mješovitim holdingom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kako bi se osigurala međusobna financijska potpora za slučaj da jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 264.g ovoga Zakona.

(3) Sporazum o potpori iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se sklopiti samo pod uvjetom da u vrijeme njegova predlaganja niti jedna od potpisnica sporazuma o potpori prema mišljenju Agencije i drugih relevantnih nadležnih tijela ne ispunjava uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 264.g ovoga Zakona.

(4) Odredbe ovoga članka kao i članaka 43.f do 43.m ovoga Zakona ne odnose se na ostale ugovore o financiranju unutar grupe kod kojih niti jedna od njegovih potpisnica u trenutku sklapanja nije bila u fazi rane intervencije, a koji nisu sklopljeni s ciljem osiguranja međusobne financijske potpore kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 264.g ovoga Zakona.

(5) Investicijsko društvo može pružiti financijsku potporu drugoj članici grupe koja ima financijske poteškoće i bez sklopljenog sporazuma o potpori, i to ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. o tome je u pojedinačnom slučaju samo donijelo odluku,

2. pružanje takve financijske potpore u skladu je s politikom grupe i

3. ako to ne predstavlja rizik za cijelu grupu.

(6) Sklapanje sporazuma o potpori nije preduvjet investicijskom društvu koje je članica grupe za poslovanje na području Republike Hrvatske.

(7) Sporazumom o potpori može se osigurati financijska potpora:

a) matičnog društva društvu kćeri,

b) društva kćeri matičnom društvu,

c) društva kćeri drugom društvu kćeri iste grupe ili

d) između članica grupe u bilo kojoj drugoj kombinaciji.

(8) Financijska potpora iz ovoga članka može se pružiti u jednoj ili više transakcija, uključujući i one sklopljene između korisnika potpore i trećih osoba, na jedan od sljedećih načina:

1. odobravanjem kredita ili zajma,

2. izdavanjem garancije ili pružanjem jamstva,

3. zalaganjem imovine kao instrumenta osiguranja ili

4. kombinacijom neke od točaka 1. do 3. ovoga stavka.

(9) Kada sukladno uvjetima sporazuma o potpori članica grupe pristane biti davatelj financijske potpore, može zahtijevati od korisnika potpore da se ugovorno obveže na pružanje financijske potpore tom davatelju potpore.

(10) Sporazum o potpori mora sadržavati i način izračuna naknada za svaku transakciju provedenu u skladu sa sporazumom o potpori, a uključujući zahtjev da se sve naknade koje se plaćaju sukladno sporazumu o potpori utvrde u trenutku pružanja financijske potpore.

(11) Pri sklapanju sporazuma o potpori i definiranju izračuna naknada potpisnice sporazuma dužne su voditi računa o sljedećem:

1. da je sklopljeni sporazum o potpori odraz njihove slobodne volje,

2. da svaka potpisnica sporazuma o potpori djeluje u svojem najboljem interesu, pri čemu se u obzir mogu uzeti sve izravne ili neizravne koristi koje potpisnica sporazuma o potpori može steći kao posljedicu pružanja financijske potpore,

3. da svaki korisnik financijske potpore mora svakom davatelju financijske potpore dati sve relevantne informacije prije utvrđivanja naknada za pružanje financijske potpore i prije donošenja odluke o pružanju financijske potpore,

4. da pri određivanju naknada za pružanje financijske potpore davatelj financijske potpore može u obzir uzeti informacije kojima raspolaže na temelju činjenice da je član iste grupe kao i korisnik financijske potpore, a koje nisu javno dostupne i

5. da način izračuna naknade za pružanje financijske potpore ne mora uzeti u obzir očekivani privremeni učinak događaja koji nisu u vezi s poslovanjem te grupe na cijene na tržištu.

(12) Nitko osim potpisnica sporazuma o potpori ne može ostvariti pravo ili potraživanja odnosno izvršiti radnju iz sporazuma o potpori.

Procjena sporazuma o potpori kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 43.f (NN 18/15)

(1) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je Agenciji kao konsolidirajućem nadzornom tijelu podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za sklapanje sporazuma o potpori. Zahtjevu se prilaže prijedlog teksta sporazuma o potpori s nazivima članica grupe koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori.

(2) Agencija će bez odgađanja proslijediti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori.

(3) Agencija i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori surađivat će radi donošenja zajedničke odluke o odobrenju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kada su nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori primila od Agencije zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Pri donošenju zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka nadležna tijela ocjenjuju jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 43.j ovoga Zakona i uzimaju u obzir mogući utjecaj provedbe sporazuma o potpori u svakoj od država članica u kojima je sjedište bilo koje članice grupe, uključujući njegove fiskalne učinke.

(6) Ako je zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena, Agencija će na temelju nje donijeti rješenje o izdavanju suglasnosti i dostaviti ga podnositelju zahtjeva. Rješenje Agencije mora biti u pisanom obliku i mora sadržavati detaljno obrazloženje zajedničke odluke.

(7) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(8) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 4. ovoga članka, Agencija će samostalno rješenjem odlučiti o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela. Agencija ovo rješenje dostavlja podnositelju zahtjeva i nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju sklopiti sporazum.

(9) Agencija može u roku od četiri mjeseca od dana kada su nadležna tijela drugih država članica zaprimila zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(10) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana kada su nadležna tijela drugih država članica zaprimila zahtjev od Agencije, a prije donošenja zajedničke odluke, Agencija ili bilo koje nadležno tijelo zatraži posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Agencija će odgoditi donošenje odluke iz stavka 8. ovoga članka i pričekati u roku od mjesec dana odluku EBA-e. Ako EBA u roku od mjesec dana donese odluku, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Procjena sporazuma o potpori kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 43.g (NN 18/15)

(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu, Agencija će sudjelovati u postupku donošenja zajedničke odluke o ispunjavanju uvjeta iz članka 43.j ovoga Zakona pri čemu uzima u obzir mogući utjecaj provedbe sporazuma o potpori u Republici Hrvatskoj, uključujući njegove fiskalne učinke.

(2) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je o namjeri sklapanja sporazuma o potpori obavijestiti Agenciju te ne smije sklopiti sporazum o potpori ako konsolidirajuće nadzorno tijelo nije njezinu matičnom društvu izdalo odobrenje za sklapanje sporazuma o potpori.

(3) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(4) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može u roku od četiri mjeseca od dana kada je zaprimila zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o potpori, zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Suglasnost glavne skupštine odnosno članova društva za sklapanje sporazuma o potpori

Članak 43.h (NN 18/15)

(1) Nakon dobivanja odobrenja od strane konsolidirajućeg nadzornog tijela za sklapanje sporazuma o potpori, uprava investicijskog društva koje namjerava sklopiti sporazum o potpori dužna je za sklapanje takvog sporazuma dobiti suglasnost glavne skupštine odnosno članova društva.

(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka proizvodi pravne učinke samo u odnosu na članicu grupe čija je glavna skupština odnosno čiji su članovi društva ovlastili upravu društva da samostalno odluči o tome da ta članica grupe bude korisnik ili davatelj financijske potpore u skladu s uvjetima iz sporazuma.

(3) U slučaju kada glavna skupština odnosno članovi društva ovlaste upravu društva sukladno stavku 2. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe statuta društva ili odluka nadzornog odbora o prethodnoj suglasnosti nadzornog odbora, a koje bi ograničavale upravu u donošenju odluke da bude korisnik ili davatelj financijske potpore.

(4) Glavna skupština odnosno članovi društva mogu opozvati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka i u tom slučaju sporazum o potpori ne proizvodi pravne učinke za tu članicu grupe.

(5) Odluku glavne skupštine odnosno članova društva o davanju ovlaštenja upravi kao i odluku o njegovu opozivu investicijsko društvo je dužno bez odgađanja dostaviti Agenciji i svim potpisnicama tog sporazuma.

(6) Uprava članice grupe koja je potpisnica sporazuma o potpori dužna je najmanje jednom godišnje izvijestiti glavnu skupštinu odnosno članove društva o provedbi sporazuma o potpori i provedbi bilo koje odluke donesene u skladu s tim sporazumom.

(7) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je osigurati da sve članice grupe koje namjeravaju sklopiti sporazum o potpori, a nisu kreditne institucije ili investicijska društva, postupaju u skladu s ovim odredbama.

Dostavljanje sporazuma o potpori sanacijskim tijelima

Članak 43.i (NN 18/15)

(1) Investicijsko društvo dužno je bez odgode obavijestiti Agenciju o sklapanju sporazuma o potpori i dostaviti presliku sporazuma.

(2) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je bez odgode obavijestiti Agenciju ako sporazum o potpori sklopi njezino društvo kći i dostaviti presliku sporazuma.

(3) Investicijsko društvo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužno je obavijestiti Agenciju o svakoj izmjeni sporazuma i dostaviti presliku tih izmjena. Za svaku izmjenu koja uzrokuje promjenu uvjeta iz članka 43.j ovoga Zakona, investicijsko društvo dužno je dobiti odobrenje Agencije za sklapanje sporazuma o potpori.

(4) Agencija je dužna dostaviti sporazum o potpori kao i sve izmjene tog sporazuma sanacijskom tijelu koje je propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.

(5) Ako je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo, sporazum iz stavka 1. ovoga članka i sve njegove izmjene dostavit će sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište članica grupe potpisnica sporazuma o potpori.

Uvjeti potpore unutar grupe

Članak 43.j (NN 18/15)

Investicijsko društvo može dati potporu samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. ako je razumno očekivati da će dana potpora znatno smanjiti financijske poteškoće korisnika potpore,

2. ako je cilj potpore očuvanje ili obnavljanje financijske stabilnosti grupe u cjelini ili bilo koje potpisnice sporazuma te ako je u interesu davatelja potpore,

3. ako se potpora pruža pod uvjetima propisanima člankom 43.e stavkom 10. ovoga Zakona,

4. ako je, na temelju podataka dostupnih upravi davatelja potpore u vrijeme kada je donesena odluka o potpori, razumno očekivati da će korisnik potpore platiti naknade za potporu, odnosno ako je potpora pružena u obliku zajma ili kredita, vratiti zajam ili kredit. Ako je potpora dana u obliku jamstva, garancije ili u kojem drugom obliku osiguranja, isti uvjeti moraju se primjenjivati na obvezu koja proizlazi za korisnika potpore ako je plaćanje izvršeno temeljem jamstva, garancije ili provedbom drugog oblika osiguranja,

5. ako davanje potpore ne bi ugrožavalo likvidnost ili solventnost davatelja potpore,

6. ako davanje potpore ne bi predstavljalo prijetnju financijskoj stabilnosti Republike Hrvatske ili financijske stabilnosti druge države članice u kojoj je sjedište davatelja potpore,

7. ako davatelj potpore u vrijeme davanja potpore ispunjava zahtjeve iz ovoga Zakona vezano za regulatorni kapital i likvidnost, kao i zahtjeve naložene mjerama Agencije sukladno članku 264. stavku 3. ovoga Zakona te ako pružanje potpore ne uzrokuje kršenje tih zahtjeva ili je Agencija na temelju članka 43.l stavka 7. ovoga Zakona društvu odredila rok za usklađenje poslovanja s tim zahtjevima,

8. ako davatelj potpore u vrijeme davanja potpore ispunjava zahtjeve o velikoj izloženosti sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga Zakona ili je Agencija na temelju članka 43.l stavka 7. ovoga Zakona društvu odredila rok za usklađenje svog poslovanja s tim zahtjevima,

9. ako pružanje potpore ne bi ugrozilo mogućnost sanacije davatelja potpore.

Odluka o davanju i prihvaćanju potpore

Članak 43.k (NN 18/15)

(1) Odluku o davanju potpore donosi uprava davatelja potpore. Takva odluka mora biti detaljno obrazložena te u njoj mora biti naznačen cilj predložene potpore. Obrazloženje mora obvezno sadržavati detalje koji potvrđuju usklađenost načina pružanja potpore s uvjetima iz članka 43.j ovoga Zakona.

(2) Odluku o prihvaćanju potpore unutar grupe donosi uprava članice grupe koja prima financijsku pomoć u skladu sa sporazumom o potpori.

Suglasnost za potporu

Članak 43.l (NN 18/15)

(1) Investicijsko društvo koje sukladno potpisanom sporazumu o potpori namjerava dati potporu dužno je dobiti prethodnu suglasnost Agencije. Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je obavijestiti Agenciju ako njegovo društvo kći namjerava pružiti potporu.

(2) Investicijsko društvo koje namjerava dati potporu dužno je prethodno o tome izvijestiti:

a) konsolidirajuće nadzorno tijelo,

b) nadležno tijelo korisnika potpore i

c) EBA-u.

(3) U zahtjevu ili obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, kao i u obavijesti iz stavka 2. ovoga članka investicijsko društvo dužno je navesti sve pojedinosti predložene potpore te ih obrazložiti. Uz zahtjev ili obavijest investicijsko društvo dužno je dostaviti primjerak navedenog sporazuma.

(4) Agencija će najkasnije u roku od pet radnih dana od dana dostave urednog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje kojim odlučuje o zahtjevu, a ako u tom roku ne odluči o zahtjevu, smatra se da je izdala prethodnu suglasnost za davanje financijske potpore.

(5) Agencija će dati prethodnu suglasnost investicijskom društvu za pružanje potpore ako su ispunjeni uvjeti iz članka 43.j ovoga Zakona.

(6) Ako procijeni da uvjeti iz članka 43.j ovoga Zakona nisu ispunjeni, Agencija će odbiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka. Ako su uvjeti iz članka 43.j ovoga Zakona djelomično ispunjeni, Agencija može djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Ako bi davanje financijske potpore moglo dovesti do kršenja zahtjeva iz članka 43.j točaka 7. ili 8. ovoga Zakona, Agencija može usvojiti ili djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju Agencija je dužna u rješenju odrediti rok u kojem je investicijsko društvo dužno ponovno uskladiti svoje poslovanje s tim uvjetima.

(8) Agencija je dužna o odluci iz stavka 5. ili 6. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti:

a) konsolidirajuće nadzorno tijelo,

b) nadležno tijelo korisnika potpore i

c) EBA-u.

(9) Ako je Agencija primila odluku konsolidirajućeg nadzornog tijela ili drugog nadležnog tijela o odbijanju ili djelomičnom usvajanju zahtjeva za pružanje potpore, može u roku od dva dana predmet uputiti EBA-i i zatražiti pomoć u skladu s člankom 31. Uredbe 1093/2010.

(10) Ako je zahtjev za pružanje potpore koja je uključena u plan oporavka odbijen ili djelomično usvojen od strane bilo kojeg nadležnog tijela potpisnice sporazuma:

1. Agencija će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno ili na zahtjev drugog nadležnog tijela potpisnice sporazuma o potpori kojoj je potpora odbijena ili djelomično usvojena, pokrenuti ponovnu procjenu plana oporavka grupe u skladu s člankom 43.c ovoga Zakona;

2. Agencija će za pojedinu članicu grupe za koju je nadležno tijelo, a koja je dužna izrađivati plan oporavka na pojedinačnoj osnovi, naložiti dostavu revidiranog plana oporavka.

(11) Ako Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a zahtjev za potporu investicijskom društvu u Republici Hrvatskoj je odbijen ili je djelomično usvojen a plan oporavka grupe uključuje takvu potporu, Agencija može od konsolidirajućeg nadzornog tijela zatražiti ponovnu procjenu plana oporavka grupe u skladu s člankom 43.d ovoga Zakona.

(12) Kada Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od drugog nadležnog tijela obavijest o odobrenju, ograničenju ili zabrani pružanja financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti ostale članice kolegija nadzornih tijela i ostale članice kolegija sanacijskih tijela u smislu zakona kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.

Objava informacija

Članak 43.m (NN 18/15)

(1) Nakon dobivanja suglasnosti Agencije iz članka 43.l ovoga Zakona investicijsko društvo je dužno odluku o davanju financijske potpore dostaviti:

1. Agenciji,

2. konsolidirajućem nadzornom tijelu,

3. nadležnom tijelu korisnika potpore i

4. EBA-i.

(2) Kada Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od investicijskog društva odluku o davanju financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti ostale članice kolegija nadzornih tijela i ostale članice kolegija sanacijskih tijela.

(3) Investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj koje je dio grupe dužno je javno objaviti i najmanje jednom godišnje ažurirati informacije:

1. o tome je li sklopilo sporazum o potpori,

2. o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o potpori i

3. o nazivima drugih potpisnica sporazuma o potpori.

(4) Javna objava iz stavka 3. ovoga članka provodi se u skladu s člankom 431. do 434. Uredbe (EU) br. 575/2013.

 

Odjeljak 2.   Promjena imatelja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu

Članak 44. (NN 54/13)

(1) Svaka fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba iz članka 44.a stavka 1. ovoga Zakona ili osobe koje zajednički djeluju sukladno članku 44.b ovoga Zakona (namjeravani stjecatelj), a koje namjeravaju neposredno ili posredno steći ili povećati udjel u investicijskom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 20%, 30% ili 50%, ili da investicijsko društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), dužne su prethodno Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti u pisanom obliku.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati:

1. podatke o visini udjela koji se namjerava steći,

2. svu dokumentaciju iz članka 50. stavka 3. i 4. ovog Zakona.

Članak 44.a (NN 54/13)

(1) Povezane su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba i članovi njihovih užih obitelji koji su, ako se ne dokaže drugačije, za investicijsko društvo jedan rizik jer:

1. jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom odnosno drugima ili

2. su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da će zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, osobito ako između njih postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti, kreditne sposobnosti ili ako poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju obveza jedne osobe mogu prouzročiti poteškoće u izvoru financiranja, odnosno podmirivanja obveza jedne ili više drugih osoba.

(2) Grupu povezanih osoba čine sve osobe iz stavka 1. ovoga članka i sve s njima povezane osobe.

(3) Članovi uže obitelji povezane osobe, u smislu ovoga Zakona, jesu:

1. bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici,

2. djeca ili posvojena djeca te osobe ili djeca ili posvojena djeca osoba iz točke 1. ovoga stavka koje nemaju punu poslovnu sposobnost i

3. druge osobe koje nemaju punu poslovnu sposobnost i koje su stavljene pod skrbništvo te osobe.

Članak 44.b (NN 54/13)

(1) Osobe koje djeluju zajednički u smislu odredbe članka 44. ovoga Zakona su:

1. fizičke ili pravne osobe koje surađuju međusobno ili s investicijskim društvom na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili

2. pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

(2) Smatra se da zajednički djeluju:

1. osobe koje povezuju samo okolnosti u svezi sa stjecanjem dionica, a koje ukazuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba,

2. članovi uprava ili nadzornih odbora društava koja djeluju zajednički ili

3. članovi uprave ili nadzornog odbora s društvima u kojima su članovi tih tijela.

(3) Pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe djeluju zajednički kada fizička i/ili pravna osoba imaju:

1. izravno ili neizravno više od 25% udjela u temeljnom kapitalu iste pravne osobe,

2. izravno ili neizravno više od 25% glasačkih prava u glavnoj skupštini iste pravne osobe,

3. pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama iste pravne osobe na temelju ovlasti iz statuta ili sporazuma ili

4. izravno ili neizravno prevladavajući utjecaj na vođenje poslova i donošenje odluka

Članak 45.

(1) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava neposredno ili posredno otpustiti kvalificirani udjel u investicijskom društvu dužna je o tome obavijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.

(2) Osoba iz stavka 1. ovog članka Agenciju je dužna obavijestiti i o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima padne ispod granice od 20%, 30% ili 50%, ili ako investicijsko društvo prestaje biti ovisno društvo te osobe.

Članak 46.

Prilikom procjene visine kvalificiranog udjela u investicijskom društvu, Agencija neće uzimati u obzir glasačka prava ili dionice koje investicijsko društvo ili kreditna institucija drže kao rezultat pružanja investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovog Zakona, pod uvjetom da se ta prava ne koriste u svrhu ostvarivanja utjecaja na upravljanje izdavateljem – investicijskim društvom, i da se navedene dionice s pravom glasa otpuste u roku od godine dana od dana stjecanja.

Članak 47. (NN 54/13)

(1) Agencija će surađivati s drugim nadležnim tijelima kada vrši procjene iz članka 50. ovog Zakona, ako je namjeravani stjecatelj jedan od sljedećih subjekata:

1. kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za neživotno osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom s odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onoga u kojem je izražena namjera stjecanja,

2. matično društvo subjekata iz točke 1. ovog stavka,

3. pravna ili fizička osoba koja kontrolira subjekte iz točke 1. ovog stavka.

(2) Agencija će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, od drugog nadležnog tijela zatražiti:

1. sve podatke koji su joj potrebni za procjenu iz članka 50. ovoga Zakona,

2. ostale podatke kojima drugo nadležno tijelo raspolaže, a koji bi mogli biti značajni za procjenu iz članka 50. ovoga Zakona,

3. kada je to primjereno, mišljenje drugog nadležnog tijela o namjeravanom stjecatelju.

(3) Ako tijelo, nadležno za namjeravanog stjecatelja, uz podatke iz stavka 2. ovog članka iznese mišljenje, Agencija je dužna isto uzeti u obzir pri donošenju odluke o namjeravanom stjecanju kvalificiranog udjela.

Članak 48.

(1) Agencija će bez odgode, a najkasnije u roku od dva radna dana od primitka zahtjeva iz članka 44. stavka 1. te svakog dodatnog podatka iz članka 49. ovog Zakona, namjeravanog stjecatelja obavijestiti pisanim putem o primitku istih, s naznakom datuma na koji istječe razdoblje procjene.

(2) Agencija će procjenu iz članka 50. ovog Zakona izvršiti u roku od šezdeset radnih dana od dana kada je namjeravani stjecatelj zaprimio obavijest iz stavka 1. ovog članka (razdoblje procjene).

Članak 49. (NN 54/13)

(1) Agencija može, ako je to potrebno, tijekom razdoblja procjene, a ne kasnije od pedesetog radnog dana razdoblja procjene, zatražiti dodatne podatke potrebne za dovršenje procjene. Te će podatke Agencija zatražiti pisanim putem, navodeći koji su dodatni podaci potrebni.

(2) Razdoblje procjene se prekida od dana kada je Agencija zatražila dodatne podatke iz stavka 1. ovog članka do dana zaprimanja odgovora od namjeravanog stjecatelja, pri čemu prekid može trajati najdulje dvadeset radnih dana.

(3) Nakon proteka roka iz stavka 2. ovog članka Agencija može postavljati daljnje zahtjeve za nadopunom ili pojašnjenjem podataka, ali se razdoblje procjene neće prekidati.

(4) Agencija može produljiti razdoblje prekida iz stavka 2. ovog članka najviše do trideset radnih dana ako namjeravani stjecatelj:

1. prestao važiti,

2. ima sjedište/prebivalište izvan države članice ili podliježe propisima izvan države,

3. je pravna ili fizička osoba koja nije subjekt nadzora po ovom Zakonu ili propisima koji uređuju osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i njihovih društava za upravljanje, alternativnih investicijskih fondova i njihovih društava za upravljanje, društava za osiguranje i kreditnih institucija.

(5) Ako Agencija utvrdi postojanje razloga za odbijanje zahtjeva za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje, dužna je unutar razdoblja procjene o tome pisanim putem obavijestiti namjeravanog stjecatelja, navodeći razloge za donošenje takve odluke.

(6) Agencija može objaviti odgovarajuće očitovanje o razlozima odluke iz stavka 5. na vlastitu inicijativu ili na zahtjev namjeravanog stjecatelja.

(7) Ako Agencija ne odbije zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje u roku i na način iz stavka 5. ovog članka, smatrat će se da je stjecanje odobreno.

(8) Agencija može odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravano stje­canje mora provesti te ga iz opravdanih razloga može produljiti.

(9) Ako namjeravani stjecatelj ne stekne kvalificirani udio u roku iz stavka 8. ovog članka, suglasnost Agencije prestaje važiti u cijelosti.

Članak 50.

(1) Prilikom procjene zahtjeva iz članka 44. stavka 1. i podataka traženih sukladno članku 49. stavka 1., 2. i 3. u svrhu provjere hoće li se poslovi investicijskog društva u kojem se stjecanje predlaže voditi pažnjom dobrog stručnjaka, i uzimajući u obzir mogući utjecaj namjeravanog stjecatelja na investicijsko društvo, Agencija će ocijeniti prikladnost namjeravanog stjecatelja i financijsku stabilnost namjeravanog stjecanja, uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

1. ugled namjeravanog stjecatelja,

2. ugled i iskustvo osobe koja će kao posljedicu namjeravanog stjecanja voditi poslovanje investicijskog društva,

3. financijsku stabilnost namjeravanog stjecatelja, posebice u odnosu na poslove investicijskog društva u kojemu se kvalificirani udio namjerava steći,

4. hoće li investicijsko društvo biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovog Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li grupa koje će investicijsko društvo postati dio, strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, učinkovitu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogu li se razgraničiti nadležnosti između više nadležnih tijela,

5. postoji li, u svezi namjeravanog stjecanja, osnovana sumnja da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili financiranja terorizma, sukladno propisima koji to uređuju.

(2) Agencija može odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje jedino ako nisu ispunjeni uvjeti propisani stavkom 1. ovog članka, ili ako je namjeravani stjecatelj dostavio nepotpune podatke.

(3) Dokumentacija potrebna za procjenu koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev iz članka 44. stavka 1. mora biti prilagođena i primjerena namjeravanom stjecatelju i namjeravanom stjecanju.

(4) Agencija će pravilnikom propisati listu dokumentacije iz stavka 3. ovog članka.

(5) Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje ili povećanje kvalificiranih udjela u istom investicijskom društvu, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.

(6) Ako investicijsko društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje kvalificiranog udjela u investicijskom društvu koji prelazi ili padne ispod 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.

(7) Investicijsko društvo dužno je jednom godišnje Agenciji dostaviti popis imena svih dioničara ili imatelja poslovnih udjela, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.

Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 51. (NN 159/13)

(1) Osoba koja stekne kvalificirani udjel u investicijskom društvu protivno odredbama ovoga Zakona nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela koje je pribavila na taj način.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija će naložiti prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela.

(3) Agencija može ukinuti suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela u slučaju:

1. ako je imatelj kvalificiranog udjela dobio suglasnost davanjem neistinitih ili netočnih podataka

2. ako prestanu uvjeti propisani odredbama ovoga Zakona, na temelju kojih je suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela izdana.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, osoba kojoj je ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje joj je oduzeta suglasnost. U tom slučaju Agencija će naložiti prodaju stečenih dionica ili poslovnih udjela za koje je imatelju kvalificiranog udjela ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela.

Mjere koje Agencija poduzima u slučajevima kada je upravljanje investicijskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje

Članak 52.

(1) Ako je upravljanje investicijskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje neprimjerenim utjecajem imatelja kvalificiranog udjela, Agencija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio.

(2) Mjere iz stavka 1. ovog članka obuhvaćaju, uz odgovarajuće nadzorne mjere i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u svezi stjecanja glasačkih prava vezanih za udjele imatelja kvalificiranih udjela iz stavka 1. ovog članka.

 

Odjeljak 3.   Uvjeti poslovanja i zaštita klijenata investicijskog društva

Pododjeljak 1.   Sukob interesa

Članak 53. (NN 54/13)

(1) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti mehanizme, mjere i postupke za utvrđivanje i sprječavanje sukoba interesa, a koji se mogu pojaviti kao rezultat pružanja investicijskih i pomoćnih usluga između:

1. interesa – investicijskog društva, osoba koje vode poslovanje investicijskog društva, zaposlenika, vezanih zastupnika ili svih osoba izravno ili neizravno povezanih s njima putem kontrole s jedne strane i interesa klijenata investicijskog društva s druge strane,

2. interesa klijenata investicijskog društva međusobno.

(2) U slučajevima kada mjere i postupci iz članka 38. ovog Zakona nisu dovoljni da bi se u razumnoj mjeri osiguralo sprječavanje nastanka rizika za interese klijenta, investicijsko društvo je dužno, prije pružanja usluge, nedvosmisleno priopćiti klijentu vrstu i/ili izvor sukoba interesa.

(3) Agencija će pravilnikom propisati:

1. mjere za otkrivanje, sprječavanje, upravljanje sukobom interesa i/ili obavještavanje klijenta o istom pri pružanju pojedinih investicijskih i pomoćnih usluga,

2. odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrsta sukoba interesa, postojanje kojih može ugroziti interese klijenata ili potencijalnih klijenata investicijskog društva kako bi se spriječio njihov negativan utjecaj. 

Pododjeljak 2.   Pravila poslovnog ponašanja prilikom pružanja investicijskih usluga klijentima

Članak 54. (NN 54/13)

(1) Prilikom pružanja investicijskih usluga i/ili, ovisno o slučaju, pomoćnih usluga klijentima, investicijsko društvo dužno je postupati u najboljem interesu klijenata, korektno i u skladu s pravilima struke, poštujući odredbe ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona.

(2) Članovi uprave i nadzornog odbora ili upravnog odbora investicijskog društva, brokeri, investicijski savjetnici, ostali zaposlenici investicijskog društva i vezani zastupnici dužni su čuvati podatke o klijentima, o stanju i prometu na računima klijenata, uslugama koje pružaju klijentima, kao i druge podatke i činjenice za koje saznaju u svezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti i, kada je primjereno, pomoćnih usluga. Ovi se podaci smatraju poslovnom tajnom, a navedene osobe ne smiju ih koristiti, osim prilikom i u svezi s pružanjem investicijskih i pomoćnih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti, odavati trećima, niti omogućavati trećima njihovo korištenje.

(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka ne predstavljaju poslovnu tajnu kada ih u izvršavanju svojih nadzornih i drugih javnih ovlasti u skladu s ovim ili drugim zakonom zahtijevaju Agencija, burza, pravosudna i upravna tijela ili kada njihovo objavljivanje odobri klijent.

Članak 55.

(1) Svi podaci, uključujući promidžbenu komunikaciju, koje investicijsko društvo šalje klijentima ili potencijalnim klijentima moraju biti korektni, jasni i ne smiju dovoditi u zabludu.

(2) Promidžbena komunikacija investicijskih društava mora biti jasno prepoznatljiva kao takva.

Članak 56. (NN 54/13)

(1) Investicijsko društvo dužno je klijentima i potencijalnim klijentima pravodobno dati podatke u razumljivom obliku i to o:

– investicijskom društvu i njegovim uslugama,

– financijskim instrumentima i predloženim investicijskim stra­tegijama – što treba uključivati odgovarajuće upute i upozorenja o rizicima vezanim uz ulaganja u ove instrumente i uz ove investicij­ske strategije,

– mjestima izvršenja naloga, i

– troškovima i povezanim izdacima tako da klijenti i potencijalni klijenti mogu u razumnim okvirima shvatiti prirodu i rizike investicijskih usluga i specifične vrste financijskih instrumenata koji im se nude, što omogućava donošenje investicijske odluke.

(2) Investicijsko društvo može podatke iz stavka 1. ovog članka dati u standardiziranom obliku.

(3) Kada je ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona propisano da je investicijsko društvo dužno svojem klijentu dostaviti podatke na trajnom mediju, investicijsko društvo može dostaviti podatke na trajnom mediju koji nije papir, ako je klijent odabrao takav način dostave podataka i ako klijent ima redovan pristup Internetu, za dokazivanje čega je dostatno da je klijent društvu dostavio valjanu adresu elektroničke pošte.

Izvještavanje klijenata

Članak 57.

(1) Investicijsko društvo dužno je izvještavati klijenta o svim uslugama koje mu je pružilo.

(2) Izvještaj iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati i troškove vezane uz transakcije i usluge poduzete za račun klijenta, ovisno o slučaju.

Vođenje evidencija

Članak 58.

(1) Investicijsko društvo dužno je voditi evidenciju koja uključuje dokumente kojima se uređuju međusobna prava i obveze između investicijskog društva i klijenta i ostali uvjeti pod kojima investicijsko društvo obavlja poslove za klijenta.

(2) Prava i obveze ugovornih stranaka mogu biti sastavni dio ostalih dokumenata ili pravnih akata društva.

Članak 59.

Ako se investicijska usluga nudi kao dio financijskog proizvoda koji je već uređen drugim propisima iz zakonodavstva Europske zajednice ili zajedničkim europskim standardima o kreditnim institucijama i potrošačkim kreditima, u svezi ocjene rizika za klijenta i/ili obveze davanja podataka, ova usluga ne podliježe dodatno obvezama utvrđenima u ovom Pododjeljku.

Pododjeljak 3.   Vrste klijenata

Članak 60.

Investicijsko društvo dužno je svoje klijente, obzirom na njihovo znanje, iskustvo, financijsku situaciju i ulagačke ciljeve, razvrstavati na male i profesionalne ulagatelje.

Klijenti koji se smatraju profesionalnim ulagateljima

Članak 61.

(1) Profesionalnim ulagateljem smatra se klijent koji posjeduje dovoljno iskustva, znanja i stručnosti za samostalno donošenje odluka o ulaganjima i pravilnoj procjeni s time povezanih rizika.

(2) Subjekti koji se smatraju profesionalnim ulagateljima prilikom pružanja svih investicijskih usluga i obavljanja aktivnosti iz članka 5. ovog Zakona i svih pomoćnih usluga u odnosu na sve financijske instrumente jesu:

1. subjekti koji za djelovanje na financijskom tržištu podliježu obvezi odobrenja ili/i nadzora nadležnog regulatornog tijela:

– investicijska društva,

– kreditne institucije,

– ostale financijske institucije s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela sukladno zakonskim propisima koji uređuju njihov rad,

– društva za osiguranje,

– subjekti za zajednička ulaganja i njihova društva za upravljanje,

– društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi,

– mirovinska osiguravajuća društva,

– trgovci robom i izvedenicama na robu,

– lokalna društva,

– ostali institucionalni ulagatelji čija glavna djelatnost nije obuhvaćena alinejama 1. do 8. ovog stavka, a podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu.

2. pravne osobe koje, u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, zadovoljavaju najmanje 2 od sljedećih uvjeta:

– ukupna aktiva iznosi najmanje 150.000.000 kuna,

– neto prihod u iznosu od najmanje 300.000.000 kuna,

– kapital u iznosu od najmanje 15.000.000 kuna.

3. nacionalne i regionalne vlade, javna tijela za upravljanje javnim dugom, središnje banke, međunarodne i nadnacionalne institucije kao što su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka, Europska investicijska banka i slične međunarodne organizacije.

4. ostali institucionalni ulagatelji čija je glavna aktivnost investiranje u financijske instrumente, a koji ne podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu od strane nadležnog tijela, uključujući i subjekte osnovane u svrhu sekuritizacije imovine.

Članak 62.

(1) Investicijsko društvo može profesionalnom ulagatelju na njegov zahtjev omogućiti tretman s višom razinom zaštite, kakav pruža malim ulagateljima.

(2) Ako je neki od subjekata koji se smatraju profesionalnim ulagateljima klijent investicijskog društva prije pružanja usluge, investicijsko društvo dužno je obavijestiti istog da se, na temelju podataka dostupnih o njemu, takav subjekt smatra profesionalnim ulagateljem i da će biti tretiran kao takav.

(3) Investicijsko društvo dužno je klijenta obavijestiti o mogućnosti izmjene dogovorenih uvjeta kako bi, na njegov zahtjev, postigao višu razinu zaštite.

(4) Obveza je klijenta koji se smatra profesionalnim ulagateljem zatražiti višu razinu zaštite ako smatra da ne može propisno procijeniti ili upravljati uključenim rizicima.

(5) Ako klijent koji se smatra profesionalnim ulagateljem, u skladu sa člankom 61. ovog Zakona sklopi s investicijskim društvom ugovor na temelju kojeg neće biti tretiran kao profesionalni ulagatelj u smislu pravila poslovnog ponašanja, investicijsko društvo mu je dužno pružiti višu razinu zaštite.

(6) Ugovor iz stavka 5. ovog članka treba biti u pisanom obliku i u njemu je potrebno naznačiti odnosi li se na jednu ili više usluga ili transakcija, ili na jednu ili više vrsta proizvoda ili transakcija.

Klijenti koji se na vlastiti zahtjev mogu tretirati kao profesionalni ulagatelji

Članak 63.

(1) Osim klijenata iz članka 61. ovog Zakona, investicijsko društvo može kao profesionalne ulagatelje tretirati i druge klijente, ako su zadovoljeni kriteriji i postupci propisani ovim člankom.

(2) Investicijsko društvo može klijente iz stavka 1. ovog članka tretirati kao profesionalne, isključivo na temelju njihovog zahtjeva i ako investicijsko društvo procijeni da klijent, ovisno o vrsti transakcije ili usluge, posjeduje dovoljno znanja, iskustva i stručnog znanja da je sposoban donositi vlastite odluke o ulaganjima i razumjeti uključeni rizik, s obzirom da za klijenta iz stavka 1. ovog članka investicijsko društvo ne može pretpostaviti da isti posjeduje stručno znanje i iskustvo, istovjetno znanju i iskustvu klijenta iz članka 61. ovog Zakona.

(3) Procjenom iz stavka 2. ovog članka trebaju biti zadovoljena najmanje dva od navedenih kriterija:

1. klijent je na za njega mjerodavnom tržištu kapitala izvršio prosječno 10 transakcija značajne vrijednosti, unutar svakog tromjesečja, unatrag godine dana,

2. veličina klijentovog portfelja financijskih instrumenata prelazi 4.000.000 kuna,

3. klijent radi ili je radio u financijskom sektoru najmanje godinu dana na poslovima koji zahtijevaju znanje o planiranim transakcijama ili uslugama.

(4) Mjerodavno tržište iz stavka 3. točke 1. je tržište na kojem se trguje financijskim instrumentima za koje klijent želi dobiti status profesionalnog ulagatelja.

(5) Portfelj financijskih instrumenata iz stavka 3. točke 2. podrazumijeva i novčana sredstava i financijske instrumente.

Članak 64.

(1) Klijenti iz članka 63. ovog Zakona mogu se odreći više razine zaštite koja proizlazi iz pravila poslovnog ponašanja samo ako poštuju sljedeći postupak:

1. pismeno zatraže tretman profesionalnog ulagatelja, općenito ili u odnosu na neku posebnu investicijsku uslugu, transakciju, vrstu transakcije ili proizvod,

2. investicijsko društvo dužno ih je pismeno upozoriti koju razinu zaštite i prava, koju pruža Sustav zaštite ulagatelja, mogu izgubiti,

3. pismeno potvrde, u posebnom dokumentu odvojenom od ugovora, da su svjesni posljedica gubitka razine zaštite.

(2) Investicijsko društvo dužno je – prije odluke o prihvaćanju zahtjeva za odricanje od više razine zaštite koja proizlazi iz pravila poslovnog ponašanja – poduzeti sve razumne korake kako bi utvrdilo udovoljava li klijent zahtjevima iz članka 63. ovog Zakona.

Mali ulagatelj

Članak 65.

Ostali klijenti investicijskog društva, osim onih iz članka 61. ovog Zakona, smatraju se malim ulagateljima u smislu ovog Zakona.

Članak 66.

(1) Investicijsko društvo je obvezno, prije no što mu prvi put pruži investicijsku uslugu, s malim ulagateljem sklopiti ugovor u pisanom obliku na trajnom mediju, koji uređuje njihova međusobna prava i obveze.

(2) Prava i obveze iz ugovora iz stavka 1. ovog članka mogu biti dio i drugih pravnih akata investicijskog društva.

(3) Odredbe ovog članka ne odnose se na pružanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 5. ovog Zakona.

Članak 67.

(1) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati interne akte kojima će propisati mjere i postupke za razvrstavanje klijenata u skladu s odredbama ovog Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovog Zakona.

(2) Profesionalni ulagatelj dužan je izvijestiti investicijsko društvo o svakoj promjeni koja bi mogla utjecati na njegov status.

(3) Investicijsko društvo je dužno poduzeti odgovarajuće mjere u svezi promjene statusa klijenta ako sazna da klijent više ne ispunjava uvjete propisane za profesionalnog ulagatelja. 

Pravila poslovnog ponašanja prilikom investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem

Članak 68. (NN 54/13)

(1) Prilikom pružanja usluga investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem, investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir prirodu i opseg usluge, napraviti procjenu primjerenosti transakcije koja se preporuča u sklopu pružanja usluge investicijskog savjetovanja ili transakcije koja treba biti izvršena kao dio usluge upravljanja portfeljem.

(2) Procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati sljedeće kriterije:

– sukladnost transakcije s ulagačkim ciljevima klijenta,

– mogućnost klijenta da podnese rizike ulaganja koji proizlaze iz transakcija,

– znanje i iskustvo klijenta dostatno za razumijevanje rizika povezanih s uslugom koja mu se pruža.

(3) U svrhu procjene iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na kriterije propisane stavkom 2. ovoga članka, investicijsko društvo dužno je prikupiti podatke o ulagačkim ciljevima klijenta, njegovoj financijskoj situaciji te znanju i iskustvu na području ulaganja.

(4) Prikupljeni podaci o ulagačkim ciljevima klijenata moraju, kada je to primjereno, obuhvatiti podatke o željenoj duljini trajanja ulaganja, spremnosti na preuzimanje rizika, profil rizičnosti za klijenta i svrhu ulaganja.

(5) Podaci o financijskoj situaciji klijenta ili potencijalnog klijenta moraju, kada je to primjereno, obuhvatiti podatke o izvoru i visini redovitog prihoda i njegovoj imovini, uključujući podatke o likvidnim sredstvima, ulaganjima, nekretninama i redovitim financijskim obvezama.

(6) Podaci o znanju i iskustvu klijenta za razumijevanje rizika povezanih s uslugom koja mu se pruža moraju obuhvaćati sljedeće:

– vrstu usluga, transakcija i financijskih instrumenata s kojima je klijent upoznat,

– prirodu, volumen i učestalost transakcija klijenta s financijskim instrumentima i razdoblje u kojem su one izvršene,

– zvanje i zanimanje klijenta.

(7) Kad se usluga investicijskog savjetovanja pruža profesionalnom ulagatelju, može se pretpostaviti da u smislu stavka 2. podstavka 2. ovoga članka klijent može, sukladno ulagačkim ciljevima, financijski podnijeti sve povezane rizike ulaganja.

(8) Kad se usluge iz stavka 1. ovoga članka pružaju profesionalnom ulagatelju, može se pretpostaviti da u smislu stavka 2. podstavka 3. ovoga članka klijent ima potrebno znanje i iskustvo za razumijevanje rizika povezanih s uslugom koja mu se pruža.

(9) Ne prikupi li investicijsko društvo podatke iz stavaka 3. do 6. ovoga članka, potrebne za procjenu primjerenosti iz stavka 1. ovoga članka, ili temeljem izvršene procjene primjerenosti ocijeni da određena usluga i/ili transakcija za klijenta nije primjerena, ne smije klijentu pružiti uslugu, o čemu će posebno upozoriti klijenta.

(10) Upozorenje iz stavka 9. ovoga članka društvo može dati u standardiziranom obliku.

Pravila poslovnog ponašanja prilikom pružanja ostalih investicijskih usluga

Članak 69. (NN 54/13)

(1) Prilikom pružanja investicijskih usluga različitih od onih iz članka 68. ovoga Zakona, investicijsko društvo dužno je napraviti procjenu prikladnosti investicijske usluge za klijenta.

(2) Procjenu iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo radi temeljem podataka o znanju i iskustvu klijenta za razumijevanje rizika povezanih s uslugom koja mu se pruža.

(3) U svrhu procjene iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je prikupiti podatke o znanju i iskustvu klijenta na području ulaganja, na način i u opsegu kako je propisano člankom 68. stavkom 6. ovoga Zakona.

(4) Ako investicijsko društvo na temelju podataka iz stavka 3. ovoga članka procijeni da proizvod ili usluga nisu prikladni za klijenta ili potencijalnog klijenta, investicijsko društvo na izričit zahtjev klijenta ili potencijalnog klijenta može pružiti investicijsku uslugu, ali ga je pritom dužno upozoriti na okolnost da proizvod ili usluga nisu prikladni za njega.

(5) Upozorenje iz stavka 4. ovoga članka društvo može dati u standardiziranom obliku.

(6) Ako klijent investicijskom društvu ne želi dati podatke iz stavka 3. ovoga članka, ili ako nije dao dovoljno podataka o svom znanju i iskustvu, investicijsko društvo na izričit zahtjev klijenta može pružiti investicijsku uslugu, ali ga je pritom dužno upozoriti da nije u mogućnosti utvrditi jesu li određene investicijske usluge ili proizvodi za njega prikladni.

(7) Upozorenje iz stavka 6. ovoga članka društvo može dati u standardiziranom obliku.

 

Članak 70. (NN 54/13)

(1) Investicijsko društvo može podatke dobivene od klijenta u skladu s člancima 68. i 69. ovog Zakona smatrati vjerodostojnima, osim u slučaju kada mu je poznato ili bi mu na temelju svih okolnosti trebalo biti poznato da su podaci zastarjeli, netočni ili nepotpuni.

(2) Investicijsko društvo ne smije klijenta ili potencijalnog klijenta poticati na uskraćivanje podataka potrebnih za procjenu primjerenosti, odnosno prikladnosti iz članaka 68. i 69. ovoga Zakona.

Pravila poslovnog ponašanja prilikom zaprimanja i prijenosa i/ili izvršavanja naloga u ime klijenta

Članak 71.

(1) Investicijsko društvo može svojim klijentima pružati investicijske usluge, koje se sastoje isključivo od zaprimanja i prijenosa i/ili izvršavanja naloga za račun klijenta, sa ili bez pomoćnih usluga, i bez prikupljanja podataka ili davanja procjene iz članka 69. ovog Zakona, ako su ispunjeni svi navedeni uvjeti:

1. usluge se odnose na:

– dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu ili na istovjetnom tržištu treće države, ili

– instrumente novčanog tržišta, ili

– obveznice ili druge oblike sekuritiziranog duga, osim onih obveznica ili drugih oblika sekuritiziranog duga u koje su ugrađene izvedenice, ili

– udjele u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ili

– ostale jednostavne financijske instrumente,

2. usluga se pruža na inicijativu klijenta ili potencijalnog klijenta,

3. klijent ili potencijalni klijent jasno je upozoren kako prilikom pružanja navedenih usluga investicijsko društvo nije dužno obaviti procjenu jesu li instrumenti ili usluge prikladni za klijenta te da klijent stoga ne uživa zaštitu po mjerodavnim pravilima poslovnog ponašanja;

4. investicijsko društvo ispunjava obveze iz članka 53. ovog Zakona i pravilnika donesenih na temelju istog, a koji uređuju sukob interesa.

(2) Osim financijskih instrumenata navedenih u stavku 1. točki 1. ovog članka, jednostavnim financijskim instrumentima smatrat će se i oni:

1. koji nisu obuhvaćeni člankom 3. stavkom 1. točkom 3. podtočkom c. i člankom 3. stavkom 1. točkom 2. podtočkom d.

2. za koje postoji učestala mogućnost prodaje, otkupa ili realizacije financijskog instrumenta na drugi način, po cijenama koje su javno dostupne sudionicima na tržištu, i koje su ili tržišne cijene, ili cijene koje su javno dostupne ili su potvrđene sustavom procjene neovisnima o izdavatelju,

3. koji ne uključuju stvarnu ili moguću odgovornost za klijenta koja prelazi troškove stjecanja instrumenta,

4. za koje su cjeloviti podaci o njihovim značajkama javno dostupni te je vjerojatno da će kao takvi omogućiti prosječnom malom ulagatelju donošenje utemeljene odluke o stupanju u transakciju s navedenim financijskim instrumentom.

(3) Upozorenje iz stavka 1. točke 3. ovog članka može se dati u standardiziranom obliku.

(4) Tržište treće države smatra se istovjetnim s uređenim tržištem ako ispunjava istovjetne uvjete propisane ovim Zakonom za uređeno tržište.

(5) U smislu odredbe stavka 1. točke 2. ovog članka

– smatra se da usluga nije pružena na inicijativu klijenta u slučaju kada klijentov zahtjev za pružanje usluge proizlazi iz individualne komunikacije izvršene od strane ili u ime investicijskog društva prema klijentu, a koja sadrži poziv ili je usmjerena da utječe na klijenta u svezi određenog financijskog instrumenta ili određene transakcije,

– smatra se da je usluga pružena na inicijativu klijenta unatoč tome što klijent zahtijeva pružanje usluge na temelju svih oblika komunikacije u kojima je sadržana promidžba ili ponuda financijskih instrumenata, izvršenih na bilo koji način koji je po svojoj prirodi općenit i upućen javnosti, većoj skupini ili vrsti klijenata ili potencijalnih klijenata.

Pododjeljak 4.    Poslovanje s kvalificiranim nalogodavateljima

Članak 72.

Investicijska društva mogu kvalificiranim nalogodavateljima pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovog Zakona bez pridržavanja obveza propisanih člancima 54. do 71., 82., 85. do 91. ovog Zakona u svezi navedenih transakcija i bilo koje pomoćne usluge izravno povezane s navedenim transakcijama.

Članak 73.

Kvalificirani nalogodavatelji u smislu ovog Zakona jesu:

1. investicijska društva,

2. kreditne institucije,

3. društva za osiguranje,

4. društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom,

5. društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi,

6. prestao važiti,

7. druge financijske institucije koje podliježu obvezi ishođenja odobrenja za rad ili čije je poslovanje uređeno propisima Zajednice ili države članice,

8. subjekti iz članka 9. točke 11. i 12. ovog Zakona,

9. nacionalne vlade i javna tijela za upravljanje javnim dugom i središnje banke,

10. nadnacionalne organizacije.

Članak 74.

U slučaju transakcije u kojoj bi kao kvalificirani nalogodavatelj sudjelovao subjekt iz druge države članice, investicijsko društvo će priznati status drugog subjekta prema propisu ili kriterijima države članice u kojoj je predmetni subjekt osnovan.

Članak 75.

Status kvalificiranog nalogodavatelja mogu imati i subjekti iz trećih zemalja, istovjetni onima iz članka 73. ovog Zakona.

Članak 76.

Subjekti klasificirani kao kvalificirani nalogodavatelji u smislu članka 73. ovog Zakona mogu, paušalno ili za svaku transakciju posebno, zatražiti status klijenata za koje se primjenjuju obveze propisane člancima 54. do 71., 82. do 84. i 85. do 91. ovog Zakona.

Članak 77.

Agencija će pravilnikom propisati obveze poslovnog ponašanja investicijskog društva pri pružanju usluga klijentima.

 

Odjeljak 4.   Pružanje investicijskih usluga s financijskim instrumentima po nalogu

Pododjeljak 1.    Nalog i ugovor o nalogu

Članak 78.

(1) Nalog je izjava volje klijenta upućena investicijskom društvu da za njega (u svoje ime i za račun klijenta) kupi ili proda financijske instrumente.

(2) Prihvaćanjem naloga sklopljen je ugovor kojim se investicijsko društvo obvezuje poduzeti radnje s ciljem zaključivanja ugovora o kupnji ili prodaji financijskih instrumenata u skladu s nalogom i za račun klijenta, a klijent se obvezuje za obavljanje tih poslova platiti naknadu (prihvaćeni nalog).

(3) Ako investicijsko društvo ne prihvati nalog, dužno je o tome obavijestiti klijenta u skladu sa člankom 81. ovog Zakona.

(4) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na nalog klijenta primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima.

(5) Odredbe Odjeljaka 4. i 5. Poglavlja 2. ove Glave primjenjuju se na pružanje investicijskih usluga iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona.

(6) Odredbe Odjeljaka 4. i 5. Poglavlja 2. ove Glave na odgovarajući se način primjenjuju i na pružanje investicijskih usluga iz članka 5. stavka 1. točke 3. do 7. ovog Zakona kao i s pružanje pomoćnih usluga iz članka 5. stavka 2. ovog Zakona.

Mjesta zaprimanja naloga klijenta

Članak 79.

(1) Investicijsko društvo zaprima naloge klijenta za kupnju i prodaju financijskih instrumenata u sjedištu investicijskog društva ili u podružnici investicijskog društva koja izvršava naloge klijenta.

(2) Investicijsko društvo može zaprimiti pisani nalog klijenta i u podružnici investicijskog društva koja ne izvršava naloge klijenta, ili u sjedištu ili podružnici vezanog zastupnika, koji u ime i za račun investicijskog društva zaprimaju naloge klijenta, ako se klijent osobno javi toj podružnici investicijskog društva, podružnici vezanog zastupnika ili vezanom zastupniku.

(3) Kada investicijsko društvo zaprima naloge na način iz stavka 2. ovog članka, u posebnim uvjetima poslovanja mora se odrediti rok u kojem nalog mora stići u sjedište investicijskog društva ili podružnicu investicijskog društva koja izvršava prihvaćene naloge klijenta. Na takvu odredbu posebnih uvjeta poslovanja, društvo mora klijenta izričito upozoriti prilikom sklapanja ugovora iz članka 66. ovog Zakona.

(4) Smatra se da je nalog zaprimljen kada je zaprimljen u sjedištu investicijskog društva ili u podružnici investicijskog društva koja izvršava naloge klijenata.

Potvrda o zaprimanju naloga klijenta

Članak 80.

(1) Investicijsko društvo dužno je klijentu potvrditi zaprimanje naloga, najkasnije sljedeći radni dan po zaprimanju naloga.

(2) Stavak 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuje na izmjenu i opoziv prihvaćenog naloga.

Prihvaćanje i odbijanje naloga

Članak 81.

(1) Ako investicijsko društvo ne prihvati nalog, o odbijanju naloga mora obavijestiti klijenta odmah po zaprimanju naloga, osim ako je stavkom 2. ili 3. ovog članka propisan drukčiji rok. U obavijesti mora biti naveden razlog odbijanja naloga.

(2) Ako je općim uvjetima poslovanja investicijskog društva propisano da društvo nije dužno prihvatiti nalog za prodaju financijskih instrumenata sve dok klijent ne omogući investicijskom društvu raspolaganje financijskim instrumentima koji su predmet naloga, rok za obavijest iz stavka 1. teče:

1. ako su predmet naloga nematerijalizirani vrijednosni papiri upisani u središnjem depozitoriju:

– od trenutka kad je investicijsko društvo u mogućnosti utvrditi da klijent na svom računu nema vrijednosnih papira koji su predmet naloga ili ih nema dovoljno, ili

– ako klijent zajedno s nalogom za prodaju, investicijskom društvu zada odgovarajući nalog za prijenos vrijednosnih papira s drugog računa istog imatelja, od trenutka kad je investicijsko društvo u mogućnosti utvrditi da taj nalog za prijenos nije moguće izvršiti.

2. ako su predmet naloga drugi financijski instrumenti, od trenutka kada je investicijsko društvo u mogućnosti utvrditi da mu klijent nije omogućio raspolaganje tim instrumentima.

(3) Ako kod zaprimanja naloga za kupnju investicijsko društvo zahtijeva od klijenta da unaprijed uplati u cijelosti ili djelomično iznos novca za plaćanje kupovne cijene i troškova u vezi s izvršenjem naloga, rok za obavijest iz stavka 1. teče od trenutka kad je investicijsko društvo u mogućnosti utvrditi da predujam nije bio položen u dogovorenom roku.

(4) Ako investicijsko društvo ne odbije izvršenje naloga, smatra se da je prihvatilo nalog protekom roka za slanje obavijesti o odbijanju naloga klijenta.

Obveze investicijskog društva pri postupanju s nalogom klijenta

Članak 82.

(1) Investicijsko društvo koje pruža investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 2. ovog Zakona dužno je propisati i primjenjivati odgovarajuće mjere i postupke koji omogućavaju ažurno i korektno izvršavanje naloga klijenta u odnosu na naloge ostalih klijenata ili trgovinske interese samog investicijskog društava.

(2) Mjere i postupci iz stavka 1. ovog članka moraju za usporedive naloge omogućiti izvršavanje prema vremenu prihvaćanja naloga od strane investicijskog društva.

(3) U svrhu ažurnog i korektnog izvršavanja naloga klijenata investicijsko društvo je dužno:

1. podatke o izvršenju naloga za račun klijenta ispravno i bez odgode evidentirati,

2. ispravno i bez odgode alocirati naloge izvršene za račun klijenta,

3. izvršiti usporedive naloge klijenata prema vremenu prihvaćanja naloga od strane investicijskog društva i bez odgode, osim ako prevladavajući uvjeti na tržištu to onemogućavaju ili drukčije postupanje nalažu interesi klijenta,

4. obavijestiti malog ulagatelja o svim značajnim poteškoćama u svezi urednog izvršavanja naloga i to bez odgode, čim investicijsko društvo sazna za isto.

(4) Investicijsko društvo ne smije zlorabiti informacije u svezi s još neizvršenim nalogom klijenta te je dužno poduzeti sve razumne postupke u svrhu sprječavanja zlorabljenja takvih informacija od strane relevantnih osoba investicijskog društva.

(5) Kada je investicijsko društvo odgovorno za nadgledanje ili organizaciju namire izvršenog naloga, dužno je poduzeti sve razumne korake kako bi osiguralo da svi financijski instrumenti ili novčana sredstva klijenta primljena u namiri navedenog izvršenog naloga, budu pravovremeno i uredno isporučeni na račun odgovarajućeg klijenta.

Izvršavanje limitiranog naloga klijenta

Članak 83.

(1) Limitirani nalog u smislu ovog Zakona je nalog za kupnju ili prodaju određene količine financijskih instrumenata po cijeni navedenoj u nalogu ili po cijeni koja je za klijenta povoljnija.

(2) Ako se limitirani nalog klijenta za kupnju ili prodaju dionica uvrštenih na uređeno tržište prema prevladavajućim uvjetima na tržištu ne može odmah izvršiti, investicijsko društvo je dužno poduzeti mjere koje omogućavaju najbrže moguće izvršenje takvog naloga, osim ako klijent nije dao izričito drukčiju uputu.

(3) Pod mjerama iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva se objavljivanje naloga, bez odgode, na način lako dostupan ostalim sudionicima tržišta.

(4) Smatra se da je obveza iz stavka 2. ovog članka ispunjena izlaganjem limitiranog naloga klijenta na trgovinski sustav uređenog tržišta ili MTP-a.

(5) Agencija može odobriti oslobođenje od obveze objavljivanja limitiranog naloga kada isti prelazi uobičajenu veličinu tržišta, kako je to propisano člankom 334. Zakona.

Članak 84.

Agencija će pravilnikom propisati:

1. uvjete i vrstu postupaka i mehanizme koji omogućuju ažurno i korektno izvršavanje naloga klijenta i vrste transakcija ili okolnosti u kojima se smatra da investicijsko društvo može u razumnim okvirima odstupati od ažurnog izvršavanja naloga kako bi se za klijenta postigli povoljniji uvjeti,

2. postupke postupajući prema kojima investicijsko društvo može smatrati da je ispunilo obveze ovog Zakona u svezi objavljivanja limitiranog naloga klijenta.

Pododjeljak 2.   Najpovoljnije izvršenje naloga

Obveza izvršavanja naloga po najpovoljnijim uvjetima za klijenta

Članak 85.

(1) Pri izvršavanju naloga za klijente, investicijska društva dužna su poduzeti sve razumne korake za postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta i pritom uzeti u obzir sljedeće elemente relevantne za izvršenje naloga, i to:

1. cijenu,

2. troškove, brzinu, vjerojatnost izvršenja,

3. troškove, brzinu, vjerojatnost namire,

4. veličinu i vrstu naloga te sve druge okolnosti relevantne za izvršenje naloga.

(2) Kada investicijsko društvo izvrši nalog prema izričitoj uputi klijenta, obveza postizanja najpovoljnijeg ishoda za klijenta smatra se ispunjenom.

(3) Investicijska društva dužna su donijeti i primjenjivati djelotvorne mjere za postupanje u skladu s odredbama ovog članka.

Izvršavanje naloga malih ulagatelja

Članak 86.

(1) Kada investicijsko društvo izvršava nalog malog ulagatelja, postizanje najpovoljnijeg ishoda utvrđuje se u odnosu na ukupne troškove transakcije.

(2) Ukupni troškovi transakcije u smislu stavka 1. ovog članka obuhvaćaju cijenu financijskog instrumenta i sve troškove izravno povezane s izvršenjem naloga, što uključuje proviziju mjesta trgovanja, proviziju poravnanja i namire transakcije i sve ostale naknade koje se plaćaju trećim osobama koje su uključene u izvršenje naloga.

(3) Investicijsko društvo dužno je malog ulagatelja izričito upozoriti na to da u slučaju izričite upute klijenta, investicijsko društvo izvršava nalog u skladu sa člankom 85. stavkom 2. ovog Zakona te da nije dužno provesti nalog u skladu s vlastitim mjerama i politikama izvršavanja naloga.

Politika izvršavanja naloga

Članak 87.

(1) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati politiku izvršavanja naloga koja mu omogućava postizanje najpovoljnijih ishoda pri izvršavanju naloga klijenta, u skladu s člankom 85. ovog Zakona.

(2) Politika izvršavanja naloga iz stavka 1. ovog članka mora, za svaku pojedinu vrstu financijskih instrumenata, uključivati:

1. podatke o različitim mjestima na kojima investicijsko društvo izvršava naloge klijenata, i

2. elemente koji utječu na izbor mjesta izvršenja.

(3) Mjesto izvršenja u smislu ovog Poglavlja označava uređeno tržište, MTP, sistematskog internalizatora, održavatelja tržišta, odnosno drugog pružatelja likvidnosti ili drugi subjekt u trećoj državi koji obavlja funkciju sličnu gore navedenim.

(4) Politika izvršavanja naloga mora uključivati najmanje ona mjesta koja investicijskom društvu omogućavaju na dosljedan način postizanje najpovoljnijih ishoda prilikom izvršavanja naloga klijenta.

(5) Investicijsko društvo dužno je klijentima pružiti odgovarajuće podatke o svojoj politici izvršavanja naloga.

(6) Investicijsko društvo dužno je od klijenata ishoditi prethodnu suglasnost na politiku izvršavanja naloga.

Članak 88.

(1) Ako je politikom izvršavanja naloga predviđena mogućnost izvršavanja naloga klijenta izvan uređenog tržišta ili MTP-a, investicijsko društvo je dužno posebno upozoriti klijente na tu mogućnost te ishoditi izričitu prethodnu suglasnost klijenta za izvršavanje naloga izvan uređenog tržišta ili MTP-a.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovog članka može biti dana za sve ili zasebno za svaku transakciju.

Članak 89.

(1) Investicijsko društvo dužno je pratiti učinkovitost svojih mjera iz članka 85. stavka 3. i politika izvršavanja naloga iz članka 87. ovog Zakona u svrhu utvrđivanja i ispravljanja mogućih nedostataka.

(2) Investicijsko društvo dužno je redovito procjenjivati osiguravaju li mjesta izvršenja, uključena u politiku izvršavanja naloga, postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta.

(3) Ako mjesta izvršenja, uključena u politiku izvršavanja naloga, ne osiguravaju postizanje najpovoljnijih ishoda za klijenta, investicijsko društvo dužno je izmijeniti mjere iz članka 85. stavka 3. te politiku iz članka 87. ovog Zakona.

(4) Investicijsko društvo dužno je obavijestiti klijente o svim značajnim promjenama u svojim mjerama i/ili politici izvršavanja naloga.

Članak 90.

Investicijsko društvo dužno je na zahtjev klijenta predočiti podatke iz kojih je vidljivo da je nalog izvršen u skladu s vlastitom politikom izvršavanja naloga.

Članak 91.

Agencija će pravilnikom propisati:

1. kriterije prema kojima se određuje relativna važnost različitih elemenata koji se, u skladu sa člankom 85. ovog Zakona uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja najpovoljnijeg ishoda, uzimajući u obzir veličinu i vrstu naloga, kao i kategorizaciju klijenta kao malog ili profesionalnog,

2. elemente koje investicijsko društvo može uzeti u obzir prilikom preispitivanja svojih mjera iz članka 85. stavka 3. i politika iz članka 87. ovog Zakona te okolnosti u kojima ih treba mijenjati,

3. elemente za određivanje koja mjesta trgovanja investicijskom društvu omogućuju na dosljedan način postizanje najboljih ishoda prilikom izvršavanju klijentovih naloga,

4. vrstu i opseg podataka koje je investicijsko društvo dužno pružiti klijentima u skladu s člankom 87. stavkom 5. ovog Zakona.

Pododjeljak 3.

Pružanje usluga putem drugog investicijskog društva

Članak 92.

(1) Kada investicijsko društvo primi upute od drugog investicijskog društva za pružanje investicijskih usluga ili pomoćnih usluga za račun klijenta, nije dužno ispitati cjelovitost i točnost podataka o klijentu i uputa klijenta za navedene usluge.

(2) Investicijsko društvo koje prenosi upute odgovorno je za cjelovitost i točnost prenesenih podataka.

(3) Investicijsko društvo koje primi upute za pružanje investicijskih usluga za račun klijenta na način propisan stavkom 1. ovog članka, može se osloniti na sve preporuke u svezi usluge ili transakcije koje je klijentu pružilo drugo investicijsko društvo.

(4) Investicijsko društvo koje prenosi upute odgovorno je za primjerenost preporuka ili savjeta danih klijentu.

(5) Investicijsko društvo koje upute ili naloge klijenta primi putem drugog investicijskog društva, odgovorno je za dovršenje usluge ili transakcije na temelju podataka ili preporuka iz stavka 1. do 4. ovog članka u skladu s odredbama ovog Zakona.

 

Odjeljak 5.   Vezani zastupnik investicijskog društva

Članak 93.

(1) Investicijsko društvo može ovlastiti vezanog zastupnika da u njegovo ime obavlja sljedeće poslove:

1. promotivne aktivnosti vezane za usluge investicijskog društva,

2. ponudu usluga investicijskog društva,

3. primanje i prijenos naloga od klijenata ili potencijalnih klijenata,

4. plasman financijskih instrumenata,

5. savjetovanje u svezi financijskih instrumenta i usluga koje investicijsko društvo nudi.

(2) Vezani zastupnik ne smije raspolagati novcem i/ili financijskim instrumentima klijenta ili potencijalnog klijenta investicijskog društva.

(3) Vezani zastupnik može poslove iz stavka 1. obavljati samo u ime jednog investicijskog društva.

Registar vezanih zastupnika

Članak 94.

(1) Agencija vodi i redovito ažurira registar vezanih zastupnika kojima je izdala odobrenje za obavljanje poslova vezanog zastupnika.

(2) Registar vezanih zastupnika iz stavka 1. ovog članka je javni registar.

(3) U registar se upisuju najmanje sljedeći podaci:

1. ime i prezime, odnosno tvrtku i sjedište vezanog zastupnika,

2. naziv investicijskog društva kojeg zastupa,

3. poslove iz članka 93. ovog Zakona koje obavlja u ime investicijskog društva.

Odgovornost investicijskog društva

Članak 95.

Kada investicijsko društvo ovlasti vezanog zastupnika, ono je u punoj mjeri i bezuvjetno odgovorno za sve radnje ili propuste vezanog zastupnika kada on djeluje u ime investicijskog društva.

Uvjeti za stjecanje statusa vezanog zastupnika investicijskog društva

Članak 96.

(1) Vezani zastupnik će dobiti odobrenje Agencije za obavljanje poslova vezanog zastupnika ako ima dovoljno dobar ugled i posjeduje odgovarajuće opće, poslovno i stručno znanje potrebno kako bi klijentima ili potencijalnim klijentima bio u mogućnosti pružiti sve podatke bitne za usluge koje se nude klijentu ili potencijalnom klijentu.

(2) Fizička osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka za obavljanje poslova iz članka 93. stavka 1. točke 1. do 4. ovog Zakona, ako ta fizička osoba ispunjava uvjete za brokera propisane člankom 24. stavkom 3. ovog Zakona i pravilnikom iz članka 24. stavka 7. ovog Zakona.

(3) Fizička osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka za obavljanje poslova iz članka 93. stavka 1. točke 5. ovog Zakona, ako ta fizička osoba ispunjava uvjete za investicijskog savjetnika propisane člankom 24. stavkom 3. ovog Zakona i pravilnikom iz članka 24. stavka 7. ovog Zakona.

(4) Pravna osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka za obavljanje poslova iz članka 93. stavka 1. točke 1. do 4. ovog Zakona, ako ta pravna osoba ima zaposlenu barem jednu osobu koja ispunjava uvjete za brokera iz članka 24. stavka 3. ovog Zakona i pravilnika iz članka 24. stavka 7. ovog Zakona.

(5) Pravna osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka za obavljanje poslova iz članka 93. stavka 1. točke 5. ovog Zakona, ako ta pravna osoba ima zaposlenu barem jednu osobu koja ispunjava uvjete za investicijskog savjetnika iz članka 24. stavka 3. ovog Zakona i pravilnika iz članka 24. stavka 7. ovog Zakona.

Odobrenje za rad vezanom zastupniku

Članak 97. (NN 54/13, 159/13)

(1) Na odobrenje za rad fizičkoj ili pravnoj osobi kao vezanom zastupniku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o izdavanju, ukidanju i prestanku odobrenja za rad brokeru i investicijskom savjetniku.

(2) Vezani zastupnik – fizička osoba, može poslove iz članka 93. ovog Zakona početi pružati danom upisa u registar iz članka 94. ovog Zakona.

(3) Vezani zastupnik – pravna osoba, može poslove iz članka 93. ovog Zakona početi pružati nakon njihova upisa u registar iz članka 94. ovog Zakona i u sudski registar.

Obveze investicijskog društva

Članak 98.

Kada imenuje vezanog zastupnika investicijsko društvo dužno je:

– pratiti pridržava li se njegov vezani zastupnik odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, prilikom obavljanja poslova iz članka 93. ovog Zakona,

– osigurati da njegov vezani zastupnik prilikom stupanja u vezu s klijentom ili potencijalnim klijentom ili prije stupanja u posao iz članka 93. ovog Zakona koji je ovlašten poduzeti, obznani svojstvo u kojem nastupa i naziv investicijskog društva u čije ime djeluje,

– poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi se izbjeglo da se poslovi vezanog zastupnika izvan područja primjene ovog Zakona negativno odražavaju na poslove iz članka 93. ovog Zakona koje vezani zastupnik poduzima u ime investicijskog društva.

Članak 99. (NN 54/13)

Agencija će pravilnikom propisati uvjete, sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja vezanom zastupniku, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije.

 

 Poglavlje 3.   SISTEMATSKI  INTERNALIZATOR

Odjeljak 1.   Kriteriji za utvrđivanje statusa sistematskog internalizatora

Članak 100.

Investicijsko društvo koje trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata izvan uređenog tržišta ili MTP-a, smatrat će se sistematskim internalizatorom u smislu ovog Zakona, ako udovoljava uvjetima propisanim člankom 21. stavkom 1. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

Članak 101.

(1) Investicijsko društvo koje namjerava steći status sistematskog internalizatora dužno je o tome prethodno obavijestiti Agenciju.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati:

1. opis ustroja organizacijske jedinice društva koja će biti zadužena za sistematsko internaliziranje,

2. opis pravila i procedura u skladu s kojima će se ova aktivnost provoditi,

3. popis zaposlenika i/ili karakteristika tehničkog sustava određenih za tu namjenu,

4. opis sustava koji će biti korišten za objavu obvezujućih ponuda za kupnju i prodaju,

5. popis financijskih instrumenata za koje društvo želi biti sistematski internalizator.

Odjeljak 2.   Obveze sistematskog internalizatora

Članak 102.

(1) Sistematski internalizator za dionice dužan je istovremeno isticati obvezujuće ponude na kupnju i prodaju za dionice za koje je sistematski internalizator, a koje su uvrštene na uređeno tržište i za koje postoji likvidno tržište, u skladu s člankom 22. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

(2) Sistematski internalizator za dionice dužan je ponude iz stavka 1. ovog članka javno objavljivati.

(3) U slučaju dionica za koje ne postoji likvidno tržište, sistematski internalizator je dužan dati obvezujuću ponudu za kupnju i prodaju na zahtjev svog klijenta.

(4) Odredbe članka 102. do 111. ovog Zakona odnose se na sistematske internalizatore kada trguju u količinama do standardne veličine tržišta. Sistematski internalizatori koji trguju isključivo iznad standardne veličine tržišta, nisu u obvezi pridržavati se odredbi članka 102. do 111. ovog Zakona.

Članak 103. (NN 54/13)

(1) Sistematski internalizator može odrediti količinu ili količine za koje će isticati istovremene ponude na kupnju i prodaju. Za pojedinu dionicu svaka istovremena ponuda na kupnju i prodaju uključuje obvezujuću cijenu na kupnju i/ili prodaju ili cijene za količinu ili količine koje mogu biti do standardne veličine tržišta za razred dionica u koji predmetna dionica pripada. Cijena ili cijene moraju odražavati prevladavajuće tržišne uvjete za predmetnu dionicu, u skladu sa člankom 24. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

(2) Dionice će biti grupirane po razredima na temelju aritmetičke sredine vrijednosti naloga izvršenih na tržištu za predmetnu dionicu. Standardna veličina tržišta za svaki razred dionica predstavljat će aritmetičku sredinu vrijednosti naloga izvršenih na tržištu za dionice uključene u svaki pojedini razred dionica, u skladu sa člankom 23. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

(3) Agencija će kao nadležno tijelo za uređeno tržište koje posluje u Republici Hrvatskoj, u skladu sa člankom 9. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006:

1. najmanje jednom godišnje, za svaku dionicu, na temelju arit­metičke sredine vrijednosti naloga izvršenih na tržištu u svezi predmetne dionice, utvrditi razred kojem predmetna dionica pripada pri čemu će se primjenjivati odredbe članaka 33. i 34. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006,

2. sastaviti i objaviti popis svih likvidnih dionica za koje je relevantno nadležno tijelo, u skladu sa člankom 22. stavkom 6. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006 te iste proslijediti ESMA-i.

(4) Tržište za svaku dionicu sastoji se od svih naloga izvršenih u Europskoj uniji u svezi s predmetnom dionicom, ne uključujući naloge veće od uobičajene veličine tržišta za predmetnu dionicu.

Članak 104.

(1) Sistematski internalizator dužan je javno objaviti svoje istovremene ponude na kupnju i prodaju, redovito i za čitavo razdoblje uobičajenog vremena trgovanja.

(2) Sistematski internalizator može u svako doba izmijeniti svoje ponude iz stavka 1. ovog članka.

(3) Sistematski internalizator može povući svoje ponude u iznimnim tržišnim uvjetima.

(4) Sistematski internalizator dužan je objaviti svoje istovremene ponude na kupnju i prodaju na način lako dostupan ostalim sudionicima na tržištu, na razumnoj komercijalnoj osnovi.

Odjeljak 3.   Provedba naloga putem sistematskog internalizatora

Provedba naloga malih ulagatelja

Članak 105.

Sistematski internalizator je dužan, pri pridržavanju odredbi ovog Zakona u svezi najpovoljnijeg izvršavanja naloga, izvršavati naloge koje zaprimi od svojih klijenata, malih ulagatelja, u svezi s dionicom za koju ima status sistematskog internalizatora, po cijenama istaknutim u vremenu zaprimanja naloga.

Provedba naloga profesionalnih ulagatelja

Članak 106.

(1) Sistematski internalizator je dužan izvršavati naloge koje zaprimi od svojih klijenata, profesionalnih ulagatelja, u svezi s dionicom za koju ima status sistematskog internalizatora, po cijenama istaknutim u vremenu zaprimanja naloga.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, sistematski internalizator može izvršiti naloge iz stavka 1. ovog članka po cijeni povoljnijoj za klijenta u opravdanim situacijama i pod uvjetom da je ta cijena unutar raspona javno objavljenih cijena za tu dionicu i odražava tržišne uvjete u svezi s tom dionicom te da su predmetni nalozi veći od uobičajeno izvršenih naloga malih ulagatelja, u skladu sa člankom 26. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

(3) Sistematski internalizator može izvršiti naloge iz stavka 1. ovog članka po cijenama različitim od objavljenih cijena, bez obveze pridržavanja odredbi iz stavka 2. ovog članka, u svezi transakcija u kojima je nekoliko različitih vrijednosnih papira predmet jedne transakcije ili u svezi naloga na izvršenje kojih utječu čimbenici različiti od trenutačne tržišne cijene, u skladu sa člankom 25. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

Članak 107.

(1) U slučaju kada sistematski internalizator koji daje samo jednu istovremenu ponudu na kupnju i prodaju ili čija je najviša ponuda niža od standardne veličine tržišta, zaprimi nalog klijenta, koji je veličinom veći od objavljene veličine, ali niži od standardne veličine tržišta, može odlučiti izvršiti onaj dio naloga koji premašuje njegovu objavljenu veličinu, pod uvjetom da se cijeli nalog izvrši po objavljenoj cijeni, osim kada je drugačije propisano odredbama članka 106. ovog Zakona.

(2) Kada sistematski internalizator objavljuje istovremene ponude na kupnju i prodaju po različitim veličinama i zaprimi nalog između predmetnih veličina, a koji odluči izvršiti, dužan je izvršiti nalog po jednoj od objavljenih cijena, u skladu s odredbama članka 82. do 84. ovog Zakona, osim kada je drugačije propisano odredbama članka 106. ovog Zakona.

Članak 108.

(1) Sistematski internalizator može, na temelju svoje poslovne politike, vodeći se objektivnim i jednoznačnim načelima, odlučiti kojim će ulagateljima dati pristup svojim ponudama. U tu svrhu dužan je propisati jasne standarde koji uređuju pristup njegovim ponudama.

(2) Sistematski internalizator može odbiti ući u poslovni odnos s ulagateljem ili isti prekinuti vodeći se poslovnim razlozima, kao što su kreditni status ulagatelja, rizik druge ugovorne strane i konačna namira transakcije.

(3) U svrhu ograničavanja rizika izloženosti višestrukim transakcijama s istim klijentom, sistematski internalizator može na nepristran način ograničiti broj transakcija koje poduzima s istim klijentom pod objavljenim uvjetima.

(4) Sistematski internalizator može, na nepristran način i u skladu s odredbama članka 82. do 84. ovog Zakona, ograničiti ukupni broj transakcija s različitim klijentima u isto vrijeme, pod uvjetom da je to dozvoljeno samo kada broj i/ili volumen naloga koje klijenti žele zadati značajno premašuju standard iz članka 25. stavka 2. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

(5) Na ograničenja broja transakcija iz stavka 3. i 4. ovog članka primjenjivat će se odredbe članka 25. stavka 3. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

Gubitak statusa sistematskog internalizatora

Članak 109.

Investicijsko društvo gubi status sistematskog internalizatora za jednu ili više dionica na način propisan člankom 21. stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

Popis sistematskih internalizatora

Članak 110.

(1) Agencija će objaviti popis sistematskih internalizatora za dionice uvrštene na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, u skladu sa člankom 21. stavkom 4. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

(2) Popis iz stavka 1. ovog članka Agencija će objaviti na svojoj internetskoj stranici i redovito obnavljati.

Nadzor nad sistematskim internalizatorom

Članak 111.

Agencija će redovito provjeravati:

1. ažurira li sistematski internalizator redovito cijene svojih ponuda, na način propisan ovim odjeljkom,

2. održava li sistematski internalizator cijene koje odražavaju prevladavajuće uvjete na tržištu,

3. pridržava li se sistematski internalizator ostalih odredbi ovog Zakona u svezi načina rada sistematskog internalizatora.

 

Poglavlje 4.   VOĐENJE EVIDENCIJA, IZVJEŠTAVANJE AGENCIJE I OBJAVA PODATAKA O TRGOVANJU

Vođenje evidencija

Članak 112.

(1) Investicijsko društvo dužno je relevantne podatke o svim transakcijama s financijskim instrumentima, koje je izvršilo za vlastiti račun ili za račun klijenta, čuvati najmanje 5 godina nakon proteka poslovne godine na koju se podaci odnose.

(2) Kada je transakcija izvršena za račun klijenta, podaci iz stavka 1. ovog članka trebaju sadržavati i sve podatke i pojedinosti o identitetu klijenta i podatke u skladu s propisima kojim se regulira sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Izvještavanje Agencije o izvršenim transakcijama

Članak 113. (NN 159/13)

(1) Investicijsko društvo koje izvrši transakciju s financijskim instrumentom uvrštenim na uređeno tržište dužno je Agenciji najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana, dostaviti izvještaj s podacima o predmetnoj transakciji.

(2) Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se na sve transakcije izvršene na uređenom tržištu, kao i izvan istog.

(3) Prestao važiti.

(4) Izvještaj iz stavka 1. ovog članka treba sadržavati podatke propisane člankom 13. i Dodatkom I Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1287/2006 i dostavlja se na način propisan člankom 12. iste Uredbe.

(5) Izvještaj iz stavka 1. ovog članka Agenciji dostavljaju:

1. investicijsko društvo ili treća strana u njegovo ime, ili

2. burza ili Operater MTP-a putem čijih trgovinskih sustava je predmetna transakcija izvršena, ili

3. operater sustava za uparivanje transakcija ili izvještavanje odobren od Agencije ili odgovarajućeg nadležnog tijela druge države članice.

(6) Agencija će operateru sustava iz stavka 5. točke 3. ovog članka odobriti dostavljanje izvještaja iz stavka 1. ovog članka ako isti ispunjava uvjete propisane člankom 12. Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1287/2006.

(7) U slučaju kada izvještaj iz stavka 1. ovog članka Agenciji izravno dostavlja operater uređenog tržišta ili MTP-a, ili operater sustava za uparivanje transakcija ili izvještavanje, odobren od Agencije, Agencija može investicijsko društvo izuzeti od obveze iz stavka 1. ovog članka.

(8) Agencija će proslijediti podatke dostavljene u skladu sa stavkom 4. ovog članka, uzimajući u obzir odredbe članka 14. Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1287/2006 nadležnom tijelu iz članka 14. stavka 1. točke a do c Uredbe Komisije (EZ-a) br. 1287/2006, kao i uspostaviti odgovarajuće mehanizme za razmjenu podataka s ostalim nadležnim tijelima.

(9) Kada se izvještaj iz stavka 1. ovog članka prenosi Agenciji kao nadležnom tijelu u državi članici domaćinu, Agencija će izvještaj proslijediti nadležnom tijelu u matičnoj državi članici investicijskog društva, osim ako predmetna nadležna tijela odluče ne primati takve izvještaje.

(10) Prestao važiti.

Objava podataka o trgovanju

Članak 114. (NN 54/13)

(1) Investicijsko društvo koje trgujući za vlastiti račun ili za račun klijenata izvan uređenog tržišta ili MTP-a, izvrši transakciju s financijskim instrumentom uvrštenim na uređeno tržište, dužno je objaviti volumen i cijenu predmetne transakcije te vrijeme kada je ista izvršena.

(2) Podatke iz stavka 1. ovog članka investicijsko društvo dužno je objaviti što je bliže stvarnom vremenu izvršenja, pod razumnim komercijalnim uvjetima i na način lako dostupan drugim sudionicima na tržištu.

(3) Podaci iz stavka 1. objavljuju se na način i u rokovima propisanim člankom 335. i 336. ovog Zakona.

(4) Odredbe članka 336. ovog Zakona o odgođenom objavljivanju podataka o trgovanju na uređenom tržištu za određene kategorije transakcija izvršenih s financijskim instrumentom na odgovarajući se način primjenjuju na objavljivanje podataka o trgovanju investicijskog društva izvan uređenog tržišta ili MTP-a.

(5) Agencija će pravilnikom propisati:

1. načine na koje investicijsko društvo može objaviti podatke iz stavka 1. ovog članka, uključujući sljedeće vrste objava:

– putem sustava bilo kojeg uređenog tržišta na kojem je financijski instrument uvršten, ili MTP-a na kojem se trguje predmetnim financijskim instrumentom,

– putem sustava treće strane,

– putem vlastitih sustava,

2. primjenu obveze iz stavka 1. ovog članka na transakcije izvršene s financijskim instrumentima kao kolateralom, ili u svrhu posudbe ili drugu svrhu gdje je razmjena financijskih instrumenata određena drugim čimbenicima različitim od trenutačne tržišne vrijednosti.

 

Poglavlje 5.   POSLOVNE KNJIGE I FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Članak 115.

(1) Investicijsko društvo dužno je voditi poslovne knjige, sastavljati i objavljivati godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s ovim Zakonom i propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja.

(2) Investicijsko društvo dužno je voditi poslovne knjige i sastavljati godišnje financijske izvještaje na način koji omogućuje provjeru poslovnih događaja, financijskog položaja i uspješnost poslovanja investicijskog društva.

(3) Agencija može pravilnikom propisati sadržaj, oblik, način i rokove dostave nadzornih izvještaja investicijskog društva.

Članak 116. (NN 54/13, 159/13)

(1) Investicijsko društvo obvezno je Agenciji u roku od petnaest dana od primitka revizorskog izvješća, a najkasnije u roku četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose godišnje financijske izvještaje i dostaviti sljedeće:

1. godišnji financijski izvještaj i godišnje izvješće,

2. revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja iz točke 1. ovog stavka.

(2) Investicijsko društvo koje je obvezno provoditi konsolidaciju i sastaviti konsolidirane financijske izvještaje i konsolidirano godišnje izvješće, iste dostavlja Agenciji u roku od petnaest dana od dana primitka revizorskog izvješća, a najkasnije u roku šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

(3) Osim godišnjih financijskih izvještaja, investicijsko društvo obvezno je izrađivati financijske izvještaje i za izvještajna razdoblja tijekom poslovne godine.

(4) Poslovna godina jednaka je kalendarskoj godini, a izvještajna razdoblja tijekom godine jednaka su tromjesečnom, šestomjesečnom i devetomjesečnom razdoblju.

(5) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, oblik, način i rokove izrade i dostave godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva kao i financijskih izvještaja tijekom poslovne godine.

(6) Agencija može od revizora zatražiti dodatna obrazloženja u svezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.

(7) Ako revidirani godišnji financijski izvještaji i izvješće o stanju društva iz stavka 1. ovoga članka nisu sastavljeni sukladno važećim propisima i pravilima struke, Agencija može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati da reviziju obavi drugi revizor na trošak investicijskog društva.

(8) Isti revizor može revidirati najviše sedam uzastopnih godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva.

(9) Investicijsko društvo dužno je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Agenciji podatke koji se odnose na proteklu financijsku godinu, i to o:

1. svim uslugama koje pruža, prirodi njezinih aktivnosti i geografskom položaju tih usluga,

2. iznosu ukupnih prihoda,

3. broju radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu,

4. iznosu dobiti ili gubitku prije oporezivanja,

5. iznosu poreza na dobit i

6. iznosu primljenih javnih subvencija.

(10) Podaci iz stavka 9. ovoga članka moraju biti revidirani i objavljeni kao prilog godišnjem financijskom izvještaju i, kada je primjenjivo, konsolidiranom godišnjem financijskom izvještaju

(11) Investicijsko društvo dužno je u svojim godišnjim izvješćima objaviti, u okviru glavnih pokazatelja, svoj povrat na imovinu, izračunat kao neto dobit podijeljena s ukupnom imovinom.

(12) Agencija će detaljnije pravilnikom propisati opseg i sadržaj revizije, odnosno revizijskih postupaka i revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja investicijskih društava.

Članak 117. (NN 54/13)

(1) Investicijsko društvo dužno je revidirane godišnje financijske izvještaje, odnosno ako je investicijsko društvo matično društvo, revidirane konsolidirane financijske izvještaje za grupu, objaviti na način kako je uređeno propisima o računovodstvu poduzetnika i primjeni standarda financijskog izvještavanja.

(2) Investicijsko društvo dužno je revidirane godišnje financijske izvještaje i mišljenje revizora objaviti na svojim internetskim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku pet mjeseci po proteku poslovne godine na koju se izvještaj odnosi.

(3) Investicijsko društvo sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj obvezno je, na hrvatskom jeziku, objaviti na internetskim stranicama podružnice godišnje financijske izvještaje izrađene i revidirane u skladu s propisima države sjedišta osnivača podružnice, godišnje izvješće, uključujući i revizorsko izvješće, a najkasnije u roku od petnaest dana od proteka roka za objavu istih u državi sjedišta osnivača podružnice.

 

Poglavlje 6.   LIKVIDACIJA INVESTICIJSKOG DRUŠTVA

Članak 118. (NN 54/13)

(1) Na postupak likvidacije investicijskog društva primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, osim ako nije drukčije uređeno ovim Zakonom.

(2) Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah obavijestiti Agenciju.

(3) Uprava, odnosno likvidatori investicijskog društva dužni su Agenciju obavijestiti o odluci o prestanku investicijskog društva ili o promjeni djelatnosti na način da društvo više ne pruža investicijske usluge, niti obavlja investicijske aktivnosti iz članka 5. ovog Zakona, sljedećeg radnog dana nakon donošenja odluke.

(4) Agencija na temelju obavijesti iz stavka 3. ovog članka donosi odluku kojom ograničava važenje odobrenja za rad na poslove koji su potrebni radi provedbe likvidacije investicijskog društva, a o kojoj će obavijestiti burzu, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera središnjeg registra i operatera sustava poravnanja i/ili namire, kada je to primjenjivo.

(5) Nakon započete likvidacije investicijsko društvo može obavljati još samo poslove određene odlukom iz stavka 4. ovog članka.

(6) Ako se odluka iz stavka 4. ovog članka odnosi na investicijsko društvo koje ima podružnicu u državi članici, Agencija je dužna prije izdavanja odluke obavijestiti nadležno tijelo države članice.

(7) Obavijest iz stavka 6. ovog članka mora sadržavati pravne posljedice i stvarne učinke donesene odluke.

(8) Ako zbog zaštite interesa klijenata investicijskog društva ili zbog drugih javnih interesa nije moguće odgoditi donošenje odluke iz stavka 4. ovog članka, Agencija je dužna o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice odmah po donošenju odluke.

 

Poglavlje 7.   MULTILATERALNA TRGOVINSKA PLATFORMA – MTP

Odjeljak 1.   Dobivanje odobrenja i upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom

Članak 119.

Multilateralnom trgovinskom platformom može upravljati investicijsko društvo ili burza (u daljnjem tekstu: operater MTP-a) koji za to dobije odobrenje Agencije.

Članak 120.

Burza koja posjeduje odobrenje Agencije za upravljanje uređenim tržištem može upravljati i MTP-om ako zadovoljava uvjete propisane ovim Zakonom u svezi:

1. osoba koje efektivno vode poslovanje MTP-a, imatelja kvalificiranih udjela burze, organizacijskih zahtjeva, i

2. uvjeta propisanih ovim poglavljem Zakona u svezi pristupa MTP-u, financijskih instrumenata kojima se trguje na MTP-u, trgovanja i namira transakcija na MTP-u, praćenja poštivanja pravila MTP-a i objava podataka o trgovanju na MTP-u.

Članak 121.

Kada investicijsko društvo namjerava upravljati MTP-om dužno je ispunjavati sljedeće uvjete:

1. uvjete propisane člankom 17. stavkom 1. ovog Zakona, i

2. uvjete propisane člancima 119. do 135. ovog Zakona u svezi pristupa MTP-u, financijskih instrumenata kojima se trguje na MTP-u, trgovanja i namira transakcija na MTP-u, praćenja poštivanja pravila MTP-a i objava podataka o trgovanju na MTP-u.

Izdavanje odobrenja za upravljanje MTP-om

Članak 122.

(1) Investicijsko društvo ili burza koja namjerava upravljati MTP-om, zahtjevu za izdavanje odobrenja za upravljanje MTP-om, pored dokaza o ispunjavanju uvjeta iz članka 120. točke 1., odnosno članka 121. točke 1. dužno je priložiti podatke o:

1. trgovinskom sustavu,

2. dostupnosti podataka o ponudi i potražnji i podataka o trgovanju namijenjenih korisnicima i javnosti,

3. očekivanim korisnicima sustava,

4. financijskim instrumentima kojima će se trgovati unutar sustava,

5. mehanizmu i načinu namire transakcija,

6. mjerama koje osiguravaju udovoljavanje odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona.

(2) Investicijsko društvo ili burza koja namjerava upravljati MTP-om, zahtjevu iz stavka 1. ovog članka dužna je priložiti pravila MTP-a iz članka 123. ovog Zakona.

(3) Ako investicijsko društvo ili burza koja namjerava upravljati MTP-om namjerava koristiti mogućnosti propisane člancima 132. i 134. ovog Zakona, dužna je u zahtjevu iz stavka 1. ovog članka naznačiti isto.

(4) Operater MTP-a dužan je Agenciji bez odgode dostaviti podatke o svim promjenama podataka iz stavka 1. ovog članka.

(5) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete za izdavanje odobrenja za upravljanje MTP-om, sadržaj zahtjeva, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije.

 

Pravila MTP-a

Članak 123.

(1) Operater MTP-a dužan je propisati i primjenjivati transparentna pravila i postupke koja uređuju:

1. pristup sustavu kojim upravlja,

2. kriterije za uvrštenje financijskih instrumenata u trgovanje,

3. trgovanje financijskim instrumentima,

4. namiru transakcija.

(2) Pravila i postupci iz stavka 1. ovog članka korisnicima moraju omogućiti učinkovito korištenje sustava i razumijevanje rizika koji proizlaze iz korištenja sustava.

(3) Sadržaj pravila MTP-a iz stavka 1. ovog članka Agencija može propisati pravilnikom.

Odjeljak 2.   Pristup MTP-u

Članak 124.

(1) Operater MTP-a dužan je propisati i primjenjivati transparentna pravila u svezi pristupa sustavu kojim upravlja.

(2) Operater MTP-a dužan je osigurati da se pristup korisnika sustavu kojim upravlja temelji na objektivnim kriterijima.

(3) Operater MTP-a može kao korisnike svog sustava prihvatiti osobe iz članka 301. stavka 1. i 2. ovog Zakona. Na korisnike MTP-a se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o članovima burze propisane ovim Zakonom.

Odjeljak 3.    Financijski instrumenti kojima se trguje na MTP -u

Članak 125.

(1) Operater MTP-a dužan je, kada je to moguće, osigurati da postoji dovoljno javno dostupnih podataka o financijskim instrumentima kojima se trguje unutar sustava kojim upravlja, kako bi korisnicima sustava kojim upravlja omogućio donošenje investicijskih odluka.

(2) Podatke o financijskim instrumentima iz stavka 1. ovog članka, operater MTP-a dužan je osigurati prilikom uvrštenja financijskog instrumenta u trgovanje, kao i tijekom trgovanja predmetnim financijskim instrumentom.

(3) Prilikom ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovog članka, operater MTP-a dužan je uzeti u obzir prirodu i vrstu financijskih instrumenata kojima se trguje unutar sustava kojim upravlja, kao i vrstu korisnika sustava kojim upravlja.

(4) Operater MTP-a dužan je, na temelju rješenja Agencije iz članka 341. stavka 4. ovog Zakona, bez odgode suspendirati ili povući financijske instrumente iz trgovanja.

Članak 126.

Kada se prenosivim vrijednosnim papirima uvrštenim na uređeno tržište, trguje i na MTP-u i to bez suglasnosti izdavatelja, za takvog izdavatelja ne nastaje obveza objavljivanja informacija prema tom MTP-u.

Odjeljak 4.   Trgovanje na MTP-u

Trgovanje i zaključivanje transakcija

Članak 127.

Operater MTP-a dužan je osigurati korektno i uredno trgovanje i određivanje cijena, uključujući i referentne cijene te učinkovito provođenje naloga, pri čemu pravila o trgovanju i određivanju cijena Operateru MTP-a ne smiju dati mogućnost slobodne procjene.

Iznimke

Članak 128.

(1) Članci 54. do 71. i 82. do 91. ovog Zakona ne primjenjuju se na transakcije zaključene prema pravilima MTP-a između njegovih korisnika ili između MTP-a i njegovih korisnika u svezi uporabe MTP-a.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, korisnici MTP-a dužni su pridržavati se odredbi članaka 54. do 71. i 82. do 91. ovog Zakona kada djelujući za račun klijenta izvršavaju naloge putem sustava MTP-a.

Namira transakcija

Članak 129.

(1) Operater MTP-a dužan je osigurati mehanizme za učinkovitu namiru transakcija zaključenih unutar sustava MTP-a.

(2) Operater MTP-a dužan je transparentno obavijestiti svoje korisnike o obvezama glede namire transakcija zaključenih unutar sustava.

Odjeljak 5.   Praćenje poštivanja pravila MTP-a

Članak 130.

(1) Korisnici MTP-a dužni su pridržavati se odredbi ovog Zakona, pravilnika donesenih na temelju ovog Zakona i pravila MTP-a.

(2) Operater MTP-a dužan je propisati i primjenjivati mjere i postupke za redovito praćenje aktivnosti svojih korisnika u svrhu utvrđivanja mogućeg kršenja pravila, neurednih uvjeta trgovanja ili ponašanja koje u sebi sadrži indicije na zlouporabu tržišta.

(3) Operater MTP-a mora imati primjerene kontrolne postupke nadzora nad pridržavanjem odredbi ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona i pravila MTP-a od strane svojih korisnika.

(4) Ako utvrdi neki od slučajeva propisan stavkom 2. ovog članka, Operater MTP-a dužan je bez odgode o tome obavijestiti Agenciju.

(5) Ako utvrdi neki od slučajeva propisan stavkom 2. ovog članka, Operater MTP-a može korisnika privremeno ili trajno isključiti iz sustava.

(6) Operater MTP-a dužan je na zahtjev Agencije, bez odgode, dostaviti sve podatke koji su Agenciji potrebni za provođenje postupka nadzora u slučajevima propisanim stavkom 2. ovog članka.

(7) Operater MTP-a dužan je surađivati s Agencijom prilikom nadzora nad slučajevima zlouporabe tržišta unutar sustava MTP-a.

Odjeljak 6.   Objava podataka o trgovanju

Obveza objave podataka o ponudi i potražnji

Članak 131. (NN 54/13)

(1) Prestao važiti.

(2) Prestao važiti.

(3) Operater MTP-a dužan je, za financijske instrumente uvrštene u trgovanje u sustav kojim upravlja, a koji su ujedno uvršteni na uređeno tržište, objavljivati aktualne ponude za kupnju i prodaju i dubinu tržišta u skladu sa člancima 17., 29., 30. i 32. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006, pod razumnim komercijalnim uvjetima i kontinuirano tijekom uobičajenog vremena trgovanja.

Članak 132. (NN 54/13)

(1) Prestao važiti.

(2) Agencija može Operatera MTP-a osloboditi obveze objavljivanja podataka iz članka 131. ovog Zakona, ovisno o tržišnom modelu ili vrsti i veličini naloga, pod uvjetima propisanim člancima 17. do 20. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006. Oslobođenje od obveze objavljivanja podataka iz članka 131. ovog Zakona posebice se odnosi na transakcije koje prelaze uobičajenu veličinu tržišta, propisanu za pojedine financijske instrumente ili njihove pojedine vrste.

Objava podataka o izvršenim transakcijama

Članak 133. (NN 54/13)

(1) Prestao važiti.

(2) Prestao važiti.

(3) Operater MTP-a dužan je za financijske instrumente koji su uvršteni na uređeno tržište, a za transakcije s tim financijskim instrumentima koje su izvršene putem sustava kojim upravlja objaviti cijene, volumen i vrijeme izvršenih transakcija, što je bliže stvarnom vremenu izvršenja i u skladu s odredbama članaka 27., 29., 30. i 32. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006, pod razumnim komercijalnim uvjetima.

Članak 134. (NN 54/13)

(1) Agencija može Operateru MTP-a, na njegov zahtjev, izdati prethodno odobrenje za objavljivanje podataka iz članka 133. ovog Zakona uz odgodu, ovisno o vrsti ili veličini transakcije.

(2) Odgođeno objavljivanje podataka iz stavka 1. ovog članka odnosi se na transakcije koje prelaze uobičajenu veličinu tržišta propisanu za pojedine financijske instrumente ili njihove pojedine vrste. Mogućnost odgođenog objavljivanja podataka o transakcijama, Operater MTP-a dužan je objaviti sudionicima tržišta i javnosti.

(3) Prestao važiti.

(4) Agencija će izdati prethodno odobrenje iz stavka 1. ovog članka kada su ispunjeni uvjeti propisani člankom 28. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

Članak 135. (NN 54/13)

Agencija će pravilnikom propisati:

1. raspon ponuda na kupnju i prodaju ili ponuda održavatelja tržišta, kao i dubinu tržišta po tim cijenama, za koje je objava obvezna,

2. veličinu ili vrstu naloga za koje obveza objavljivanja podataka prije trgovanja iz članka 131. ovog Zakona može biti izuzeta,

3. tržišni model za kojeg obveza objavljivanja podataka prije trgovanja iz članka 131. ovog Zakona može biti izuzeta, i posebice primjenjivost obveze na načine trgovanja,

4. podatke o trgovanju koje je Operater MTP-a dužan objavljivati,

5. sadržaj podatka o trgovanju koje je Operater MTP-a dužan objavljivati,

6. uvjete pod kojima Operater MTP-a može objavljivati podatke o trgovanju s odgodom,

7. kriterije koje je Operater MTP-a dužan uzeti u obzir pri određivanju transakcija koje je moguće objaviti uz odgodu obzirom na veličinu transakcije ili vrstu financijskog instrumenta kojim se trguje.

 

Poglavlje 8.   PRAVA INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA

Odjeljak 1.   Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti izvan područja Republike Hrvatske

Pododjeljak 1.   Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti na području druge države članice

Osnivanje podružnice investicijskog društva u drugoj državi članici

Članak 136.

(1) Investicijsko društvo koje namjerava osnovati podružnicu u državi članici, o toj namjeri dužno je obavijestiti Agenciju te navesti naziv države članice u kojoj je namjerava osnovati.

(2) Uz obavijest iz stavka 1. ovog članka investicijsko društvo mora priložiti sljedeće podatke:

1. poslovni plan, s opisom vrste i opsega investicijskih usluga i aktivnosti koje namjerava pružati i obavljati preko podružnice, organizacijski ustroj podružnice te podatak o tome namjerava li podružnica poslovati preko vezanih zastupnika,

2. adresu u državi članici domaćinu, na kojoj će biti moguće dobiti podatke o podružnici, i

3. podatke o osobama koje će voditi poslovanje podružnice.

(3) Smatra se da obavijest iz stavka 1. ovog članka obuhvaća i zahtjev da Agencija obavijest s prilozima iz stavka 2. ovog članka dostavi nadležnom tijelu države članice domaćina, u kojoj investicijsko društvo namjerava osnovati podružnicu.

(4) Ako investicijsko društvo posluje preko vezanog zastupnika sa sjedištem u drugoj državi članici, vezani zastupnik je izjednačen s podružnicom investicijskog društva u toj državi članici te se na njegovo poslovanje na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona koje uređuju poslovanje podružnice investicijskog društva u državi članici.

Dostava obavijesti nadležnom tijelu države članice

Članak 137.

(1) Agencija će odbiti zahtjev za dostavu obavijesti iz članka 136. stavka 1. ovog Zakona nadležnom tijelu države članice ako investicijsko društvo nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjereni financijski položaj da bi pružalo planirani opseg investicijskih usluga ili aktivnosti u navedenoj državi članici preko podružnice.

(2) Ako Agencija ne odbije zahtjev iz razloga navedenih u stavku 1. ovog članka, dužna je u roku od šezdeset dana od primitka obavijesti s prilozima iz članka 136. ovog Zakona, dostaviti istu nadležnom tijelu države članice i o tome obavijestiti investicijsko društvo.

(3) Istovremeno s obavijesti iz stavka 2. ovog članka Agencija je dužna nadležnom tijelu države članice dostaviti:

1. podatke o visini kapitala investicijskog društva i kapitalnim zahtjevima, i

2. detaljne podatke o sustavu zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj.

(4) Ako Agencija u roku iz stavka 2. ovog članka ne obavijesti investicijsko društvo o dostavi obavijesti nadležnom tijelu države članice ili ne odbije zahtjev za dostavu obavijesti, smatrat će se da je protekom navedenog roka zahtjev za dostavu obavijesti odbila.

Početak poslovanja podružnice u državi članici

Članak 138.

Investicijsko društvo može početi pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti preko podružnice:

1. od dana kada zaprimi obavijest nadležnog tijela države članice o uvjetima, u skladu s kojima mora radi zaštite javnih interesa pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti, ili

2. šezdeset dana od dana kada je nadležno tijelo države članice zaprimilo obavijest Agencije u skladu sa člankom 137. Zakona, ako u tom roku ne zaprimi obavijest nadležnog tijela države članice iz točke 1. ovog članka.

Obavijest o promjenama podataka u svezi podružnice u državi članici

Članak 139.

(1) Namjerava li investicijsko društvo promijeniti poslovanje ili okolnosti iz članka 136. stavka 2. ovog Zakona, dužno je o tome obavijestiti Agenciju trideset dana prije izvršenja takve promjene. Agencija je dužna o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice.

(2) Na promjene iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 136. do 138. ovog Zakona, s tim da su rokovi za odlučivanje trideset dana.

Neposredno pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti na području druge države članice

Članak 140. (NN 54/13)

(1) Investicijsko društvo, koje namjerava započeti neposredno pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u drugoj državi članici, dužno je o tome obavijestiti Agenciju i navesti državu članicu u kojoj namjerava neposredno pružati usluge. Obavijesti je dužno priložiti poslovni plan s opisom vrste i opsega poslova koje namjerava neposredno pružati u državi članici.

(2) Ako investicijsko društvo namjerava poslovati preko vezanih zastupnika, Agencija je dužna na zahtjev ESMA-e i nadležnog tijela države članice iz stavka 1. ovog članka bez nepotrebnog odgađanja dostaviti podatke o vezanim zastupnicima.

(3) Agencija je dužna obavijest investicijskog društva iz stavka 1. ovog članka u roku od trideset dana od primitka proslijediti nadležnom tijelu države članice i o tome obavijestiti investicijsko društvo.

(4) Investicijsko društvo može u drugoj državi članici početi pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti navedene u obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, od dana kada nadležno tijelo države članice primi obavijest Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Stavci 1. do 4. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se za svaku promjenu podataka navedenih u obavijesti iz stavka 1. ovog članka.

Posebna pravila za MTP

Članak 141.

(1) Investicijsko društvo ili burza, koja je u Republici Hrvatskoj ovlaštena upravljati MTP-om i namjerava omogućiti udaljeni pristup i uporabu tog sustava osobama sa sjedištem u drugoj državi članici, dužna je o tome obavijestiti Agenciju.

(2) Agencija je dužna obavijest iz stavka 1. ovog članka u roku od trideset dana po primitku proslijediti nadležnom tijelu države članice na koju se odnosi.

(3) Agencija je dužna na zahtjev nadležnog tijela države članice bez odgađanja dostaviti podatke o korisnicima MTP-a na kojeg se odnosi obavijest iz stavka 1. ovog članka.

(4) Investicijsko društvo ili burza iz stavka 1. ovog članka može omogućiti udaljeni pristup i uporabu sustava osobama sa sjedištem u drugoj državi članici, od dana kada nadležno tijelo te države članice primi obavijest iz stavka 2. ovog članka.

Pododjeljak 2.   Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti u trećoj državi

Podružnica investicijskog društva u trećoj državi

Članak 142. (NN 54/13)

(1) Investicijsko društvo može investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge pružati i obavljati u trećoj državi samo preko podružnice.

(2) Za osnivanje podružnice u trećoj državi investicijsko društvo mora dobiti odobrenje Agencije.

(3) Za odobrenje iz stavka 2. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 136., članka 137. stavka 1. i članka 139. ovog Zakona.

(4) Agencija može odbiti izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovog članka, i iz razloga ako, obzirom na propise države u kojoj investicijsko društvo namjerava osnovati podružnicu te na praksu pri provedbi tih propisa, postoji vjerojatnost da bi bilo onemogućeno obavljanje nadzora nad podružnicom u skladu s odredbama ovog Zakona.

(5) O svim teškoćama s kojima se prilikom osnivanja i/ili pružanja usluga u trećoj državi susrelo, investicijsko društvo koje je dobilo odobrenje iz stavka 2. ovoga članka obavijestit će Agenciju.

(6) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju i ESMA-u o svim poteškoćama s kojima se njihova investicijska društva susreću prilikom osnivanja ili pružanja investicijskih usluga i/ili obavljanja investicijskih aktivnosti u trećoj državi.

Neposredno obavljanje aktivnosti u trećoj državi

Članak 143.

(1) Iznimno od članka 142. stavka 1. ovog Zakona, svako investicijsko društvo ovlašteno je neposredno u trećoj državi obavljati investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

(2) O namjeri neposrednog obavljanja aktivnosti društvo je dužno obavijestiti Agenciju.

(3) Na obavijest iz stavka 2. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 140. ovog Zakona.

Odjeljak 2.   Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti investicijskih društava sa sjedištem izvan Republike Hrvatske na području Republike Hrvatske

Pododjeljak 1.   Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti investicijskog društva sa sjedištem u državi članici

Članak 144.

(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici može u Republici Hrvatskoj pružati one investicijske usluge i obavljati one investicijske aktivnosti te s njima povezane pomoćne usluge koje je ovlašteno pružati i obavljati u državi članici, bilo preko podružnice, bilo neposredno, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(2) Na investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici koje pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti na području Republike Hrvatske primjenjuju se odredbe domaćih propisa koji u cilju zaštite javnog interesa uređuju prava potrošača i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

(3) Investicijsko društvo iz države članice koje na području Republike Hrvatske pruža investicijske usluge neposredno ili putem podružnice dužno je svoje klijente i potencijalne klijente u Republici Hrvatskoj izvijestiti o svim relevantnim podacima koji se odnose na sustav zaštite ulagatelja kojemu pripada, na način propisan člankom 245. ovog Zakona.

Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti preko podružnice

Članak 145.

(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici može u Republici Hrvatskoj osnovati podružnicu i početi preko nje pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u Republici Hrvatskoj, nakon proteka šezdeset dana od dana kada je nadležno tijelo države članice sjedišta investicijskog društva Agenciji dostavilo obavijesti i priloge iz članka 136. stavka 1. i 2. te članka 137. stavka 3. ovog Zakona.

(2) Ako investicijsko društvo iz države članice u svezi svoje podružnice namjerava izmijeniti podatke iz članka 136. stavka 2. ovog Zakona, dužno je o tome obavijestiti Agenciju trideset dana prije takve promjene.

(3) Podružnica investicijskog društva sa sjedištem u državi članici kada pruža usluge na području Republike Hrvatske dužna je pridržavati se odredbi članaka 54. do 91. i 100. do 114. ovog Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovog Zakona koji te uvjete pobliže propisuju.

(4) Potraživanja ulagatelja kod podružnice investicijskog društva uključena su u sustav zaštite ulagatelja u državi članici sjedišta investicijskog društva.

(5) Podružnica investicijskog društva sa sjedištem u državi članici zbog proširenja razine ili opsega zaštite ulagatelja, obzirom na visinu i zaštitu ulagatelja u državi članici sjedišta investicijskog društva, može potraživanja ulagatelja uključiti u sustav zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj.

Neposredno pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti

Članak 146.

(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici može započeti pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti, kada Agencija od nadležnog tijela države članice sjedišta investicijskog društva zaprimi obavijest i priloge sa sadržajem iz članka 136. ovog Zakona.

(2) Odredba stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuje kod svake promjene podataka navedenih u obavijesti iz članka 140. stavka 1. ovog Zakona.

Posebna pravila za MTP

Članak 147.

Investicijsko društvo ili tržišni operater koji je u državi članici svojega sjedišta ovlašten upravljati MTP-om, može omogućiti udaljeni pristup i uporabu tog sustava osobama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, od dana kada Agencija zaprimi obavijest nadležnog tijela te države članice sa sadržajem iz članka 141. ovog Zakona.

Pododjeljak 2.   Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi

Članak 148.

Investicijsko društvo sa sjedištem u trećoj državi može u Republici Hrvatskoj pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti samo preko podružnice, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Odobrenje za osnivanje podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi

Članak 149.

(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u trećoj državi može u Republici Hrvatskoj osnovati podružnicu ako za to dobije odobrenje Agencije.

(2) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi potrebno je priložiti:

1. izvod iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra države sjedišta investicijskog društva za matično investicijsko društvo,

2. statut ili druga odgovarajuća pravila matičnog investicijskog društva,

3. podatke o članovima upravljačkih i nadzornih tijela matičnog društva,

4. revidirane financijske izvještaje matičnog investicijskog društva za posljednje tri poslovne godine,

5. odgovarajuću ispravu koja sadrži vjerodostojne podatke o dioničarima i njihovim udjelima u investicijskom društvu,

6. izvod iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra države sjedišta za pravne osobe, koje su imatelji kvalificiranih udjela u matičnom investicijskom društvu,

7. opis investicijskih usluga i aktivnosti, koje će pružati i obavljati podružnica te poslovni plan za prve tri godine poslovanja,

8. odobrenje tijela nadležnog za nadzor matičnog investicijskog društva za osnivanje podružnice, odnosno izjavu takvog tijela da prema propisima te države odobrenje nije potrebno,

9. izjavu investicijskog društva treće države da će podružnica voditi svu odgovarajuću dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje podružnice na hrvatskom jeziku, u svome sjedištu te u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona,

10. detaljan opis sustava zaštite ulagatelja, kojemu matično investicijsko društvo pripada u državi sjedišta,

11. drugu dokumentaciju, na temelju koje je moguće utvrditi ispunjava li podružnica kadrovske, tehničke i organizacijske zahtjeve za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnost na koje se odnosi zahtjev za odobrenje.

(3) Agencija može, kao dodatni uvjet za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi, odrediti da matično investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj položi određenu sumu novca ili da drugo odgovarajuće financijsko jamstvo ili predloži drugo odgovarajuće jamstvo za podmirenje obveza iz investicijskih usluga i aktivnosti pruženih i obavljenih u Republici Hrvatskoj.

(4) Agencija će izdati odobrenje za osnivanje podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi, ako na temelju podataka kojim raspolaže i dokumentacije koja je priložena zahtjevu za izdavanje odobrenja utvrdi da je podružnica financijski, upravljački, organizacijski, kadrovski i tehnički osposobljena za poslovanje u skladu s ovim Zakonom.

(5) Agencija će odbiti izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka i iz razloga ako, uzimajući u obzir propise države sjedišta matičnog investicijskog društva te na praksu pri provedbi tih propisa, postoji vjerojatnost da bi bilo onemogućeno obavljanje nadzora nad podružnicom u skladu s ovim Zakonom.

(6) Investicijsko društvo sa sjedištem u trećoj državi, koje je dobilo odobrenje za osnivanje podružnice, može u Republici Hrvatskoj pružati one investicijske usluge i aktivnosti čiji opis je priložilo zahtjevu iz stavka 2. ovog članka.

(7) Ako investicijsko društvo iz treće države namjerava preko podružnice u Republici Hrvatskoj pružati i obavljati dodatne ili druge investicijske usluge i poslove, dužno je prethodno zatražiti dodatno odobrenje za pružanje i obavljanje tih usluga i aktivnosti.

Primjena odredbi

Članak 150.

(1) Na investicijsko društvo sa sjedištem u trećoj državi koje je osnovalo podružnicu u Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe članaka 115. do 117. ovog Zakona,

(2) Na investicijsko društvo iz stavka 1. ovog članka i njegovu podružnicu i voditelje podružnice primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovog Zakona koje se odnose na investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Na voditelje podružnice se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o upravi investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(4) Agencija će oduzeti odobrenje za osnivanje podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi, ako:

1. je nadležno tijelo matičnom društvu oduzelo odobrenje za pružanje investicijskih usluga i aktivnosti koje sadržajem odgovaraju onima iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona,

2. podružnica u slučaju iz članka 151. stavka 2. ovog Zakona ne ispunjava obveze prema Sustavu za zaštitu ulagatelja.

Sustav zaštite ulagatelja kod podružnice investicijskog društva iz treće države

Članak 151.

(1) Kada je podružnica investicijskog društva iz treće države uključena u sustav za zaštitu ulagatelja u državi sjedišta matičnog investicijskog društva, razina i opseg zaštite ulagatelja koju pruža ne smije premašivati razinu i opseg zaštite ulagatelja utvrđene ovim Zakonom.

(2) Ako sustav zaštite ulagatelja u državi sjedišta investicijskog društva ne postoji ili je s obzirom na razinu i opseg zaštite manji nego u Republici Hrvatskoj, podružnica investicijskog društva dužna je sudjelovati u sustavu zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj. O načinu i opsegu sudjelovanja podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi u sustav za zaštitu ulagatelja u Republici Hrvatskoj, odlučit će Agencija, odobrenjem za osnivanje podružnice.

(3) Investicijsko društvo iz treće države koje je na području Republike Hrvatske osnovalo podružnicu dužno je svoje klijente i potencijalne klijente u Republici Hrvatskoj, izvijestiti o svim relevantnim podacima koji se odnose na sustav zaštite ulagatelja kojemu pripada, na način propisan člankom 245. ovog Zakona.

Odjeljak 3.   Pristup uređenom tržištu

Članak 152.

Investicijsko društvo iz druge države članice koje posjeduje odobrenje za rad nadležnog tijela za pružanje investicijske usluge izvršavanja naloga klijenta ili obavljanje investicijske aktivnosti trgovanja za vlastiti račun, ima pravo članstva ili pristupa uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj na jedan od sljedećih načina:

1. izravno, putem osnivanja podružnice u Republici Hrvatskoj,

2. putem članstva na daljinu ili ostvarivanjem udaljenog pristupa uređenom tržištu, bez obveze osnivanja u Republici Hrvatskoj, kada procedure i sustav trgovanja predmetnog uređenog tržišta ne zahtijevaju fizičku nazočnost za zaključenje transakcije na tom tržištu.

Pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani, sustavima poravnanja i/ili namire i pravo odabira sustava namire

Članak 153. (NN 54/13)

(1) Investicijsko društvo iz druge države članice ima pravo pristupa središnjoj drugoj ugovornoj strani, sustavu poravnanja i/ili namire na području Republike Hrvatske u svrhu finalizacije ili organiziranja finalizacije transakcija s financijskim instrumentima.

(2) Na pristup investicijskog društva iz druge države članice sustavima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se isti jednoznačni, transparentni i objektivni kriteriji koji se primjenjuju na sudionike predmetnih sustava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Članak 154.

Burza je dužna svojim članovima omogućiti pravo izbora sustava za namiru transakcija s financijskim instrumentima izvršenim na predmetnom uređenom tržištu, pod uvjetima propisanim člankom 536. ovog Zakona.

 

 

Poglavlje 9.   ADEKVATNOST KAPITALA

Odjeljak 1.   Kapital

Minimalni iznos kapitala

Članak 155.

(1) Kapital investicijskog društva i lokalnog društva niti u jednom trenutku ne smije biti manji od minimalnog iznosa temeljnog kapitala iz članaka 32., 33. i 35. ovog Zakona.

(2) U slučaju da kapital investicijskog društva i lokalnog društva iz stavka 1. ovog članka padne ispod razine minimalnog iznosa temeljnog kapitala iz članaka 32., 33. i 35. ovog Zakona, Agencija će takvom investicijskom društvu i lokalnom društvu omogućiti da u ograničenom razdoblju otkloni odstupanja odnosno naložiti neku od nadzornih mjera propisanih odredbama ovog Zakona.

(3) U slučaju da u trenutku spajanja dvaju ili više investicijskih društava ili lokalnih društava, društvo koje nastaje spajanjem ne ispunjava uvjet minimalnog iznosa temeljnog kapitala iz članaka 32., 33. i 35. ovog Zakona, Agencija će takvom društvu omogućiti da u određenom roku uskladi visinu temeljnog kapitala pod uvjetom da tijekom razdoblja u kojem nije dosegnuta minimalna razina temeljnog kapitala, kapital novonastalog društva ne smije pasti ispod ukupnog iznosa kapitala društava neposredno prije njihova spajanja.

Izračun kapitala

Članak 156. (NN 159/13)

(1) Regulatorni kapital je regulatorni kapital kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (118) Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Način izračuna regulatornog kapitala investicijskog društva iz stavka 1. ovoga članka propisan je dijelom drugim Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 157.-162. (NN 159/13)

Brisani.

Odjeljak 2.   Upravljanje rizicima

Pododjeljak 1.   Opće odredbe o upravljanju rizicima

Upravljanje rizicima

Članak 163. (NN 159/13)

(1) Upravljanje rizicima je skup strategija i politika odnosno postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvještavanje o rizicima kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju.

(2) Uprava i, kada je to primjereno, nadzorni odbor investicijskog društva dužni su odobriti i redovito preispitivati strategije i politike za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, uključujući i rizike povezane s makroekonomskim okružjem u kojem investicijsko društvo posluje.

(3) Uprava i, kada je to primjereno, nadzorni odbor investicijskog društva dužni su u svakom trenutku biti aktivno uključeni u upravljanje svim značajnim rizicima koji se uređuju ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. kao i u vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe osiguravati odgovarajuća sredstva.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati zahtjeve u vezi s upravljanjem rizicima, a osobito:

1. opća pravila o upravljanju rizicima,

2. pravila o upravljanju kreditnim rizikom,

3. pravila o upravljanju tržišnim rizicima,

4. način izračuna ekonomske vrijednosti investicijskog društva, izvješćivanje Agencije, te ostale postupke i načela za upravljanje kamatnim rizikom,

5. način izračuna likvidnosnih pozicija i pravila o upravljanju rizikom likvidnosti,

6. pravila o upravljanju operativnim rizikom,

7. pravila o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz korištenja informacijskog sustava,

8. pravila o upravljanju ostalim rizicima,

9. kriterije klasifikacije plasmana i izvanbilančnih obveza na osnovi kojih je investicijsko društvo izloženo kreditnom riziku,

10. način utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika,

11. način provođenja vrijednosnih usklađivanja (ispravaka vrijednosti) bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke i

12. rangiranje instrumenata osiguranja potraživanja.

Knjiga trgovanja i knjiga pozicija kojima se ne trguje

Članak 164. (NN 54/13, 159/13)

(1) Knjiga trgovanja je knjiga trgovanja kako je propisano člankom 4. stavkom 1. točkom (86) Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Zahtjevi, upravljanje, uključivanje i vrednovanje pozicija u knjizi trgovanja propisani su člancima 102. do 106. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3) Knjiga pozicija kojima se ne trguje obuhvaća sve bilančne i izvanbilančne stavke investicijskog društva koje se ne smatraju dijelom knjige trgovanja.

Tržišni rizici

Članak 165.

(1) Tržišni rizici su: pozicijski rizik, rizik namire i rizik druge ugovorne strane, rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti, valutni rizik i robni rizik.

(2) Pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, u slučaju izvedenog financijskog instrumenta, iz promjene cijene odnosne varijable. Pozicijski rizik dijeli se na: 1. opći pozicijski rizik – rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta uslijed promjene razine kamatnih stopa ili većih promjena na tržištu kapitala neovisno o bilo kojoj specifičnoj karakteristici tog financijskog instrumenta,

2. specifični pozicijski rizik – rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta uslijed činjenica vezanih uz njegova izdavatelja, odnosno u slučaju izvedenog financijskog instrumenta, činjenica u svezi izdavatelja temeljnog financijskog instrumenta.

(3) Rizik namire i rizik druge ugovorne strane su rizici gubitka koji proizlaze iz neispunjavanja obveza druge ugovorne strane na temelju pozicija iz knjige trgovanja.

(4) Rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti je rizik gubitka zbog prekoračenja izloženosti prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba na temelju pozicija iz knjige trgovanja.

(5) Valutni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valuta.

(6) Robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.

Kreditni rizik

Članak 166.

Kreditni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog neispunjavanja novčane obveze osobe prema investicijskom društvu.

Rizik likvidnosti

Članak 167.

Rizik likvidnosti je rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti investicijskog društva da podmiri svoje novčane obveze u roku dospijeća.

Operativni rizik

Članak 168. (NN 159/13)

Operativni rizik je operativni rizik kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (52) Uredbe (EU) br. 575/2013.

Rizik prekomjerne financijske poluge

Članak 168.a

Rizik prekomjerne financijske poluge je rizik prekomjerne financijske poluge definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (94) Uredbe (EU) br. 575/2013.

 

Strategije i politike upravljanja rizicima

Članak 169.

Investicijsko društvo je dužno osim ispunjavanja organizacijskih zahtjeva iz članka 36. do članka 43. ovog Zakona, u svrhu dosljedne primjene strategija i politika upravljanja rizicima, ustrojiti i dosljedno primjenjivati odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke za djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, a osobito:

1. za izračunavanje i provjeravanje kapitalnih zahtjeva za te rizike, i

2. za utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti, promjena u velikim izloženostima i za provjeravanje usklađenosti velikih izloženosti s politikama investicijskog društva u odnosu na tu vrstu izloženosti.

Strategije i postupci ocjenjivanja internog kapitala

Članak 170.

(1) Investicijsko društvo dužno je ustrojiti i provoditi primjerene, učinkovite i sveobuhvatne strategije i postupke za kontinuiranu ocjenu i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala.

(2) Interni kapital je kapital kojeg investicijsko društvo ocijeni adekvatnim u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima je ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju.

(3) Strategije i postupci ocjenjivanja internog kapitala podliježu redovitom internom preispitivanju kako bi se osiguralo da su i dalje sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti investicijskih usluga i aktivnosti koje investicijsko društvo pruža i obavlja.

Načelo likvidnosti i načelo solventnosti

Članak 171.

Investicijsko društvo dužno je poslovati tako da je trajno sposobno ispunjavati sve svoje novčane obveze (načelo solventnosti) i u svakom trenutku pravovremeno ispuniti dospjele novčane obveze (načelo likvidnosti).

Pododjeljak 2.   Politike i postupci za upravljanje rizicima

Politike i postupci za upravljanje tržišnim rizicima

Članak 172. (NN 159/13)

(1) Investicijsko društvo dužno je izraditi i primjenjivati odgovarajuće politike i postupke mjerenja i upravljanja svim značajnim čimbenicima i učincima tržišnih rizika.

(2) Investicijsko društvo dužno je politikama i postupcima iz stavka 1. ovog članka minimalno propisati uključivanje pozicija u knjigu trgovanja, aktivno upravljanje pozicijama u knjizi trgovanja i sustav vrednovanja pozicija u knjizi trgovanja.

(3) Kada kratka pozicija dospijeva prije duge pozicije investicijsko društvo dužno je poduzeti mjere za zaštitu od rizika manjka likvidnosti.

(4) Interni kapital investicijskog društva mora biti primjeren značajnim tržišnim rizicima na koje se ne odnose kapitalni zahtjevi.

Politike i postupci za upravljanje operativnim rizikom

Članak 173. (NN 159/13, 18/15)

(1) Investicijsko društvo dužno je izraditi i primjenjivati odgovarajuće politike i postupke za mjerenje i upravljanje operativnim rizikom uključujući i događaje koji nisu česti, ali imaju značajan utjecaj i odrediti što za njih čini operativni rizik u smislu tih politika i postupaka, a u skladu s definicijom iz članka 168. ovog Zakona.

(2) Investicijsko društvo dužno je usvojiti plan za slučaj nepredviđenih okolnosti kojim se osigurava kontinuitet poslovanja i ograničavanje gubitaka u slučajevima značajnijeg narušavanja ili prekida poslovanja.

(3) Plan iz stavka 2. ovoga članka mora biti primjeren značaju društva, pri čemu će Agencija uzimati u obzir, među ostalim, veličinu društva, poslovni model, povezanost s drugim investicijskim društvima i utjecaj na financijski sustav u cjelini.

Politike i postupci za upravljanje kreditnim rizikom

Članak 174. (NN 159/13)

(1) Investicijsko društvo dužno je izraditi i primjenjivati odgovarajuće politike i postupke za upravljanje kreditnim rizikom.

(2) Investicijsko društvo dužno je donositi odluke o odobravanju kredita na temelju primjerenih i jasno definiranih kriterija te definirati postupke odlučivanja o odobravanju, promjenama, obnavljanju i refinanciranju kredita.

(3) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti i provoditi primjeren i učinkovit sustav upravljanja i kontinuiranog praćenja portfelja i pojedinačnih izloženosti koje nose kreditni rizik, uključujući prepoznavanje i upravljanje problematičnim kreditima te provoditi odgovarajuća vrijednosna usklađenja i rezervacije.

Politike i postupci za upravljanje rizikom likvidnosti

Članak 175. (NN 159/13)

(1) Investicijsko društvo dužno je izraditi i primjenjivati politike i postupke kontinuiranog mjerenja i upravljanja rizikom likvidnosti, redovito revidirati ispravnost postavki na kojima se temelji sustav za upravljanje rizikom likvidnosti, upravljati tekućim i budućim novčanim priljevima i odljevima te usvojiti planove postupanja u situacijama krize likvidnosti.

(2) Investicijsko društvo dužno je upravljati odnosno utvrđivati, mjeriti i pratiti rizik likvidnosti tijekom odgovarajućeg razdoblja kao i na svakodnevnoj razini, kako bi osiguralo održavanje odgovarajuće razine rezervi likvidnosti. Te strategije, politike, procesi i sustavi procjenjuju se u odnosu na poslovne linije, valute, podružnice i pravne subjekte te moraju uključivati odgovarajuće mehanizme raspodjele troškova likvidnosti, koristi i rizika.

(3) Politike i postupci kontinuiranog mjerenja i upravljanja rizikom likvidnosti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, profilu rizičnosti investicijskog društva i toleranciji rizika koju određuje uprava te odražavati značaj društva u svakoj državi članici u kojoj ona posluje.

(4) Investicijsko društvo dužno je razmjerno vrsti, opsegu i složenosti poslovanja, imati jasno definiran profil rizika likvidnosti koji osigurava robusnost sustava.

(5) Rizik likvidnosti mjeri se i o njemu se izvještava Agenciju na način kako je propisano člancima 411. do 428. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Politike i postupci za upravljanje rezidualnim rizikom

Članak 175.a  (NN 159/13)

Investicijsko društvo dužno je izraditi i primjenjivati odgovarajuće politike i postupke upravljanja rizikom u slučaju kada se priznate tehnike smanjenja kreditnog rizika koje primjenjuje društvo pokažu manje učinkovite od očekivanog.

Politike i postupci za upravljanje koncentracijskim rizikom

Članak 175.b  (NN 159/13)

Investicijsko društvo dužno je izraditi i primjenjivati odgovarajuće politike i postupke upravljanja i praćenja koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti društva prema svakoj drugoj ugovornoj strani, uključujući središnje druge ugovorne strane, grupe povezanih drugih ugovornih strana i druge ugovorne strane iz istog gospodarskog sektora, iste geografske regije, iste djelatnosti ili povezane s istom robom, primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika, uključujući posebno rizike povezane s velikim neizravnim kreditnim izloženostima kao što je jedan izdavatelj kolaterala.

Politike i postupci za upravljanje rizikom prekomjerne financijske poluge

Članak 175.c  (NN 159/13)

(1) Investicijsko društvo dužno je izraditi i primjenjivati politike i postupke za utvrđivanje, praćenje i upravljanje rizikom prekomjerne financijske poluge. Pokazatelji rizika prekomjerne financijske poluge uključuju omjer financijske poluge koji se određuje u skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013 i neusklađenost između imovine i obveza.

(2) Investicijsko društvo dužno je upravljati rizikom prekomjerne financijske poluge, uzimajući u obzir potencijalna povećanja rizika prekomjerne financijske poluge uslijed smanjenja regulatornog kapitala društva zbog očekivanih ili realiziranih gubitaka, ovisno o primjenjivim računovodstvenim propisima.

(3) Rizik prekomjerne financijske poluge mjeri se i o njemu se izvještava Agenciju na način kako je propisano člancima 429. i 430. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Politike i postupci za upravljanje kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

Članak 175.d  (NN 159/13)

Investicijsko društvo dužno je uspostaviti i provoditi sustav utvrđivanja, upravljanja i vrednovanja rizika koji proizlazi iz mogućih promjena u kamatnim stopama koje utječu na aktivnosti društva koje se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Odjeljak 3.   Kapitalni zahtjevi

Pododjeljak 1.   Minimalni iznos regulatornog kapitala u odnosu na kapitalne zahtjeve

Članak 176. (NN 159/13)

Minimalni iznos regulatornog kapitala investicijskog društva u odnosu na kapitalne zahtjeve propisan je člancima 92. do 98. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 177. (NN 159/13)

Brisan.

Članak 178. (NN 54/13, 159/13)

Brisan.

Odobrenja Agencije

Članak 179. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija investicijskom društvu daje odobrenje za korištenje sljedećih internih pristupa:

1. naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik,

2. internog modela za izračun kapitalnog zahtjeva za rizik druge ugovorne strane i rizik namire,

3. internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijski rizik, valutni rizik i/ili robni rizik,

4. internog modela za vrednovanje opcija,

5. pristupa temeljenog na internim rejting sustavima za izračun iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom,

6. drugih internih procjena i modela vezanih za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik.

(2) Investicijsko društvo dužno je bez odgode obavijestiti Agenciju ako planira izmjenu internog modela iz stavka 1. ovog članka za koji je dobilo odobrenje Agencije. Agencija će na temelju dostavljene dokumentacije i informacija kojima raspolaže, ocijeniti zahtijeva li planirana izmjena promjenu odobrenja.

(3) Agencija može u suradnji s drugim nadležnim tijelima dopustiti da određene uvjete za korištenje pristupa i internih modela ispune matično i ovisno društvo promatrani zajedno ako matično investicijsko društvo u EU i njemu ovisna društva ili ovisna društva matičnog financijskog holdinga u EU ili ovisna društva matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU koriste pristupe iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka na grupnoj osnovi.

(4) Investicijsko društvo je dužno bez odgode obavijestiti Agenciju ako prestane ispunjavati uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka i priložiti:

1. dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili

2. plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovog članka.

(5) Uvjeti i dokumentacija za dobivanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka propisani su Uredbom (EU) br. 575/2013.

Članak 179.a  (NN 159/13)

(1) Investicijsko društvo kojem je odobrena upotreba internih pristupa iz članka 179. ovoga Zakona, osim za operativni rizik, dužno je obavještavati Agenciju o rezultatima izračuna internih pristupa za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje. Investicijsko društvo je dužno u svakom izvještaju prikazati rezultate svojih izračuna zajedno s obrazloženjem metodologija upotrijebljenih pri izračunu.

(2) Agencija će pravilnikom propisati način i rokove izvještavanja o rezultatima izračuna internih pristupa za izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje. Investicijska društva dužna su Agenciju i EBA-u obavještavati o rezultatima izračuna iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako Agencija u suradnji s EBA-om propiše posebne portfelje, investicijsko društvo dužno je obavještavati Agenciju i EBA-u o rezultatima izračuna odvojeno od rezultata izračuna iz stavka 3. ovoga članka.

Kapitalni zahtjevi za investicijska društva

Članak 180.

(1) Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik propisani su Dijelom trećim, Glavom II Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Kapitalni zahtjevi za operativni rizik propisani su Dijelom trećim, Glavom III Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3) Kapitalni zahtjevi za tržišne rizike propisani su Dijelom trećim, Glavom IV Uredbe (EU) br. 575/2013.

(4) Kapitalni zahtjevi za rizik namire propisani su Dijelom trećim, Glavom V Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 181.-192. (NN 159/13)

Brisani.

Odjeljak 4.    Velika izloženost

Izloženost i velika izloženost

Članak 193. (NN 54/13, 159/13)

(1) Izloženost je izloženost kako je definirano člankom 389. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Velika izloženost je velika izloženost kako je definirano člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3) Utvrđivanje, izračun, izvještavanje, ograničenja i prekoračenja velike izloženosti propisani su člancima 387. do 396. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(4) Kapitalni zahtjev za rizik prekoračenja dopuštene izloženosti koje su u potpunosti proizašle iz pozicija knjige trgovanja propisan je člancima 397. i 398. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 194. -200. (NN 54/13, 159/13)

Brisani.

Nefinancijska institucija

Članak 201. (NN 54/13, 159/13)

Ograničenja ulaganja i iznimke od ograničenja ulaganja investicijskog društva u kapital nefinancijske institucije propisani su člancima 89. do 91. Uredbe (EU) 575/2013.

Članak 202.-204. (NN 159/13)

Brisani.

   Primjena zahtjeva na pojedinačnoj osnovi

Članak 205. (NN 159/13)

(1) Investicijsko društvo iz članka 32. i članka 35. ovoga Zakona sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjeve iz ovoga poglavlja kako je propisano člankom 6. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Obveze iz stavka 1. ovog članka ne odnose se na investicijska društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja:

1. imaju položaj ovisnog investicijskog društva čije matično društvo ima obvezu ispunjavanja odredbi iz stavka 1. ovog članka na konsolidiranoj osnovi i

2. imaju položaj matičnog investicijskog društva koje ispunjava zahtjeve na konsolidiranoj osnovi iz članka 208. stavka 1. ovog Zakona.

(3) Obveze iz stavka 1. ovog članka odnose se na investicijska društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nisu uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi sukladno člancima 209. i 210. ovog Zakona.

Članak 206. (NN 54/13, 159/13)

(1) Primjena zahtjeva iz ovoga poglavlja na konsolidiranoj osnovi propisana je člancima 11. do 24. Uredbe (EU) 575/2013.

(2) U slučaju kada Agencija odustane od primjene kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi iz članka 15. Uredbe (EU) br. 575/2013, investicijsko društvo dužno je na pojedinačnoj osnovi ispunjavati uvjete adekvatnosti internog kapitala sukladno zahtjevima iz članka 170. ovoga Zakona.

(3) Matično investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj dužno je na konsolidiranoj osnovi u opsegu i na način propisan u dijelu prvom, glavi II. poglavlju 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, ispunjavati obveze propisane člankom 170. ovoga Zakona.

(4) Investicijsko društvo koje je pod kontrolom matičnog financijskog holdinga ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u Republici Hrvatskoj, dužno je u opsegu i na način propisan u dijelu prvom, glavi II. poglavlju 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, ispunjavati obveze propisane člankom 170. ovoga Zakona, na temelju konsolidiranog položaja tog financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.

(5) Ako je više od jednog investicijskog društva pod kontrolom matičnog financijskog holdinga ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u Republici Hrvatskoj, članak 205. stavci 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuje se samo na investicijsko društvo na koje se primjenjuje nadzor na konsolidiranoj osnovi, u skladu s člancima 265. i 267. ovoga Zakona.

(6) Investicijsko društvo koje je ovisno društvo dužno je primjenjivati zahtjeve iz članka 170. ovoga Zakona na podkonsolidiranoj osnovi, ako to investicijsko društvo, ili matično društvo, ako je ono financijski holding ili mješoviti financijski holding, imaju kao ovisno društvo u trećoj zemlji investicijsko društvo ili kreditnu instituciju ili financijsku instituciju ili društvo za upravljanje imovinom, kako je definirano zakonom koji uređuje dodatni nadzor kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu ili ako imaju udio u takvom društvu.

Članak 207.-211. (NN 159/13)

Izračun kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi

Članak 212. (NN 159/13)

Pri izračunu regulatornog kapitala investicijskih društava na konsolidiranoj osnovi primjenjuju se odgovarajuće odredbe Uredbe (EU) 575/2013.

Članak 213.-215. (NN 159/13)

Brisani.

Odjeljak 7.   Izvještavanje

Članak 216.

(1) Investicijska društva su obvezna Agenciji dostaviti sve podatke o usklađenosti internih strategija, politika i postupaka o upravljanju rizicima i adekvatnosti kapitala s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, ovog Zakona i na temelju njega donesenim propisima te o ispunjenju zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga poglavlja.

(2) Agencija će pravilnikom detaljno propisati način i rokove dostave izvještaja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 217. (NN 54/13, 159/13)

Brisan.

Članak 218.

Brisan.

Odjeljak 8.    Objavljivanje

Članak 219. (NN 159/13)

Investicijsko društvo dužno je objavljivati opće informacije o područjima iz svog poslovanja kako je propisano dijelom VIII Uredbe (EU) 575/2013.

Članak 220. (NN 159/13)

Brisan.

Članak 221. (NN 159/13)

Brisan.

 

Poglavlje 10.   SUSTAV ZAŠTITE ULAGATELJA

Članak 222.

(1) Sustav zaštite ulagatelja u smislu ovog Zakona provodi i nadzire Agencija.

(2) U svrhu zaštite ulagatelja, odredbama ovog poglavlja propisuje se formiranje i upravljanje Fondom za zaštitu ulagatelja (u daljnjem tekstu: Fond), utvrđivanje osiguranog slučaja te isplata zaštićenih tražbina.

(3) Fond formira i njime upravlja društvo koje je za to dobilo odobrenje Agencije (u daljnjem tekstu: Operater Fonda) ili Agencija.

(4) Odredbe ovog poglavlja koje se odnose na Operatera Fonda, na odgovarajući način odnose se na Agenciju kada upravlja Fondom.

Članak 223.

(1) Članstvo u Fondu je obvezno za sljedeća društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj, kada obavljaju investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona te kada obavljaju pomoćnu investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovog Zakona:

1. investicijsko društvo koje je ovlašteno držati novčana sredstva i/ili financijske instrumente klijenata,

2. kreditnu instituciju koja pruža investicijske usluge i/ili obavlja investicijske aktivnosti na temelju odobrenja u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.

(2) Članstvo u Fondu je obvezno i za društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, kada pruža investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona.

(3) Društva iz stavka 1. i 2. ovog članka, u smislu ovog poglavlja, nazivaju se Članovi Fonda.

(4) Odredbe ovog poglavlja na odgovarajući način primjenjuju se na podružnice investicijskih društava, kreditnih institucija i društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom iz država članica, ako one ne sudjeluju u sustavu zaštite ulagatelja u državi u kojoj imaju registrirano sjedište, ili ako taj sustav u državi sjedišta ne pruža odgovarajuću zaštitu ulagatelja u iznosu utvrđenom u ovom Zakonu.

Članak 224.

(1) Odredbama ovog poglavlja uređuje se zaštita tražbina klijenata Članova Fonda iz članka 223. ovog Zakona, a koju Član Fonda nije u mogućnosti isplatiti i/ili vratiti klijentu, u slučaju:

1. kad je nad Članom Fonda otvoren stečajni postupak, ili

2. ako Agencija utvrdi da je kod Člana Fonda nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema klijentima na način da ne može izvršiti novčanu obvezu i/ili vratiti financijske instrumente, koje je držao za račun klijenta, administrirao ili s njima upravljao, a nije izgledno da će se te okolnosti u dogledno vrijeme bitno promijeniti.

(2) Postupak i kriterije za utvrđivanje nastalog slučaja iz stavka 1. točke 2. ovog članka, Agencija će propisati pravilnikom.

Zaštićene tražbine klijenata člana fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze

Članak 225. (NN 54/13)

(1) Tražbine klijenta osigurane primjenom odredbi ovog poglavlja su:

1. novčane tražbine koje Član Fonda duguje klijentu ili koje pripadaju klijentu, a koje predmetni Član Fonda drži za predmetnog klijenta vezano za investicijske usluge, ugovorene s istim.

2. financijski instrumenti koji pripadaju klijentu Člana Fonda, a koje Član Fonda drži, administrira ili s njima upravlja za račun svog klijenta, u svezi s investicijskim uslugama ugovorenim s klijentima.

(2) Iz primjene odredbi ovog poglavlja izuzeta su sredstva klijenata kreditnih institucija – tražbine koje su osigurane zakonom koji uređuje osiguranje depozita u kreditnim institucijama radi zaštite deponenata u slučaju nedostupnosti depozita.

(3) Iz primjene odredbi ove glave izuzete su tražbine klijenata Članova Fonda proizašle iz transakcije za koju je pravomoćnom sudskom presudom utvrđeno da je povezana s pranjem novca.

(4) U slučaju sumnje da tražbina klijenta Člana Fonda proizlazi iz transakcije povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma, isplata tražbine klijenta neće se izvršiti do pravomoćnosti sudske odluke o povezanosti transakcije iz koje je tražbina nastala s pranjem novca ili financiranjem terorizma, neovisno o rokovima iz članka 234. stavka 2. ovog Zakona.

(5) Iznos zaštićenih tražbina klijenta kod jednog Člana Fonda obračunavat će se kao ukupan iznos potraživanja klijenta iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka, bilo da ih Član Fonda drži na jednom ili više računa, po jednoj ili više ugovornih osnova ili u svezi jedne ili više investicijskih usluga, u, do visine osiguranog iznosa iz članka 227. ovog Zakona, u koji iznos su uključene i kamate do dana otvaranja stečajnog postupka nad Članom Fonda ili dana objave rješenja Agencije o nastupanju slučaja iz članka 231. ovog Zakona.

Članak 226. (NN 54/13)

(1) Tražbine koje se odnose na zajedničko ulaganje na koje dvije ili više osoba imaju pravo kao članovi tržišnog partnerstva, poslovnog udruženja ili grupacije slične prirode koja nema pravnu osobnost za potrebe ove glave, zbrajat će se za potrebe izračuna iznosa osigurane tražbine te će ih se smatrati kao da proizlaze iz investicije jednog ulagatelja.

(2) U slučaju kada ulagatelj nema pravo u potpunosti raspolagati novčanim sredstvima ili financijskim instrumentima, osoba koja ima potpuno pravo raspolaganja dobit će kompenzaciju, pod uvjetom da se tu osobu može identificirati prije dana objave rješenja iz članka 231. ovoga Zakona.

(3) Ako dvije ili više osoba imaju potpuno pravo raspolaganja novčanim sredstvima ili financijskim instrumentima, udio svake od navedenih osoba uzet će se u obzir kada se utvrđuje iznos iz članka 227. ovoga Zakona, prema pravilima prema kojima se upravlja novčanim sredstvima ili financijskim instrumentima. Ova se odredba ne odnosi na subjekte za zajednička ulaganja.

(4) U smislu ovog članka, zajedničko ulaganje znači ulaganje koje se provodi za račun dvije ili više osoba ili nad kojim dvije ili više osoba imaju prava koja se mogu koristiti na temelju potpisa jedne ili više tih osoba.

Iznos do kojeg su osigurane tražbine klijenata

Članak 227. (NN 54/13)

(1) Tražbine klijenta iz članka 228. ovog Zakona osigurane su do vrijednosti najviše 150.000 kuna po klijentu Člana Fonda.

(2) Sve zaštićene tražbine do iznosa propisanog stavkom 1. ovog članka, isplatit će se u potpunosti.

(3) U postupku obeštećenja na utvrđeni iznos tražbine, utvrđivat će se i isplaćivati kamate do dana otvaranja stečajnog postupka nad Članom Fonda ili dana objave rješenja Agencije o nastupanju slučaja iz članka 231. ovoga Zakona, ako klijent Člana Fonda iste u postupku potražuje.

Klijenti člana fonda čije su tražbine osigurane sustavom zaštite ulagatelja

Članak 228.

(1) U smislu ovog poglavlja, klijent Člana Fonda, a čije su tražbine zaštićene odredbama ovog poglavlja je svaka fizička ili pravna osoba čija sredstva, propisana odredbama članka 225. ovog Zakona, Član Fonda drži, administrira ili njima upravlja za račun svog klijenta, u svezi s investicijskom uslugom ugovorenom s klijentom.

(2) Klijentom iz stavka 1. ovog članka neće se smatrati, neovisno o državi sjedišta:

1. kreditna institucija,

2. investicijsko društvo,

3. financijska institucija,

4. društvo za osiguranje,

5. subjekti za zajednička ulaganja,

6. društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi,

7. društva koja čine grupu s Članom Fonda koji je u nemogućnosti ispuniti svoje obveze,

8. pravna ili fizička osoba koja sudjeluje s više od 5% udjela s pravom glasa u temeljnom kapitalu u Članu Fonda koji je u nemogućnosti ispuniti svoje obveze,

9. društvo koje je matično ili ovisno društvo u odnosu na Člana Fonda koji je u nemogućnosti ispuniti svoje obveze,

10. članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora Člana Fonda koji je u nemogućnosti ispunjavati svoje obveze, ako su te osobe na navedenim položajima ili zaposlene u Članu Fonda na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka nad Članom Fonda, ili na dan objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranog slučaja, ili su na tim položajima bile zaposlene tijekom tekuće ili prethodne financijske godine,

11. vezani zastupnici investicijskog društva koje je u nemogućnosti ispunjavati svoje obveze, a koji u tom svojstvu djeluju na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka nad investicijskim društvom, ili na dan objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranog slučaja, ili su u tom svojstvu djelovali tijekom tekuće ili prethodne financijske godine,

12. osobe odgovorne za reviziju financijskih izviješća Člana Fonda te osobe odgovorne za pripremu i pohranu računovodstvene dokumentacije Člana Fonda i izradu financijskih izvještaja,

13. članovi uprave, nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora te osobe koje u vlasništvu imaju 5 ili više posto udjela u društvu koje je matično ili ovisno društvo u odnosu na Člana Fonda te osobe koje su odgovorne za reviziju financijskih izvještaja tog društva,

14. bračni ili izvanbračni drugovi te srodnici do drugog stupnja u ravnoj liniji i drugog stupnja u pobočnoj liniji osoba iz točaka 10. do 13. ovog stavka,

15. klijenti Člana Fonda čije je neispunjenje obveze prema Članu Fonda pridonijelo nastupanju osiguranog slučaja.

Fond za zaštitu ulagatelja

Članak 229.

(1) Sredstva Fonda koriste se za isplatu zaštićenih tražbina klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze u slučaju nastupanja uvjeta iz članka 224. stavka 1. ovog Zakona, nakon što Agencija donese rješenje iz članka 231. ovog Zakona.

(2) Način uplate doprinosa i upravljanje sredstvima Fonda podrobnije propisuje Operater Fonda pravilima koja prethodno odobrava Agencija.

(3) Pravila iz stavka 2. ovog članka obvezno moraju sadržavati:

1. način upravljanja sredstvima Fonda,

2. način i postupak naplate doprinosa Članova Fonda,

3. način i postupak obeštećenja,

4. postupak obavještavanja javnosti, a posebice klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze,

5. postupak istupanja iz članstva u Fondu,

6. iznos naknade za upravljanje Fondom,

7. postupak obavještavanja Agencije o radu Fonda.

Članak 229.a (NN 54/13)

(1) Operater Fonda dužan je za Fond izraditi polugodišnje i godišnje financijske izvještaje sukladno propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja.

(2) Polugodišnji financijski izvještaji Fonda Operater je dužan dostaviti Agenciji u roku od dva mjeseca od isteka prvog polugodišta.

(3) Godišnje financijske izvještaje Fonda zajedno s revizorskim izvješćem Operater je dužan dostaviti Agenciji u roku od petnaest dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.

(4) Agencija je ovlaštena pravilnikom propisati sadržaj i strukturu financijskih izvještaja Fonda te način njihovoga dostavljanja Agenciji.

(5) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja Fonda zatražiti dodatna obrazloženja u svezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.

(6) Ako godišnji financijski izvještaji iz stavka 3. ovoga članka nisu izrađeni sukladno važećim propisima i standardima financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati obavljanje revizije od strane drugog revizora na trošak Operatera Fonda.

(7) Isti revizor može obaviti najviše sedam uzastopnih revizija godišnjih financijskih izvještaja Fonda.

Utvrđivanje iznosa zaštićenih tražbina

Članak 230.

(1) Operater Fonda, pri utvrđivanju iznosa zaštićene tražbine pojedinog klijenta Člana Fonda, dužan je utvrditi tražbine klijenta prema Članu Fonda na način da u obzir uzme sve zakonske i ugovorne odredbe u svezi svake pojedine tražbine, a osobito je dužan uračunati moguće protutražbine, i to na dan otvaranja stečajnog postupka ili objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona.

(2) Iznos zaštićene tražbine klijenta Člana Fonda utvrđuje se na dan otvaranja stečajnog postupka ili na dan objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona.

(3) Vrijednost financijskih instrumenata koje je Član Fonda dužan vratiti klijentu utvrđuje se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti, na dan otvaranja stečajnog postupka ili na dan objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona.

(4) Agencija će pravilnikom propisati način utvrđivanja vrijednosti financijskih instrumenata kada istu nije moguće utvrditi na način propisan stavkom 3. ovog članka.

Nastupanje osiguranog slučaja

Članak 231.

(1) U slučaju nastanka okolnosti iz članka 224. stavka 1. točke 1. ovog Zakona, nadležni sud će, bez odgode, rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad Članom Fonda, dostaviti Agenciji i Operateru Fonda.

(2) Na temelju rješenja nadležnog suda iz stavka 1. ovog članka te u slučaju nastanka okolnosti iz članka 224. stavka 1. točke 2. ovog Zakona, Agencija donosi rješenje o nastanku osiguranog slučaja te ga bez odgode dostavlja Operateru Fonda i Članu Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze.

(3) Rješenje Agencije iz stavka 2. ovog članka objavit će se u »Narodnim novinama« i na internetskoj stranici Agencije.

Postupanje operatera fonda po nastanku osiguranog slučaja

Članak 232. (NN 54/13)

(1) Operater Fonda dužan je po primitku rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona, pokrenuti postupak obeštećenja klijenata Člana Fonda koji je u nemogućnosti ispunjavati svoje obveze te o tome obavijestiti javnost.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovog članka, Operater Fonda dužan je bez odgode objaviti u najmanje jednim dnevnim novinama.

(3) U roku od šezdeset dana od dana objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona, Operater Fonda dužan je u suradnji s ovlaštenim revizorom i ovlaštenim zastupnikom Člana Fonda koji je u nemogućnosti ispunjavati svoje obveze, utvrditi iznose zaštićenih tražbina klijenata Člana Fonda, sa stanjem na dan otvaranja stečajnog postupka ili objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona u »Narodnim novinama« te sastaviti zapisnik s popisom istih.

(4) Zapisnik iz stavka 3. ovog članka odmah po sastavljanju Operater Fonda dostavlja Agenciji.

(5) Operater Fonda dužan je, na temelju podataka o klijentima Člana Fonda, koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze, svakom klijentu uputiti obavijest s pozivom da podnese zahtjev za obeštećenje.

(6) Klijent Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze zahtjev za obeštećenje može podnijeti u roku ne duljem od pet mjeseci od dana objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona u »Narodnim novinama«.

(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovog članka, kada je klijent iz razloga na koje nije mogao utjecati bio spriječen podnijeti zahtjev za obeštećenje u roku iz stavka 6. ovog članka, u roku od 1 godine od dana objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona u Narodnim novinama, može naknadno podnijeti zahtjev za obeštećenje. U tom slučaju klijent je dužan podnijeti dokaze koji potvrđuju njegovu spriječenost.

(8) Klijent iz stavka 6. ovog članka gubi pravo na isplatu osiguranog iznosa protekom roka od pet godina od dana objave rješenja Agencije iz članka 231. ovog Zakona u Narodnim novinama.

(9) Sadržaj zahtjeva za obeštećenje propisat će Operater Fonda svojim pravilima.

Članak 233.

Član Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze dužan je Operateru Fonda na njegov zahtjev bez odgađanja dostaviti:

1. popis klijenata Člana Fonda koji imaju pravo na obeštećenje, sa svim evidencijama koje se odnose na tražbine klijenata osigurane ovim Zakonom te eventualnim iznosima tražbina za koje klijenti imaju pravo na obeštećenje,

2. ostale potrebne podatke.

Članak 234.

(1) Operater Fonda utvrđene iznose zaštićenih tražbina iz Fonda isplaćuje na račun klijenta Člana Fonda.

(2) Operater Fonda dužan je klijentu Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze isplatiti utvrđeni iznos zaštićene tražbine bez odgađanja, a najkasnije u roku od devedeset dana od dana utvrđenja prava na isplatu zaštićene tražbine, odnosno dana utvrđenja iznosa iste, ili iznimno u daljnjem roku od devedeset dana na temelju posebnog rješenja Agencije.

(3) Pravo na isplatu osiguranog iznosa iz članka 227. ovog Zakona nije prenosivo, ali se može naslijediti.

Članak 235.

(1) Danom isplate osiguranog iznosa iz članka 227. ovog Zakona tražbina klijenta prema Članu Fonda umanjuje se za isplaćeni iznos.

(2) Fond ima pravo na povrat isplaćenih osiguranih sredstava u stečajnom postupku nad Članom Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovog članka nadležnom sudu podnosi Operater Fonda u ime Fonda.

Članstvo u fondu

Članak 236. (NN 54/13)

(1) Članstvo u Fondu je obvezno za sva društva u smislu članka 223. ovog Zakona.

(2) Članovi Fonda dužni su redovito obračunavati i uplaćivati doprinos u Fond na temelju odredbi ovog Zakona, pravilnika donesenih na temelju Zakona i pravila Operatera Fonda.

(3) Iznimno, Članu Fonda prestaje obveza iz stavka 2. ovog članka:

1. od dana kada prestane obavljati investicijske usluge iz članka 5. ovog Zakona,

2. kad mu se privremeno ili trajno oduzme odobrenje za rad.

(4) Nakon prestanka važenja odobrenja za rad, zaštita tražbina klijenata iz članaka 224. i 225. ovog Zakona odnosit će se na tražbine proizašle iz investicijskih usluga i aktivnosti pruženih i obavljenih do oduzimanja odobrenja.

Doprinos člana fonda

Članak 237.

(1) Doprinos Člana Fonda sastoji se od inicijalnog i redovitog doprinosa. Sredstva uplaćena na ime doprinosa nisu povratna.

(2) Član Fonda sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je u roku od osam dana od dana zaprimanja rješenja o upisu osnivanja u sudski registar, uplatiti u Fond inicijalni doprinos u iznos od 35.000,00 kuna.

(3) U slučaju da postojeće društvo ulazi u Sustav zaštite ulagatelja, dužno je na temelju rješenja Agencije u roku od osam dana od dana zaprimanja poziva, uplatiti iznos iz stavka 1. ovog članka.

(4) Obračun, način i rokove uplate redovitog doprinosa Agencija će propisati pravilnikom, uz prethodnu suglasnost ministra financija.

(5) Način obračuna i visina doprinosa iz stavka 4. ovog članka temeljit će se na vrsti, opsegu i složenosti investicijskih usluga i aktivnosti i pomoćnih usluga iz članka 5. ovog Zakona koje Član Fonda pruža i obavlja.

Posljedice neispunjenja obveza od strane člana fonda

Članak 238.

(1) Ako Član Fonda doprinos iz članka 237. ovog Zakona ne uplati u propisanim rokovima, Operater Fonda je ovlašten obračunati zakonske zatezne kamate na iznos doprinosa.

(2) O neispunjenju ili neurednom ispunjenju obveza Člana Fonda prema Fondu, Operater Fonda dužan je bez odgode obavijestiti Agenciju.

(3) Agencija će prema Članu Fonda koji ne ispunjava svoje obveze prema Fondu poduzeti mjere iz članka 256. stavka 1. točke 1., 2. i 3. te posebne nadzorne mjere iz članka 262. ovog Zakona.

Vođenje poslovnih knjiga i izvještavanje agencije i operatera fonda

Članak 239. (NN 54/13)

(1) Član Fonda dužan je organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i sve ostale evidencije koje se odnose na tražbine klijenata osigurane ovim Zakonom na način koji omogućuje provjeru posluje li Član Fonda u skladu s odredbama ovog poglavlja Zakona.

(2) Član Fonda koji ima klijente čija su sredstva osigurana po odredbama ove glave Zakona, dužan je Agenciji i Operateru Fonda dostavljati podatke iz stavka 1. ovog članka.

(3) Agencija može pravilnikom propisati rokove i način dostavljanja podataka iz stavka 1. ovoga članka.

Korištenje i zaštita podataka

Članak 240.

(1) Operater Fonda mora čuvati kao poslovnu tajnu podatke o stanju pojedinačnih tražbina koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju ovog poglavlja Zakona, kao i sve druge podatke, činjenice i okolnosti koje sazna u izvršavanju svojih ovlaštenja i obveza iz ovoga poglavlja, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu tajnosti podataka.

(2) Operater Fonda može koristiti podatke iz stavka 1. ovog članka do kojih je došao izvršavajući svoja ovlaštenja i obveze iz ovoga Zakona, isključivo u svrhu za koju su dani te ih ne smije priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju ili iskoriste, osim u slučajevima propisanim zakonom.

(3) Odredba stavka 2. ovog članka odnosi se i na sve fizičke osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu rade ili su radili za Operatera Fonda.

Nadzor nad izvršavanjem obveza člana fonda

Članak 241.

(1) Nadzor nad izvršavanjem obveza Člana Fonda iz ove glave Zakona obavlja Operater Fonda.

(2) O svim utvrđenim nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrdi, Operater Fonda je dužan bez odgode obavijestiti Agenciju.

Nadzor nad upravljanjem fondom

Članak 242.

(1) Nadzor nad upravljanjem Fondom, u skladu s odredbama ovog poglavlja Zakona obavlja Agencija.

(2) Agencija nad Operaterom Fonda ima sve ovlasti kao nad drugim subjektima nadzora u skladu s odredbama iz članka 541. do članka 554. ovog Zakona, u dijelu koji se odnosi na poslovanje i upravljanje Fondom.

Sredstva fonda

Članak 243.

(1) Uplaćeni doprinosi za Fond i ostali prihodi iz stavka 2. ovog članka koje ostvari Operater Fonda, vode se na posebnom računu otvorenom kod Hrvatske narodne banke i čine Fond.

(2) Sredstva Fonda sastoje se iz:

1. doprinosa Članova Fonda uplaćenih u skladu s odredbama članka 237. ovog Zakona,

2. sredstava naplaćenih u stečajnim postupcima nad Članom Fonda,

3. prihoda od ulaganja slobodnih sredstava Fonda,

4. ostalih prihoda.

(3) Sredstva Fonda Operater Fonda koristi za isplatu zaštićenih tražbina klijenata za namjenu utvrđenu ovim Zakonom te se ne mogu koristiti u druge svrhe, niti mogu biti predmetom ovrhe protiv Člana Fonda, niti Operatera Fonda.

 

(4) Sredstva Fonda mogu se ulagati u:

1. vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, država članica odnosno država članica OECD-a, i centralne banke tih država,

2. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje jamči Republika Hrvatska, država članica odnosno država članica OECD-a,

3. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, državi članici odnosno državi članici OECD-a.

(5) Ako se sredstva Fonda ulažu u druge financijske instrumente, za to je potrebna posebna odluka Agencije.

(6) Agencija će pravilnikom propisati način raspolaganja, evidentiranja i izvještavanja Agencije o sredstvima Fonda.

Naknada za upravljanje fondom

Članak 244.

(1) Operater Fonda ovlašten je od Članova Fonda naplaćivati naknadu za upravljanje Fondom.

(2) Naknada za upravljanje Fondom uplaćuje se godišnje u istovjetnom iznosu za svakog Člana Fonda.

(3) Iznos naknade propisuje Operater Fonda svojim pravilima, u skladu s razumnim poslovnim uvjetima, a odobrava Agencija.

(4) Sredstva prikupljena na ime naknade za upravljanje Fondom mogu se koristiti za:

1. pokriće troškova nastalih u postupku isplate osiguranih iznosa,

2. pokriće troškova nastalih u postupku naplate tražbina Operatera Fonda iz stečajne mase Člana Fonda,

3. troškove povezane s ulaganjima sredstava Fonda,

4. troškove radnika Operatera Fonda i ostale troškove iz poslovanja Operatera Fonda vezane uz osiguranje sredstava ulagatelja.

(5) Za korištenje sredstava iz ovog članka u druge svrhe nego što je propisano stavkom 4. ovog članka, potrebno je posebno odobrenje Agencije.

Informiranje o sustavu zaštite ulagatelja

Članak 245.

(1) Član Fonda dužan je u svim prostorima u kojima posluje s klijentima, na vidljivom mjestu, na razumljiv način i na hrvatskom jeziku objaviti podatke vezane uz sustav zaštite ulagatelja na temelju ovog Zakona.

(2) Na zahtjev klijenta ili potencijalnog klijenta, Član Fonda dužan je pružiti mu informacije vezane za uvjete pod kojima se tražbine klijenata obeštećuju sustavom zaštite ulagatelja.

(3) Članstvo u sustavu zaštite ulagatelja i Fondu, Član Fonda ne smije isticati u svrhu svoje promidžbe.

Članak 246.

U slučaju da Fond ne raspolaže dovoljnim sredstvima za obeštećenje klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze, Operater Fonda će pribaviti sredstva iz kreditne linije otvorene u tu svrhu kod kreditne institucije, pod uobičajenim poslovnim uvjetima, pri čemu za povrat sredstava pribavljenih kreditom solidarno odgovaraju Članovi Fonda.

 

Poglavlje 11.   NADZOR AGENCIJE NAD PRUŽANJEM INVESTICIJSKIH USLUGA I OBAVLJANJEM INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

Odjeljak 1.   Nadležnost Agencije za nadzor nad poslovanjem investicijskog društva

Članak 247. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad poslovanjem investicijskog društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj glede svih investicijskih usluga i aktivnosti koje pruža i obavlja na području i izvan Republike Hrvatske te za nadzor na konsolidiranoj osnovi nad grupom investicijskog društva u Republici Hrvatskoj.

(2) U smislu stavka 1. ovog članka, nadzor je provjera posluje li investicijsko društvo koje je subjekt nadzora u skladu s odredbama ovog Zakona, propisima donesenima na temelju njega, drugim relevantnim propisima, kao i u skladu s vlastitim pravilima, standardima i pravilima struke te na način koji omogućuje uredno funkcioniranje tržišta kapitala te provođenje mjera i aktivnosti u cilju otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.

(3) Kada Agencija smatra da je to potrebno za provođenje nadzora iz stavka 1. ovog članka, ovlaštena je, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, od sljedećih osoba zahtijevati izvještaje i podatke te obaviti kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije kod:

1. osobe koja je s investicijskim društvom u odnosu uske povezanosti,

2. osobe na koju je investicijsko društvo prenijelo značajne poslovne procese,

3. vlasnika kvalificiranog udjela u investicijskom društvu.

(4) Ako je za nadzor osobe iz stavka 3. ovog članka nadležno drugo nadzorno tijelo, Agencija će u suradnji s tim tijelom obaviti kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije te osobe, u skladu sa člancima 555. do 567. ovog Zakona.

(5) Nadzor nad poslovanjem kreditne institucije, u svezi s pružanjem investicijskih usluga i obavljanjem aktivnosti, obavlja Agencija samostalno ili u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom.

(6) Pri obavljanju nadzora iz stavka 5. ovog članka, Agencija može kreditnoj instituciji naložiti nadzorne mjere iz članaka 257. do 261. ovog Zakona, kao i posebne nadzorne mjere iz članka 262. ovoga Zakona.

(7) Odredbe stavka 5. do 7. ovog članka i članka 16. ovog Zakona ne primjenjuju se na kreditnu instituciju kada se na istu primjenjuju odredbe članka 9. ovog Zakona.

(8) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne sprečavaju nadzor na konsolidiranoj osnovi prema odredbama ovoga Zakona i zakona koji uređuje poslovanje kreditnih institucija.

(9) Agencija primjenjuje proces provjere i procjene te nadzorne mjere iz članaka 254. do 254 d. ovoga Zakona, u skladu s razinom primjene zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 575/2013, navedenih u dijelu prvom, glavi II. te Uredbe.

(10) Kada nadležna tijela odstupaju od zahtjeva vezano uz kapitalne zahtjeve na konsolidiranoj osnovi, koji su određeni člankom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013, zahtjevi iz članaka 254. do 254.d ovoga Zakona primjenjuju se na nadzor investicijskih društava na pojedinačnoj osnovi.

Nadležnost Agencije za nadzor nad poslovanjem investicijskog društva sa sjedištem u državi članici i njegove podružnice u Republici Hrvatskoj

Članak 248. (NN 159/13)

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad investicijskim društvom sa sjedištem u državi članici u svezi s investicijskim uslugama i aktivnostima koje pruža i obavlja u Republici Hrvatskoj te nad podružnicom investicijskog društva iz države članice, u opsegu utvrđenom ovim Zakonom.

(2) Mjere koje je Agencija prema odredbama članka 250. ovoga Zakona ovlaštena poduzeti prema investicijskom društvu iz stavka 1. ovoga članka ne smiju imati diskriminirajući ili ograničavajući tretman koji se temelji na činjenici da investicijsko društvo ima odobrenje za rad u drugoj državi članici.

Ovlasti nadležnog tijela matične države članice u obavljanju nadzora nad radom podružnice investicijskog društva sa sjedištem u matičnoj državi članici

Članak 249. (NN 54/13)

(1) Ako investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici posluje putem podružnice na području Republike Hrvatske, nadležno tijelo matične države članice na području Republike Hrvatske može:

1. obaviti izravni nadzor poslovanja samostalno ili putem osobe koju je ono ovlastilo, po prethodnoj obavijesti Agenciji, ili

2. zatražiti od Agencije obavljanje izravnog nadzora poslovanja podružnice investicijskog društva sa sjedištem u državi članici na području Republike Hrvatske.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, Agencija je ovlaštena obaviti izravni nadzor podružnice investicijskog društva iz države članice, a u svezi zaštite javnog interesa ili urednog funkcioniranja tržišta kapitala.

(3) Nadležno tijelo matične države članice ovlašteno je sudjelovati u izravnom nadzoru iz stavka 1. i 2. ovog članka, neovisno o tome tko obavlja izravni nadzor nad poslovanjem podružnice.

(4) Kada u nadzornim aktivnostima iz ovoga članka sudjeluju dva ili više nadležnih tijela država članica, ESMA može, s ciljem ujednačavanja nadzorne prakse, sudjelovati u djelatnostima zajedničkih nadzora.

Ovlasti Agencije u obavljanju nadzora nad investicijskim društvom iz države članice

Članak 250. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija može, uz prethodno savjetovanje s nadležnim tijelom matične države članice, na pojedinačnoj osnovi obavljati neposredne provjere i inspekcije djelatnosti koje podružnice investicijskih društava sa sjedištem u državi članici obavljaju na području Republike Hrvatske.

(2) U svrhu provjera i inspekcije iz stavka 1. ovoga članka Agencija je ovlaštena od podružnice iz stavka 1. ovoga članka zatražiti podatke o njenim aktivnostima, kao i za potrebe nadzora, ako smatra da su ti podaci od značaja za stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske.

(3) Nakon obavljenih provjera i inspekcija iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će nadležnom tijelu matične države članice priopćiti podatke do kojih je došla, kao i nalaze relevantne za procjenu rizika investicijskog društva ili stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske.

(4) Ako Agencija utvrdi da investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici koje neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama ovog Zakona, ili u slučaju investicijskog društva sa sjedištem u državi članici koje putem podružnice pruža usluge u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama članaka 54. do 91. i 100. do 114. ovog Zakona i pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju, donesenih na temelju ovog Zakona, zbog čega bi se mogle izreći nadzorne mjere iz članka 256. ovog Zakona, zahtijevat će od investicijskog društva da u određenom roku otkloni utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti i o tome dostavi dokaze Agenciji.

(5) Ako investicijsko društvo iz stavka 1. ovog članka, protekom roka koji je odredila Agencija ne otkloni utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji ne dostavi dokaze o otklanjanju istih, Agencija će o tome obavijestiti ESMA-u i nadležno tijelo matične države članice.

(6) Ako nadležno tijelo matične države članice u roku od šezdeset dana od dana primitka obavijesti iz stavka 5. ovoga članka ne poduzme nikakve mjere ili su te mjere neodgovarajuće u toj mjeri da investicijsko društvo nastavlja s kršenjem odredbi ovoga Zakona, Agencija će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice o mjerama koje će Agencija poduzeti kako bi se investicijsko društvo spriječilo u kršenju odredbi ovog Zakona.

(7) Nakon dostave obavijesti iz stavka 6. ovog članka nadležnom tijelu matične države članice, Agencija će investicijskom društvu iz stavka 1. ovog članka naložiti nadzorne mjere u okviru svojih ovlasti.

(8) Ako unatoč mjerama iz stavka 7. ovog članka investicijsko društvo nastavi kršiti odredbe ovog Zakona, Agencija će donijeti rješenje o zabrani pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti tom investicijskom društvu na području Republike Hrvatske i o tome obavijestiti nadležno tijelo matične države članice, Europsku komisiju i ESMA-u.

(9) Agencija može u statističke svrhe zahtijevati od svih investicijskih društava iz država članica koja su osnovala podružnicu na području Republike Hrvatske periodičke izvještaje o aktivnostima tih podružnica.

(10) Provjere i inspekcije podružnica iz stavka 1. ovoga članka obavljaju se prema odredbama ovoga Zakona i drugih pozitivnih propisa Republike Hrvatske.

Nadležnost Agencije za nadzor nad poslovanjem podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi

Članak 251.

Nadzor nad poslovanjem podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi, Agencija obavlja na način i u opsegu obavljanja nadzora nad investicijskim društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Nadležnost Agencije za nadzor nad vezanim zastupnikom investicijskog društva

Članak 252.

(1) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad vezanim zastupnikom investicijskog društva upisanog u registar iz članka 94. ovog Zakona, u mjeri i opsegu kao nad investicijskim društvom.

(2) Kada Agencija obavlja nadzor nad vezanim zastupnikom investicijskog društva, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja ga je imenovala dužna je Agenciji pružiti sve podatke potrebne za nadzor.

Nadležnost Agencije za nadzor nad drugom osobom

Članak 253.

Agencija je ovlaštena za obavljanje nadzora nad drugom osobom koja suprotno zabrani iz članka 6. stavka 4. ovog Zakona pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona.

Predmet nadzora

Članak 254. (NN 54/13, 159/13)

(1) Pri obavljanju nadzora Agencija posebice:

1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike i postupke koje je investicijsko društvo uspostavilo u svrhu usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa,

2. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju, rizike koje investicijsko društvo predstavlja za financijski sustav, uzimajući u obzir utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika prema članku 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i preporuke ESRB-a, ako je to primjereno, i rizike koji se otkrivaju testiranjem otpornosti na stres, uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost djelatnosti investicijskog društva.

(2) Na temelju provjera i ocjena iz stavka 1. ovoga članka Agencija utvrđuje posluje li investicijsko društvo u skladu sa zakonskim propisima, ima li uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj, strategije, politike i postupke, stabilan sustav upravljanja u društvu, kao i regulatorni kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokriće rizika kojima je ono izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju.

(3) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka za pojedino investicijsko društvo rukovodi načelom proporcionalnosti, uzimajući u obzir veličinu i značaj investicijskog društva za tržište kapitala u Republici Hrvatskoj te prirodu, opseg i složenost poslova koje investicijsko društvo obavlja.

(4) Provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka Agencija obavlja najmanje jednom godišnje za svako investicijsko društvo obuhvaćeno planom nadzora iz članka 254.b ovoga Zakona.

(5) Agencija će, kada je to primjereno, prilikom procjena iz stavka 1. ovoga članka koristiti metode koje svojim smjernicama propisuje ESMA.

(6) Kad Agencija utvrdi da investicijsko društvo može predstavljati sistemski rizik u smislu članka 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010, o tome bez odgode obavještava EBA-u.

Članak 254.a (NN 159/13)

(1) Provjere i procjene iz članka 254. stavka 1. ovoga Zakona osim kreditnog, tržišnog i operativnog rizika, obuhvaćaju, kada je to primjereno, i:

1. rezultate testiranja otpornosti na stres koje provode investicijska društva koja primjenjuju pristup na internim rejting sustavima u skladu s člankom 177. Uredbe (EU) br. 575/2013;

2. izloženost prema riziku koncentracije i upravljanje tim rizikom od strane investicijskog društva, uključujući usklađenost sa zahtjevima određenim u dijelu četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i članku 175.b ovoga Zakona;

3. snagu, primjerenost i način primjene politika i postupaka koje investicijsko društvo primjenjuje kod upravljanja rezidualnim rizikom povezanim s upotrebom priznatih tehnika smanjenja kreditnog rizika;

4. izloženost prema riziku likvidnosti, mjerenje i upravljanje tim rizikom, uključujući analize različitih scenarija, upravljanje instrumentima za smanjenje rizika (posebice razinom, sastavom i kvalitetom rezervi likvidnosti), te učinkovite planove postupanja u kriznim situacijama;

5. utjecaj diversifikacijskih učinaka i način na koji su oni uključeni u sustav mjerenja rizika;

6. rezultate testiranja otpornosti na stres koje provodi investicijsko društvo koje upotrebljava interni model za izračun regulatornog kapitala za tržišni rizik u skladu s dijelom trećim glavom IV. poglavljem 5. Uredbe (EU) br. 575/2013;

7. geografski položaj izloženosti investicijskih društava;

8. model poslovanja institucije;

9. procjenu sistemskog rizika, u skladu s kriterijima iz članka 254. ovoga Zakona.

(2) U smislu stavka 1. točke 5. ovoga članka, Agencija provodi sveobuhvatnu procjenu ukupnog upravljanja rizikom likvidnosti svih investicijskih društava koje nadzire te promiče razvoj dobrih internih metodologija. Prilikom provođenja tih provjera, Agencija uzima u obzir ulogu investicijskih društava na tržištima kapitala te razmatra mogući učinak svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u onim državama članicama na koje se to može odnositi.

(3) U svrhu utvrđivanja okolnosti iz članka 254. stavka 2. ovoga Zakona Agencija također razmatra omogućuju li investicijskom društvu ispravci vrijednosti za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja, kako je navedeno u članku 105. Uredbe (EU) br. 575/2013, da u kratkom vremenskom razdoblju proda svoje pozicije ili ih zaštiti od rizika bez stvaranja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima.

(4) Provjere i procjene iz članka 254. stavka 1. ovoga Zakona uključuju i:

1. izloženost investicijskog društva prema kamatnom riziku koji proizlazi iz netrgovinskih aktivnosti, posebno kod investicijskih društava čija ekonomska vrijednost uslijed iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa od 200 baznih bodova ili promjene definirane smjernicama EBA-e padne za više od 20% njegovog regulatornog kapitala,

2. izloženost investicijskog društva riziku prekomjerne financijske poluge, koji se odražava u pokazateljima prekomjerne financijske poluge, uključujući omjer financijske poluge, određen u skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, uzimajući pritom u obzir model poslovanja investicijskog društva,

3. sustave upravljanja, korporativnu kulturu i vrijednosti i sposobnost članova i, kada je to primjereno, nadzornog odbora da izvršavaju svoje obveze.

Plan nadzora

Članak 254.b (NN 159/13)

(1) Agencija donosi godišnji plan nadzora koji sadrži najmanje:

1. naznaku načina na koji će Agencija obavljati nadzor i rasporediti svoje resurse,

2. nazive investicijskih društava za koja se planira pojačani nadzor i mjere koje će se sukladno stavku 3. ovoga članka poduzeti,

3. plan izravnih nadzora u prostorijama društva, uključujući podružnice i ovisna društva koje imaju poslovni nastan u drugim državama članicama, u skladu s člancima 250., 270. i 271. ovoga Zakona.

(2) Plan nadzora iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

1. investicijska društva za koje rezultati testiranja otpornosti na stres ili nalaz prethodnih nadzora ukazuju na značajne rizike za njihovo trajno financijsko stanje ili ukazuju na kršenje odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013;

2. institucije koje predstavljaju sistemski rizik za financijski sustav;

3. sve druge institucije za koje Agencija to smatra potrebnim.

(3) Donošenje plana nadzora ne sprječava nadležna tijela države članice domaćina u izvršavanju pojedinačnih izravnih provjera i inspekcija djelatnosti podružnica investicijskih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na njihovom teritoriju u skladu s člankom 250. ovoga Zakona.

Nadzorno testiranje otpornosti na stres

Članak 254.c (NN 159/13)

(1) Agencija će najmanje jednom godišnje provesti nadzorna testiranja otpornosti na stres za investicijska društva, kako bi se olakšao postupak provjera i procjena iz članka 254. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Metodologiju nadzornih testiranja otpornosti na stres utvrđuje EBA svojim smjernicama.

Kontinuirano preispitivanje odobrenja za upotrebu internih pristupa

Članak 254.d (NN 159/13)

(1) Agencija će redovito, a najmanje svake 3 godine, provjeravati usklađenost investicijskog društva sa zahtjevima vezanima uz pristupe koji zahtijevaju odobrenje u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, posebno uzimajući u obzir promjene u poslovanju investicijskog društva i primjenu tih pristupa na nove proizvode. Agencija posebice preispituje i ocjenjuje primjenjuje li investicijsko društvo dobro razvijene i ažurirane tehnike i prakse za te pristupe.

(2) Kada se utvrde značajni nedostaci u obuhvatu rizika internih pristupa iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će naložiti ispravak utvrđenih nedostataka ili poduzeti mjere potrebne za smanjenje njihovih posljedica, što uključuje i propisivanje viših multiplikacijskih faktora ili propisivanje dodatnih kapitalnih zahtjeva ili poduzimanje drugih primjerenih i učinkovitih mjera.

(3) Ako za interni model za izračun tržišnih rizika brojna prekoračenja iz članka 366. Uredbe (EU) br. 575/2013 ukazuju da model nije ili više nije dovoljno točan, Agencija može ukinuti odobrenje za upotrebu internog modela ili naložiti odgovarajuće mjere za hitno poboljšanje modela.

(4) Ako je investicijskom društvu odobrena primjena pristupa koji zahtijeva odobrenje u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013 ali više ne ispunjava uvjete za primjenu tog pristupa, investicijsko društvo mora Agenciji ili dokazati da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, kada je to primjenjivo u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 ili predstaviti plan za pravodobnu ponovnu uspostavu usklađenosti sa zahtjevima te rok za njegovu provedbu.

(5) Agencija će naložiti poboljšanje plana iz stavka 4. ovoga članka ako nije vjerojatno da će on dovesti do potpune usklađenosti ili ako je rok neprimjeren. Ako nije vjerojatno da će se investicijsko društvo uskladiti u odgovarajućem roku odnosno ako nije uspjelo dokazati da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, Agencija će ukinuti odobrenje za korištenje tog pristupa ili će rješenjem isto ograničiti na usklađena područja ili na ona područja u kojima je moguće postići usklađenost unutar odgovarajućeg roka.

(6) Agencija će prilikom provjere iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir analize i smjernice koje izrađuje i donosi EBA.

Nadzorne mjere Agencije u postupku nadzora nad pružanjem investicijskih usluga i obavljanjem investicijskih aktivnosti

Članak 255. (NN 159/13)

(1) Na temelju zapisnika o obavljenom nadzoru, u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima, Agencija je investicijskom društvu i drugim osobama nad kojima je ovlaštena obavljati nadzor, ovlaštena izreći sve mjere propisane ovim Zakonom kako bi bila u mogućnosti ispunjavati svoje zakonske ovlasti, a posebno osigurati zakonito i uredno trgovanje financijskim instrumentima na uređenom tržištu i MTP-u, zaštititi interese ulagatelja te u slučaju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti podnijeti odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

(2) U smislu ovog Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu sa ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona, drugim zakonima i podzakonskim aktima te međunarodnim aktima i propisima.

(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u svezi organizacijskih zahtjeva i upravljanja rizicima.

Članak 256. (NN 159/13, 18/15)

(1) Agencija investicijskom društvu pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, može odrediti sljedeće nadzorne mjere:

1. preporuke upravi investicijskog društva,

2. opomenu,

3. otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti,

4. privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti,

5. ukidanje odobrenja za rad.

(2) Izrečene mjere propisane stavkom 1. ovoga članka Agencija može javno objaviti.

(3) Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, Agencija investicijskom društvu može izreći i posebne nadzorne mjere iz članka 262. ovoga Zakona i/ili dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 264. ovoga Zakona te mjere rane intervencije iz članka 264.h ovoga Zakona, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(4) Nadzorne mjere Agencije moraju biti učinkovite i razmjerne.

Preporuke upravi investicijskog društva i opomena

Članak 257. (NN 159/13)

(1) Kad Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja investicijskog društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti u poslovanju koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa, ili ako smatra potrebnim da investicijsko društvo radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija će upravi investicijskog društva izreći preporuke.

(2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti iz stavka 1. ovoga članka te smjernice upravi u cilju otklanjanja istih te poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju.

(3) Uprava investicijskog društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije.

(4) Kad Agencija tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, a priroda i opseg utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti nema značajan utjecaj i posljedice na poslovanje investicijskog društva, Agencija može izreći opomenu investicijskom društvu.

(5) Opomena Agencije može sadržavati i nalog da investicijsko društvo ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te rokove u kojima je to dužno učiniti i dinamiku obavještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima.

(6) Ako u roku iz stavka 5. ovoga članka investicijsko društvo ne ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, Agencija će izdati rješenje za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.

(7) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad investicijskim društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo je li društvo postupilo po smjernicama ili nalogu Agencije iz stavaka 2. i 5. ovoga članka.

Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 258. (NN 159/13)

(1) Kad Agencija, tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje predstavljaju povredu odredbi ovog Zakona, rješenjem će investicijskom društvu naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovog Zakona ili na njemu donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje investicijskog društva i propisa donesenih na temelju istih.

(2) Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovog članka navesti i rokove u kojima je investicijsko društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti.

Članak 259. (NN 54/13)

Kad Agencija utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije, koje je investicijsko društvo dužno voditi prema odredbama ovog Zakona, na temelju njega donesenih propisa ili drugih relevantnih propisa, ili ako utvrdi značajne povrede odredbi o organizacijskim zahtjevima za investicijska društva, može naložiti investicijskom društvu da podnese izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, kojemu je dužno priložiti mišljenje ovlaštenog revizora iz kojeg je vidljivo da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

Izvještaj o otklanjanju nezakonitosti

Članak 260.

(1) Investicijsko društvo dužno je otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.

(2) Izvještaju iz stavka 1. ovog članka, investicijsko društvo dužno je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(3) Kad izvještaj iz stavka 1. ovog članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.

(4) Kad Agencija ne naloži nadopunu izvještaja iz stavka 3. ovog članka, u roku od šezdeset dana od podnošenja izvještaja iz stavka 1. ovog članka, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

Rješenje o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti

Članak 261. (NN 159/13)

(1) Ako Agencija iz izvještaja iz članka 260. ovog Zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovog članka, Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad investicijskim društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.

Posebne nadzorne mjere nad pružanjem investicijskih usluga i obavljanjem investicijskih aktivnosti

Članak 262. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija je ovlaštena investicijskom društvu uključujući članove uprave, odnosno nadzornog odbora investicijskog društva izreći posebne nadzorne mjere iz stavka 2. ovog članka, ako:

1. investicijsko društvo nije postupilo u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz članka 258. ovog Zakona,

2. investicijsko društvo nije uspostavilo, ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane člancima 36. do 43. ovoga Zakona ili pravilnika koji te uvjete pobliže uređuju,

3. investicijsko društvo posluje u suprotnosti s odredbama iz članka 54. do članka 59. ovog Zakona, a takva je nadzorna mjera potrebna za zaštitu interesa klijenata investicijskog društva,

4. regulatorni kapital investicijskog društva padne ispod minimuma propisanog člankom 155. ovoga Zakona,

5. u svim ostalim slučajevima kada to Agencija smatra potrebnim.

(2) Ako nastupe okolnosti iz stavka 1. ovog članka, Agencija je ovlaštena rješenjem izreći sljedeće posebne nadzorne mjere:

1. investicijskom društvu privremeno zabraniti pružanje investicijskih usluga i/ili obavljanje investicijskih aktivnosti i/ili s njima povezanih pomoćnih usluga,

2. privremeno zabraniti investicijskom društvu držanje i/ili raspolaganje financijskim instrumentima i novčanim sredstvima klijenta,

3. poduzeti druge razmjerne mjere, koje su potrebne da bi investicijsko društvo poslovalo u skladu s odredbama ovog Zakona, propisima donesenim na temelju ovog Zakona i drugih relevantnih propisa.

(3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka Agencija će odrediti i primjeren rok za poduzimanje mjera iz stavka 2. ovoga članka.

(4) O rješenju iz točke 1. stavka 2. ovog članka Agencija će izvijestiti burzu i središnje klirinško depozitarno društvo, operatera sustava za poravnanje i/ili namiru te operatera središnjeg registra, kada je to primjereno, koji su na temelju tog rješenja investicijskom društvu dužni onemogućiti korištenje članskih prava za vrijeme dok traje nadzorna mjera.

(5) O rješenju iz točke 2. stavka 2. ovog članka Agencija će izvijestiti kreditne institucije kod kojih investicijsko društvo ima otvorene račune, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera sustava za poravnanje i/ili namiru te operatera središnjeg registra, kada je to primjereno, koji su po primitku rješenja Agencije dužni investicijskom društvu onemogućiti raspolaganje novčanim sredstvima i/ili financijskim instrumentima klijenata.

(6) Investicijsko društvo dužno je Agenciji dostaviti izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 260. stavka 1. do 3. ovog Zakona.

Ukidanje odobrenja za rad investicijskom društvu

Članak 263. (NN 54/13, 159/13)

Agencija će ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad investicijskom društvu ako:

1. utvrdi da je odobrenje za rad izdano na temelju neistinitih podataka,

2. investicijsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano,

3. investicijsko društvo ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže posebne nadzorne mjere iz članka 262. ovog Zakona i/ili dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 264. ovog Zakona,

4. onemogućava nadzor Agencije nad svojim poslovanjem,

5. investicijsko društvo sustavno i teško krši organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti propisane člancima 36. do 43. ovog Zakona.

(2) Kada investicijsko društvo ne ispunjava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti propisanih ovim Zakonom, umjesto oduzimanja odobrenja za rad, Agencija može rješenjem zabraniti pružanje samo onih investicijskih usluga i/ili obavljanje investicijskih aktivnosti za koje investicijsko društvo više ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju tog Zakona.

(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Agencija će odrediti rok u kojem investicijsko društvo ne može zatražiti ponovno izdavanje odobrenja za rad, a koji ne može biti dulji od godine dana.

(4) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Agencija može odrediti da se neizvršeni nalozi i druge isprave klijenta investicijskog društva kojem Agencija oduzima odobrenje za rad prenesu na drugo investicijsko društvo, uz njegovu suglasnost.

(5) Od dana izvršnosti rješenja o ukidanju rješenja kojim je odobrenje za rad izdano, odnosno od dana prestanka važenja odobrenja po sili zakona, investicijsko društvo ne smije sklopiti, započeti obavljati ili obaviti niti jednu novu investicijsku uslugu ili aktivnost za koje je odobrenje za rad bilo izdano.

(6) O ukidanju rješenja kojim je odobrenje za rad izdano Agencija će obavijestiti ESMA-u, burzu, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera središnjeg registra i operatera sustava poravnanja i/ili namire, kada je to primjenjivo.

Dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima

Članak 264. (NN 159/13)

(1) Agencija je ovlaštena investicijskom društvu izreći dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima, ako:

1. nadzorom utvrdi da investicijsko društvo kapitalom ne osigurava pokriće svih rizika i odgovarajuće upravljanje rizicima kojima je ili bi moglo biti izloženo ili

2. utvrdi da nije izgledno da će se mjerama iz članka 256. stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga Zakona u odgovarajućem vremenskom razdoblju postići poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima i ocjenjivanja internog kapitala iz članaka 169. i 170. ovoga Zakona.

(2) Ako nastupe okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija je ovlaštena izreći sljedeće dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima:

1. naložiti investicijskom društvu da osigura regulatorni kapital veći od zahtijevanog sukladno članku 176. ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 vezano uz elemente rizika i rizika koji nisu obuhvaćeni člankom 1. te Uredbe,

2. naložiti poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima i ocjenjivanja internog kapitala iz članaka 169. i 170. ovoga Zakona,

3. naložiti investicijskom društvu da primjenjuje poseban tretman imovine u smislu kapitalnih zahtjeva,

4. naložiti ograničenje predmeta poslovanja, obujam poslovanja unutar određene djelatnosti ili ograničenje poslovne mreže investicijskog društva koju čine investicijsko društvo, podružnica i vezani zastupnik, odnosno naložiti prestanak obavljanja djelatnosti koje predstavljaju pretjerani rizik za stabilnost investicijskog društva,

5. naložiti smanjenje rizika vezanih uz investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge, proizvode i sustave investicijskog društva,

6. naložiti investicijskom društvu da predstavi plan za uspostavu usklađenosti s izrečenim nadzornim mjerama i odredi rok za provedbu plana, uključujući poboljšanja tog plana vezano uz opseg i rok,

7. naložiti investicijskom društvu ograničavanje varijabilnih primitaka na određeni postotak neto prihoda, kada oni nisu u skladu s održavanjem dobre kapitalne osnove,

8. naložiti ograničenje ili zabraniti investicijskom društvu raspodjelu dobiti ili kamata dioničarima, članovima ili imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ako zabrana ne ugrožava opstanak investicijskog društva,

9. naložiti češće i/ili dodatno izvještavanje, uključujući izvještavanje o pozicijama kapitala i likvidnosti,

10. naložiti posebne likvidnosne zahtjeve, kao i ograničiti ročne neusklađenosti između imovine i obveza,

11. naložiti dodatne objave u skladu s člankom 264.c ovoga Zakona.

(3) Agencija će izreći mjeru iz stavka 2. točke 1. ovoga članka posebice kada:

1. investicijsko društvo ne ispunjava zahtjeve iz članka 393. Uredbe (EU) br. 575/2013,

2. utvrdi da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni kapitalnim zahtjevima iz ovoga Zakona ili iz Uredbe (EU) br. 575/2013,

3. nije vjerojatno da će se samo primjenom drugih nadzornih i/ili drugih mjera postići dostatno poboljšanje sustava, procesa, mehanizama i strategija u odgovarajućem vremenskom roku,

4. se u nadzoru utvrdi da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odgovarajućeg pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnosti kapitalnih zahtjeva,

5. provjere iz članka 254.a stavka 4. i članka 254.d ovoga Zakona pokažu da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odabranog pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnosti kapitalnih zahtjeva,

6. postoji vjerojatnost da će rizici biti podcijenjeni unatoč usklađenosti s važećim zahtjevima u svezi s upravljanjem rizicima iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013,

7. investicijsko društvo obavijesti Agenciju u skladu s člankom 377. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 da rezultati testiranja otpornosti na stres iz tog članka značajno premašuju njezine kapitalne zahtjeve za portfelj namijenjen trgovanju korelacijama.

(4) Agencija može mjere iz ovoga članka naložiti i u slučaju kada postoje dokazi da će investicijsko društvo vjerojatno prekršiti odredbe ovoga Zakona o upravljanju rizicima i/ili adekvatnosti kapitala ili Uredbe (EU) br. 575/2013 u idućih dvanaest mjeseci.

(5) Kada Agencija prilikom nadzora utvrdi da investicijska društva sličnih profila rizičnosti (npr. slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) jesu ili bi mogla biti izložena sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, primijenit će jednake metode nadzorne provjere i procjene, o čemu će obavijestiti EBA-u.

Članak 264.a (NN 159/13)

Agencija će, temeljem provedenih procjena i provjera iz članka 254. ovoga Zakona, a u svrhu utvrđivanja primjerene razine regulatornog kapitala, ocijeniti potrebu nalaganja dodatnih kapitalnih zahtjeva u smislu članka 264. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona radi obuhvaćanja rizika kojima investicijsko društvo jest ili bi moglo biti izloženo, uzimajući u obzir sljedeće:

1. kvantitativne i kvalitativne aspekte procesa ocjenjivanja investicijskog društva iz članka 170. ovoga Zakona;

2. sustave, procese i mehanizme investicijskog društva iz članka 173. ovoga Zakona;

3. ishod provjere i procjene koje se provode u skladu s člankom 254., 254.a i 254.d ovoga Zakona;

4. ocjenu sistemskog rizika.

Posebni zahtjevi likvidnosti

Članak 264.b (NN 159/13)

Agencija će, temeljem provedenih procjena i provjera iz članka 254. ovoga Zakona, a u svrhu utvrđivanja primjerene razine zahtjeva likvidnosti, ocijeniti potrebu nalaganja posebnih zahtjeva likvidnosti u smislu članka 264. stavka 2. točke 10. ovoga Zakona radi obuhvaćanja likvidnosnih rizika kojima investicijsko društvo jest ili bi moglo biti izloženo, uzimajući u obzir sljedeće:

1. poslovni model investicijskog društva,

2. sustave, procese i mehanizme koje je društvo usvojilo,

3. ishod provjere i procjene koje se provode u skladu s člankom 254. ovoga Zakona,

4. sistemski i rizik likvidnosti koji prijeti integritetu financijskog tržišta Republike Hrvatske.

Posebni zahtjevi za objavom informacija

Članak 264.c (NN 159/13)

(1) Agencija može, sukladno odredbama ovoga Zakona, investicijskom društvu naložiti:

1. objavljivanje informacija iz dijela VIII Uredbe (EU) br. 575/2013 više od jednom godišnje te odrediti rokove za objavljivanje,

2. korištenje posebnih medija i mjesta za objavljivanje, osim za financijske izvještaje.

(2) Agencija može, ako to ocijeni potrebnim, od investicijskih društava tražiti da jednom godišnje objavljuju, u cijelosti ili upućivanjem na ekvivalentne informacije, opis svoje pravne strukture i strukture upravljanja i organizacijske strukture grupe institucija u skladu s člankom 173. stavkom 3. i člankom 206. ovoga Zakona.

Članak 264.d (NN 159/13)

(1) Agencija EBA-u obavještava o funkcioniranju svojeg procesa nadzornih provjera i procjena iz članka 254. ovoga Zakona te o metodologiji na kojoj se temelje odluke o poduzetim nadzornim mjerama u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) O postupcima i metodologijama iz stavka 1. ovoga članka smjernice donosi EBA.

Članak 264.e (NN 159/13)

(1) Na temelju podataka iz izvještaja iz članka 179.a ovoga Zakona, Agencija prati raspon iznosa izloženosti ponderiranih rizikom ili kapitalnih zahtjeva, prema potrebi, osim za operativni rizik, za izloženosti ili transakcije u referentnom portfelju, a koji proizlaze iz internih pristupa investicijskog društva.

(2) Najmanje jednom godišnje Agencija procjenjuje kvalitetu internih pristupa investicijskog društva, pri čemu posebnu pozornost posvećuje:

1. onim pristupima koji pokazuju značajne razlike u kapitalnim zahtjevima za istu izloženost;

2. pristupima kod kojih postoji osobito velika ili mala različitost te onima kod kojih postoji značajno i sistemsko podcjenjivanje kapitalnih zahtjeva.

(3) Kod procjene kvalitete pristupa investicijskog društva Agencija primjenjuje standarde za procjenu koje donosi Komisija u okviru regulatornih tehničkih standarda.

(4) Procjene iz stavka 3. ovoga članka Agencija razmjenjuje s EBA-om sukladno postupcima definiranim regulatornim tehničkim standardima koje donosi Komisija.

(5) Ako se investicijsko društvo značajno razlikuje od većine usporedivih investicijskih društava ili ako je pristup investicijskih društava neujednačen pa zbog toga postoje velike razlike u rezultatima, Agencija je ovlaštena ispitati razloge za to i ako se može jasno utvrditi da pristup investicijskog društva dovodi do podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva, a to se ne može pripisati razlikama u odnosnim rizicima izloženosti ili pozicija, Agencija može izreći nadzorne mjere.

Nadzor nad politikom primitaka

Članak 264.f (NN 159/13)

(1) Agencija u svrhu utvrđivanja trendova i prakse primitaka prikuplja informacije objavljene u skladu s kriterijima za objavljivanje iz članka 450. stavka 1. točaka (g), (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Agencija prikuplja informacije o broju fizičkih osoba u svakom investicijskom društvu čija primanja u poslovnoj godini iznose 1 milijun eura u kunskoj protuvrijednosti ili više, koji su u platnim razredima koji iznose 1 milijun eura u kunskoj protuvrijednosti, informacije o odgovornostima navedenih osoba, relevantnom poslovnom području i glavnim elementima primanja, bonusa, dugoročnih nagrada i mirovinskih doprinosa.

(3) Informacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija dostavlja EBA-i.

Rana intervencija

Uvjeti za ranu intervenciju

Članak 264.g (NN 18/15)

(1) Ovaj članak, kao i članci 264.h do 264.l ovoga Zakona odnose se na investicijsko društvo koje je dužno imati iznos temeljnog kapitala sukladno članku 35. ovoga Zakona.

(2) Agencija može investicijskom društvu, ne dovodeći u pitanje mjere propisane člancima 256., 262. i 264. ovoga Zakona, naložiti mjere rane intervencije iz članka 264.h ovoga Zakona ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

1. ako je investicijsko društvo svojim radnjama ili propuštanjem postupilo protivno ovom Zakonu, Uredbi (EU) br. 575/2013 ili drugim relevantnim propisima kojima se uređuje poslovanje investicijskog društva,

2. ako je, prema podacima kojima raspolaže, opravdano očekivati da će u bliskoj budućnosti doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih relevantnih propisa kojima se uređuje poslovanje investicijskog društva.

(3) Agencija će utvrditi nastupanje okolnosti iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, među ostalim, i u slučaju naglog pogoršanja financijskog stanja investicijskog društva, a na koje upućuju sljedeće okolnosti:

– narušena likvidnost investicijskog društva,

– narušena adekvatnost kapitala,

– pad regulatornog kapitala,

– porast razine financijske poluge investicijskog društva ili

– povećanje koncentracije izloženosti.

(4) Agencija će o izrečenim mjerama temeljem stavka 2. ovoga članka bez odgode obavijestiti sanacijsko tijelo koje je propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.

Mjere rane intervencije

Članak 264.h (NN 18/15)

(1) Kada utvrdi nastupanje neke okolnosti iz članka 264.g stavka 2. ovoga Zakona, Agencija može investicijskom društvu izreći sljedeće mjere rane intervencije:

1. provedbu jedne ili više mjera iz plana oporavka,

2. izmjenu plana oporavka i dostavu izmijenjenog plana oporavka ako su se okolnosti na kojima se temelji plan oporavka promijenile,

3. detaljno razmatranje financijskog stanja investicijskog društva i izradu plana aktivnosti za rješavanje utvrđenih slabosti, kao i vremenski okvir za njegovu provedbu,

4. zahtijevati sazivanje glavne skupštine odnosno članova društva ili sama sazvati glavnu skupštinu društva odnosno članove društva s dnevnim redom koji odredi Agencija i, ako je potrebno, izložiti dioničarima odnosno članovima društva izvješće o poslovanju investicijskog društva koje je Agencija sastavila na temelju obavljenog nadzora,

5. razrješenje ili zamjenu jednog ili više članova uprave ili višeg rukovodstva investicijskog društva ako se utvrdi da isti nisu u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti,

6. izradu plana pregovora o restrukturiranju duga investicijskog društva s pojedinim ili svim vjerovnicima u skladu s planom oporavka, kada je to primjenjivo,

7. promjenu u poslovnoj strategiji investicijskog društva,

8. promjene pravne ili operativne strukture investicijskog društva,

9. dostavu svih potrebnih informacija kako bi se nadopunio plan sanacije i pripremilo investicijsko društvo za moguću sanaciju te za vrednovanje imovine i obveza investicijskog društva kako je to propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.

(2) Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može investicijskom društvu naložiti bilo koju mjeru iz ovoga Zakona kao mjeru rane intervencije.

(3) Na postupak izricanja mjera rane intervencije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izricanje nadzornih mjera.

Razrješenje višeg rukovodstva i članova uprave

Članak 264.i (NN 18/15)

Ako se unatoč izrečenim mjerama iz članka 264.h ovoga Zakona financijsko stanje investicijskog društva ne poboljša te ako investicijsko društvo i dalje u značajnoj mjeri krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih relevantnih propisa kojima se uređuje poslovanje investicijskih društava ili ako utvrdi da i dalje postoje značajni nedostaci u poslovanju investicijskog društva, Agencija može:

a) investicijskom društvu naložiti razrješenje pojedinog člana ili svih članova višeg rukovodstva, neovisno o tome jesu li primjereni za obavljanje te funkcije, i/ili

b) neovisno o uvjetima iz članka 23. ovoga Zakona poništiti ili ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva, neovisno o tome ispunjava li član uprave uvjete iz članka 21.a ovoga Zakona.

Posebni povjerenik

Članak 264.j (NN 18/15)

(1) Kada ocijeni da mjere iz članaka 264.h i 264.i ovoga Zakona nisu dostatne da isprave situaciju u društvu, Agencija rješenjem može imenovati posebnog povjerenika u investicijskom društvu.

(2) Rješenjem o imenovanju posebnog povjerenika Agencija može imenovati jednog ili više posebnih povjerenika.

(3) Za posebnog povjerenika može se imenovati radnik Agencije ili druga osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje povjerenih dužnosti te koja nije u sukobu interesa.

(4) Rješenjem o imenovanju posebnog povjerenika utvrđuju se posebno:

a) ovlasti i dužnosti posebnog povjerenika,

b) kada je to primjereno, radnje posebnog povjerenika koje podliježu prethodnoj suglasnosti Agencije,

c) razdoblje na koje je posebni povjerenik imenovan i

d) rokovi redovitog izvještavanja Agencije.

(5) Ovlasti i dužnosti posebnog povjerenika iz stavka 4. točke a) ovoga članka među ostalim uključuju utvrđivanje financijskog položaja, upravljanje poslovanjem ili dijelom poslovanja investicijskog društva s ciljem očuvanja ili obnavljanja financijskog položaja i poduzimanja mjera radi obnove zdravog i stabilnog upravljanja poslovanjem investicijskog društva.

(6) Posebni povjerenik može sazvati glavnu skupštinu dioničara odnosno sazvati članove investicijskog društva te odrediti dnevni red takvog sastanka samo uz prethodnu suglasnost Agencije.

(7) Imenovani posebni povjerenici imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Agencija.

(8) Rješenjem iz stavka 4. ovoga članka posebnom povjereniku mogu se odrediti neke ili sve ovlasti koje uprava investicijskog društva ima u skladu sa statutom ili drugim osnivačkim aktom investicijskog društva, Zakonom o trgovačkim društvima ili ovim Zakonom.

(9) Ako je rješenjem iz stavka 4. ovoga članka posebni povjerenik ovlašten na davanje prethodne suglasnosti na odluke uprave, uprava investicijskog društva ne može donositi odluke samostalno, a odluke donesene bez prethodne suglasnosti posebnog povjerenika su ništetne.

(10) Ako je rješenjem iz stavka 4. ovoga članka određeno da se pojedine radnje ili odluke uprave investicijskog društva mogu poduzeti ili donijeti samo uz suglasnost posebnog povjerenika, ta se činjenica upisuje u sudski registar kao ograničenje u ovlasti zastupanja osoba ovlaštenih za zastupanje investicijskog društva upisanih u sudski registar. Agencija će objaviti svako imenovanje posebnog povjerenika kada je rješenjem iz stavka 4. ovoga članka posebnom povjereniku dana ovlast zastupanja investicijskog društva.

(11) Prijedlog za upis ograničenja iz stavka 10. ovoga članka u sudski registar podnosi Agencija.

(12) Posebni povjerenik dužan je, osim u rokovima utvrđenim rješenjem iz stavka 4. ovoga članka, u roku od 30 dana od imenovanja i prije isteka mandata na koji je imenovan izraditi i Agenciji dostaviti izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja investicijskog društva s procjenom financijske stabilnosti, izgledima za daljnje poslovanje društva, kao i radnjama izvršenim tijekom trajanja mandata na koji je imenovan.

(13) Agencija može u bilo kojem trenutku, kada to ocijeni potrebnim, novim rješenjem promijeniti uvjete imenovanja ili opozvati posebnog povjerenika.

(14) Agencija posebnog povjerenika imenuje na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti samo iznimno, ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz članka 264.g stavka 1. ovoga Zakona.

(15) Odgovornost za štetu koju posebni povjerenik prouzroči pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.

(16) Za štetu iz stavka 15. ovoga članka odgovara Agencija.

(17) Ovlasti posebnog povjerenika prestaju:

1. danom isteka razdoblja navedenog u rješenju o imenovanju,

2. danom opoziva njegova imenovanja,

3. danom donošenja odluke o sanaciji,

4. danom imenovanja likvidatora ili

5. danom otvaranja stečajnog postupka.

Nalaganje mjera rane intervencije i imenovanje posebnog povjerenika kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 264.k (NN 18/15)

(1) Kada je ispunjen bilo koji uvjet za ranu intervenciju ili uvjeti za imenovanje posebnog povjerenika, Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo može matičnom investicijskom društvu u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj naložiti mjere rane intervencije ili imenovati posebnog povjerenika. O namjeri donošenja te odluke Agencija obavještava druga nadležna tijela uključena u kolegij nadzornih tijela i EBA-u.

(2) Agencija nalaže mjere iz stavka 1. ovoga članka nakon primitka očitovanja od drugih nadležnih tijela uključenih u kolegij nadzornih tijela, a najkasnije nakon isteka roka za očitovanje. Agencija utvrđuje rok za očitovanje koji ne može biti duži od pet dana. Prije donošenja odluke o tim mjerama Agencija je dužna uzeti u obzir njihov učinak na članice grupe u drugim državama članicama.

(3) Agencija o svojoj odluci iz stavka 1. ovoga članka obavještava druga nadležna tijela uključena u kolegij nadzornih tijela i EBA-u.

(4) Ako nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matičnog investicijskog društva u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj namjerava donijeti mjere rane intervencije ili imenovati posebne povjerenike u to društvo kćer i o tome je obavijestilo Agenciju, Agencija će nakon savjetovanja s tim nadležnim tijelom procijeniti učinak tih mjera na matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, na grupu i na druge članice grupe te o toj ocjeni obavijestiti to nadležno tijelo najkasnije u roku od tri dana od dana primitka obavijesti.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, ako se Agencija ne slaže s namjerom druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matičnog investicijskog društva u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj da donese mjere rane intervencije ili imenuje posebnog povjerenika u to društvo kćer, Agencija može u istom roku od tri dana zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Pri tome se primjenjuje odredba stavka 10. ovoga članka. Ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se odluka nadležnog tijela druge države članice o primjeni mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u društvo kćer za koje je nadležna.

(6) Ako više nadležnih tijela namjerava imenovati posebne povjerenike ili naložiti mjere rane intervencije više od jednom investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji iz grupe, Agencija će zajedno s drugim nadležnim tijelima razmotriti mogućnost imenovanja istog posebnog povjerenika u dva ili više investicijskih društava ili kreditnih institucija ili usklađenu primjenu mjera rane intervencije na više investicijskih društava ili kreditnih institucija iste grupe. Ta odluka donosi se u roku od pet dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ili 4. ovoga članka i mora biti u pisanom obliku i obrazložena, pri čemu se u obzir uzima mogući učinak odluke na financijsku stabilnost u dotičnim državama članicama. Agencija će na temelju zajedničke odluke donijeti rješenje i dostaviti tu odluku matičnom investicijskom društvu za koje je nadležna.

(7) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 6. ovoga članka, Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo može zatražiti pomoć u postizanju sporazuma od EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(8) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 6. ovoga članka, Agencija će samostalno odlučiti o nalaganju mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u odnosu na investicijska društva za koja je nadležna, pri tome vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela. Agencija ovu odluku dostavlja matičnom investicijskom društvu za koje je nadležna.

(9) Ako je Agencija ili bilo koje nadležno tijelo u roku iz stavka 6. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražilo posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se samostalna odluka Agencije iz stavka 8. ovoga članka. Rok od pet dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, EBA može pomoći pri donošenju zajedničke odluke u odnosu na primjenu mjera rane intervencije iz članka 264.h stavka 1. točaka 1., 2., 6. i 8. ovoga Zakona.

 

 

Nalaganje mjera rane intervencije i imenovanje posebnog povjerenika kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 264.l (NN 18/15)

(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu, Agencija sudjeluje, zajedno s konsolidirajućim nadzornim tijelom i drugim nadležnim tijelima članica grupe, u savjetovanju o nalaganju mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u odnosu na matično društvo od strane konsolidirajućeg nadzornog tijela.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako se Agencija ne slaže s namjerom konsolidirajućeg nadzornog tijela o donošenju mjere rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u to matično društvo grupe, Agencija može prije kraja razdoblja savjetovanja zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Pri tome se primjenjuje odredba stavka 10. ovoga članka. Ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se odluka konsolidirajućeg nadzornog tijela.

(3) Ako Agencija namjerava izreći mjere rane intervencije ili imenovati posebnog povjerenika u investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je društvo kći matičnog društva u Europskoj uniji, dužna je o tome obavijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i EBA-u.

(4) Nakon savjetovanja s konsolidirajućim nadzornim tijelom koje ne može trajati duže od tri dana, Agencija će samostalno donijeti odluku iz stavka 3. ovoga članka vodeći računa o procjeni utjecaja tih mjera na ostale članice grupe koju je dostavilo konsolidirajuće nadzorno tijelo. O toj odluci Agencija će obavijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i ostala nadležna tijela uključena u kolegij nadzornih tijela te EBA-u.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako je zatraženo posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, a EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se odluka Agencije iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Ako više nadležnih tijela namjerava imenovati posebne povjerenike ili naložiti mjere rane intervencije više od jednom investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji iz grupe, Agencija će zajedno s drugim nadležnim tijelima sudjelovati pri donošenju zajedničke odluke o mogućnosti imenovanja istog posebnog povjerenika u dva ili više investicijskih društava ili kreditnih institucija ili o usklađenoj primjeni mjera rane intervencije na više investicijskih društava ili kreditnih institucija te grupe. Zajednička odluka donosi se u roku od pet dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ili 3. ovoga članka i mora biti u pisanom obliku i obrazložena pri čemu se u obzir uzima mogući učinak odluke na financijsku stabilnost u dotičnim državama članicama. Agencija će na temelju zajedničke odluke donijeti rješenje i dostaviti ga članici grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.

(7) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 6. ovoga članka, Agencija može zatražiti pomoć u postizanju sporazuma od EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(8) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 6. ovoga članka, Agencija će samostalno odlučiti o nalaganju mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u odnosu na investicijska društva za koja je nadležna pri tome vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela.

(9) Ako je Agencija ili bilo koje nadležno tijelo u roku iz stavka 6. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražilo posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se samostalna odluka Agencije iz stavka 8. ovoga članka. Rok od pet dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, EBA može pomoći pri donošenju zajedničke odluke u odnosu na primjenu mjera rane intervencije iz članka 264.h stavka 1. točaka 1., 2., 6. i 8. ovoga Zakona.

Odjeljak 2.   Nadzor na konsolidiranoj osnovi

Način konsolidacije za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi

Članak 265. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi ako je matično društvo matično investicijsko društvo u RH.

(2) Agencija provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi i ako je matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding matično društvo investicijskog društva.

(3) Agencija će za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi zahtijevati punu konsolidaciju svih ovisnih investicijskih društava, drugih financijskih institucija, kreditnih institucija, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima i društva za pomoćne usluge u grupi investicijskog društva u RH.

(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, Agencija može u pojedinim slučajevima zahtijevati proporcionalnu konsolidaciju kada ocijeni da je odgovornost matičnog investicijskog društva i matičnog financijskog holdinga iz grupe investicijskog društva u RH, ograničena samo na udjel kapitala koji posjeduje, uzimajući u obzir odgovornost drugih dioničara ili članova tih društava čija je solventnost zadovoljavajuća. Odgovornost tih drugih dioničara ili članova društva mora biti jasno utvrđena na način da predoče Agenciji pisani dokument o međusobnim pravima i obvezama.

(5) U slučaju kad je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj povezano zajedničkim vođenjem s drugim investicijskim društvima, drugom financijskom institucijom, društvom za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društvom za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima ili društvom za pomoćne usluge, Agencija će odlučiti o načinu konsolidacije.

(6) Agencija će zahtijevati proporcionalnu konsolidaciju ako postoji odnos sudjelovanja u drugim članicama grupe kojima upravlja investicijsko društvo ili financijski holding iz grupe investicijskog društva u RH, zajedno s jednim ili više društava koja nisu uključena u grupu investicijskog društva u RH, ako je odgovornost tih društava ograničena samo na njihove udjele u kapitalu.

(7) U slučaju odnosa sudjelovanja ili kapitalne povezanosti koji su drugačiji nego što je navedeno u stavku 3. do 6. ovog članka, Agencija će odlučiti hoće li se i na koji način provesti konsolidacija.

(8) U slučaju uključivanja u grupu investicijskog društva u RH Agencija će odrediti način konsolidacije.

Sporazumi s nadležnim tijelima o suradnji kod nadzora na konsolidiranoj osnovi

Članak 266.

(1) U cilju omogućavanja i uspostave djelotvornog nadzora na konsolidiranoj osnovi, Agencija će s drugim nadležnim tijelima uključenim u taj nadzor sklopiti pisane sporazume o koordinaciji i suradnji.

(2) Sporazumima iz stavka 1. ovog članka mogu se tijelu nadležnom za nadzor na konsolidiranoj osnovi povjeriti dodatni poslovi, a mogu se specificirati i procedure za postupak donošenja odluka i za suradnju s drugim nadležnim tijelima.

(3) Agencija može bilateralnim sporazumom prenijeti nadležnost za nadzor nad ovisnim investicijskim društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire njemu matično investicijsko društvo.

(4) Agencija može bilateralnim sporazumom preuzeti nadležnost za nadzor nad investicijskim društvom koje je ovisno investicijskom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire to investicijsko društvo.

(5) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju i Vijeće o postojanju i sadržaju bilateralnih sporazuma iz ovog članka Zakona.

Preuzimanje i prijenos nadležnosti za nadzor na konsolidiranoj osnovi

Članak 267. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi i onda kada je nadležnost za takav nadzor preuzela na temelju sporazuma s nadležnim tijelom druge države članice.

(2) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi kada investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i institucije koje su odobrenje za rad dobile u drugoj državi ili državama članicama imaju isti matični financijski holding, matični mješoviti financijski holding, matični financijski holding iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a, ako je u Republici Hrvatskoj sjedište tog financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.

(3) Agencija je nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi kada investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i institucije koje su odobrenje za rad dobile u drugoj državi ili državama članicama imaju isti matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding, ako niti jedna od tih institucija nema odobrenje za rad u državi članici u kojoj je taj financijski holding ili mješoviti financijski holding osnovan, ako investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima najveći ukupni bilančni iznos te se takvo društvo, u smislu ovoga Zakona, smatra investicijskim društvom koje je pod kontrolom matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a.

(4) Agencija može u pojedinim slučajevima uzevši u obzir relativni značaj aktivnosti pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH u drugim državama članicama u dogovoru s nadležnim tijelima tih država članica prenijeti nadležnost za nadzor na konsolidiranoj osnovi na nadležno tijelo države članice u kojoj je sjedište drugog investicijskog društva člana grupe.

(5) Prije donošenja odluke o prijenosu nadležnosti iz stavka 2. ovoga članka Agencija će dati mogućnost matičnom investicijskom društvu u EU, matičnom financijskom holdingu u EU, matičnom mješovitom financijskom holdingu u EU ili investicijskom društvu s najvećim ukupnim bilančnim iznosom, ovisno o slučaju, da iskažu svoje mišljenje o toj odluci.

(6) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju i EBA-u o prijenosu nadležnosti iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 267.a (NN 54/13)

(1) Konsolidirajuće nadzorno tijelo i nadležno tijelo odgovorno za nadzor ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU, ili matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, dužni su učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi postigli zajedničku odluku o primjeni članaka 170., 247. i 254. ovoga Zakona za određivanje primjerenosti adekvatne visine konsolidirane razine kapitala koja ima grupa u odnosu na njezin financijski položaj, profil rizika i zahtijevanu razinu kapitala za primjenu članka 264. ovoga Zakona na svakog subjekta unutar grupe i na konsolidiranoj osnovi.

(2) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka i bilo koja odluka donesena u nedostatku zajedničke odluke, ažurira se na godišnjoj osnovi ili, u iznimnim okolnostima, kad nadležno tijelo odgovorno za nadzor ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU, matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, uloži pisani i u potpunosti obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu, radi ažuriranja odluke o primjeni članka 264. ovoga Zakona. U potonjem slučaju, ažuriranje se može rješavati na bilateralnoj osnovi, između konsolidirajućeg nadzornog tijela i nadležnog tijela koje podnosi zahtjev.

Razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica

Članak 268. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica te im dostavljati informacije koje su bitne ili koje su relevantne za obavljanje nadzora u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. U tom smislu Agencija će drugom nadležnom tijelu:

1. na njegov zahtjev dostaviti sve informacije koje su relevantne ili se odnose na obavljanje nadzora od strane tog nadležnog tijela ili

2. na vlastitu inicijativu dostaviti sve informacije koje su bitne za obavljanje nadzora od strane tog nadležnog tijela, pri čemu se bitnim informacijama smatraju sve one informacije koje bi mogle značajno utjecati na procjenu financijskog stanja investicijskog društva ili financijske institucije u drugoj državi članici.

(2) Agencija surađuje s EBA-om u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. Agencija dostavlja EBA-i sve informacije u okviru ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3) Ako Agencija provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi matičnog investicijskog društva u EU i investicijskog društva kojeg kontrolira matični financijski holding u EU ili matični mješoviti financijski holding u EU, tada treba nadležnim tijelima iz drugih država članica koja nadziru ovisna društva tim matičnim društvima dostaviti sve relevantne informacije. Kod određivanja opsega relevantnih informacija treba uzeti u obzir značaj tih ovisnih društava za financijski sustav države članice čije nadležno tijelo nadzire to ovisno društvo.

(4) Bitne informacije za procjenu financijske stabilnosti pojedinog člana grupe investicijskog društva u drugoj državi članici su:

1. značajni podaci o strukturi grupe, o svim značajnim investicijskim društvima u grupi i tijelima koja su nadležna za nadzor nad investicijskim društvima u grupi,

2. procedure prikupljanja podataka od investicijskih društava u grupi i kontrole tih podataka,

3. značajnija nepovoljna kretanja u investicijskim društvima ili u drugom članu grupe koja bi mogla ozbiljno utjecati na druge članove grupe te

4. teži prekršaji i nadzorne mjere koje su izrečene investicijskom društvu u skladu s ovim Zakonom, uključujući dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 264. ovog Zakona i ograničenja za korištenje naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik iz članka 312. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013,

5. identifikacija pravne strukture i upravljanja i organizacijske strukture grupe, uključujući sve regulirane subjekte, neregulirana ovisna društva i značajne podružnice koje pripadaju grupi, matična društva u skladu s člancima 36. i 208. ovoga Zakona, kao i identifikaciju nadležnih tijela reguliranih subjekata u grupi.

(5) Ako Agencija provodi nadzor investicijskog društva koje kontrolira matično investicijsko društvo u EU i ako su joj potrebne informacije o korištenju pristupa i metodologije za izračun kapitalnih zahtjeva i ograničenja u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) 575/2013, tada će od nadležnog tijela za nadzor matičnog investicijskog društva u EU zatražiti informacije dostupne tom tijelu.

(6) Ako su Agenciji u svezi nadzora na konsolidiranoj osnovi za koji je nadležna potrebne informacije o grupi investicijskih društava, a te informacije su već dostavljene drugom nadležnom tijelu, tada će Agencija, ako je moguće, te informacije zatražiti od tog nadležnog tijela kako bi se izbjeglo duplicirano izvještavanje prema različitim nadležnim tijelima koja su uključena u nadzor.

(7) Agencija će se konzultirati prije donošenja odluke koja je važna za obavljanje nadzora drugih nadležnih tijela država članica s tim nadležnim tijelima o sljedećem:

1. promjenama u dioničkoj, organizacijskoj ili upravljačkoj strukturi investicijskog društva u grupi za koje je potrebno odobrenje nadležnog tijela i

2. težim prekršajima i nadzornim mjerama koje su izrečene investicijskom društvu u skladu s ovim Zakonom, uključujući dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 264. ovog Zakona i ograničenja za korištenje naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik iz članka 190. ovog Zakona te članka 312. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(8) U slučaju iz točke 2. stavka 7. ovog članka, Agencija će se konzultirati s tijelom nadležnim za nadzor na konsolidiranoj osnovi.

(9) Iznimno od stavka 7. i 8. ovog članka, Agencija se ne mora konzultirati u hitnim slučajevima ili onda kad takva konzultacija može ugroziti djelotvornost odluke. U takvim slučajevima Agencija će bez odgode obavijestiti druga nadležna tijela o donesenoj odluci.

Razmjena informacija za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi

Članak 269. (NN 54/13, 159/13)

(1) U slučaju kada matično društvo i bilo koje njemu ovisno investicijsko društvo imaju sjedište u različitim državama članicama, Agencija će s nadležnim tijelima drugih država članica razmjenjivati sve potrebne informacije za provođenje ili olakšavanje provođenja nadzora na konsolidiranoj osnovi.

(2) U slučaju kada Agencija ne provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi, može na zahtjev nadležnog tijela druge države članice odgovornog za provođenje nadzora zatražiti od matičnog društva bilo koju informaciju potrebnu za provođenje nadzora na konsolidiranoj osnovi i proslijediti te podatke nadležnim tijelima drugih država članica.

(3) Prikupljanje ili posjedovanje podataka iz stavka 2. ovog članka, a koji se odnose na financijski holding, druge financijske institucije, društva za pomoćne usluge, mješoviti holding, matični mješoviti financijski holding u EU i njemu ovisna društva koja nisu investicijska društva te društva koja nisu uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi, ne podrazumijeva nadležnost Agencije za nadzor tih društava na pojedinačnoj osnovi.

(4) Agencija će sastavljati popis matičnih financijskih holdinga i matičnih mješovitih holdinga sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i proslijediti ih nadležnim tijelima drugih država članica, EBA-i i Europskoj komisiji.

(5) Ako je Agencija nadležna za konsolidirani nadzor matičnih investicijskih društava u EU i investicijskih društava koja su pod kontrolom matičnih financijskih holdinga u EU ili matičnih mješovitih financijskih holdinga u EU dostavljaju sve relevantne informacije nadležnim tijelima u drugim državama članicama koja nadziru ovisna društva tih matičnih društava. Pri utvrđivanju opsega relevantnih informacija uzima se u obzir značaj tih ovisnih društava unutar financijskog sustava u tim državama članicama kao i primjena članka 254. ovoga Zakona na nadzor investicijskih društava na pojedinačnoj osnovi, ukoliko nadležna tijela odstupaju od zahtjeva vezano uz kapitalne zahtjeve na konsolidiranoj osnovi, koji su određeni člankom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Kolegij nadzornih tijela

Članak 269.a (NN 54/13, 159/13)

(1) Kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo, osnovat će kolegij nadzornih tijela za provođenje obveza iz članaka 272., 273. i 275.a ovoga Zakona, te sukladno zahtjevima koji se odnose na povjerljivost iz stavka 4. ovoga članka i pravu Europske unije, ako je to primjereno, osigurati primjereno usklađivanje i suradnju s mjerodavnim nadležnim tijelima treće države.

(2) Ako EBA sudjeluje u navedenim aktivnostima, smatra se nadležnim tijelom.

(3) Agencija, EBA i druga nadležna tijela preko kolegija nadzornih tijela:

1. međusobno razmjenjuju informacije, dogovaraju podjelu radnih zadataka i dobrovoljni prijenos odgovornosti gdje je to prikladno,

2. izrađuju programe nadzornih aktivnosti na osnovi ocjene rizičnosti poslovanja grupe investicijskog društva,

3. povećavaju djelotvornost nadzora otklanjanjem višestrukih istovjetnih nadzornih zahtjeva, a osobito u svezi s dobivanjem informacija iz članka 268. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona,

4. primjenjuju odredbe članka 273. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona vodeći računa o aktivnostima radnih tijela osnovanih za to područje i

5. dosljednu primjenu zahtjeva za upravljanjem rizicima iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 u svim članicama grupe investicijskog društva, ne dovodeći u pitanje diskrecijska prava država članica.

(4) Agencija će usko surađivati s ostalim nadležnim tijelima iz kolegija nadzornih tijela i EBA-om. Zahtjevi koji se odnose na povjerljivost iz članaka 563. i 564. ovoga Zakona, ne sprečavaju nadležna tijela u razmjeni povjerljivih informacija unutar kolegija nadzornih tijela. Osnivanje i djelovanje kolegija nadzornih tijela ne smije utjecati na prava i odgovornosti nadležnih tijela propisanih ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.

(5) Agencija će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo na temelju članka 266. ovoga Zakona u suradnji s drugim nadležnim tijelima pisanim sporazumom urediti osnivanje i rad kolegija.

(6) Agencija može u rad kolegija uključiti:

1. nadležna tijela iz drugih država članica u kojima je sjedište neke od članica grupe investicijskog društva iz RH,

2. nadležna tijela iz drugih država članica u kojima investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice,

3. nadležna tijela odgovorna za nadzor ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU ili matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU,

4. nadležna tijela trećih država, kad je to primjenjivo i ovisno o zahtjevima koji se odnose na povjerljivost koji su po mišljenju svih nadležnih tijela istovjetni zahtjevima iz članaka 563. i 564. ovoga Zakona i

5. središnje banke ESSB-a, prema potrebi.

(7) Agencija predsjeda sastancima kolegija i odlučuje koja nadležna tijela sudjeluju na sastancima ili u određenoj aktivnosti kolegija. Agencija unaprijed obavještava sve članove kolegija o organizaciji sastanaka, glavnim pitanjima o kojima će se raspravljati i potrebnim aktivnostima.

(8) Prilikom donošenja odluke iz stavka 6. ovoga članka Agencija uzima u obzir relevantnost nadzorne aktivnosti planirane za ta tijela, a posebice mogući utjecaj na stabilnost financijskog sustava u dotičnim državama članicama i obveze iz članka 275.b ovoga Zakona.

(9) Agencija, primjenjujući odredbe o povjerljivosti iz članaka 563. i 564. ovoga Zakona, obavještava EBA-u o aktivnostima kolegija nadzornih tijela, uključujući i izvanredne situacije, te EBA-i dostavlja sve informacije od osobitog značaja za potrebe nadzornog usklađivanja.

Obveze ovisnih društava investicijskog društva i matičnog financijskog holdinga u slučajevima kada je Agencija nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi

Članak 270. (NN 54/13, 159/13)

(1) U slučaju kada Agencija isključi ovisno društvo matičnog investicijskog društva u RH iz grupe investicijskog društva u RH na način propisan člankom 19. Uredbe (EU) br. 575/2013, matično investicijsko društvo u RH je dužno dostaviti informacije nadležnom nadzornom tijelu države u kojoj ovisno društvo ima sjedište na njegov zahtjev, a za potrebe nadzora tog ovisnog društva.

(2) Ovisna društva investicijskog društva ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga iz grupe investicijskog društva u RH koja nisu uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi, dužna su na zahtjev Agencije dostaviti informacije iz članka 271. stavka 1. ovoga Zakona potrebne za nadzor pojedinačnih investicijskih društava u grupi investicijskog društva u RH, pri čemu se primjenjuju postupci za prosljeđivanje i provjeru informacija propisani u članku 271. ovoga Zakona.

(3) Upravljačko tijelo financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga mora imati dovoljno dobar ugled, primjerene sposobnosti, znanje i iskustvo u vođenju poslova, kako je navedeno u člancima 21. i 21.a ovoga Zakona, vodeći računa o specifičnoj ulozi financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.

Obveze mješovitog holdinga i njegovih ovisnih društava u svezi nadzora na konsolidiranoj osnovi

Članak 271.

(1) U slučaju kada je mješoviti holding matično društvo jednom ili više investicijskih društava od kojih je barem jedno investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mješoviti holding i njemu ovisna društva će, na zahtjev Agencije, izravno ili putem ovisnih društava investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dostaviti sve informacije potrebne za nadzor ovisnih investicijskih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Agencija ili druga osoba, na temelju ovlaštenja Agencije, može obaviti izravni nadzor s ciljem provjere informacija dobivenih od mješovitog holdinga i njemu ovisnih društava.

(3) U slučaju kada je mješoviti holding ili neko od njemu ovisnih društava društvo za osiguranje, Agencija će surađivati s nadležnim tijelom odgovornima za nadzor tog društva i razmjenjivati podatke koji bi mogli omogućiti i olakšati nadzor nad aktivnostima i općim financijskim položajem nadziranih društava.

(4) U slučaju kada mješoviti holding ili jedno od njemu ovisnih društava ima sjedište u državi članici različitoj od sjedišta ovisnog investicijskog društva, izravni nadzor s ciljem provjere informacija obavit će se u skladu s postupcima iz članka 277. ovog Zakona.

Nadzor mješovitih financijskih holdinga

Članak 271.a (NN 159/13)

(1) Ako se na mješoviti financijski holding primjenjuju jednake odredbe prema ovom Zakonu i prema propisu koji uređuje nadzor financijskih konglomerata, posebice u smislu nadzora na temelju rizika, Agencija može, nakon savjetovanja s drugim nadležnim tijelima odgovornim za nadzor društava kćeri, na te mješovite financijske holdinge primjenjivati samo navedeni propis.

(2) Ako se na mješoviti financijski holding primjenjuju jednake odredbe prema ovom Zakonu i prema Direktivi 2009/138/EZ, posebice u smislu nadzora na temelju rizika, Agencija može, uz suglasnost nadzornog tijela grupe u sektoru osiguranja, na taj mješoviti financijski holding primjenjivati samo odredbe ovoga Zakona koje se odnose na najznačajniji financijski sektor, kao što je definirano propisima koji uređuju nadzor financijskih konglomerata.

(3) Agencija izvješćuje EBA-u i EIOPA-u o odlukama donesenima u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Obavještavanje o izvanrednom stanju

Članak 272. (NN 54/13, 159/13)

(1) Ako se pojavi izvanredna situacija, uključujući situaciju opisanu u članku 18. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili situacija nepovoljnih kretanja na tržištima, koje potencijalno ugrožava likvidnost tržišta i stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici u kojoj su članovi te grupe investicijskog društva dobili odobrenje za rad ili u kojoj značajne podružnice imaju poslovni nastan, Agencija će o tome u skladu s člancima 268., 269., 557. i 558. ovoga Zakona upozoriti što je prije moguće EBA-u i sljedeća tijela:

1. središnju banku članicu Europskog sustava središnjih banaka i drugih tijela s ovlastima i odgovornostima za provođenje monetarne politike, kada je ta povjerljiva informacija važna za ostvarenje njihovih ciljeva vezanih za provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za kliring i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava,

2. ministarstvo nadležno za financije, odnosno državno tijelo druge države članice ovlašteno za predlaganje zakona iz područja nadzora kreditnih institucija, financijskih institucija, investicijskih društava i društava za osiguranje, samo za potrebe provođenja nadzora iz svoje nadležnosti,

3. ESRB-u.

(2) Kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a u okviru ovim Zakonom danih ovlasti procijeni da bi moglo nastupiti izvanredno stanje iz stavka 1. ovoga članka, obavijestit će o tome konsolidirajuće nadzorno tijelo u drugoj državi članici koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja

Odlučivanja o odobrenjima u slučajevima kada je Agencija nadležno nadzorno tijelo

Članak 273. (NN 54/13, 159/13)

(1) U slučajevima kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo, Agencija će osim obveza propisanih ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 obavljati i sljedeće zadatke:

1. koordinirati prikupljanje i distribuciju relevantnih i bitnih informacija između nadležnih tijela koja su uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi u okviru redovitih aktivnosti i izvanrednih situacija,

2. planirati i koordinirati obavljanje nadzora, a osobito u svezi s člancima 36., 169., 170., 219., 220., 221., 247., 254. i 256. ovoga Zakona, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima u okviru redovitih aktivnosti i izvanrednih situacija,

3. surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih investicijskih društava koja su uključena u grupu investicijskog društva u RH, u cilju zajedničkog donošenja odluke o izdavanju odobrenja iz članka 179. ovoga Zakona, kada matično investicijsko društvo u EU i njemu ovisna investicijska društva ili zajedno ovisna investicijska društva matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog holdinga u EU, podnesu navedeni zahtjev, i

4. planirati i koordinirati obavljanje nadzora, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima i ako je to potrebno sa središnjim bankama ESSB-a, u pripremi za izvanredna stanja i tijekom izvanrednih stanja, uključujući nepovoljna kretanja u investicijskim društvima ili na financijskim tržištima, primjenjujući, ako je moguće, uspostavljene kanale komuniciranja za upravljanje krizom. Planiranje i koordiniranje nadzora uključuje važnije mjere iz članka 268. stavka 6. točke 2. ovoga Zakona, pripreme zajedničkih ocjena stanja, provođenje planova postupanja u kriznim situacijama i obavještavanje javnosti.

(2) Agencija će potpuni zahtjev iz stavka 1. točke 3. ovog članka bez odgode proslijediti drugim tijelima nadležnim za nadzor investicijskih društava koja su podnijela navedeni zahtjev.

(3) Agencija i ostala nadležna tijela zajednički će odlučiti o zahtjevu iz stavka 1. točke 3. ovog članka u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja potpunog zahtjeva.

(4) Ako nije donesena zajednička odluka, Agencija donosi odluku u roku iz stavka 3. ovog članka. U obrazloženju odluke, Agencija će navesti stavove i razloge za izdvojeno mišljenje drugih nadležnih tijela.

(5) Odluke iz stavka 3. i 4. ovog članka Agencija će bez odgode dostaviti i drugim nadležnim tijelima iz stavka 2. ovog članka.

(6) Ako Agencija ne uspije ispuniti zadatke iz stavka 1. ovoga članka ili ako nadležna tijela ne surađuju s Agencijom u mjeri koja je potrebna za ispunjavanje zadataka iz stavka 1. ovoga članka, može se za pomoć obratiti EBA-i.

Odlučivanje o odobrenju u slučajevima kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 274. (NN 54/13)

(1) Ako je za nadzor na konsolidiranoj osnovi matično investicijsko društvo u EU ili investicijsko društvo koje kontrolira matični financijski holding u EU ili matični mješoviti financijski holding u EU odgovorno nadležno tijelo druge države članice kojemu je podnesen zahtjev iz članka 179. ovog Zakona, Agencija će sudjelovati u postupku odlučivanja o tom zahtjevu.

(2) Agencija će u postupku iz stavka 1. ovog članka, na temelju zajedničke odluke nadležnih tijela ili na temelju odluke nadležnog tijela kojemu je podnesen navedeni zahtjev, po službenoj dužnosti ovisnom investicijskom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj izdati odobrenje odnosno odbiti zahtjev.

(3) Odluku iz stavka 2. ovog članka Agencija će izdati u roku od šest mjeseci od dana primitka obavijesti od nadležnog tijela države članice o donošenju odluke, ako zajedničkom odlukom nije drugačije određeno.

Izmjena zajedničke odluke nadležnog tijela

Članak 275.

Na postupke izmjena odobrenja iz članka 179. ovog Zakona, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o postupku odlučivanja o odobrenju.

Odlučivanje u slučajevima kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 275.a (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo i nadležna tijela drugih država članica odgovorna za nadzor drugih institucija koje su uključene u grupu investicijskog društva u EU, ili ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU, ili matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, dužna su poduzeti sve kako bi donijela zajedničku odluku o:

1. primjeni članaka 170., 247. i 254. ovoga Zakona u svrhu određivanja primjerenosti visine konsolidirane razine regulatornog kapitala koju ima grupa investicijskog društva u odnosu na financijski položaj i profil rizičnosti, kao i zahtijevanu razinu regulatornog kapitala za primjenu članka 264. ovoga Zakona za svakog subjekta unutar grupe investicijskih društava pojedinačno, kao i na konsolidiranoj osnovi, i

2. mjerama za rješavanje svih značajnih pitanja i značajnih nalaza vezano uz nadzor likvidnosti, adekvatnosti organizacije i tretman rizika, kako je propisano člankom 175. ovoga Zakona, te vezano uz zahtjeve likvidnosti za pojedino investicijsko društvo u skladu s člankom 264.b ovoga Zakona nalaganju većeg omjera kapitala i kapitalnih zahtjeva u skladu s člankom 264. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe.

(2) Agencija će na temelju provedenog nadzora i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala grupe investicijskog društva u EU nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih institucija koje su uključene u grupu investicijskog društva u EU, podnijeti izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja grupe investicijskog društva u EU.

(3) Zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka donose se:

1. za potrebe stavka 1. točke 1. ovoga članka u roku od četiri mjeseca nakon što Agencija dostavi izvješće koje sadrži ocjenu rizika grupe investicijskih društava u skladu s člancima 170., 254. ovoga Zakona te članka 264. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona drugim nadležnim tijelima,

2. za potrebe stavka 1. točke 2. ovoga članka, u roku od mjesec dana nakon što Agencija dostavi izvješće koje sadrži ocjenu profila rizika likvidnosti te grupe investicijskih društava, u skladu s člancima 175. i 264.b ovoga Zakona.

(4) Ako se među nadležnim tijelima ne donese zajednička odluka u rokovima iz stavka 3. ovoga članka, odluku o primjeni članaka 170., 175. i 254. ovoga Zakona te članka 264. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona i članka 264.b ovoga Zakona na konsolidiranoj osnovi donosi Agencija nakon pažljivog razmatranja procjena rizičnosti poslovanja pojedinih članica grupe investicijskog društva u EU odnosno ovisnih društava koje su provela nadležna tijela. Ako se na kraju razdoblja iz stavka 3. ovoga članka bilo koje od mjerodavnih nadležnih tijela obratilo EBA-i, Agencija odgađa svoju odluku i čeka odluku koju donosi EBA te svoju odluku donosi u skladu s odlukom EBA-e. Agencija će donijeti odluku za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka odluke svih nadležnih tijela za pojedine članice grupe bit će spojene u jedinstveni dokument, koji će sadržavati obrazloženje svake pojedine odluke, a vezano za procjenu rizičnosti poslovanja svake pojedine članice grupe investicijskog društva u EU, te stavove i izdvojena mišljenja iznesene tijekom roka iz stavka 3. ovoga članka. Ovaj dokument Agencija će dostaviti svim nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i matičnom investicijskom društvu u EU. Ako je od EBA-e zatražen savjet, sva nadležna tijela uzimaju u obzir njezin savjet, te obrazlažu sva značajna odstupanja od njega.

(6) Zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka i bilo koja odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena u nedostatku zajedničke odluke ažuriraju se na godišnjoj osnovi.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, kad nadležno tijelo odgovorno za nadzor ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU, ili matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, uloži pisani i u potpunosti obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu, radi ažuriranja odluke o primjeni članka 264. ovoga Zakona. U potonjem slučaju, ažuriranje se može rješavati na bilateralnoj osnovi, između Agencije kao konsolidirajućeg nadzornog tijela i nadležnog tijela koje podnosi zahtjev.

Odlučivanje u slučajevima kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 275.b (NN 54/13)

(1) Ako je za grupu investicijskog društva u EU konsolidirajuće nadzorno tijelo nadležno tijelo druge države članice, Agencija će sudjelovati u postupku donošenja zajedničke odluke:

– iz područja nadzora i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidiranog kapitala na razini grupe investicijskog društva u EU koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti i

– o nalaganju većeg omjera kapitala i kapitalnih zahtjeva u skladu s člankom 264. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe investicijskog društva u EU i na konsolidiranoj razini.

(2) Agencija će na temelju provedenog nadzora i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala članice grupe investicijskog društva u EU za koju je Agencija nadležno tijelo, sastaviti izvješće o procjeni rizičnosti njezina poslovanja te ga dostaviti konsolidirajućem nadzornom tijelu.

(3) Ako je zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena, Agencija će na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga članici grupe investicijskog društva u EU za koju je Agencija nadležno tijelo.

(4) Ako zajednička odluka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja grupe investicijskog društva u EU, Agencija će donijeti odluku iz stavka 1. ovoga članka za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo, vodeći računa o stavovima i izdvojenom mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela.

(5) Agencija može podnijeti pisani i obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu za preispitivanje odluke iz stavka 1. ovoga članka, u dijelu koji se odnosi na nalaganje većeg omjera kapitala i kapitalnih zahtjeva iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka.

Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 275.c (NN 54/13)

(1) Agencija može konsolidirajućem nadzornom tijelu ili nadležnim tijelima matične države članice uputiti zahtjev da podružnica investicijskog društva iz te države članice koja pruža investicijske usluge na području Republike Hrvatske, dobije status značajne podružnice.

(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Agencija će navesti razloge, a osobito:

1. može li privremeni ili trajni prestanak pružanja investicijskih usluga utjecati na likvidnost tržišta i na sustave za kliring i namiru financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj,

2. veličinu i značaj podružnice, s obzirom na broj klijenata, za financijski sustav Republike Hrvatske.

(3) Pri donošenju zajedničke odluke o značajnosti podružnice Agencija će surađivati s konsolidirajućim nadzornim tijelom ili nadležnim tijelima matične države članice.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka je obvezujuća.

(5) Ako Agencija i konsolidirajuće nadzorno tijelo ili nadležna tijela matične države članice u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ne donesu zajedničku odluku o značajnosti podružnice, Agencija će u roku od iduća dva mjeseca o tome donijeti samostalnu odluku. Pri donošenju samostalne odluke Agencija će voditi računa o stavovima konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nadležnih tijela matične države članice.

(6) Odluke iz stavaka 3. i 5. ovoga članka moraju biti u pisanom obliku i obrazložene, a dostavljaju se nadležnim nadzornim tijelima.

(7) Donošenje odluka iz stavka 3. ili 5. ovoga članka ne utječe na ovlasti nadležnog tijela dane ovim Zakonom.

Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 275.d (NN 54/13)

(1) Ako Agencija zaprimi zahtjev nadležnog tijela druge države članice da podružnicu investicijskog društva iz Republike Hrvatske koje pruža investicijske usluge na području te države članice smatra značajnom podružnicom, Agencija će surađivati s nadležnim tijelom te države članice pri donošenju zajedničke odluke o značajnosti podružnice.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a dostavlja se relevantnim nadležnim tijelima.

(3) Ako zajednička odluka o značajnosti podružnice nije donesena u roku od dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, a nadležno tijelo te države članice u roku od iduća dva mjeseca donese odluku da se podružnici iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje status značajne podružnice, ta odluka obvezujuća je i za Agenciju.

(4) Agencija će nadležnim tijelima države članice u kojoj investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijediti informacije iz članka 268. stavka 3. točaka 3. i 4. ovoga Zakona te u suradnji s tim nadležnim tijelima planirati i koordinirati aktivnosti iz članka 273. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(5) Ako u investicijskom društvu iz stavka 1. ovoga članka nastane izvanredno stanje, Agencija će bez odgađanja o tome obavijestiti osobe iz članka 272. stavka 1. ovoga Zakona.

Osnivanje kolegija nadzornih tijela za značajne podružnice

Članak 275.e (NN 54/13)

(1) Ako kolegij nadzornih tijela iz članka 269.a ovoga Zakona nije osnovan, a investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice u drugim državama članicama, Agencija će osnovati kolegij nadzornih tijela i predsjedati njime kako bi se omogućila suradnja uređena člankom 268. i člankom 273. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona te razmjena informacija iz članka 268. stavka 3. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Nakon konzultacija s relevantnim nadležnim tijelima Agencija će pisanim aktom urediti osnivanje i rad kolegija iz stavka 1. ovoga članka. Agencija će odrediti koja će od nadležnih nadzornih tijela prisustvovati sastancima ili na drugi način sudjelovati u radu kolegija, vodeći računa o mogućem utjecaju planiranih nadzornih aktivnosti na stabilnost financijskog sustava u njihovim državama.

(3) Agencija će pravodobno i redovito obavještavati sve članove kolegija nadzornih tijela o planiranim sastancima i glavnim pitanjima koja će biti predmet rasprave te o zauzetim stavovima i poduzetim mjerama.

Nadzor nad transakcijama unutar grupe

Članak 276.

(1) Kada je mješoviti holding matično društvo jednog ili više investicijskih društava od kojih je barem jedno investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, Agencija će provoditi nadzor nad svim transakcijama između investicijskih društava i mješovitog holdinga i njemu ovisnih društava.

(2) Investicijska društva iz stavka 1. ovog članka dužna su:

1. uspostaviti odgovarajuće postupke upravljanja rizicima i sustave unutarnjih kontrola, uključujući sustav izvještavanja i računovodstvene postupke, s ciljem adekvatnog identificiranja, mjerenja, praćenja i kontrole transakcija unutar grupe s matičnim mješovitim holdingom i njemu ovisnim društvima i

2. neovisno o zahtjevima za izvještavanje o velikim izloženostima propisanim temeljem članka 200. ovog Zakona, izvijestiti Agenciju o svakoj značajnoj transakciji unutar grupe s matičnim mješovitim holdingom i njemu ovisnim društvima.

(3) Agencija provodi nadzor nad postupcima i značajnijim transakcijama iz stavka 2. ovog članka.

(4) Agencija će poduzeti odgovarajuće mjere u slučaju kada transakcije unutar grupe ugrožavaju financijski položaj investicijskog društva.

(5) Agencija će o mjerama i stavka 4. ovog članka obavijestiti ostala nadležna tijela uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi i Europsku komisiju.

Ovlasti u obavljanju izravnog nadzora

Članak 277. (NN 54/13, 159/13)

(1) Ako nadležno tijelo druge države članice predloži u posebnim slučajevima obaviti izravni nadzor poslovanja s ciljem provjere informacija koje se odnose na investicijsko društvo, financijski holding, drugu financijsku instituciju, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, društvo za pomoćne usluge, mješoviti holding, mješoviti financijski holding, ovisna društva iz članka 271. ovog Zakona ili ovisna društva iz članka 270. stavka 2. ovog Zakona, a koja imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, Agenciji će poslati zahtjev za obavljanje izravnog nadzora poslovanja.

(2) Agencija može postupiti po zahtjevu nadležnog tijela druge države članice na sljedeći način:

1. samostalno obaviti izravni nadzor poslovanja,

2. omogućiti nadležnom tijelu druge države članice obavljanje izravnog nadzora poslovanja ili

3. na temelju ovlaštenja Agencije odrediti ovlaštenog revizora ili drugu stručno osposobljenu osobu za obavljanje izravnog nadzora poslovanja.

(3) U slučaju kada nadležno tijelo druge države članice ne obavlja izravni nadzor poslovanja iz stavka 1. ovog članka, ima mogućnost sudjelovanja u izravnom nadzoru kojeg obavlja Agencija ili ovlašteni revizor, odnosno druga stručno osposobljena osoba na temelju ovlaštenja Agencije.

(4) Agencija može u posebnim slučajevima obaviti izravni nadzor poslovanja s ciljem provjere informacija koje se odnose na investicijsko društvo, financijski holding, drugu financijsku instituciju, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društvo za pomoćne usluge, mješoviti holding, mješoviti financijski holding, ovisna društva iz članka 271. ovog Zakona ili ovisna društva iz članka 270. stavka 2. ovog Zakona, a koja imaju sjedište u drugoj državi članici, te može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice da obavi izravni nadzor poslovanja ili to može učiniti samostalno.

Nalaganje nadzornih mjera financijskom holdingu i mješovitom holdingu

Članak 278. (NN 54/13)

(1) Ako financijski holding, mješoviti holding, mješoviti financijski holding ili odgovorne osobe u tim društvima krše propise ili akte donesene s ciljem provedbe nadzora na konsolidiranoj osnovi, Agencija će naložiti nadzorne mjere privremenog oduzimanja ili trajnog oduzimanja glasačkih prava za udjele u njima ovisnim investicijskim društvima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Agencija će kod nalaganja nadzornih mjera iz stavka 1. ovoga članka, surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica, posebno kada središnja uprava ili glavne jedinice financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili mješovitog holdinga nisu smještene u istoj državi članici kao njegovo registrirano sjedište.

Suradnja s trećim državama

Članak 279. (NN 54/13, 159/13)

(1) U slučaju kada je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ovisno investicijskom društvu ili financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu sa sjedištem u trećoj državi i ne podliježe nadzoru na konsolidiranoj osnovi od strane Agencije ili nadležnog tijela druge države članice, Agencija će provjeriti podliježe li dotično ovisno investicijsko društvo nadzoru na konsolidiranoj osnovi od strane nadležnog tijela treće države, a koji je istovjetan načelima utvrđenima ovim Zakonom i zahtjevima iz dijela prvog glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013. Agencija će izvršiti tu provjeru na zahtjev matičnog društva, druge nadzirane osobe kojoj je odobren rad u Uniji ili na vlastitu inicijativu, pri čemu će se savjetovati s ostalim nadležnim tijelima uključenima u nadzor.

(2) Agencija je dužna kod provjere načela konsolidiranog nadzora iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir moguće opće smjernice EBA-e, Europske komisije i Europskog odbora za bankarstvo o usklađenosti pravila nadzora na konsolidiranoj osnovi kojeg provode nadležna tijela trećih država nad investicijskim društvima čija matična društva imaju sjedište u trećim državama s načelima utvrđenima ovim Zakonom. U tom smislu, Agencija je dužna savjetovati se s EBA-om prije donošenja konačne odluke.

(3) U slučaju kada se utvrdi da u trećoj državi ne postoji nadzor na konsolidiranoj osnovi istovjetan načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013, Agencija će na dotično ovisno investicijsko društvo na odgovarajući način primijeniti odredbe ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 ili druge odgovarajuće nadzorne postupke koji postižu ciljeve nadzora investicijskih društava na konsolidiranoj osnovi. Ovi nadzorni postupci, nakon usuglašavanja s ostalim nadležnim tijelima uključenima u nadzor, bit će odobreni od strane nadležnog tijela koje bi bilo odgovorno za nadzor investicijskih društava na konsolidiranoj osnovi.

(4) Nadzorni postupci priopćuju se drugim uključenim nadležnim tijelima, EBA-i i Komisiji.

(5) Agencija može u posebnim slučajevima zahtijevati osnivanje financijskog ili mješovitog financijskog holdinga sa sjedištem u jednoj od država članica te može primijeniti odredbe o konsolidiranom nadzoru na konsolidirani položaj tog financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.

Suradnja s nadležnim nadzornim tijelima

Članak 279.a (NN 54/13, 159/13)

(1) Ako investicijsko društvo, financijski holding, mješoviti financijski holding ili mješoviti holding kontroliraju jedno ili više ovisnih društava koja su društva za osiguranje ili druga društva koja pružaju investicijske usluge te koja podliježu izdavanju odobrenja za rad, Agencija i tijela koja nadziru društva za osiguranje ili druga društva koja pružaju investicijske usluge moraju surađivati. Ne dovodeći u pitanje njihove pojedine odgovornosti, ta tijela moraju jedna drugima dostavljati informacije koje bi vjerojatno mogle pojednostaviti njihov posao i omogućiti nadzor poslovanja i cjelokupnog financijskog položaja društava koja nadziru.

(2) Za informacije koje su primljene u okviru nadzora na konsolidiranoj osnovi, a posebno za svaku razmjenu informacija među nadležnim tijelima koja je predviđena ovim Zakonom, vrijedi obveza čuvanja povjerljivosti podataka koja je barem jednaka onoj iz članka 558. ovoga Zakona.

Zaštitni slojevi kapitala

Članak 279.b (NN 159/13)

(1) Investicijsko društvo dužno je, u skladu s odredbama o zaštitnom kapitalu kako je propisano zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija i propisa donesenih na temelju tog zakona, osim redovnog osnovnog kapitala koji se održava u skladu s člankom 176. ovoga Zakona, održavati zaštitni kapital u obliku redovnog osnovnog kapitala u iznosu od 2,5% njihovog ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunatom u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, kao što se primjenjuje u skladu s dijelom prvim glave II te Uredbe.

(2) Investicijsko društvo dužno je održavati protuciklički kapital koji je jednak njihovom ukupnom iznosu izloženosti izračunatom u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i pomnoženom s ponderiranim prosjekom stope protucikličkog kapitala izračunatim u skladu s odredbama o protucikličkom kapitalu kako je propisano zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija i propisa donesenih na temelju tog zakona na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, kao što se primjenjuje u skladu s dijelom prvim glave II Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3) Zahtjeve iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne moraju ispunjavati mala i srednja investicijska društva, osim u slučaju da to ugrožava stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske, o čemu odluku donosi Agencija.

(4) Mala i srednja investicijska društva iz stavka 3. ovoga članka definira Agencija pravilnikom.

(5) O primjeni izuzeća iz stavka 3. ovoga članka Agencija obavještava Komisiju, ESRB, EBA-u i Hrvatsku narodnu banku.

 

GLAVA II.   Uređeno tržište

Poglavlje 1.   OPĆE ODREDBE

Članak 280.

(1) Poslovanjem uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj može upravljati samo burza sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kao tržišni operater, na temelju odobrenja Agencije.

(2) Burza osigurava i odgovorna je za poštivanje odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona u svezi poslovanja uređenog tržišta kojim upravlja.

(3) Burza je dužna osigurati odgovarajuća materijalna i financijska sredstva, kao i osoblje potrebno za provedbu i primjeren razvoj poslovanja uređenog tržišta kojima upravlja.

(4) Burza je dužna poslove iz članka 281. obavljati vodeći se načelima zaštite javnog interesa i stabilnosti tržišta kapitala.

Djelatnosti burze

Članak 281. (NN 54/13)

(1) Burza može, na temelju odobrenja Agencije za rad, obavljati sljedeće djelatnosti:

1. upravljanje uređenim tržištem,

2. prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka iz članaka 104., 113., 114. i 341.a ovoga Zakona,

3. vođenje službenog registra propisanih informacija.

(2) Burza može, na temelju posebnog odobrenja iz članka 122. ovog Zakona, uz djelatnost iz stavka 1. točke 1. ovog članka, obavljati i poslove upravljanja MTP-om, pod uvjetima i na način propisan odredbama članaka 119. do 135. ovog Zakona.

(3) Burza može, uz djelatnost iz stavka 1. točke 1. ovog članka, bez posebnog odobrenja, obavljati i sljedeće djelatnosti:

1. razvoj, održavanje i raspolaganje računalnim programima za obavljanje poslova iz stavka 1. do 3. ovog članka,

2. usluge organizacije i provedbe izobrazbe namijenjene sudionicima tržišta kapitala,

3. izdavačke djelatnosti u svezi s uslugama iz točke 2. ovoga stavka.

(4) Burza obavlja druge djelatnosti, osim onih iz stavka 1. do 3. ovog članka, samo uz prethodno odobrenje Agencije.

(5) Samo burza smije obavljati poslove iz točke. 1. stavka 1. ovog članka.

Članak 282. (NN 159/13)

(1) Burza nije ovlaštena davati savjete o trgovanju i ulaganju u financijske instrumente, niti davati mišljenja o povoljnosti ili nepovoljnosti pribavljanja ili prodaje istih.

(2) Burza je ovlaštena objavljivati podatke iz članka 520. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona na svojim internetskim stranicama.

Članak 283. (NN 54/13)

(1) Kada burza namjerava upravljati MTP-om, dužna je ispunjavati zahtjeve iz članka 120. ovog Zakona.

(2) Organizacijski zahtjevi iz stavka 1. ovog članka smatrat će se ispunjeni ako burza ispunjava uvjete propisane člankom 292. i 292.a  ovog Zakona.

(3) Na osobe koje efektivno vode poslovanje MTP-a, čiji je operater burza, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 21. ovog Zakona.

(4) Zahtjevi koje moraju ispunjavati osobe koje efektivno vode poslovanje MTP-a, čiji je operater burza, smatrat će se ispunjeni ako su osobe koje efektivno vode poslovanje MTP-a ujedno i članovi uprave burze.

Osnivanje burze

Članak 284.

(1) Burza se osniva kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu s odredbama ovog Zakona i zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

(2) Osim kao dioničko društvo, burza se može osnovati i kao Europsko društvo – Societas Europea sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Tijela burze su skupština, nadzorni odbor i uprava.

Temeljni kapital i dionice burze

Članak 285. (NN 54/13)

(1) Temeljni kapital burze iznosi najmanje 40.000.000 kuna.

(2) Sve dionice burze glase na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku.

(3) Temeljni kapital burze mora u cijelosti biti uplaćen u novcu, a dionice koje ga čine ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju.

(4) Dionice burze mogu se uvrstiti u trgovanje na uređenom tržištu samo uz posebno odobrenje Agencije te uz poštivanje odredbi članaka 308. do 332. i 342. do 394. ovog Zakona.

(5) Ako se dionice burze vode na skrbničkom računu, skrbnički račun mora glasiti na ime.

Uprava i nadzorni odbor burze

Članak 286. (NN 54/13, 159/13)

(1) Uprava burze sastoji se od najmanje dva člana. Na dužnosti i odgovornosti uprave burze na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 22.a ovoga Zakona.. Članovi uprave burze moraju imati dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo potrebno za upravljanje uređenim tržištem pažnjom dobrog stručnjaka.

(2) Članovi uprave burze moraju voditi poslovanje burze u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s burzom, osim u slučaju ako su istodobno članovi uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe, pri čemu je za imenovanje članom uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe potrebna prethodna suglasnost Agencije.

(3) Najmanje jedan član uprave mora znati hrvatski jezik.

(4) Članovi uprave burze dužni su voditi poslove burze s područja Republike Hrvatske.

(5) Na uvjete za člana uprave burze na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 21.a ovoga Zakona osim odredbe članka 21.a stavka 1. točke 10. i stavka 2. ovoga Zakona. Pod iskustvom za obavljanje dužnosti člana uprave burze podrazumijeva se najmanje petogodišnje iskustvo na rukovodećim položajima u burzi, investicijskom društvu, kreditnoj instituciji ili drugim financijskim institucijama odnosno najmanje šestogodišnje radno iskustvo u vođenju drugih usporedivih poslova. Član uprave burze ne može biti član uprave odnosno prokurist drugog trgovačkog društva osim ako se radi o trgovačkom društvu unutar iste grupe.

(6) Agencija će pravilnikom pobliže propisati uvjete koje članovi uprave burze moraju ispunjavati, uvjete za izdavanje suglasnosti za člana uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe sukladno stavku 2. ovoga članka, postupak za izdavanje suglasnosti te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za člana uprave.

(7) Nadzorni odbor burze mora imati najmanje jednog nezavisnog člana koji nije u poslovnim, obiteljskim i drugim vezama s burzom, većinskim dioničarom ili grupom većinskih dioničara ili članovima uprave ili nadzornog odbora burze ili većinskog dioničara.

(8) Ako je član nadzornog odbora izložen pritisku ili ograničenjima od strane većinskog dioničara kojima se utječe na obavljanje njegovih dužnosti, dužan je o tome obavijestiti nadzorni odbor, te usprkos tome zauzeti nezavisno stajalište prilikom glasovanja ili dati ostavku, ovisno o tome što okolnosti nalažu.

(9) Nezavisni član nadzornog odbora koji obnaša tu funkciju više od dva mandata, treba dati pisanu izjavu kojom potvrđuje svoj nezavisni status.

Suglasnost za imenovanje

Članak 287. (NN 54/13, 159/13)

(1) Članom uprave burze može biti imenovana osoba koja je dobila suglasnost Agencije za imenovanje člana uprave burze.

(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji podnosi kandidat za člana uprave burze za mandat koji ne može biti duži od pet godina. Kandidat je obvezan uz zahtjev priložiti pisanu suglasnost nadzornog odbora, odnosno organa nadležnog za imenovanje članova uprave, te program vođenja poslova za mandatno razdoblje za koje traži suglasnost.

(3) Smatra se da mandat za člana uprave burze počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane nadzornog odbora burze ili od strane osnivača pri osnivanju burze.

(4) Osim kandidatu za člana uprave, Agencija svoju odluku o izdavanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti uvijek dostavlja i burzi o čijem se kandidatu radi.

(5) Agencija može izdati suglasnost za imenovanje iz ovoga članka za mandat kraći od zatraženog.

(6) Iznimno, ako člana uprave burze imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 286. ovoga Zakona.

(7) Burza je dužna osigurati da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(11) Agencija odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:

1. dokumentacije iz stavka 8. ovoga članka,

2. programa vođenja poslova iz stavka 9. ovoga članka,

3. ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.

(9) U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave burze predstavi program vođenja poslova burze za mandatno razdoblje.

(10) Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje, obvezna je prije imenovanja za člana uprave druge burze, dobiti novu suglasnost Agencije, kao i u slučaju produljenja mandata.

(11) Agencija odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:

1. dokumentacije iz stavka 8. ovoga članka,

2. programa vođenja poslova iz stavka 9. ovoga članka,

3. ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.

(12) Agencija će odbiti davanje suglasnosti za imenovanje članova uprave burze ako:

1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbom članka 286. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 286. stavka 6. ovoga Zakona,

2. podaci i informacije iz stavka 11. ovoga članka upućuju na to da osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje za člana uprave burze nije primjerena za obavljanje te funkcije,

3. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila predstavljali prijetnju upravljanju uređenim tržištem pažnjom dobrog stručnjaka,

4. su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu.

Ukidanje i prestanak suglasnosti za imenovanje člana uprave

Članak 288. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija će ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave burze u sljedećim slučajevima:

1. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave burze propisane ovim Zakonom,

2. ako je suglasnost dana na temelju netočnih, neistinitih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi nepropisan način,

3. ako je član uprave burze teže ili sustavno kršio ovaj Zakon, propise donesene na temelju ovoga Zakona ili druge relevantne propise, a osobito ako je zbog toga ugrožena likvidnost i/ili solventnost burze ili se radi o jednakom kršenju koje se ponavlja dva puta u tri godine.

(2) Agencija može članu uprave burze ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave burze u sljedećim slučajevima:

1. ako kao član uprave burze nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija,

2. ako kao član uprave burze nije osigurao organizacijske zahtjeve iz članka 292. i 292.a ovoga Zakona,

3. ako utvrdi da je član uprave burze u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka,

4. ako član uprave burze učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost burze s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju burze.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave burze.

(4) Ako Agencija ukine zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave, nadzorni odbor burze obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.

(5) Burza je dužna osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave burze, kao i uvijek u situaciji kada burza ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(6) Suglasnost za imenovanje člana uprave burze prestaje važiti ako:

1. osoba u roku od jedne godine od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi, protekom navedenog roka,

2. osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, danom prestanka dužnosti,

3. osobi istekne ugovor o radu na burzi, danom isteka ugovora.

Imatelji kvalificiranog udjela burze

Članak 289.

(1) Na imatelje i promjenu imatelja kvalificiranog udjela burze, usku povezanost, pravne posljedice stjecanja kvalificiranog udjela bez odobrenja Agencije te mjere koje Agencija poduzima kada je upravljanje uređenim tržištem pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 28. i 29. te članaka 44. do 52. ovog Zakona, pri čemu se na odgovarajući način izraz »investicijsko društvo«zamjenjuje izrazom »burza«.

(2) Burza je dužna dostaviti Agenciji podatke o vlasničkoj strukturi, a posebno o imateljima kvalificiranih udjela, kao i o identitetu svih osoba koje imaju mogućnost vršiti značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem.

(3) Burza je dužna dostaviti Agenciji podatke o svim promjenama u vlasničkoj strukturi koja dovodi do promjene osoba iz stavka 2. ovog članka.

(4) Burza je dužna objaviti podatke iz stavaka 2. i 3. ovog članka.

(5) Podaci iz stavaka 2. i 3. ovog članka smatraju se objavljeni ako ih burza objavi barem na svojoj internetskoj stranici.

Ostala odobrenja

Članak 290.

Za statusne promjene burze, osnivanje podružnice burze izvan Republike Hrvatske ili namjeravano stjecanje udjela koji prelazi 25% glasačkih prava ili udjela u temeljnom kapitalu u drugoj pravnoj osobi potrebno je prethodno odobrenje Agencije.

Obveze obavještavanja

Članak 291. (NN 54/13, 159/13)

(1) Burza je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju o svim promjenama osoba iz članaka 286. i 287. ovoga Zakona, kao i o svim promjenama uvjeta pod kojim je odobrenje za rad izdano.

(2) Burza je obvezna izraditi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće, u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava te računovodstvo poduzetnika i primjenu međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem, u roku od petnaest dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.

(3) Agencija može pravilnikom propisati sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja burze te način njihovog dostavljanja Agenciji kao i opseg i sadržaj revizije, odnosno revizijskih postupaka i revizijskog izvješća o obavljenoj reviziji burze.

(4) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja burze zatražiti dodatna obrazloženja u svezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.

(5) Ako godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće iz stavka 2. ovoga članka nisu izrađeni sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati obavljanje revizije od strane drugog revizora na trošak burze.

(6) Isti revizor može obaviti najviše sedam uzastopnih revizija godišnjih financijskih izvještaja burze.

(7) Kada su vrijednosni papiri burze uvršteni na uređeno tržište, na burzu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Glave II. Dijela trećeg ovoga Zakona.

(8) Burza je u obvezi Agenciji podnositi izvještaje koji sadrže podatke o transakcijama s financijskim instrumentima izvršenim na uređenom tržištu kojim burza upravlja.

(9) Agencija će pravilnikom propisati oblik, sadržaj, rokove i način dostavljanja izvještaja iz stavka 8. ovoga članka.

(10) Burza koja upravlja MTP-om dužna je obavijestiti Agenciju o državi članici u kojoj namjerava učiniti MTP dostupnim.

(11) Agencija će informaciju iz stavka 10. ovoga članka proslijediti u roku od trideset dana nadležnom tijelu predmetne države članice.

(12) Na zahtjev nadležnog tijela predmetne države članice, Agencija će u razumnom vremenskom roku tom nadležnom tijelu države članice domaćina MTP-a proslijediti podatke o korisnicima MTP-a.

Organizacijski zahtjevi

Članak 292. (NN 54/13)

(1) Burza je dužna, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, uspostaviti, dokumentirati, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati učinkovit(e):

1. postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu s jasno definiranim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti,

2. sustav unutarnjih kontrola,

3. mjere i postupke kojima će osiguravati da su zaposlenici, članovi uprave i nadzornog odbora burze svjesni postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti,

4. odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke, te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja burze sukladno svim važećim računovodstvenim propisima,

5. evidencije svoga poslovanja i unutarnje organizacije, evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena,

6. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka,

7. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja,

8. mjere za utvrđivanje sukoba interesa između interesa burze i/ili njezinih dioničara i/ili članova i/ili izdavatelja i javnog interesa za urednim poslovanjem uređenog tržišta,

9. mjere i postupke za sprječavanje nepovoljnog odražavanja sukoba interesa iz točke 8. ovoga stavka na poslovanje uređenog tržišta kojim upravlja, ili na sve osobe koje sudjeluju u trgovanju na uređenom tržištu, posebice ako sukob interesa sprječava burzu pri urednom izvršavanju obveza propisanim ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugih relevantnih propisa ili pravila iz članka 294. ovoga Zakona, uključujući mjere i postupke vezane za izvještaj iz članka 293. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona,

10. mjere i postupke koje će osigurati ispravno, neprekidno i učinkovito funkcioniranje trgovinskog sustava te primjenjivati primjerene i djelotvorne sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu,

11. transparentna i jednoznačna pravila i postupke koji omogućuju korektno i uredno trgovanje i utvrđuju objektivne kriterije za djelotvorno izvršavanje naloga,

12. mjere i postupke koji olakšavaju nesmetano i pravodobno zaključivanje transakcija unutar trgovinskog sustava.

(2) Kada burza izdvoji poslovne procese koji su bitni za njezino poslovanje ili rad uređenog tržišta, to ne smije imati za posljedicu:

1. ugrožavanje provedbe trgovanja na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, ili

2. promjenu uvjeta pod kojima je burzi izdano odobrenje za rad, ili

3. promjenu uvjeta pod kojim burza upravlja uređenim tržištem, ili

4. nemogućnost nadzora od strane Agencije.

(3) Kada burza izdvoji poslovne procese koji su bitni za njezino poslovanje ili rad uređenog tržišta, dužna je:

1. te usluge uključiti u sustav unutarnje kontrole,

2. bez odgode izvijestiti Agenciju o namjeri i načinu izdvajanja poslovnih procesa.

(4) Burza je dužna ustrojiti funkciju unutarnje revizije, zaduženu za provjeru i nadzor učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti sustava i postupaka burze, uključujući sustav unutarnjih kontrola i sustav upravljanja rizicima.

(5) Unutarnja revizija dužna je minimalno jednom godišnje donijeti neovisno stručno mišljenje o učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti sustava i postupaka iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Uprava burze dužna je mišljenje iz stavka 5. ovoga članka uzeti u obzir pri donošenju poslovnih odluka.

Upravljanje rizicima

Članak 292.a (NN 54/13)

(1) Upravljanje rizicima obuhvaća utvrđivanje, mjerenje ili ocjenjivanje, upravljanje i kontroliranje rizika, uključujući i obavještavanje odgovornih osoba o rizicima kojima je burza izložena ili bi mogla biti izložena pri obavljanju svojih poslova.

(2) Burza je dužna uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, koji mora uključivati najmanje:

1. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima,

2. tehnike mjerenja rizika,

3. podjelu odgovornosti u svezi s upravljanjem rizicima.

(3) Burza je dužna propisati, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem, poslovnim procesima i sustavima kojima upravlja, doprinose tih pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti burze i utvrđivati prihvatljiv stupnja rizika.

(4) Burza je dužna, na osnovu strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.

(5) Burza je dužna uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke, čiji je cilj otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima, kao i povezanih rizika te uspostaviti primjerene mjere i postupke u cilju smanjivanja takvih rizika.

(6) Burza je dužna nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika, te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste zaposlenika, osoba na koje je izdvojila poslovne procese te članova uprave i nadzornog odbora burze.

(7) Uspostavljenu strategiju i politike upravljanja rizicima burza je dužna na zahtjev Agencije iste dostaviti bez odgode.

(8) Uprava burze sudjeluje u procesu upravljanja rizicima i odgovorna je za isti, a svi zaposlenici burze moraju sudjelovati u provođenju sustava upravljanja rizicima.

(9) U svrhu osiguranja urednog poslovanja burza je dužna raspolagati dovoljnim financijskim sredstvima, ovisno o vrsti i opsegu poslova koje obavlja, kao i opsegu i strukturi rizika koji proizlaze iz njegovoga poslovanja.

(10) U slučaju ozbiljnog ugrožavanja sustava upravljanja rizicima, burza je dužna o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.

Članak 293. (NN 54/13)

(1) Burza je dužna internim aktom propisati podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, kao i način korištenja tih podataka, osim kada je drukčije određeno odredbama ovog Zakona i drugim propisima.

(2) Uprava burze dužna je jednom mjesečno Agenciji podnijeti izvještaj o stjecanju ili otuđenju financijskih instrumenata članova uprave, nadzornog odbora i zaposlenika burze.

(3) Obveza iz stavka 2. ovog članka odnosi se i na stjecanja i otuđenja financijskih instrumenata od strane bračnog i izvanbračnog druga, djeteta, posvojenika, roditelja ili usvojitelja i drugih osoba koje sa članom uprave, nadzornog odbora ili zaposlenikom burze žive u zajedničkom kućanstvu, na stjecanja i otuđenja od strane pravnih osoba u kojima ove osobe imaju većinski udjel te na stjecanja i otuđenja osoba kojima je burza izdvojila poslovne procese kao pružateljima usluga.

Pravila i upute burze

Članak 294.

(1) Burza je dužna propisati i primjenjivati akte kojima se uređuju opći uvjeti poslovanja burze i uređenog tržišta kojima upravlja.

(2) Akti iz stavka 1. ovog članka su pravila i upute za primjenu pravila.

(3) Pravila iz stavka 1. ovog članka moraju sadržavati posebice:

1. djelokrug i organizaciju poslovanja,

2. odredbe o članovima s obzirom na primanje u članstvo, suspenziju i isključenje iz članstva,

3. odredbe o vrstama i načinu trgovanja, uključujući i odredbe o sustavima poravnanja i namire koje članovi mogu koristiti za namiru izvršenih transakcija,

4. odredbe u svezi objavljivanja podataka o trgovanju,

5. odredbe o financijskim instrumentima kojima se može trgovati na uređenom tržištu kojim burza upravlja, uključujući odredbe o uvrštenju financijskih instrumenata kao i privremenoj obustavi i isključenju iz trgovanja,

6. odredbe u svezi nadzora nad trgovanjem, otkrivanja i postupanja u svezi zlouporabe tržišta.

(4) Akte iz stavka 2. ovog članka, kao i sve njihove promjene odobrava Agencija.

(5) Odobrene akte iz stavka 2. ovog članka burza je dužna objaviti na svojim internetskim stanicama i o donošenju ili promjeni istih obavijestiti svoje članove, najmanje sedam dana prije početka primjene istih.

Članak 295.

(1) Burza je dužna donijeti cjenik, vodeći se ravnopravnošću položaja svih korisnika usluga burze i razumnim komercijalnim uvjetima.

(2) Cjenik, kao i sve njegove promjene odobrava Agencija.

(3) Odobreni cjenik burza je dužna objaviti na svojim internetskim stanicama i o donošenju ili promjeni istog obavijestiti korisnike svojih usluga najmanje sedam dana prije početka primjene istih.

 

Poglavlje 2.   IZDAVANJE I UKIDANJE ODOBRENJA ZA RAD

Izdavanje odobrenja za rad burzi

Članak 296. (NN 159/13)

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 281. stavka. 1. ovog Zakona podnose osnivači burze.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad za obavljanje djelatnosti iz članka 281. stavka. 1. ovoga Zakona, može zatražiti i već osnovano dioničko društvo odnosno Europsko društvo – Societas Europea sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, pri čemu zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi uprava društva.

(3) Društvo iz stavka 2. ovoga članka mora dobiti odobrenje za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar.

(4) U zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. i 2. ovog članka mora biti naznačeno koje djelatnosti iz članka 281. stavka 1. ovog Zakona burza namjerava obavljati te vrste financijskih instrumenata koji se namjeravaju trgovati na uređenom tržištu.

(5) Zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. i 2. ovog članka mora biti priložen opis trgovinskog sustava iz kojeg je vidljivo da isti udovoljava odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na temelju Zakona, posebno u odnosu na financijske instrumente kojima će se trgovati na uređenom tržištu, vrste trgovanja kao i planirani volumen trgovanja.

(6) Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i proširenja odobrenja za rad, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije, Agencija propisuje pravilnikom.

Odlučivanje Agencije o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 297. (NN 54/13)

(1) Agencija može istovremeno odlučivati o:

1. zahtjevu burze za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 281. stavka 1. ovog Zakona,

2. zahtjevu namjeravanih stjecatelja kvalificiranih udjela burze, za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela burze,

3. zahtjevu kandidata za članove uprave burze.

(2) Agencija će burzi izdati odobrenje za obavljanje djelatnosti iz članka 281. stavka 1. ovog Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. ako je ustrojena u skladu sa člankom 284. ovog Zakona,

2. ako temeljni kapital zadovoljava uvjete iz članka 285. ovog Zakona,

3. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 289. ovog Zakona,

4. ako članovi uprave i nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članka 286. ovog Zakona,

5. ako ispunjava obveze iz članka 292. i 292.a ovog Zakona,

6. burza dostavi opis trgovinskog sustava u skladu sa člankom 296. stavkom 5. ovog Zakona,

7. ako ispunjava uvjete za vođenje službenog registra informacija propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, kada zatraži odobrenje za vođenje istog.

(3) U odobrenju iz stavka 2. ovog članka bit će navedene vrste financijskih instrumenata na koje se odnosi odobrenje za rad.

(4) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.

(5) Burza je dužna trajno ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano.

Proširenje odobrenja za rad

Članak 298.

(1) Ako, nakon što je pribavila odobrenje za rad iz članka 281. ovog Zakona, burza želi obavljati dodatnu djelatnost i/ili omogućiti trgovinu drugim financijskim instrumentima, mora od Agencije prethodno dobiti odobrenje.

(2) Odredbe članaka 296. i 297. ovog Zakona na odgovarajući način primjenjuju se na proširenje odobrenja za rad. Zahtjev za proširenje odobrenja za rad podnosi uprava burze.

Ukidanje odobrenja za rad

Članak 299. (NN 54/13, 159/13)

(1) Odobrenje za rad se ukida:

1. ako burza ne započne obavljati poslove za koje je odobrenje izdano u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad, protekom navedenog roka,

2. ako burza ne obavlja poslove za koje je odobrenje za rad izdano dulje od šest mjeseci, protekom navedenog roka,

3. na vlastiti zahtjev burze, dostavom rješenja Agencije,

4. dostavom rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad,

5. danom otvaranja stečajnog postupka,

6. zaključenjem postupka likvidacije.

(2) Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad ako nastupi razlog iz stavaka 1. točke 1. i 2. ovoga članka.

(3) Agencija će obavijestiti ESMA-u o svakom ukidanju odobrenja za rad.

Popis uređenih tržišta

Članak 300. (NN 54/13)

(1) Agencija sastavlja i redovito ažurira popis uređenih tržišta za koje je Republika Hrvatska matična država članica.

(2) Popis iz stavka 1. ovoga članka i njegove izmjene Agencija dostavlja nadležnim tijelima ostalih država članica i ESMA-i.

 

Poglavlje 3.   PRISTUP I TRGOVANJE NA UREĐENOM TRŽIŠTU

Članovi

Članak 301.

(1) Član burze može postati:

1. investicijsko društvo i kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji su ovlašteni pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 2. i/ili 3. ovog Zakona,

2. investicijsko društvo i kreditna institucija iz države članice koji:

– posjeduju odgovarajuće odobrenje za rad izdano od nadležnog tijela matične države članice,

– za koje je Agencija pribavila obavijest nadležnog tijela matične države članice, u skladu sa člancima 145. i 146. ovog Zakona,

3. investicijsko društvo i kreditna institucija iz treće države, koji posjeduju odgovarajuće odobrenje nadležnog regulatornog tijela i udovoljavaju uvjetima istovjetnim uvjetima propisanim ovim Zakonom i zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.

(2) Burza može svojim pravilima propisati da članom burze može postati i osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima dovoljno dobru reputaciju, odgovarajuće stručno znanje, stručno je osposobljena za trgovanje na uređenom tržištu te je odgovarajuće organizacijski ustrojena, kada je primjereno,

2. ima dovoljno sredstava za aktivnost koju će obavljati, uzimajući u obzir i eventualne financijske aranžmane koje je burza propisala u svrhu namire transakcija.

(3) Burza je dužna dostaviti Agenciji popis članova, redovito obnavljan.

Članstvo

Članak 302.

(1) Burza je dužna u svojim pravilima iz članka 294. ovog Zakona propisati transparentna pravila za prijem u članstvo ili pristup uređenom tržištu, temeljena na jednoznačnim i objektivnim kriterijima u svezi organizacijskih, tehničkih i kadrovskih uvjeta.

(2) Pravila iz stavka 1. ovog članka trebaju sadržavati prava i obveze članova u svezi:

1. trgovanja na uređenom tržištu,

2. pravila struke kojih se trebaju pridržavati zaposlenici člana burze,

3. pravila i propisa za poravnanje i namiru transakcija zaključenih na uređenom tržištu.

Obveze članova

Članak 303.

(1) Članovi burze dužni su pri trgovanju na uređenom tržištu postupati u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona i aktima burze iz članka 294. ovog Zakona.

(2) Članovi burze dužni su trajno ispunjavati organizacijske, tehničke i kadrovske uvjete propisane ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona i aktima burze iz članka 294. ovog Zakona, obzirom na vrstu, opseg i složenost poslovanja člana, kao i vrstu i opseg investicijskih usluga i aktivnosti koje član pruža i obavlja.

(3) Na transakcije izvršene na uređenom tržištu između članova burze, isti nisu obvezni međusobno primjenjivati odredbe članaka 54. do 71. i 82. do 91. ovog Zakona.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka, članovi burze dužni su pridržavati se odredbi članaka 54. do 71. i 82. do 91. ovog Zakona kada izvršavaju naloge na uređenom tržištu za račun klijenta.

Praćenje poštivanja pravila i zakonskih obveza članova

Članak 304.

(1) Burza je dužna propisati, primjenjivati i redovito ažurirati djelotvorne postupke za redovito praćenje poštivanja pravila uređenog tržišta kojim upravlja od strane svojih članova.

(2) Burza je dužna nadzirati transakcije koje njezini članovi izvrše na uređenom tržištu kojim upravlja u svrhu uočavanja kršenja pravila, neurednih uvjeta trgovanja ili ponašanja koje u sebi sadrži indicije na zlouporabu tržišta. Nadzor trgovanja odvijat će se uz pomoć prikladnog računalnog sustava nadzora koji omogućuje sustavno i potpuno prikupljanje i procjenu podataka o trgovanju i podataka u svezi trgovanja te olakšava potrebne istražne postupke.

(3) Burza je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju o svakom značajnom kršenju svojih pravila, neurednim uvjetima trgovanja ili ponašanju koje u sebi sadrži indicije na zlouporabu tržišta.

(4) Burza je dužna u postupku nadzora bez odgode dostaviti Agenciji, kao i tijelu nadležnom za kazneni progon, sve potrebne podatke te surađivati prilikom nadzora i istrage u svezi sa slučajevima zlouporabe tržišta u postupcima koje ta tijela vode.

Trgovanje na uređenom tržištu

Članak 305. (NN 18/05)

(1) Trgovanje na uređenom tržištu mora se odvijati po načelima učinkovitosti, ažurnosti, nepristranosti i jednakosti svih sudionika.

(2) Burza je dužna odabrati trgovinski sustav za trgovanje na uređenom tržištu kojim upravlja vodeći se načelima:

1. učinkovitosti,

2. ekonomičnosti,

3. funkcionalnosti trgovinskog sustava,

4. zaštite ulagatelja.

(3) Uz načela propisana stavkom 1. ovog članka, izbor trgovinskog sustava i načina trgovanja ovisit će i o vrsti financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenom tržištu i volumenu trgovanja.

(4) Burza može u iznimnim okolnostima donijeti odluku kojom će odrediti vrijeme početka i/ili završetka trgovanja, drukčije od vremena propisanog pravilima burze, obustaviti ili prekinuti trgovanje ako je to u javnom interesu, ili u svrhu osiguravanja urednog trgovanja na uređenom tržištu ili u slučaju kada se zbog drugih značajnih okolnosti ne može jamčiti uredno trgovanje.

(5) O odluci iz stavka 4. ovog članka, burza je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju.

»(6) Burza može koristiti, a članovima burze i operateru sustava poravnanja omogućiti korištenje mehanizma koji omogućuje povlačenje već izloženih naloga s uređenog tržišta ili MTP-a, te zabranu izlaganja novih naloga (kill switch), i to na razini:

a) vlastitog sustava članova burze;

b) burze, koja može navedeni mehanizam koristiti samostalno ili na zahtjev člana burze ili operatera sustava poravnanja.

(7) Burza mora unaprijed definirati proceduru i standarde za primjenu mehanizma iz stavka 6. ovoga članka, te ih javno objaviti. Procedura i standardi za primjenu mehanizma iz stavka 6. ovoga članka moraju minimalno uključivati:

– način i rokove obavještavanja Agencije,

– okolnosti u kojima se javnost obavještava u slučaju korištenja mehanizma, način i rokove obavještavanja;

– mjere kojima se osigurava postizanje uvjeta iz stavka 8. ovoga članka,

– mjere kojima se osigurava kontinuirani nadzor i revizija mehanizma,

– uvjete pod kojima prestaje korištenje mehanizma,

– tehničke standarde za korištenje mehanizma.

(8) Kada je primjenjivo, mehanizam iz stavka 6. ovoga članka mora omogućiti:

a) automatiziranu primjenu, kao i nadzor u stvarnom vremenu sa sposobnošću da se prilagode unaprijed postavljene granice pri kojima se pokreće mehanizam, čak i tijekom trgovinskog dana i u svim fazama trgovinskog dana;

b) da se u potpunosti zaustavi unos naloga nakon što je prijeđena unaprijed postavljena granica;

c) mehanizme za autorizaciju naloga iznad unaprijed postavljenih granica na zahtjev člana burze, pod unaprijed određenim uvjetima.

(8) Za sporove proizašle iz trgovanja na uređenom tržištu kojim upravlja burza, primjenjivat će se pravo Republike Hrvatske.

Pristup uređenom tržištu osobama iz drugih država članica

Članak 306.

Burza je dužna pravilima propisati mogućnost članstva ili pristupa uređenom tržištu kojim upravlja, izravno ili putem udaljenog pristupa.

Članak 307. (NN 54/13)

(1) Kada burza namjerava u drugoj državi članici omogućiti udaljeni pristup članovima uređenog tržišta kojim upravlja, dužna je o tome obavijestiti Agenciju.

(2) Agencija će informaciju iz stavka 1. ovog članka u roku od trideset dana proslijediti nadležnom tijelu države članice u kojoj burza namjerava omogućiti takav pristup i ESMA-i na njezin zahtjev.

(3) Na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina, Agencija će mu u razumnom roku dostaviti podatke o članovima burze.

(4) U svrhu obavještavanja nadležnog tijela države članice domaćina, u skladu sa stavkom 3. ovog članka burza je dužna Agenciji bez odgode dostaviti popis svojih trenutačnih članova.

(5) Ako tržišni operater uređenog tržišta iz druge države članice namjerava u Republici Hrvatskoj omogućiti udaljeni pristup svom uređenom tržištu, Agencija može od nadležnog tijela matične države članice uređenog tržišta zahtijevati podatke o članovima tog uređenog tržišta.

 

Poglavlje 4.   FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJIMA SE TRGUJE NA UREĐENOM TRŽIŠTU

Članak 308.

(1) Burza upravlja uređenim tržištem koje se sastoji od redovitog tržišta i službenog tržišta. Burza može svojim pravilima propisati i druge segmente uređenog tržišta za koje će propisati strože uvjete u svezi uvrštenja i zaštite ulagatelja, od onih propisanih člankom 313. ovog Zakona.

(2) Na redovito tržište mogu se uvrstiti vrijednosni papiri, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 309. ovog Zakona te ostali financijski instrumenti, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 309. ovog Zakona, koji se odnose na financijske instrumente.

(3) Na službeno tržište mogu se uvrstiti vrijednosni papiri, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 313. ovog Zakona.

Uvjeti za uvrštenje na redovito tržište

Članak 309.

(1) Na redovito tržište mogu se uvrstiti samo financijski instrumenti kojima se može trgovati fer, uredno i djelotvorno.

(2) Vrijednosni papiri koji se uvrštavaju na redovito tržište moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

1. vrijednosni papiri za koje se podnosi zahtjev za uvrštenje moraju biti izdani u skladu s propisima koji se na njih odnose i slobodno prenosivi,

2. pravni položaj izdavatelja vrijednosnog papira je u skladu s propisima Republike Hrvatske ili države sjedišta izdavatelja,

3. izdavatelj ili ponuditelj vrijednosnih papira je ispunio obvezu izrade prospekta u skladu s Dijelom 3. ovog Zakona,

4. Prestao važiti,

5. uvjete propisane člankom 35. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

(3) Vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mogu biti uvršteni na redovito tržište samo ako su u nematerijaliziranom obliku.

(4) Na redovito tržište mogu se uvrstiti samo oni izvedeni instrumenti, kreirani na način koji omogućuje korektno formiranje cijene, kao i postojanje učinkovite namire.

(5) Prestao važiti.

(6) Udjeli u subjektima za zajednička ulaganja koji se uvrštavaju na redovito tržište moraju, pored uvjeta propisanih ovim člankom, udovoljavati i uvjetima propisanim odredbama članka 36. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

(7) Izvedenice koji se uvrštavaju na redovito tržište moraju, pored uvjeta propisanih ovim člankom, udovoljavati i uvjetima propisanim odredbama članka 37. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

Članak 310.

(1) Za trgovanje financijskim instrumentima na redovitom tržištu potrebno je odobrenje burze.

(2) Zahtjev za uvrštenje u redovito tržište može podnijeti izdavatelj ili osoba koju izdavatelj ovlasti.

(3) Burza će izdati odobrenje za uvrštenje ako su ispunjeni uvjeti:

1. iz članka 309. ovog Zakona,

2. Prestao važiti,

3. propisani odredbama Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006.

(4) Burza će odbiti zahtjev za uvrštenje financijskog instrumenta na redovito tržište ako:

1. nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. i/ili 3. ovog članka,

2. prema podacima kojima raspolaže proizlazi da bi uvrštenje bilo štetno po interese ulagatelja.

Odlučivanje o uvrštenju na redovito tržište

Članak 311. (NN 54/13)

(1) Na odlučivanje burze o uvrštenju financijskih instrumenata na redovito tržište, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Odluku o uvrštenju financijskih instrumenata na redovito tržište donosi uprava burze.

(2) Burza je dužna svojim pravilima propisati kada će se zahtjev iz stavka 1. ovog članka smatrati urednim.

(3) Odluka iz stavka 1. ovog članka je konačna i protiv iste podnositelj zahtjeva može pokrenuti upravni spor.

(4) Burza je dužna obavijestiti Agenciju o svakom zaprimljenom zahtjevu za uvrštenje financijskih instrumenata, kao i o svojoj odluci u svezi uvrštenja ili odbijanja zahtjeva za uvrštenje.

(5) Burza je dužna na svojoj internetskoj stranici objaviti sve podatke o uvrštenju financijskih instrumenata na redovito tržište kojim upravlja.

Uvrštenje vrijednosnih papira bez suglasnosti izdavatelja

članak 312. (NN 54/13)

(1) Iznimno od odredbi članka 310. stavka 2. ovog Zakona, prenosivi vrijednosni papiri mogu biti uvršteni u trgovanje na uređenom tržištu i bez suglasnosti izdavatelja ako su već uvršteni na jednom od sljedećih uređenih tržišta:

1. na drugom uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj,

2. na uređenom tržištu države članice,

3. na burzi treće države, ako su zakonske odredbe treće države:

– u svezi zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira, usporedive onima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona,

– u svezi izrade prospekta izdanja ili prospekta uvrštenja vrijednosnih papira, usporedive onima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona,

– ako na toj burzi postoje pretpostavke obveze transparentnosti koje su usporedive s onima na uređenom tržištu za uvrštene vrijednosne papire,

– ako je zajamčena razmjena informacija u svrhu nadzora trgovanja s nadležnim tijelima u toj državi.

(2) Kada se vrijednosni papiri uvrste na uređeno tržište, u skladu sa stavkom 1. ovog članka, burza je dužna obavijestiti izdavatelja da se njegovim vrijednosnim papirima trguje na uređenom tržištu kojim burza upravlja.

(3) Kada se vrijednosni papiri uvrste na uređeno tržište, u skladu sa stavkom 1. ovog članka, burza je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju i javnost o uvrštenju.

(4) Kada su, u skladu sa stavkom 1. ovog članka vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, isti nije obvezan objavljivati propisane informacije prema uređenom tržištu na kojem su njegovi vrijednosni papiri uvršteni bez njegove suglasnosti.

Uvjeti za uvrštenje na službeno tržište

Članak 313.

Vrijednosni papiri za koje se traži uvrštenje na službeno tržište moraju, pored uvjeta propisanih odredbama članaka 309. ovog Zakona, udovoljavati sljedećim dodatnim uvjetima:

1. dionice i izdavatelji tih dionica, odredbama iz članaka 316. do 319. ovog Zakona,

2. dužnički vrijednosni papiri i izdavatelji tih papira, odredbama iz članaka 320. do 325. ovog Zakona.

3. potvrde o deponiranim dionicama mogu biti uvrštene samo ako:

– izdavatelj dionica, na osnovi kojih su izdane potvrde o deponiranim dionicama, zadovoljava uvjete propisane člankom 316. ovog Zakona,

– potvrde zadovoljavaju uvjete propisane člancima 317. i 318. ovog Zakona,

– izdavatelj potvrda o deponiranim dionicama jamči primjerenu zaštitu ulagatelja.

Članak 314.

(1) Za trgovanje vrijednosnim papirima na službenom tržištu potrebno je odobrenje burze.

(2) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište može podnijeti izdavatelj ili osoba koju izdavatelj ovlasti.

(3) Burza će izdati odobrenje za uvrštenje na službeno tržište ako vrijednosni papiri udovoljavaju uvjetima propisanim odredbama članka 313. ovog Zakona.

(4) Burza će odbiti zahtjev za uvrštenje vrijednosnog papira na službeno tržište ako predmetni vrijednosni papir i/ili izdavatelj istog ne ispunjava uvjete ili prema podacima kojima burza raspolaže proizlazi da bi uvrštenje bilo štetno po interese ulagatelja.

(5) Burza može, isključivo u interesu zaštite ulagatelja, uvrštenje nekog vrijednosnog papira na službeno tržište uvjetovati bilo kojim primjerenim posebnim uvjetom.

(6) O uvjetu iz stavka 5. ovog članka, burza će izričito obavijestiti podnositelja zahtjeva.

(7) Kada se zahtjev za uvrštenje na službeno tržište odnosi na vrijednosne papire koji su već uvršteni na uređeno tržište neke druge države članice, burza može odbiti zahtjev ako izdavatelj vrijednosnih papira ne ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz uvrštenja na predmetno uređeno tržište. Rečenica prva ovog stavka na odgovarajući se način primjenjuje u slučaju kada se zahtjev odnosi na uvrštenje na redovito tržište.

Odlučivanje o uvrštenju na službeno tržište

Članak 315.

(1) Odluku o uvrštenju vrijednosnih papira na službeno tržište, kao upravni akt, donosi uprava burze u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(2) Burza je dužna svojim pravilima propisati kada će se zahtjev iz stavka 1. ovog članka smatrati urednim.

(3) Odluka iz stavka 1. ovog članka je konačna i protiv iste podnositelj zahtjeva može pokrenuti upravni spor.

(4) Burza je dužna obavijestiti Agenciju o svakom zaprimljenom zahtjevu za uvrštenje vrijednosnih papira, kao i o svojoj odluci u svezi uvrštenja ili odbijanja zahtjeva za uvrštenje.

(5) Burza je dužna na svojoj internetskoj stranici objaviti sve podatke o uvrštenju vrijednosnih papira na službeno tržište kojim upravlja.

POSEBNE ODREDBE ZA UVRŠTENJE DIONICA

Uvjeti koje moraju ispunjavati izdavatelji za čije je dionice podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište

Članak 316.

(1) Pravni položaj izdavatelja mora biti u skladu s propisima države sjedišta, a naročito u pogledu osnivanja i poslovanja.

(2) Očekivana tržišna kapitalizacija dionica za čije je uvrštenje podnesen zahtjev mora iznositi najmanje 8.000.000 kuna.

(3) Ako se očekivana tržišna kapitalizacija iz stavka 2. ovog članka ne može procijeniti, kapital i rezerve društva, uključujući dobit ili gubitak financijske godine koja prethodi podnošenju zahtjeva, moraju iznositi najmanje 8.000.000 kuna.

(4) Burza može odobriti uvrštenje na službeno tržište i bez ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. i 3. ovog članka, ako smatra da će postojati odgovarajuće tržište za navedene dionice.

(5) Uvjeti propisani stavkom 1. i 2. ovog članka neće se primjenjivati pri uvrštenju na službeno tržište novog bloka dionica istog roda, kao i one koje su već uvrštene.

(6) Izdavatelj mora imati objavljene ili podnesene godišnje financijske izvještaje u skladu sa zakonodavstvom države sjedišta izdavatelja za tri poslovne godine koje prethode podnošenju zahtjeva za uvrštenje na službeno tržište.

(7) Iznimno, burza je ovlaštena odobriti uvrštenje dionica izdavatelja koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 6. ovog članka, ako burza smatra da ulagatelji imaju podatke potrebne za procjenu izdavatelja i dionica za koje se traži uvrštenje na službeno tržište te ako je to ili u interesu izdavatelja ili u interesu ulagatelja.

Uvjeti koje moraju ispunjavati dionice za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište

Članak 317.

(1) Ako uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište, može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.

(2) Prije uvrštenja dionica na službeno tržište dostatan broj dionica mora biti distribuiran javnosti.

(3) Ako se dionice distribuiraju javnosti putem uređenog tržišta, uvrštenje na službeno tržište može se odobriti i bez ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovog članka, samo ako burza smatra da će dostatan broj dionica biti distribuiran putem uređenog tržišta u kratkom vremenskom razdoblju.

(4) Kada se zahtjev za uvrštenje na službeno tržište podnosi za novi blok dionica istog roda, procjena burze iz stavka 3. ovog članka u svezi dostatnog broja dionica distribuiranog javnosti, može se odnositi na sve izdane dionice, a ne samo na navedeni novi blok.

(5) Burza može odobriti zahtjev za uvrštenje na službeno tržište dionica onih izdavatelja čije su dionice već uvrštene na službeno tržište u trećoj državi, ako je dostatan broj dionica distribuiran javnosti u trećoj državi ili državi u kojoj su navedene dionice uvrštene na službeno tržište.

(6) U smislu ove Glave Zakona smatra se da je dostatan broj dionica distribuiran javnosti ako:

1. se najmanje 25% roda dionica za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje nalaze se u rukama javnosti,

2. obzirom na velik broj dionica istog roda i postotak distribucije javnosti, tržište može uredno funkcionirati i ako je manji postotak dionica u rukama javnosti.

(7) Burza će svojim pravilima propisati koje se dionice ne smatraju dionicama distribuiranima javnosti.

(8) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve već izdane dionice istoga roda.

 

(9) Iznimno od stavka 8. ovog članka, zahtjev za uvrštenje ne mora se odnositi na dionice koje:

1. pripadaju paketima koji služe za održavanje kontrole nad društvom, ili

2. na temelju ugovora nisu prenosive u određenom vremenskom razdoblju, pod uvjetom da je javnost obaviještena o okolnostima iz točke 1. i 2. ovog stavka te da interesi vlasnika dionica za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje neće biti oštećeni.

Članak 318.

(1) Za uvrštenje na službeno tržište dionica u materijaliziranom obliku izdavatelja sa sjedištem u drugoj državi članici potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanima u toj drugoj državi članici.

(2) Ako materijalizirani oblik nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.

(3) Za uvrštenje na službeno tržište dionica u materijaliziranom obliku izdavatelja sa sjedištem u trećoj državi, materijalizirani oblik dionica mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.

Posebne odredbe u svezi izdavatelja iz treće države

Članak 319.

Dionice izdavatelja sa sjedištem u trećoj državi, a koje nisu uvrštene niti u državi sjedišta niti u državi u kojoj se drži većina dionica, mogu se uvrstiti na službeno tržište samo ako burza smatra da razlozi neuvrštenja u državi sjedišta ili u državi u kojoj se drži većina dionica nisu vezani uz zaštitu ulagatelja.

 

Posebne odredbe za uvrštenje dužničkih vrijednosnih papira

Članak 320.

(1) Dužnički vrijednosni papiri za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište moraju oblikom i sadržajem biti u skladu s propisima koji se na njih odnose i slobodno prenosivi.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka burza može slobodno prenosivima smatrati i dužničke vrijednosne papire koji nisu u potpunosti uplaćeni ako postoje mehanizmi koji osiguravaju da prenosivost takvih dužničkih vrijednosnih papira nije ograničena i ako je omogućeno transparentno i uredno trgovanje navođenjem odgovarajućih podataka javnosti.

(3) Ako uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.

(4) Odredbe stavka 3. ovog članka neće se primjenjivati u slučaju ponavljajućih izdanja dužničkih vrijednosnih papira kod kojih nije utvrđen datum završetka razdoblja upisa tih vrijednosnih papira.

(5) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve jednako rangirane dužničke vrijednosne papire.

Članak 321.

(1) Za uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira u materijaliziranom obliku izdavatelja iz druge države članice, potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanima u toj drugoj državi članici.

(2) Ako materijalizirani oblik nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.

(3) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira izdanih u jednoj državi članici mora odgovarati standardima koji su na snazi u toj državi članici.

(4) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira izdavatelja iz treće države, mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.

Ostali uvjeti

Članak 322.

(1) Nominalni iznos izdanja za dužničke vrijednosne papire za koji je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište ne može biti manji od 1.500.000 kuna.

(2) Odredba iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se u slučaju ponavljajućih izdanja dužničkih vrijednosnih papira za koje nominalni iznos izdanja nije unaprijed utvrđen.

Članak 323.

(1) Zamjenjivi dužnički vrijednosni papiri i dužnički vrijednosni papiri s varantima mogu se uvrstiti na službeno tržište samo ako:

1. se odnose na dionice koje su već uvrštene na isto uređeno tržište, ili

2. se odnose na dionice koje su već uvrštene na neko drugo uređeno tržište, ili

3. se uvrštavaju istodobno s dionicama na koje se odnose.

(2) Burza može odobriti uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira iz stavka 1. ovog članka, samo ako smatra da su njihovim imateljima na raspolaganju svi podaci koji su im potrebni za procjenu vrijednosti dionica na koje se navedeni dužnički vrijednosni papiri odnose.

Posebne odredbe za uvrštenje dužničkih vrijednosnih papira koje izdaje država, regionalne ili lokalne vlasti ili međunarodna javna tijela

Članak 324.

(1) Kada uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.

(2) Odredbe stavka 1. ovog članka ne odnose na upise kod kojih nije utvrđen datum završetka razdoblja upisa tih vrijednosnih papira.

(3) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve vrijednosne papire istog ranga.

Članak 325.

(1) Za uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira, koje je izdala država članica ili njezina regionalna ili lokalna tijela u materijaliziranom obliku, potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanim u toj državi članici.

(2) Ako materijalizirani oblik vrijednosnih papira nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.

(3) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira koje je izdala treća država ili njezina regionalna ili lokalna tijela ili javna međunarodna tijela mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.

Obveze izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na službeno tržište

Članak 326.

Prilikom nove javne ponude dionica koje su istoga roda kao i dionice već uvrštene na službeno tržište izdavatelj je dužan, osim za dionice za koje postoji iznimka od obveze uvrštenja iz članka 317. stavka 9., podnijeti zahtjev za njihovo uvrštenje na službeno tržište, najkasnije u roku od godine dana nakon njihovog izdavanja ili kad postanu slobodno prenosive. 

Obveze izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište

Članak 327.

(1) Izdavatelj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, dužan je burzi dostaviti sve podatke koje burza smatra primjerenima za zaštitu ulagatelja i osiguranje nesmetanog funkcioniranja tržišta.

(2) Ako zaštita ulagatelja ili nesmetano funkcioniranje tržišta to zahtijevaju, burza može od izdavatelja zahtijevati objavu podataka iz stavka 1. ovog članka, pri čemu će odrediti oblik i rokove za objavu istih.

(3) Ako izdavatelj ne objavi podatke u skladu sa stavkom 2. ovog članka, burza će objaviti navedene podatke, nakon što o istima primi očitovanje izdavatelja.

(4) Burza će objaviti podatak da izdavatelj ne ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz uvrštenja na uređeno tržište u skladu s odredbama članaka 280. do 341. ovog Zakona.

Članak 328.

(1) Burza je dužna propisati i primjenjivati jasna i transparentna pravila u svezi uvrštenja financijskih instrumenata na uređeno tržište kojim upravlja.

(2) Pravila iz stavka 1. ovog članka osiguravaju da se na uređeno tržište mogu uvrstiti samo financijski instrumenti kojima se može trgovati fer, uredno i djelotvorno, a prenosivi vrijednosni papiri mogu se uvrstiti samo ako su slobodno prenosivi.

(3) U slučaju izvedenica, pravila iz stavka 1. ovog članka, moraju posebice osigurati da se u trgovanje mogu uvrstiti samo oni izvedeni financijski instrumenti kreirani na način koji omogućuje korektno formiranje cijene, kao i postojanje učinkovite namire.

Obveze burze u svezi uvrštenih financijskih instrumenata

Članak 329.

(1) Burza je dužna redovito provjeravati udovoljavaju li financijski instrumenti uvršteni na uređeno tržište kojim upravlja, uvjetima za uvrštenje propisanim ovim Zakonom, pravilnicima donesenim na temelju ovog Zakona i aktima burze iz članka 294. ovog Zakona.

(2) Burza je dužna propisati i primjenjivati učinkovite postupke za provjeru zadovoljavaju li izdavatelji prenosivih vrijednosnih papira koji su uvršteni na uređeno tržište kojim upravlja, odredbe propisne ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona u svezi informacija koje se obvezno objavljuju u skladu s odredbama ovog Zakona.

(3) Burza je dužna propisati mjere i postupke kojima se njezinim članovima omogućavaju pristup podacima i informacijama koji su javno objavljeni u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona.

(4) Agencija može pravilnikom propisati postupke koje je burza, u skladu sa stavkom 2. ovog članka, dužna propisati i primjenjivati pri procjeni zadovoljava li izdavatelj prenosivih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište kojim upravlja, odredbe propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona u svezi informacija koje su izdavatelji obvezni objavljivati, kao i mjere i postupke koje je burza, u skladu sa stavkom 3. ovog članka dužna propisati u svrhu omogućavanja pristupa svojih članova podacima i informacijama koji su javno objavljeni u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona.

Privremena obustava i isključenje financijskih instrumenata iz trgovanja

Članak 330. (NN 159/13)

(1) Burza je dužna bez odgode privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja financijski instrument na temelju rješenja Agencije iz članka 341. stavka 4. ovog Zakona.

(2) Burza je dužna donijeti odluku o privremenoj obustavi trgovanja ili isključenju iz trgovanja financijskog instrumenta, kada to zahtijeva zaštita ulagatelja ili taj financijski instrument više ne udovoljava pravilima burze.

(3) Burza neće privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja financijski instrument, u skladu sa stavkom 2. ovog članka, ako postoji vjerojatnost da bi takva obustava ili isključenje mogli uzrokovati znatnu štetu interesima ulagatelja ili urednom funkcioniranju tržišta, o čemu je burza dužna bez odgode izvijestiti Agenciju.

(4) O donošenju odluke iz stavka 2. ovog članka, burza je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju i javnost.

(5) Agencija mora o obavijesti iz stavka 4. ovoga članka obavijestiti nadležna tijela drugih država članica i ESMA-u.

Odlučivanje burze o privremenoj obustavi ili isključenju iz trgovanja

Članak 331.

(1) Na odlučivanje burze o privremenoj obustavi ili isključenju iz trgovanja s uređenog tržišta financijskog instrumenta, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Odluku o privremenoj obustavi ili isključenju iz trgovanja s uređenog tržišta financijskog instrumenta donosi uprava burze.

(2) Odluka iz stavka 1. ovog članka je konačna i protiv iste se može pokrenuti upravni spor.

(3) Burza je dužna obavijestiti Agenciju o svakoj odluci iz stavka 1. ovog članka te istu objaviti na svojoj internetskoj stranici.

Odluka o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu

Članak 332. (NN 54/13, 159/13)

(1) Glavna skupština društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, može donijeti odluku o povlačenju dionica ili drugih vlasničkih vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu.

(2) Odluka iz stavka 1. ovog članka donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala, zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti i veća većina za donošenje ovakve odluke.

(3) Objava prijedloga odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu, kao predmeta dnevnog reda glavne skupštine, valjana je samo kad uključuje i neopozivu izjavu društva kojom se društvo obvezuje od svih dioničara koji glasuju protiv takve odluke, otkupiti njihove dionice uz pravičnu naknadu, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana upisa odluke u sudski registar.

(4) Odluka o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu sadrži podatke o tvrtki, sjedištu, vrijednosnom papiru te druge podatke nužne za provedbu te odluke.

(5) Svaki dioničar društva koji je glasovao protiv odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu, može zahtijevati od društva da društvo preuzme njegove dionice, uz pravičnu naknadu. Ovo pravo ima i dioničar koji nije sudjelovao u radu odnosne glavne skupštine zbog toga što je glavna skupština sazvana nepravilno ili nepravovremeno.

(6) Odluku o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu nije moguće pobijati zbog toga što novčana naknada za dionice nije pravična. Zahtjev dioničara zastarijeva u roku od dva mjeseca od dana upisa odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu u sudski registar.

(7) Odluka o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu upisuje se u sudski registar i stupa na snagu:

1. ako je odluka donesena većinom većom od devet desetina danih glasova, danom upisa odluke u sudski registar, izuzev ako je odlukom određeno da počinje djelovati tek protekom određenog roka od upisa odluke u sudski registar,

2. u svim ostalim slučajevima, protekom šest mjeseci od dana upisa odluke u sudski registar.

(8) Društvo mora, po upisu odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu u sudski registar, izvijestiti tržišnog operatera uređenog tržišta dostavljanjem odluke o povlačenju s uvrštenja. Tržišni operater dužan je donijeti odluku o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu sljedeći radni dan nakon što zaprimi odluku o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu.

(9) Pravičnom naknadom iz stavka 5. ovog članka, smatra se prosječna cijena dionica ostvarena na uređenom tržištu, izračunata kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih na uređenom tržištu u zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva. Ako se dionicama trgovalo u manje od 1/3 trgovinskih dana unutar zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva, pravična naknada iz stavka 5. ovoga članka utvrđuje se elaboratom o procjeni fer vrijednosti dionice, revidiranim od strane neovisnog ovlaštenog revizora.

(10) U elaboratu o procjeni fer vrijednosti dionice iz stavka 9. ovoga članka potrebno je navesti:

– primjenom kojih metoda je određena fer vrijednost dionice, pri čemu primijenjene metode moraju biti temeljene na međunarodno priznatim standardima za procjenu vrijednosti i uobičajeno se koristiti između sudionika tržišta u određivanju vrijednosti dionica,

– detaljno obrazloženje usvojenih metoda procjene i svih važnih pretpostavki koje su korištene u primjeni istih,

– iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena,

– ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se fer vrijednosti dionice došlo primjenom pojedine metode, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predložene fer vrijednosti dionice,

– posebne teškoće koje su se javile pri procjeni fer vrijednosti dionice.

Fer vrijednost dionice procjenjuje se na dan objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva.

 

Poglavlje 5.   OBJAVA PODATAKA O TRGOVANJU

Obveza objave podataka o ponudi i potražnji

Članak 333. (NN 54/13)

(1) Prestao važiti.

(2) Prestao važiti.

(3) Burza je dužna za financijske instrumente uvrštene na uređeno tržište kojim upravlja, objavljivati aktualne ponude na kupnju i prodaju i dubinu tržišta u skladu člancima 17., 29., 30. i 32. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006, pod razumnim komercijalnim uvjetima i kontinuirano tijekom uobičajenog vremena trgovanja.

Članak 334. (NN 54/13)

(1) Prestao važiti.

(2) Agencija može burzu, na njezin zahtjev, osloboditi obveze objavljivanja podataka iz članka 333. ovog Zakona, ovisno o tržišnom modelu ili vrsti i veličini naloga, pod uvjetima propisanim člancima 17. do 20. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006. Oslobođenje od obveze objavljivanja podataka iz članka 333. ovog Zakona posebice se odnosi na transakcije koje prelaze uobičajenu veličinu tržišta, propisanu za pojedine financijske instrumente ili njihove pojedine vrste.

Obveza objave podataka o izvršenim transakcijama

Članak 335. (NN 54/13)

(1) Prestao važiti.

(2) Prestao važiti.

(3) Burza je dužna u svezi transakcija s financijskim instrumentima uvrštenim na uređeno tržište kojim upravlja objaviti cijene, volumen i vrijeme izvršenih transakcija, što je bliže stvarnom vremenu izvršenja i u skladu s odredbama članaka 27., 29., 30. i 32. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006, pod razumnim komercijalnim uvjetima.

Članak 336. (NN 54/13)

(1) Prestao važiti.

(2) Prestao važiti.

(3) Agencija može burzi izdati prethodno odobrenje za objavljivanje podataka iz članka 335. ovog Zakona uz odgodu, ovisno o tipu ili veličini transakcije. Agencija će izdati odobrenje kada su ispunjeni uvjeti propisani člankom 28. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/2006. Mogućnost odgođenog objavljivanja podataka o transakcijama, burza je dužna objaviti sudionicima tržišta i investicijskoj javnosti.

(4) Prestao važiti.

Članak 337.

(1) Burza može omogućiti pristup sustavu koji koristi za objavu podataka u skladu sa člancima 333. i 335. ovog Zakona i investicijskim društvima koja su obvezna objavljivati podatke u skladu sa člancima 102. i 114. ovog Zakona.

(2) Kada burza omogući pristup sustavu za objavu podataka investicijskim društvima, u skladu sa stavkom 1. ovog članka, dužna je to učiniti prema jednoznačnim pravilima i pod razumnim komercijalnim uvjetima.

Članak 338. (NN 54/13)

Brisan.

 

Poglavlje 6.   NADZOR NAD BURZOM I TRGOVANJEM NA UREĐENOM TRŽIŠTU

Nadzor nad burzom

Članak 339. (NN 54/13)

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad burzom. Na provođenje nadzora nad burzom na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 254. stavaka 1., 2., 3. i 5., članka 255. te članaka 258. do 261. ovoga Zakona.

(2) U smislu ovog Zakona, nadzor iz stavka 1. ovog članka, predstavlja provjeru posluje li burza u skladu s ovim Zakonom, drugim relevantnim propisima, propisima donesenim na temelju ovog Zakona i vlastitim aktima.

(3) Agencija nadzor nad burzom obavlja:

1. praćenjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih podataka i obavijesti,

2. praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvještaja koje su sudionici na tržištu u skladu s ovim Zakonom ili drugim propisima dužni u propisanim rokovima dostaviti Agenciji,

3. praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvještaja, obavijesti i podataka pribavljenih na zahtjev Agencije, kao i podataka i saznanja iz drugih izvora,

4. pregledom poslovanja burze i osoba iz stavka 5. ovog članka.

(4) Agencija može burzi kao nadzornu mjeru:

1. izreći javnu opomenu,

2. izreći preporuku kada Agencija utvrdi slabosti, manjkavosti i nedostatke koje nemaju značaj kršenja odredbi ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili drugih relevantnih propisa,

3. naložiti otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili izmjenu, dopunu ili suspenziju primjene odredbi općih ili pojedinačnih akata, odnosno naložiti izradu novih općih i pojedinačnih akata,

4. ukinuti zakonito rješenje kojim je burzi dano.

(5) Agencija je ovlaštena zahtijevati izvještaje i podatke te obaviti kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije, kada je to potrebno za provođenje nadzora iz stavka 1. ovog članka, od sljedećih osoba:

1. osobe koja je s burzom u odnosu uske povezanosti,

2. osobe na koju je burza prenijela značajne poslovne procese,

3. vlasnika kvalificiranog udjela burze.

(6) Kada Agencija utvrdi da tržišni operater iz države članice, koji je omogućio udaljeni pristup u Republici Hrvatskoj, krši odredbe ovog Zakona ili propise države članice sjedišta, donesene radi implementacije Direktive 2004/39/EC u nacionalno zakonodavstvo, dužna je o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice sjedišta tog tržišnog operatera uređenog tržišta.

(7) Ako tržišni operater iz države članice, koji je omogućio udaljeni pristup u Republici Hrvatskoj, unatoč mjerama poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice tog tržišnog operatera, ili u slučaju kada se poduzete mjere pokažu nedostatnim, nastavi djelovati tako da su očito ugroženi interesi ulagatelja u Republici Hrvatskoj ili uredno trgovanje na uređenom tržištu, Agencija može prema tom operateru, uz prethodnu obavijest nadležnom tijelu države članice, poduzeti primjerene mjere potrebne za zaštitu interesa ulagatelja i uredno funkcioniranje tržišta, uključujući i zabranu omogućavanja udaljenog pristupa u Republici Hrvatskoj.

(8) Agencija će o mjeri iz stavka 7. ovog članka, bez odgode obavijestiti Europsku komisiju i ESMA-u.

(9) Agencija u svezi sa slučajem i poduzetim mjerama iz stavka 1. ovoga članka može tražiti ESMA-u provođenje daljnjeg postupanja sukladno Uredbi (EU) broj 1095/2010.

Ukidanje odobrenja za rad

Članak 340. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je burzi dano odobrenje za rad ako:

1. prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano,

2. teško i sustavno krši odredbe ovog dijela Zakona, pravilnika donesenih na temelju istih i drugih relevantnih propisa,

3. je odobrenje izdano na temelju neistinitih podataka,

4. ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 339. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Agencija će odrediti rok u kojem burza ne može zatražiti ponovno izdavanje odobrenja za rad, a koji ne može biti dulji od jedne godine.

(3) Agencija će obavijestiti ESMA-u o svakom ukidanju odobrenja za rad.

Nadzor nad trgovanjem na uređenom tržištu

Članak 341. (NN 54/13)

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad trgovanjem na uređenom tržištu.

(2) Agencija nadzor nad trgovanjem na uređenom tržištu obavlja u svrhu osiguravanja urednog i pravilnog trgovanja na istom te s ciljem da utvrdi postoje li na uređenom tržištu od strane sudionika tržišta djelovanja koja predstavljaju zlouporabu.

(3) Agencija nadzor iz ovog članaka obavlja:

1. praćenjem trgovanja na uređenom tržištu,

2. praćenjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih podataka i obavijesti,

3. praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvještaja koje su sudionici na tržištu u skladu s ovim Zakonom ili drugim propisima dužni dostavljati Agenciji,

4. praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i podataka i saznanja iz drugih izvora,

5. pregledom poslovanja burze i nadzorom nad trgovanjem članova burze,

6. izricanjem nadzornih mjera subjektima nadzora u skladu s ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima.

(4) Uz nadzorne mjere propisane ovim Zakonom, koje je Agencija ovlaštena izreći sudionicima na tržištu, Agencija može rješenjem privremeno obustaviti trgovanje financijskim instrumentom ili financijski instrument isključiti iz trgovanja na uređenom tržištu ako je to potrebno u svrhu zaštite ulagatelja ili osiguravanja redovitog i pravilnog trgovanja na uređenom tržištu.

(5) Privremena obustava iz stavka 4. ovog članka prestaje protekom roka navedenog u rješenju iz stavka 4. ovog članka ili dostavom dokaza iz kojih će Agencija utvrditi prestanak uvjeta zbog kojih je mjera obustave izrečena.

(6) Agencija će bez odgode javno objaviti odluku o privremenoj obustavi ili isključenju financijskog instrumenta iz trgovanja.

(7) Kada se financijskim instrumentom trguje na uređenom tržištu druge države članice, Agencija je dužna o mjeri iz stavka 4. ovoga članka obavijestiti nadležna tijela tih država članica i ESMA-u.

(8) Kada se financijskim instrumentom trguje na uređenom tržištu druge države članice, Agencija je obvezna nadzorne mjere iz stavka 4. ovog članka izreći ako je istu nadzornu mjeru izreklo nadležno tijelo druge države članice, osim ako bi takva mjera prouzročila štetu za interese ulagatelja ili uredno funkcioniranje uređenog tržišta.

(9) Agencija može rješenjem privremeno obustaviti trgovanje svim financijskim instrumentima na uređenom tržištu ako za to postoje opravdani razlozi u svrhu zaštite ulagatelja ili osiguravanja redovitog i pravilnog trgovanja na uređenom tržištu kada se trgovanje na uređenom tržištu ne može odvijati po načelima učinkovitosti, ažurnosti, nepristranosti i jednakosti svih sudionika.

(10) Na privremenu obustavu iz stavka 9. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe stavaka 5. do 7. ovoga članka.

(11) Odredbe stavaka 1. do 10. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se i na nadzor nad trgovanjem na MTP-u.

 Prijavljivanje transakcija sklopljenih izvan uređenog tržišta ili MTP-a

Članak 341.a (NN 54/13, 159/13)

(1) Transakcija financijskim instrumentom uvrštenim na uređeno tržište koja je sklopljena izvan uređenog tržišta ili MTP-a prijavljuje se burzi, osim ako se ista objavljuje putem sustava uređenog tržišta ili MTP-a sukladno članku 114. ovoga Zakona.

(2) Transakciju iz stavka 1. ovoga članka obvezna je burzi prijaviti sljedeća osoba koja je kupac u predmetnoj transakciji:

1. investicijsko društvo,

2. kreditna institucija,

3. druga financijska institucija s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela sukladno zakonskim propisima koji uređuju njihov rad,

4. društvo za osiguranje,

5. subjekt za zajednička ulaganja i njegovo društvo za upravljanje,

6. društvo za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi,

7. mirovinsko osiguravajuće društvo,

8. trgovac robom i izvedenicama na robu,

9. lokalno društvo,

10. ostali institucionalni ulagatelji čija glavna djelatnost nije obuhvaćena točkama 1. do 9. ovoga stavka, a podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu,

11. pravna osoba koja, u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, zadovoljava najmanje dva od sljedećih uvjeta:

– ukupna aktiva iznosi najmanje 150.000.000,00 kuna,

– neto prihod u iznosu od najmanje 300.000.000,00 kuna,

– kapital u iznosu od najmanje 15.000.000,00 kuna,

12. ostali institucionalni ulagatelji čija je glavna aktivnost investiranje u financijske instrumente, a koji ne podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu od strane nadležnog tijela, uključujući i subjekte osnovane u svrhu sekuritizacije imovine.

(3) Ako kupac u transakciji iz stavka 1. ovoga članka nije osoba navedena u stavku 2. ovoga članka ili ako nema sjedište u Republici Hrvatskoj«, a iza riječi: »u predmetnoj transakciji« dodaju se riječi: »i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj, transakciju iz stavka 1. ovoga članka obvezna je prijaviti osoba iz stavka 2. ovoga članka koja je prodavatelj u predmetnoj transakciji.

(4) Transakcija iz stavka 1. ovoga članka prijavljuje se burzi do kraja trgovinskog dana u kojem je transakcija sklopljena ili do početka sljedećeg trgovinskog dana kada je sklopljena nakon završetka trgovinskog dana.

(5) Burza je obvezna podatke o transakcijama iz stavka 1. ovoga članka bez odgode objaviti na svojim internetskim stranicama.

(6) Agencija može pravilnikom propisati vrste financijskih instrumenata i vrijednosti transakcija iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na transakcije zaduživanja na temelju financijskih instrumenata (na primjer repo i obratni repo ugovor, buy and sell back i sell and buy back, lombardni krediti i slično).

 

DIO TREĆI   Ponuda vrijednosnih papira javnosti i objavljivanje propisanih informacija

GLAVA I.   Prospekt

Članak 342. (NN 54/13, 159/13)

(1) Odredbe ove Glave ne primjenjuju se na:

1. udjele u subjektima za zajednička ulaganja koji nisu zatvorenog tipa,

2. dužničke vrijednosne papire čiji izdavatelj je:

a) Republika Hrvatska ili tijelo lokalne uprave i samouprave,

b) Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvoj i središnje tijelo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, u skladu s odredbama propisa koji uređuju upravljanje i raspolaganje državnom imovinom,

c) država članica ili tijelo regionalne ili lokalne uprave država članica,

d) međunarodne organizacije čiji članovi su jedna ili više država članica,

e) Europska središnja banka i središnje nacionalne banke država članica.

3. dionice koje predstavljaju udjele u kapitalu središnjih banaka država članica,

4. vrijednosne papire kod kojih ispunjenje obveze iz vrijednosnog papira bezuvjetno i neopozivo jamči država članica ili tijelo lokalne ili regionalne uprave države članice,

5. vrijednosne papire koje izdaju udruge s pravnom osobnošću ili neprofitna tijela priznata od države članice, u vezi s pribavljanjem sredstava nužnih za postizanje njihovih neprofitnih ciljeva,

6. dužničke vrijednosne papire koje stalno ili ponavljajući izdaju kreditne institucije, pod uvjetom da ovi vrijednosni papiri:

– nisu zamjenjivi vrijednosni papiri ili podređeni vrijednosni papiri,

– nisu vrijednosni papiri koji imatelju daju pravo upisa ili stjecanja drugih vrijednosnih papira i nisu povezani s izvedenim financijskim instrumentima,

– predstavljaju potvrde o primitku novčanih sredstava kao depozita koji se u određenom roku mora vratiti na zahtjev uplatitelja novčanih sredstava,

– sadrže tražbinu imatelja koja je pokrivena jamstvom za depozite u skladu s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća broj 94/19/EZ od 30. svibnja 2004. o programima osiguranja depozita,

7. vrijednosne papire uključene u ponudu kad je ukupna naknada za ponudu u Europskoj uniji manja od 5.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, pri čemu se ovaj iznos računa kroz razdoblje od dvanaest mjeseci,

8. dužničke vrijednosne papire koje stalno ili ponavljajuće izdaju kreditne institucije, kad je ukupni iznos ponude u Europskoj uniji manji od 75.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, čiji limit se računa tijekom razdoblja od dvanaest mjeseci, a pod uvjetom da ovi vrijednosni papiri:

– nisu zamjenjivi vrijednosni papiri ili podređeni vrijednosni papiri,

– nisu vrijednosni papiri koji imatelju daju pravo upisa ili stjecanja drugih vrijednosnih papira i nisu povezani s izvedenim financijskim instrumentima.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučajevima iz stavka 1. točke 2., 4., 7. i 8, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište ima pravo, po vlastitom izboru, izraditi prospekt u skladu s odredbama ove Glave Zakona.

Definicije

Članak 343. (NN 54/13, 159/13, 110/15)

U smislu odredbi ove Glave pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. vrijednosni papiri su sve vrste prenosivih vrijednosnih papira, izuzev instrumenata tržišta novca koji imaju rok dospijeća kraći od dvanaest mjeseci,

2. prenosivi vrijednosni papiri su oni vrijednosni papiri koji su prenosivi na tržištu kapitala, a posebice:

a) dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama,

b) obveznice i ostali oblici sekuritiziranih dugova, uključujući i potvrdu o depozitu u svezi s tim vrijednosnim papirima,

c) svaki drugi vrijednosni papir koji imatelju daje pravo da:

– jednostranom izjavom volje stekne ili otpusti prenosivi vrijednosni papir, ili

– zahtijeva plaćanje u novcu, čija se visina utvrđuje obzirom na vrijednost prenosivih vrijednosnih papira, valutnog tečaja, kamatnih stopa ili prinosa, robe, ili obzirom na neki drugi indeks ili čimbenik,

3. vlasnički vrijednosni papiri su:

a) dionice,

b) drugi, s dionicama izjednačeni vrijednosni papiri koji predstavljaju udjel u kapitalu ili članskim pravima pravne osobe,

c) drugi prenosivi vrijednosni papiri koji imatelju daju pravo da jednostranim očitovanjem volje stekne vrijednosni papir iz podtočke a) i b) (nadalje: temeljni vrijednosni papir), a čiji izdavatelj je ujedno i izdavatelj temeljnog vrijednosnog papira ili osoba koja pripada istoj grupi kao i izdavatelj,

4. dužnički vrijednosni papiri su svi vrijednosni papiri koji nisu vlasnički vrijednosni papiri,

5. ponuda vrijednosnih papira javnosti ili javna ponuda je svaka obavijest dana u bilo kojem obliku i uporabom bilo kojeg sredstva, koja sadrži dovoljno informacija o uvjetima ponude i o ponuđenim vrijednosnim papirima, da se na temelju istih ulagatelj može odlučiti na kupnju odnosno upis tih vrijednosnih papira. U ovu definiciju uključen je i plasman vrijednosnih papira putem financijskih posrednika,

6. kvalificirani ulagatelji su:

– osobe koje se sukladno članku 61. ovoga Zakona smatraju profesionalnim ulagateljima,

– osobe koje se sukladno članku 63. ovoga Zakona na zahtjev tretiraju kao profesionalni ulagatelji, i

– osobe koje su kvalificirani nalogodavatelji u smislu članka 73. ovoga Zakona,

7. mala i srednja poduzeća su društva koja prema njihovim posljednjim godišnjim financijskim izvještajima ili konsolidiranim financijskim izvještajima ispunjavaju barem dva od sljedećih uvjeta:

– prosječan broj zaposlenih tijekom poslovne godine ne prelazi 250,

– ukupna aktiva u bilanci ne prelazi 43.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti,

– godišnji neto prihod ne prelazi 50.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

8. izdavatelj je pravna osoba koja izdaje ili namjerava izdati vrijednosne papire,

9. ponuditelj je pravna ili fizička osoba koja nudi vrijednosne papire javnosti,

10. ponudbeni program je plan koji dopušta ponavljajuće izdavanje dužničkih vrijednosnih papira, uključujući i varante u bilo kojem obliku, slične vrste ili roda, kroz određeno vremensko razdoblje,

11. ponavljajuće izdavanje vrijednosnih papira je izdavanje vrijednosnih papira u tranšama ili u najmanje dva izdavanja vrijednosnih papira iste vrste ili roda u razdoblju od dvanaest mjeseci,

12. matična država članica je:

a) za izdavatelje vrijednosnih papira sa sjedištem u državi članici, a koji vrijednosni papiri nisu navedeni u podtočki b) ove točke, država članica u kojoj izdavatelj ima sjedište,

b) za izdanja dužničkih vrijednosnih papira:

– čija pojedinačna nominalna vrijednost iznosi najmanje 1.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, ili

– koji daju pravo na stjecanje prenosivih vrijednosnih papira ili novca kao posljedicu konverzije ili izvršavanja prava iz tih dužničkih vrijednosnih papira, pod uvjetom da izdavatelj ovih dužničkih vrijednosnih papira nije ujedno i izdavatelj odnosnih vrijednosnih papira ili osoba koja pripada istoj grupi,

ona država članica u kojoj izdavatelj ima sjedište ili gdje će vrijednosni papiri biti ili gdje su uvršteni na uređeno tržište ili gdje su ponuđeni javnosti, po izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje. Ova odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na dužničke vrijednosne papire u drugoj valuti različitoj od eura kad je pojedinačna nominalna vrijednost dužničkih vrijednosnih papira približno jednaka 1.000 eura u kunskoj protuvrijednosti,

c) za sve izdavatelje vrijednosnih papira iz trećih država, a koji vrijednosni papiri nisu navedeni u podtočki b) ove točke, država članica u kojoj se vrijednosni papiri namjeravaju ponuditi javnosti prvi put nakon 26. studenoga 2013. ili u kojoj će biti podnesen prvi zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, prema izboru izdavatelja, ponuditelja ili osobe koja traži uvrštenje, ovisno o slučaju, a što je podložno naknadnom odabiru izdavatelja osnovanom u trećoj državi u sljedećim slučajevima:

– ako država članica nije određena njihovim izborom, ili

– sukladno članku 398. stavku 1. točki 3. ovoga Zakona,

13. država članica domaćin je država članica u kojoj je upućena javna ponuda ili podnesen zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, u slučaju da je ova različita od matične države članice,

14. odobrenje je pozitivna odluka nadležnog tijela o potpunosti prospekta, uključujući i razumljivost i dosljednost istog,

15. osnovni prospekt je prospekt koji sadrži sve relevantne informacije, u skladu s odredbama članka 358. ovog Zakona, koje se odnose na izdavatelja ili vrijednosne papire koji će biti ponuđeni javnosti ili uvršteni u trgovanje na uređeno tržište, te po izboru izdavatelja i konačne uvjete ponude,

16. ključne informacije su bitne informacije u prospektu odgovarajućeg sadržaja, koje ulagatelju omogućuju donošenje odluke o ulaganju u svezi s vrijednosnim papirima koji su predmet ponude ili uvrštenja na uređeno tržište. Ključne informacije moraju biti jasne i razumljive kako bi se ulagatelju omogućilo razumijevanje osobina i rizika povezanih s izdavateljem, jamcem i vrijednosnim papirima.

Ključne informacije u prospektu moraju sadržavati:

– kratak opis rizika povezanih s izdavateljem i jamcem te njihove bitne karakteristike, uključujući sredstva, obveze i financijski položaj,

– kratak opis rizika povezanog s ulaganjem u određeni vrijednosni papir i njegove bitne karakteristike, uključujući sva prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira,

– opće uvjete ponude, uključujući i procijenjene troškove koje će izdavatelj ili ponuditelj zaračunati ulagatelju,

– detalje o uvrštenju vrijednosnih papira na uređeno tržište,

– razloge za ponudu i korištenje prikupljenih sredstava.

17. društvo sa smanjenom tržišnom kapitalizacijom je društvo čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, kojem prosječna tržišna kapitalizacija za prethodne tri kalendarske godine iznosi manje od 100.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, izračunata na temelju podataka na kraju svake kalendarske godine,

18. jamac je osoba koja jamči za obveze izdavatelja po vrijednosnom papiru,

19. uvrštenje na uređeno tržište je uvrštenje vrijednosnih papira radi trgovanja na uređenom tržištu,

20. subjekt za zajednička ulaganja koji nije zatvorenog tipa je subjekt za zajednička ulaganja koji nije zatvorenog tipa definiran odredbama članka 400. stavka 2. ovog Zakona,

21. udjeli u subjektu za zajednička ulaganja su udjeli u subjektu za zajednička ulaganja definirani odredbom članka 400. stavka 3. ovog Zakona.

Članak 344. (NN 54/13)

Brisan.

Članak 345. (NN 54/13)

Brisan.

Članak 346. (NN 54/13)

Brisan.

Članak 347. (NN 54/13)

Brisan.

Upis i uplata vrijednosnih papira putem uređenog tržišta

Članak 348.

(1) Ako se upis vrijednosnih papira u javnoj ponudi obavlja putem uređenog tržišta, taj upis mora biti izvršen putem osoba koje su u skladu s odredbama ovog Zakona ovlaštene obavljati:

1. investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 6. i 7. ovog Zakona, ili

2. pomoćne usluge vezane uz investicijske usluge iz točke 1. ovog stavka, a koje za poslove u svezi upisa vrijednosnih papira u konkretnoj javnoj ponudi ovlasti sam izdavatelj.

(2) Uplata vrijednosnih papira u slučajevima iz stavka 1. ovog članka, može se izvršiti putem osoba iz stavka 1. ovog članka ili putem drugih osoba ovlaštenih za obavljanje poslova platnog prometa u skladu s odredbama posebnog zakona.

Obveza objave prospekta

Članak 349.

(1) Nije dopuštena javna ponuda vrijednosnih papira na području Republike Hrvatske, ako prije ponude nije u svezi iste objavljen valjani prospekt, izuzev u slučajevima izričito propisanim ovim Zakonom.

(2) Nije dopušteno uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, ako prije uvrštenja u svezi iste nije objavljen valjani prospekt, izuzev u slučajevima izričito propisanim ovim Zakonom.

Članak 350.

Nije dopušteno objaviti prospekt prije nego što bude odobren u skladu s odredbama ovog Zakona.

Iznimke od obveze objavljivanja prospekta kod javne ponude

Članak 351. (NN 54/13, 159/13)

(1) Iznimno od odredbe članka 349. stavka 1. ovog Zakona, dopuštena je javna ponuda vrijednosnih papira bez prethodne objave prospekta u sljedećim slučajevima:

1. ponude vrijednosnih papira isključivo kvalificiranim ulagateljima,

2. ponude vrijednosnih papira koja je upućena prema manje od stotinupedeset fizičkih ili pravnih osoba po državi članici, koje nisu kvalificirani ulagatelji,

3. ponude vrijednosnih papira upućene ulagateljima koji će za upisane vrijednosne papire uplatiti iznos od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti po ulagatelju, za svaku pojedinačnu ponudu,

4. ponude vrijednosnih papira pojedinačne nominalne vrijednosti od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti,

5. ponude vrijednosnih papira s ukupnom naknadom u Europskoj uniji za vrijednosne papire koja je manja od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, pri čemu se ovaj iznos računa kroz razdoblje od dvanaest mjeseci,

6. ponude dionica izdanih u zamjenu za ranije izdane dionice istog roda, ako se njihovim izdavanjem ne povećava temeljni kapital društva,

7. ponude vrijednosnih papira koji su ponuđeni kao zamjenska naknada u ponudi za preuzimanje, pod uvjetom da je za te vrijednosne papire dostupan dokument koji sadrži informacije odgovarajuće informacijama sadržanim u prospektu,

8. ponude vrijednosnih papira dodijeljenih ili koji će biti dodijeljeni u postupku pripajanja ili podjele društava, pod uvjetom da je za te vrijednosne papire dostupan dokument koji sadrži informacije odgovarajuće informacijama sadržanim u prospektu, uzimajući u obzir zahtjeve zakonodavstva Europske unije,

9. dionica koje se:

– izdaju postojećim dioničarima, po osnovi povećanja temeljnog kapitala iz sredstava društva, ili

– u drugim slučajevima nude ili će biti dodijeljene postojećim dioničarima besplatno, ili kao isplata dividende, isplaćena postojećim dioničarima u dionicama istog roda kao dionice glede kojih se takve dividende isplaćuju, pod uvjetom da je dostupan dokument s informacijama o broju i karakteristikama ovih dionica te o razlozima i detaljima ovakve ponude,

10. ponude vrijednosnih papira koji su ponuđeni, dodijeljeni ili će se dodijeliti bivšim ili sadašnjim članovima uprave ili zaposlenicima od strane njihovoga poslodavca ili njegovoga povezanog društva, pod uvjetom da ta društva imaju glavni ured ili registrirano sjedište u Europskoj uniji, i da je dostupan dokument koji sadrži informacije o broju i karakteristikama vrijednosnih papira i razlozima i detaljima ponude,

11. Prestao važiti,

12. ponude vrijednosnih papira upućene isključivo ulagateljima koji u postupku predstečajne nagodbe sudjeluju u skladu s planom financijskog i operativnog restrukturiranja izdavatelja, pod uvjetom da su planom odnosno prijedlogom predstečajne nagodbe utvrđeni broj, karakteristike i ostali bitni elementi tih vrijednosnih papira.

(2) Stavak 1. točka 10. ovoga članka primjenjuje se i na društvo sa sjedištem u trećoj državi, čiji su vrijednosni papiri uvršteni u trgovanje na uređeno tržište ili na istovjetnom tržištu treće države, pod uvjetom da je dokument s informacijama iz stavka 1. točke 10. ovoga članka dostupan barem na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima i pod uvjetom da je Europska komisija na zahtjev Agencije ili nadležnog tijela države članice donijela odluku o istovjetnosti za tržište treće države. Agencija će u zahtjevu Europskoj komisiji navesti razloge zbog kojih smatra da se pravni i nadzorni okvir treće države može smatrati istovjetnim, u svrhu opravdanosti korištenja iznimke iz stavka 1. točke 10. ovoga članka, te će Europskoj komisiji dostaviti potrebne informacije, uzimajući u obzir da su ispunjeni barem sljedeći uvjeti:

1. tržište podliježe odobrenju za rad te kontinuiranom i učinkovitom nadzoru,

2. tržište ima propisana jasna i transparentna pravila u pogledu uvrštenja vrijednosnih papira na tržište, tako da se vrijednosnim papirima može trgovati na fer, uredan i djelotvoran način, te da su slobodno prenosivi,

3. izdavatelji vrijednosnih papira podliježu periodičnim i stalnim zahtjevima za objavljivanjem informacija, čime se osigurava visoka razina zaštite ulagatelja, i

4. transparentnost i integritet tržišta osigurani su sprečavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(3) Svaka daljnja ponuda vrijednosnih papira koji su kao iznimke od obveze objavljivanja prospekta navedeni u stavku 1. točki 1., 2., 3., 4., 5., 11. i 12. ovog članka, smatrat će se zasebnom ponudom, i u svezi te ponude ponuditelj je obvezan objaviti prospekt ako odredbe ovog Zakona za takvu ponudu propisuju obvezu objave prospekta.

(4) U slučaju javne ponude vrijednosnih papira putem financijskih posrednika, nema obveze objave prospekta ako konačna ponuda ispunjava uvjete neke od točaka 1. do 5. stavka 1. ovog članka.

(5) U slučajevima obveze objave prospekta iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, nije potrebno objaviti novi prospekt, sve dok je za vrijednosne papire dostupan prospekt valjan sukladno članku 363. ovoga Zakona, i ako izdavatelj ili osoba odgovorna za izradu prospekta izda pisanu suglasnost za njegovu upotrebu u navedenu svrhu.

(6) U slučaju javne ponude vrijednosnih papira bez obveze objave prospekta u skladu s odredbama ovoga članka, investicijska društva i kreditne institucije moraju izdavatelja na zahtjev obavijestiti o provedenoj kategorizaciji ulagatelja, ne dovodeći u pitanje relevantne propise o zaštiti osobnih podataka.

Iznimke od obveze objavljivanja prospekta pri uvrštenju na uređeno tržište

Članak 352. (NN 54/13, 159/13)

Iznimno od odredbe članka 349. stavka 2. ovog Zakona, dopušteno je uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj bez prethodne objave prospekta, kada se zahtjev za uvrštenje odnosi na:

1. dionice koje, u razdoblju od dvanaest mjeseci, predstavljaju manje od 10% ukupnog broja dionica istog roda koje su već uvrštene na isto uređeno tržište,

2. dionice izdane u zamjenu za već postojeće dionice istog roda, a koje su već uvrštene na isto uređeno tržište, pod uvjetom da izdavanjem ovih dionica nije povećan temeljni kapital izdavatelja,

3. vrijednosne papire koji su ponuđeni kao zamjenska naknada u ponudi za preuzimanje, pod uvjetom da je za te vrijednosne papire dostupan dokument koji sadrži informacije odgovarajuće informacijama sadržanim u prospektu, uzimajući u obzir zahtjeve zakonodavstva Europske unije,

4. vrijednosne papire koji će biti dodijeljeni u postupku pripajanja ili podjele društava, pod uvjetom da je za te vrijednosne papire dostupan dokument koji sadrži informacije odgovarajuće informacijama sadržanim u prospektu, uzimajući u obzir zahtjeve zakonodavstva Europske unije,

5. dionice koje se:

– izdaju postojećim dioničarima, po osnovi povećanja temeljnog kapitala iz sredstava društva, ili

– u drugim slučajevima nude ili će biti dodijeljene postojećim dioničarima, besplatno ili kao isplata dividende, pod uvjetom da su te dionice istog roda kao i dionice koje daju pravo na nove dionice te da je dostupan dokument s informacijama o broju i karakteristikama ovih dionica te o razlozima i detaljima ovakve ponude,

6. vrijednosnih papira koje izdavatelj, ili njegovo povezano društvo, nudi ili će dodijeliti bivšim ili sadašnjim članovima uprave ili zaposlenicima, pod uvjetom da je dostupan dokument s informacijama o broju i karakteristikama ovih vrijednosnih papira te o razlozima i detaljima ovakve ponude te da su vrijednosni papiri istog roda već uvršteni na isto uređeno tržište,

7. dionice koje su nastale zamjenom drugih vrijednosnih papira ili ostvarivanjem prava koje daju drugi vrijednosni papiri, pod uvjetom da su te dionice istog roda kao i dionice izdavatelja koje su već uvrštene na uređeno tržište.

Članak 353.

Iznimno od odredbe članka 349. stavka 2. ovog Zakona, dopušteno je uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj bez prethodne objave prospekta, kada se zahtjev za uvrštenje odnosi na vrijednosne papire već uvrštene na drugo uređeno tržište, pod sljedećim uvjetima:

1. da su ovi vrijednosni papiri izdavatelja ili vrijednosni papiri istog roda uvršteni na drugo uređeno tržište duže od 18 mjeseci, a u pogledu vremena uvrštenja na uređeno tržište su bili:

– uvršteni na uređeno tržište nakon stupanja na snagu Direktive 2003/71/EZ, a pri uvrštenju je objavljen odobreni prospekt u skladu s odredbama te direktive, ili

– uvršteni na drugo uređeno tržište, u razdoblju od 30. 06. 1983. do dana stupanja na snagu Direktive 2003/71/EZ, i pojedinosti uvrštenja i kotacije bile su odobrene u skladu s odredbama Direktive Vijeća 80/390/EEZ od 17. ožujka 1980. o koordinaciji zahtjeva za sastavljanje, provjeru i distribuciju pojedinosti koje treba objaviti radi uvrštenja vrijednosnih papira u službenu kotaciju burze, koja je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 94/18/EZ od 30. svibnja 1994. o izmjeni Direktive 80/390/EEZ o usklađivanju zahtjeva za izradu nacrta, kontrolu i distribuciju prospekta koje je potrebno objaviti radi uvrštavanja vrijednosnih papira u službenu kotaciju burze, s obzirom na obvezu da se prospekt objavi ili Direktive 2001/34/EZ,

2. izdavatelj je ispunjavao sve obveze u svezi s uvrštenjem na tom drugom uređenom tržištu,

3. podnositelj zahtjeva za uvrštenje je izradio sažetak prospekta na hrvatskom jeziku, odobren od Agencije u skladu s odredbama ovog Zakona,

4. dokument iz točke 3. ovog stavka je objavljen u skladu s odredbama ovog Zakona o objavi prospekta,

5. sadržaj dokumenta iz točke 3. ovog stavka mora odgovarati odredbama članka 356. ovog Zakona te sadržavati uputu gdje ulagatelji mogu pribaviti zadnji objavljeni prospekt u svezi tih vrijednosnih papira, kao i uputu gdje se mogu pribaviti financijske informacije o izdavatelju koje su objavljene prema obvezama objavljivanja informacija važećim za izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište.

Obavijest Agenciji o upotrebi iznimke

Članak 354. (NN 54/13)

Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obvezan je obavijestiti Agenciju o upotrebi iznimke iz članaka 351. do 353. ovoga Zakona, najkasnije tri radna dana prije početka javne ponude koja se provodi u Republici Hrvatskoj ili prije podnošenja zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište.

Prospekt

Članak 355. (NN 54/13, 159/13)

(1) Prospekt mora sadržavati sve informacije koje su, uvažavajući prirodu izdavatelja i vrijednosnih papira koji će biti predmet ponude javnosti, odnosno uvrštenja na uređeno tržište, potrebne ulagatelju za procjenu:

1. imovine i dugova, financijskog položaja, dobiti i gubitka, razvojnih mogućnosti izdavatelja i jamca, i

2. prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira.

(2) Informacije sadržane u prospektu moraju biti točne, potpune, a prospekt dosljedan.

(3) Prospekt mora biti pregledan i razumljiv, a informacije u prospektu moraju biti prikazane na način koji omogućuje njihovu jednostavnu analizu.

(4) Prospekt mora sadržavati informacije o izdavatelju, informacije o vrijednosnim papirima koji će biti ponuđeni javnosti, odnosno uvršteni na uređeno tržište te sažetak prospekta.

(5) U slučaju da se prospekt odnosi na uvrštenje dužničkih vrijednosnih papira na uređeno tržište, koji glase na pojedinačnu nominalnu vrijednost najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, isti ne mora sadržavati sažetak prospekta.

(6) Brisan.

Sažetak prospekta

Članak 356. (NN 54/13)

(1) U sažetku prospekta moraju, ukratko, na način koji je lako razumljiv za prosječnog ulagatelja te izbjegavanjem uporabe stručnih pojmova biti prikazane ključne informacije na jeziku na kojem je prospekt izvorno sastavljen.

(2) Sažetak mora biti sastavljen u obliku koji omogućuje usporedbu sa sadržajem sažetaka drugih prospekata koji se odnose na slične vrijednosne papire dok ključne informacije sadržane u sažetku moraju biti prikazane na način koji omogućuje ulagateljima jednostavnu procjenu o ulaganju u pojedine vrijednosne papire te mora sadržavati sve potrebne informacije u skladu s odredbama Uredbe Komisije (EZ-a) broj 809/2004.

(3) Osobe koje su izradile sažetak, uključujući i prijevod istog, kao i osobe koje su zatražile njegovu notifikaciju, solidarno i neograničeno odgovaraju za štetu nastalu zbog toga što sažetak dovodi u zabludu, netočan je, ili je nedosljedan kad ga se čita zajedno s ostalim dijelovima prospekta.

(4) Sažetak prospekta mora sadržavati upozorenje:

1. da ga se smatra uvodom u prospekt,

2. da svaka odluka o ulaganju mora biti temeljena na ulagateljevoj procjeni prospekta kao cjeline,

3. da će ulagatelj, u slučaju tužbe i sudskog postupka u svezi s informacijama sadržanim u prospektu, izraditi prijevod prospekta na službeni jezik suda pred kojim se vodi postupak, o vlastitom trošku,

4. da osobe koje su izradile sažetak, uključujući i prijevod istog, te koje su zatražile njegovu notifikaciju, solidarno i neograničeno odgovaraju samo za štetu nastalu zbog toga što sažetak dovodi u zabludu, netočan je, ili je nedosljedan kad ga se čita zajedno s ostalim dijelovima prospekta.

Jedinstveni i podijeljeni prospekt

Članak 357.

(1) Izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja podnosi zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište može prospekt izraditi kao:

1. jedan dokument (jedinstveni prospekt),

2. više odvojenih dokumenata (podijeljeni prospekt).

(2) U podijeljenom prospektu informacije moraju biti razdvojene na:

1. registracijski dokument, koji sadrži informacije o izdavatelju,

2. obavijest o vrijednosnom papiru, koja sadrži informacije o vrijednosnim papirima koji će biti ponuđeni javnosti, odnosno uvršteni na uređeno tržište, i

3. sažetak prospekta.

Osnovni prospekt

Članak 358. (NN 54/13, 159/13, 18/15)

(1) Odredbe ovog članka primjenjuju se na sljedeće vrijednosne papire:

1. dužničke vrijednosne papire, uključujući i varante u bilo kojem obliku, koji se izdaju u ponudbenom programu, i

2. dužničke vrijednosne papire, koje kreditne institucije stalno ili ponavljajuće izdaju, pod uvjetom:

– da se sredstva prikupljena izdavanjem tih vrijednosnih papira, prema pravu koje se na iste primjenjuje, ulažu u imovinu koja pruža dovoljno pokriće za ispunjenje svih obveza kreditne institucije kao izdavatelja koje proizlaze iz tih vrijednosnih papira do njihovog dospijeća, i

– da su, u slučaju insolventnost kreditne institucije kao izdavatelja, sredstva iz alineje 1. ove točke prioritetno namijenjena plaćanju glavnice i dospjelih kamata, ne isključujući primjenu odredbi posebnog zakona koji uređuje nesolventnost, stečaj i likvidaciju kreditne institucije.

(2) Izdavatelj, ponuditelj vrijednosnih papira ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira iz stavka 1. ovog članka, na uređeno tržište, može prospekt izraditi kao osnovni prospekt koji mora sadržavati sve potrebne informacije u skladu s odredbama članka 355. ovog Zakona i Uredbom Komisije (EZ-a) broj 809/2004, dodatne informacije u dopuni prospekta ako je ista potrebna u skladu s odredbama članka 379. ovog Zakona, a konačni uvjeti ponude mogu, ali ne moraju biti uključeni, po izboru izdavatelja.

(3) Informacije sadržane u osnovnom prospektu moraju biti dopunjene, ako je to potrebno, u skladu s odredbama o dopuni prospekta iz članka 379. ovog Zakona, s novim informacijama o izdavatelju i vrijednosnim papirima koji su predmet javne ponude ili uvrštenja na uređeno tržište.

(4) Ako u osnovnom prospektu ili dopuni prospekta nisu uključeni konačni uvjeti ponude, isti moraju biti stavljeni na raspolaganje ulagateljima, dostavljeni Agenciji, te ih izdavatelj mora dostaviti nadležnom tijelu države članice domaćina, u što skorijem roku prilikom svake javne ponude, po mogućnosti prije početka javne ponude ili uvrštenja na uređeno tržište. Konačni uvjeti moraju sadržavati samo informacije koje se odnose na obavijest o vrijednosnom papiru i ne mogu se koristiti kao dopuna osnovnom prospektu u slučaju da je izdavatelj, ponuditelj vrijednosnih papira ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira obvezan izraditi dopunu prospekta sukladno odredbama članka 379. ovoga Zakona. Kod izrade konačnih uvjeta primjenjuje se odredba članka 361. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona o izostavljanju informacija o konačnoj cijeni i količini ponuđenih vrijednosnih papira iz prospekta. Konačni uvjeti ponude iz osnovnog prospekta moraju biti objavljeni sukladno članku 374. ovoga Zakona i odredbama Uredbe Komisije (EZ-a) broj 809/2004.

(5) Osnovni prospekt ne može biti izrađen kao podijeljeni prospekt.

Odgovornost u svezi s prospektom

Članak 359. (NN 54/13)

(1) Osobe odgovorne za točnost i potpunost informacija u prospektu su:

1. izdavatelj i njegovi članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora,

2. ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje, ako su te osobe različite od izdavatelja,

3. jamac u svezi s izdavanjem, kad je to primjenjivo i

4. osobe koje preuzmu odgovornost za točnost i potpunost informacija u prospektu ili dijelovima prospekta.

(2) Prospekt mora sadržavati informacije o svim osobama koje su odgovorne za točnost i potpunost informacija u prospektu. Za fizičke osobe, u prospektu moraju biti navedeni osobno ime te funkcija u pravnoj osobi koja je sudjelovala u izradi prospekta, a za pravne osobe moraju biti navedeni tvrtka i sjedište.

(3) Prospekt mora sadržavati izjavu svake od osoba odgovornih za točnost i potpunost informacija da su, prema njihovim saznanjima, informacije sadržane u prospektu u skladu sa činjenicama, te da činjenice koje bi mogle utjecati na istinitost i potpunost prospekta nisu izostavljene.

(4) Osobe iz stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovog članka, odgovaraju za štetu koja ulagatelju bude prouzročena zbog netočnih ili nepotpunih informacija u prospektu.

(5) Osobe iz stavka 1. točke 4. ovog članka odgovaraju samo za štetu koja ulagatelju bude prouzročena zbog netočnih ili nepotpunih informacija u dijelu prospekta za koji su preuzele odgovornost.

(6) Neovisno o ostalim odredbama o odgovornosti, osobe koje su izradile sažetak prospekta, uključujući i prijevod sažetka prospekta, odgovaraju samo za štetu nastalu zbog toga što sažetak dovodi u zabludu, netočan je ili je nedosljedan kad ga se čita zajedno s ostalim dijelovima prospekta ili ako ne sadrži ključne informacije koje omogućuju ulagateljima donošenje odluke o ulaganju. Sažetak mora sadržavati jasno upozorenje s tim u svezi.

Minimum informacija u prospektu i pravila izrade

Članak 360. (NN 54/13, 159/13)

(1) Prospekt mora biti izrađen upotrebom odgovarajućih popisa ili obrazaca ili kombinacijom popisa i obrazaca iz Poglavlja II Uredbe Komisije (EZ-a) broj 809/2004, te mora sadržavati sve informacije sukladno navedenoj Uredbi.

(2) Prospekt koji se sastoji od jednog ili više odvojenih dokumenata kao i osnovni prospekt mora biti izrađen sukladno odredbama Uredbe Komisije (EZ-a) broj 809/2004.

Izostavljanje podataka o konačnoj cijeni i broju ponuđenih vrijednosnih papira

Članak 361. (NN 54/13)

(1) Ako konačnu cijenu i broj vrijednosnih papira iz javne ponude nije moguće navesti u prospektu, izdavatelj, odnosno, ponuditelj mora:

1. razotkriti kriterije i uvjete prema kojima će biti određena konačna cijena u ponudi, ili razotkriti najviši iznos konačne cijene u javnoj ponudi, te razotkriti kriterije i uvjete prema kojima će biti određen konačan broj ponuđenih vrijednosnih papira, ili

2. zajamčiti da ulagatelji imaju pravo povući izjavu o prihvatu ponude, odnosno o upisu vrijednosnih papira, u roku ne manjem od dva radna dana od dana objave konačne cijene i broja ponuđenih vrijednosnih papira.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, izdavatelj, odnosno ponuditelj, obvezan je o konačnoj cijeni i broju ponuđenih vrijednosnih papira izvijestiti Agenciju i ove informacije objaviti u skladu s odredbama o načinu objave prospekta iz članka 374. stavka 1. ovog Zakona, čim to bude moguće.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, izdavatelj, odnosno ponuditelj, obvezan je o konačnoj cijeni i broju ponuđenih vrijednosnih papira, umjesto Agencije, izvijestiti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja kada Republika Hrvatska nije matična država članica.

Članak 361.a (NN 54/13)

Kada izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, sukladno članku 342. stavku 2. ovoga Zakona, odluči izraditi prospekt sukladno odredbama ove glave, ovlašten je, ako za vrijednosne papire jamči država članica, u prospektu izostaviti informacije za jamca koje bi izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište inače bio dužan navesti u prospektu sukladno odredbama Uredbe Komisije (EZ-a) broj 809/2004.

Izostavljanje informacija uz odobrenje Agencije

Članak 362. (NN 54/13)

(1) Agencija će, na zahtjev izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, odobriti izostavljanje podataka koje prospekt mora sadržavati u skladu s odredbama ovog Zakona i Uredbe Komisije (EZ-a) broj 809/2004, pod uvjetom da:

1. bi razotkrivanje ove informacije bilo protivno javnom interesu, ili

2. bi razotkrivanje ove informacije moglo nanijeti značajnu štetu izdavatelju, a nije vjerojatno da bi izostavljanje ove informacije dovelo javnost u zabludu u pogledu činjenica odlučnih za utemeljenu procjenu izdavatelja, ponuditelja, jamca ili prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira, ili

3. se radi o informaciji manjeg značaja za konkretno izdanje ili uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, koja ne bi mogla utjecati na procjenu financijskog položaja i razvojnih mogućnosti izdavatelja, ponuditelja ili jamca.

(2) Agencija može pravilnikom detaljnije odrediti mjerila za ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka.

(3) U slučaju da informacija, koja se u prospekt mora uvrstiti u skladu s odredbama Uredbe Komisije (EZ-a) broj 809/2004, iznimno nije primjerena za područje poslovanja ili pravni oblik izdavatelja ili odnosne vrijednosne papire, prospekt mora, umjesto te informacije sadržavati drugu jednakovrijednu informaciju, ako takva postoji.

(4) Agencija će o zahtjevu iz stavka 1. ovog članka odlučiti u roku od sedam radnih dana od dana primitka zahtjeva.

Rok valjanosti prospekta, osnovnog prospekta i registracijskog dokumenta

Članak 363. (NN 54/13)

(1) Prospekt je valjan dvanaest mjeseci od dana njegovog odobrenja u svrhu ponude vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenja na uređeno tržište, pod uvjetom da je, po potrebi, dopunjen novim informacijama o izdavatelju i vrijednosnim papirima koji će biti ponuđeni javnosti ili uvršteni na uređeno tržište sukladno članku 379. ovoga Zakona.

(2) Za ponudbeni program, prethodno podneseni osnovni prospekt je valjan dvanaest mjeseci od dana njegovoga odobrenja.

(3) Za dužničke vrijednosne papire iz članka 358. stavka 1. točke 2. ovog Zakona, prospekt je valjan sve dok nije završeno stalno ili ponavljajuće izdavanje vrijednosnih papira na koje se osnovni prospekt odnosi.

(4) Registracijski dokument, prethodno podnesen i odobren, bit će valjan dvanaest mjeseci od dana njegovoga odobrenja. Registracijski dokument, po potrebi dopunjen novim informacijama sukladno članku 366. stavku 2. ili članku 379. ovoga Zakona, zajedno s obaviješću o vrijednosnom papiru i sažetkom, čine valjan prospekt.

Članak 364. (NN 54/13)

Brisan.

Upućivanje na informacije

Članak 365. (NN 54/13, 159/13)

(1) Prestao važiti.

(2) Informacije se mogu uključiti u prospekt upućivanjem na jedan ili više dokumenata objavljenih prije ili istodobno s prospektom, a koje je odobrila Agencija ili nadležno tijelo druge države članice koja je matična država članica izdavatelja ili koji su Agenciji ili tom tijelu bili dostavljeni u skladu s propisima država članica kojima se u njihov pravni poredak unosi Direktiva 2003/71/EZ ili Direktiva 2004/109/EZ. Informacije koje se na ovaj način uključuju u prospekt moraju biti izdavatelju zadnje poznate informacije a njihovo uključivanje u prospekt mora biti izvršeno u skladu s odredbama Uredbe Komisije (EZ-a) broj 809/2004.

(3) Sažetak prospekta ne smije sadržavati upućivanje na informacije iz stavka 1. i 2. ovog članka.

(4) U slučaju da su informacije u prospekt unesene upućivanjem na jedan ili više dokumenata iz stavka 1. i 2. ovog članka, prospekt mora sadržavati i pregledan opći prikaz svih dokumenata u kojima su sadržane odnosne informacije, s jasnom naznakom u kojem dijelu pojedinog dokumenta se nalazi konkretna informacija.

Posebna pravila za podijeljeni prospekt

Članak 366. (NN 54/13)

(1) Prestao važiti.

(2) Izdavatelj čiji je registracijski dokument već odobrila Agencija ili nadležno tijelo matične države članice, mora, radi ponude vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, izraditi i obavijest o vrijednosnom papiru i sažetak prospekta.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, obavijest o vrijednosnom papiru mora sadržavati i informacije koje inače sadrži registracijski dokument, ako su nakon objave registracijskog dokumenta nastupile bitne promjene ili događanja koja bi mogla utjecati na odluku ulagatelja, osim ako je takva informacija sadržana u dopuni registracijskog dokumenta sukladno članku 379. ovoga Zakona.

(4) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovog članka, izdavatelj mora dobiti posebno odobrenje za obavijest o vrijednosnom papiru i sažetak prospekta. Na odobrenje obavijesti o vrijednosnom papiru i sažetka prospekta, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove Glave Zakona o odobrenju prospekta.

(5) Kad o zahtjevu izdavatelja za odobrenje registracijskog dokumenta nije odlučeno, a izdavatelj podnese i zahtjev za odobrenje obavijesti o vrijednosnom papiru i sažetka prospekta, predmet odobrenja će biti svi dokumenti koji čine podijeljeni prospekt, u kojima moraju biti i moguće nove informacije iz stavka 3. ovog članka.

Odobrenje prospekta

Članak 367.

(1) Prestao važiti.

(2) Agencija je nadležna za donošenje odluke o odobrenju prospekta, registracijskog dokumenta, obavijesti o vrijednosnom papiru i sažetka prospekta u svezi vrijednosnih papira izdavatelja za kojeg je Republika Hrvatska matična država članica u skladu s odredbama članka 343. stavka 1. točke 12. ovog Zakona.

(3) Agencija ne odgovara za istinitost i potpunost informacija koje sadrži odobreni prospekt.

Prenošenje nadležnosti

Članak 368. (NN 54/13)

(1) Agencija može nadležnost za odlučivanje o odobrenju prospekta prenijeti na nadležno tijelo druge države članice, uz suglasnost tog tijela i pod uvjetom da o tome prethodno obavijesti ESMA-u.

(2) Agencija može preuzeti nadležnost za odlučivanje o odobrenju prospekta, u pojedinim slučajevima, od nadležnog tijela druge države članice, uz suglasnost tog tijela.

(3) O prijenosu nadležnosti u skladu s odredbama stavka 1. i 2. ovog članka, Agencija će obavijestiti podnositelja zahtjeva za odobrenje prospekta u roku od tri radna dana od zaprimanja suglasnosti nadležnog tijela druge države članice.

(4) Rok za donošenje odluke o odobrenju prospekta iz članka 371. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovog članka, počinje teći od dana kada je podnositelj zahtjeva za odobrenje prospekta obaviješten o prijenosu nadležnosti u skladu s odredbama stavka 3. ovog članka.

Podnositelj zahtjeva za odobrenje prospekta

Članak 369.

(1) Zahtjev za odobrenje prospekta radi ponude vrijednosnih papira javnosti može podnijeti izdavatelj, odnosno ponuditelj.

(2) Zahtjev za odobrenje prospekta za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište može podnijeti izdavatelj ili druga osoba koja može podnijeti zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište.

Članak 370.

Agencija će pravilnikom propisati oblik, vrstu i broj primjeraka obveznih priloga uz zahtjev iz članka 369. ovog Zakona, kao i obvezni sadržaj zahtjeva.

Rok za donošenje odluke o odobrenju prospekta

Članak 371. (NN 54/13)

(1) Agencija će o zahtjevu za odobrenje prospekta donijeti odluku i o odluci izvijestiti podnositelja zahtjeva za odobrenje prospekta u roku od deset radnih dana od zaprimanja urednog zahtjeva. U slučaju da Agencija ne donese odluku u roku iz ovog stavka ili stavka 2. ovog članka, neće se smatrati da je prospekt odobren.

(2) Kada se zahtjev za odobrenje prospekta odnosi na vrijednosne papire izdavatelja koji ranije nije izdao vrijednosne papire koji su bili ponuđeni javnosti ili uvršteni na uređeno tržište, rok iz stavka 1. ovog članka je dvadeset radnih dana od zaprimanja urednog zahtjeva.

(3) U slučaju da prospekt nije izrađen u skladu s odredbama ove Glave, ili je zahtjev nepotpun iz drugih razloga, Agencija će u roku od deset radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva o tome izvijestiti podnositelja zahtjeva te ga pozvati na ispravak ili dopunu prospekta, odnosno zahtjeva.

(4) Obavijest Agencije o nepotpunosti ili neurednosti zahtjeva, sadržavat će i rok u kojem prospekt, odnosno zahtjev, mora biti ispravljen ili dopunjen.

(5) Ako Agencija, u roku iz stavka 3. ovog članka, pozove podnositelja zahtjeva na ispravak ili dopunu prospekta ili zahtjeva, rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći iznova ako podnositelj zahtjeva u ostavljenom roku ispravi ili dopuni prospekt, odnosno zahtjev, i to s danom kada Agencija zaprimi ispravak ili dopunu.

(6) Agencija će obavijestiti ESMA-u o odobrenju prospekta i dodatku prospekta istodobno kada o istome obavještava podnositelja zahtjeva za odobrenjem prospekta. Istom prilikom Agencija će ESMA-i osigurati primjerak odobrenog prospekta i dodatka prospektu, u elektroničkom ili tiskanom obliku.

Odlučivanje o zahtjevu za odobrenje prospekta

Članak 372.

(1) Agencija će rješenjem odobriti prospekt ako je zahtjev za odobrenje prospekta podnijela ovlaštena osoba i ako je prospekt izrađen u skladu s odredbama ove Glave ovog Zakona.

(2) Agencija će odbiti zahtjev za odobrenje prospekta ako prospekt nije izrađen u skladu s odredbama ove Glave ovog Zakona, a podnositelj zahtjeva za odobrenje nije u roku, određenom u pozivu Agencije, prospekt dopunio na odgovarajući način.

(3) Agencija će odbiti zahtjev za odobrenje prospekta i u slučajevima:

1. kada se prospekt odnosi na ponudu vrijednosnih papira javnosti, a odluka nadležnog tijela izdavatelja o izdavanju vrijednosnih papira je ništava ili je stavljena izvan snage,

2. kada je podnositelj zahtjeva izdavatelj kojemu je Agencija izrekla neku od nadzornih mjera zbog kršenja odredaba o pravilima objavljivanja iz Glave 2. ovog Dijela ovog Zakona, a izdavatelj nije postupio u skladu s izrečenom mjerom.

(4) Agencija će odbaciti zahtjev za odobrenje prospekta u slučaju:

1. kada je zahtjev za odobrenje prospekta podnijela neovlaštena osoba,

2. kada je zahtjev nepotpun iz drugih razloga, a ne zbog nepotpunosti i nepravilnosti u prospektu, a podnositelj zahtjeva nije, u roku određenom pozivom na dopunu, dopunio zahtjev,

3. kada nisu ispunjene druge pretpostavke za vođenje postupka.

Obveza objave prospekta

Članak 373. (NN 54/13)

(1) Nakon što je prospekt odobren, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište obvezan je prospekt u elektroničkom obliku dostaviti Agenciji, objaviti prospekt u skladu s odredbama članka 374. ovog Zakona te Agenciju izvijestiti o načinu objave. Agencija će ESMA-i učiniti dostupnim objavljeni prospekt.

(2) Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište mora obvezu iz stavka 1. ovog članka izvršiti najkasnije do početka ponude ili do uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište.

(3) Kada se prospekt odnosi na prvu javnu ponudu dionica koje još nisu uvrštene radi trgovanja na uređeno tržište, a čije uvrštenje se zahtijeva prvi put, obveza iz stavka 1. ovog članka mora biti izvršena najkasnije šest radnih dana prije isteka roka za prihvat ponude, ako taj dan pada ranije od dana objave prema stavku 2. ovog članka.

(4) Nakon što je prospekt objavljen u skladu s odredbama članka 374. ovoga Zakona, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, obvezan je, sukladno članku 378. ovoga Zakona, objaviti i obavijest o načinu na koji je prospekt objavljen te gdje i na koji način ulagatelji mogu pribaviti prospekt.

(5) Sadržaj obavijesti iz stavka 4. ovog članka, mora biti u skladu sa člankom 378. ovog Zakona.

Način objave prospekta

Članak 374. (NN 54/13)

(1) Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište izvršio je obvezu objavljivanja prospekta iz članka 349. ovog Zakona, kad osigura dostupnost prospekta javnosti na jedan od sljedećih načina:

1. objavom u jednim ili više dnevnih novina koje se prodaju na cijelom ili pretežitom području Republike Hrvatske,

2. objavom u jednim ili više dnevnih novina koje se prodaju na cijelom ili pretežitom području druge države članice u kojoj će vrijednosni papiri biti ponuđeni javnosti ili u kojoj će biti podnesen zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište te države članice,

3. u tiskanom obliku, besplatno stavljen javnosti na raspolaganje u službenim prostorijama u kojima posluje uređeno tržište na koje će vrijednosni papiri biti uvršteni ili u službenim prostorijama u sjedištu izdavatelja i svim poslovnicama financijskih posrednika koji obavljaju poslove u svezi provedbe upisa, odnosno prodaje vrijednosnih papira, uključujući i platne agente,

4. u elektroničkom obliku na internetskim stranicama izdavatelja ili na internetskim stranicama financijskih posrednika, ako su uključeni u postupak ponude vrijednosnih papira javnosti,

5. u elektroničkom obliku na internetskim stranicama uređenog tržišta na koje se traži uvrštenje,

6. u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Agencije, ako Agencija pruža ovakvu uslugu.

(2) Izdavatelj ili osoba odgovorna za izradu prospekta, koja objavljuje prospekt sukladno stavku 1. točkama 1., 2. ili 3. ovoga članka, mora prospekt objaviti i u elektroničkom obliku sukladno stavku 1. točki 4. ovoga članka.

(3) Agencija će na svojim internetskim stranicama objavljivati popis svih prospekata koje je odobrila u zadnjih dvanaest mjeseci. Ovaj popis omogućit će korisniku pristup prospektu objavljenom na internetskim stranicama iz točke 4. i 5. stavka 1. ovog članka, ako prospekt nije objavljen na internetskim stranicama Agencije u skladu sa stavkom 1. točkom 6. ovog članka.

(4) Agencija je ovlaštena izdavateljima, ponuditeljima i podnositeljima zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, omogućiti objavu prospekta na internetskim stranicama Agencije, uz naknadu čija će visina biti određena posebnim pravilnikom koji može donijeti Agencija. Ovim pravilnikom će biti detaljno uređeni uvjeti i način objave prospekta na internetskim stranicama Agencije.

(5) Način i postupci objave prospekta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i popisa odobrenih prospekata iz stavka 3. ovoga članka, moraju biti u skladu i s odredbama Uredbe Komisije (EZ-a) broj 809/2004.

Članak 375.

Objavljeni prospekt i dopuna prospekta iz članka 379. sadržajno i oblikom, mora biti jednak izvorniku koji je odobrila Agencija.

Posebna pravila objavljivanja podijeljenog prospekta

Članak 376. (NN 54/13)

(1) U slučaju podijeljenog prospekta i/ili uključivanja informacija u prospekt upućivanjem na informacije u skladu sa člankom 365. ovog Zakona, dokumenti, odnosno informacije, mogu biti objavljeni odvojeno, ako su besplatno dostupni javnosti u skladu s odredbama članka 374. stavka 1. i 2.ovog Zakona.

(2) Svaki dokument iz stavka 1. ovog članka, mora sadržavati i napomenu gdje je moguće pribaviti ostale dokumente koji čine prospekt.

Posebna pravila za prospekt objavljen u elektroničkom obliku

Članak 377.

(1) Kad je prospekt objavljen u elektroničkom obliku, izdavatelj, ponuditelj i podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, obvezni su na zahtjev ulagatelja besplatno dostaviti tiskani prospekt ulagatelju.

(2) Kad je prospekt objavljen u elektroničkom obliku, a prodaja vrijednosnih papira javnosti odvija se putem financijskog posrednika, pored osoba iz stavka 1. ovog članka, i financijski posrednik obvezan je na zahtjev ulagatelja besplatno dostaviti tiskani prospekt ulagatelju.

Oglašavanje

Članak 378. (NN 54/13)

(1) Bilo kakav oblik oglašavanja u svezi ponude vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenja dionica na uređeno tržište, mora biti u skladu s odredbama ovog članka.

(2) Kada, u skladu s odredbama ovog Zakona postoji obveza izrade i objavljivanja prospekta, svaki oglas u vezi s ponudom vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište mora sadržavati naznaku da je prospekt objavljen, ili da će biti objavljen, te naznaku mjesta i načina na koji ulagatelji mogu pribaviti prospekt.

(3) Oglas mora biti jasno naznačen kao oglas, a informacije koje sadrži ne smiju biti netočne te ne smiju dovoditi ulagatelje u zabludu. Sve informacije u oglasu moraju biti u skladu s informacijama u prospektu, ako je ranije već objavljen prospekt, ili s informacijama koje će biti uključene u prospekt koji se tek treba objaviti.

(4) Svaka informacija koja se odnosi na ponudu vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenje na uređeno tržište, mora biti u skladu s informacijama koje sadrži prospekt, neovisno o tome je li razotkrivena usmenim ili pisanim putem, i neovisno o tome je li razotkrivena u svrhu oglašavanja.

(5) Kada, u skladu s odredbama ovog Zakona, nema obveze objavljivanja prospekta, izdavatelj ili ponuditelj obvezan je svim kvalificiranim ulagateljima, odnosno posebnim skupinama ulagatelja na koje se ponuda odnosi, razotkriti sve informacije u svezi ponude koje je razotkrio jednom od njih.

(6) Informacije iz stavka 5. ovog članka, razotkrivene u svezi s ponudom kod koje postoji obveza izrade i objavljivanja prospekta u skladu s odredbama ovog Zakona, moraju biti uključene u prospekt ili dopunu prospekta u skladu s odredbama članka 379. ovog Zakona.

(7) Način oglašavanja u svezi ponude vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, mora biti u skladu s odredbama ovoga članka i s Uredbom Komisije (EZ-a) broj 809/2004.

Dopuna prospekta

Članak 379. (NN 54/13)

(1) U slučaju da u razdoblju od odobrenja prospekta pa do zatvaranja ponude ili, odnosno do početka trgovanja na uređenom tržištu, što god od toga se dogodi kasnije, nastane nova činjenica ili se utvrdi postojanje netočnosti ili nepotpunosti, a koje se odnose na informacije sadržane u prospektu koje mogu utjecati na procjenu vrijednosnih papira, izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja je podnijela zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, obvezan je dopuniti prospekt novim, točnim i potpunim informacijama u obliku dopune prospekta. Dopuna prospekta mora sadržavati uputu ulagateljima o pravima iz stavka 7. ovog članka.

(2) Izdavatelj, ponuditelj ili osoba koja je podnijela zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, obvezan je bez odgode, podnijeti Agenciji zahtjev za dopunu prospekta, u skladu sa stavkom 1. ovog članka te zahtjevu priložiti dopunu prospekta.

(3) Agencija će odobriti dopunu prospekta u roku od sedam radnih dana od zaprimanja zahtjeva za dopunu prospekta.

(4) Kad Republika Hrvatska nije matična država članica izdavatelja, zahtjev za dopunu prospekta podnosi se i dopunu prospekta odobrava nadležno tijelo matične države članice izdavatelja, a u tom slučaju smatrat će se da je dopunu prospekta odobrila Agencija.

(5) Po odobrenju dopune prospekta, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za dopunu prospekta obvezan je sljedećeg radnog dana objaviti na isti način na koji je objavljen i prospekt.

(6) Sažetak prospekta, kao i njegov prijevod, moraju biti dopunjeni na način iz stavaka 1. do 3. ovog članka, ako je to potrebno obzirom na sadržaj dopune prospekta.

(7) Ulagatelji koji su se, prije objave dopune prospekta, obvezali kupiti ili upisati vrijednosne papire u javnoj ponudi, imaju pravo odustati od kupnje ili upisa tih vrijednosnih papira, u roku od dva radna dana od objave dopune prospekta, pod uvjetom da je nova činjenica, netočnost ili nepotpunost iz stavka 1. ovoga članka, nastala prije zatvaranja ponude i prijenosa vrijednosnih papira na račune vrijednosnih papira u odgovarajućem registru nematerijaliziranih vrijednosnih papira.

(8) Izdavatelj ili ponuditelj mogu produžiti rok iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Rok iz stavka 7. ovoga članka naznačit će se u dopuni prospekta.

Prekogranična ponuda i uvrštenje vrijednosnih papira

Članak 380. (NN 54/13, 159/13)

(1) Prospekt i dopuna prospekta, odobreni od nadležnog tijela matične države članice, kad je Republika Hrvatska država članica domaćin, imaju učinak kao prospekt i dopuna prospekta odobreni od Agencije u skladu s odredbama ovoga Zakona, ako je nadležno tijelo matične države članice, dostavilo Agenciji i ESMA-i obavijest o odobrenju prospekta i dokumentaciju iz članka 381. stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga Zakona.

(2) Ako Agencija i/ili ESMA utvrdi da prospekt i dopuna prospekta dostavljeni sukladno stavku 1. ovoga članka sadrže netočnosti ili nepotpunosti ili utvrdi postojanje nove činjenice iz članka 379. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija će o tome obavijestiti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja.

(3) Kad je Republika Hrvatska država članica domaćin, Agencija će na svojim internetskim stranicama objavljivati popis certifikata o odobrenju prospekta i dopunama prospekta koje je zaprimila od nadležnog tijela matične države članice sukladno stavku 1. ovoga članka, i kada je to primjenjivo, link na te dokumente objavljene na internetskim stranicama nadležnog tijela matične države članice, na internetskim stranicama izdavatelja ili na internetskim stranicama uređenog tržišta. Agencija će ovaj popis redovito ažurirati, s tim da će svaki pojedini dokument biti dostupan na internetskim stranicama Agencije dvanaest mjeseci od dana njegove objave.

Članak 381. (NN 54/13, 159/13)

(1) U slučajevima kad je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, Agencija će na zahtjev izdavatelja, ili osobe odgovorne za izradu prospekta, nadležnom tijelu države članice domaćina, dostaviti obavijest o odobrenju prospekta, kojoj će priložiti:

1. certifikat o odobrenju prospekta, koji sadrži potvrdu da je prospekt izrađen u skladu s odredbama Direktive 2003/71/EZ,

2. presliku odobrenog prospekta, i

3. prijevod sažetka prospekta, ako je to potrebno u skladu s odredbama članka 382. ovog Zakona, za koji odgovara izdavatelj ili osoba odgovorna za izradu prospekta.

(2) Ako su iz prospekta izostavljene informacije u skladu s odredbama članka 362. ovog Zakona, to će biti naznačeno u obavijesti iz stavka 1. ovog članka.

(3) Ako je zahtjev iz stavka 1. ovog članka bio podnesen istodobno sa zahtjevom za odobrenje prospekta, Agencija će obavijest iz stavka 1. ovog članka poslati sljedeći radni dan po odobrenju prospekta, a u ostalim slučajevima Agencija će obavijest poslati u roku od tri radna dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka.

(4) Agencija će certifikat o odobrenju prospekta iz stavka 1. točke 1. ovoga članka dostaviti ESMA-i istodobno kad i nadležnom tijelu države članice domaćina kao i podnositelju zahtjeva.

(5) Stavci 1. do 4. ovog članka, na odgovarajući se način primjenjuju i na obavijest o potvrdi dopune prospekta.

(6) Kada Agencija kao nadležno tijelo matične države članice, zaprimi od nadležnog tijela države članice domaćina i/ili ESMA-e, obavijest da prospekt i dopuna prospekta dostavljeni sukladno stavku 1. ovoga članka sadrže netočnosti ili nepotpunosti ili da je utvrđeno postojanje nove činjenice, zatražit će dopunu prospekta sukladno odredbama članka 379. ovoga Zakona.

Upotreba jezika u prospektu

Članak 382. (NN 54/13, 159/13)

(1) Ako je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri izdavatelja su ponuđeni javnosti samo na području Republike Hrvatske, ili se zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište odnosi samo na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, prospekt mora biti izrađen na hrvatskom jeziku.

(2) Ako je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri se nude javnosti samo u drugoj državi članici, ili se zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište odnosi samo na uređeno tržište u nekoj drugoj državi članici, a ne i u Republici Hrvatskoj, prospekt mora biti izrađen na jeziku prihvaćenom od nadležnih tijela tih država članica ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište obvezan je u postupku odlučivanja Agencije o odobrenju prospekta, izraditi prospekt na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji je uobičajen u međunarodnim financijskim krugovima.

(4) Ako je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri se nude javnosti na području Republike Hrvatske i u drugoj državi članici ili se zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište odnosi na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj i u drugoj državi članici, izdavatelj, ponuditelj, ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje je obvezan izraditi prospekt na hrvatskom jeziku. U ovom slučaju, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište mora izraditi i učiniti dostupnim javnosti i prospekt izrađen na jeziku koji priznaju nadležna tijela država članica domaćina ili na jeziku koji je uobičajen u međunarodnim financijskim krugovima.

(5) Ako je Republika Hrvatska država članica domaćin, a prospekt nije izrađen na hrvatskom jeziku, Agenciji je izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje obvezan dostaviti prijevod sažetka prospekta na hrvatski jezik.

(6) Ako su predmet zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište u jednoj ili više država članica, dužnički vrijednosni papiri pojedinačne nominalne vrijednosti najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje obvezan je izraditi prospekt na jeziku prihvaćenom od nadležnih tijela matične države članice i države članice domaćina, ili na jeziku uobičajenom u međunarodnim financijskim krugovima, po njegovom izboru. Ako u prethodnom slučaju prospekt nije izrađen na hrvatskom jeziku, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obvezan je izraditi sažetak na hrvatskom jeziku.

Izdavatelji sa sjedištem u trećim državama

Članak 383. (NN 54/13 ,159/13)

(1) Kad Republika Hrvatska, u skladu s odredbama ovog Zakona, ima položaj matične države članice izdavatelja koji ima sjedište u trećoj državi, Agencija može odobriti prospekt izrađen u skladu s odredbama zakona treće države, a koji se odnosi na javnu ponudu vrijednosnih papira ili uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, pod uvjetom da:

1. je prospekt izrađen u skladu s međunarodnim standardima koje je utvrdila Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire (IOSCO), uključujući i standarde razotkrivanja informacija, i da

2. prospekt, u pogledu informacija koje sadrži, uključujući i informacije financijske prirode, ispunjava zahtjeve koji su istovjetni zahtjevima utvrđenim odredbama ovog Zakona.

(2) Pri odlučivanju o odobrenju prospekta iz stavka 1. ovog članka, Agencija će na odgovarajući način primjenjivati ostale odredbe Glave I Dijela trećeg ovoga Zakona te će poštivati provedbeni propis donesen na temelju članka 20. stavka 3. Direktive 2003/71/EZ.

(3) Kada je Republika Hrvatska država članica domaćin izdavatelja koji ima sjedište u trećoj državi, na javnu ponudu vrijednosnih papira ili uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 380. do 382. ovoga Zakona.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, izdavatelj odnosno ponuditelj koji namjerava ponuditi vrijednosne papire javnosti u Republici Hrvatskoj ili podnijeti zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, obvezan je sve aktivnosti vezano za javnu ponudu ili uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, provesti putem osoba koje su sukladno odredbama ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj ovlaštene obavljati investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona i koje su, zajedno s osobama koje su ih angažirale, solidarno odgovorne za ispunjenje svih obveza iz glave I. dijela trećeg ovoga Zakona kao i za štetu proizašlu iz kršenja navedenih obveza.

Nadzorne ovlasti Agencije

Članak 384.

(1) Prestao važiti.

(2) Agencija je nadležna za nadzor nad poštivanjem obveza propisanih odredbama ove Glave Zakona, u svezi s ponudom vrijednosnih papira javnosti ili zahtjevom za uvrštenje na uređeno tržište, kada Republika Hrvatska ima položaj matične države članice.

(3) Agencija je nadležna za nadzor nad poštivanjem obveza propisanih odredbama od članka 342. do članka 394. ovog Zakona u svezi s ponudom vrijednosnih papira javnosti ili zahtjevom za uvrštenje na uređeno tržište kada Republika Hrvatska ima položaj države članice domaćina, u okviru određenom člankom 385. ovog Zakona.

(4) Prestao važiti.

(5) Agencija nadzire poštivanje obveza propisanih odredbama od članka 342. do članka 394. ovog Zakona:

1. zaprimanjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih informacija i obavijesti osoba koje su u skladu s odredbama ovog Zakona obvezne iste dostavljati Agenciji,

2. uvidom u poslovanje izdavatelja i njegovih vladajućih ili ovisnih društava,

3. izricanjem nadzornih mjera iz članka 386. ovog Zakona.

Članak 385. (NN 54/13)

(1) Kad Republika Hrvatska ima položaj države članice domaćina, a Agencija utvrdi da izdavatelj ili financijska institucija, odgovorna za ponudu vrijednosnih papira javnosti, krši odredbe ove Glave Zakona, Agencija će o tim povredama odredbi Zakona izvijestiti nadležno tijelo matične države članice i ESMA-u.

(2) Ako, unatoč nadzornim mjerama poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice izdavatelja ili zato što su poduzete mjere bile nedovoljne, osoba iz stavka 1. ovog članka i dalje krši odredbe ove Glave, Agencija će, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja i ESMA-u, poduzeti mjere potrebne za zaštitu ulagatelja. O poduzetim mjerama Agencija će, u što skorijem roku, obavijestiti Europsku komisiju i ESMA-u.

Nadzorne mjere

Članak 386.

(1) Agencija je ovlaštena donijeti sljedeće nadzorne mjere:

1. zahtijevati od izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, uključivanje dodatnih informacija u prospekt, kad je to potrebno radi zaštite interesa ulagatelja,

2. zahtijevati od izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, da Agenciji dostave obavijesti, dokumente i podatke od značaja za provođenje nadzora nad primjenom odredbi ove Glave,

3. zahtijevati od revizora i poslovodstva izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, kao i financijskih posrednika koji će provesti postupak javne ponude ili podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, dostavu dodatnih informacija i obavijesti od značaja za nadzor nad provođenjem odredbi ove Glave Zakona,

4. privremeno obustaviti javnu ponudu ili uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, na najviše deset radnih dana, kad osnovano sumnja u kršenje odredbi ove Glave Zakona,

5. zabraniti ili privremeno obustaviti oglašavanje, na najviše deset radnih dana, kad osnovano sumnja u kršenje odredbi ove Glave Zakona,

6. zabraniti javnu ponudu vrijednosnih papira kad utvrdi da su prekršene odredbe ove Glave Zakona, ili kad osnovano sumnja da će odredbe biti prekršene,

7. privremeno obustaviti ili naložiti burzi privremenu obustavu trgovanja pojedinim vrijednosnim papirima na uređenom tržištu, na najviše deset radnih dana, kad osnovano sumnja u kršenje odredbi ove Glave Zakona,

8. zabraniti trgovanje vrijednosnim papirima na uređenom tržištu, ako su prekršene odredbe ove Glave Zakona,

9. objaviti da izdavatelj ne ispunjava obveze propisane odredbama ove Glave Zakona.

(2) Pri donošenju mjera iz stavka 1. ovog članka, Agencija će uzeti u obzir težinu povrede odredbi ove Glave i svrhu koja se mjerom želi postići.

Pravo ulagatelja povući prihvat ponude

Članak 387. (NN 54/13)

(1) U slučaju izricanja neke od nadzornih mjera iz članka 386. stavka 1. točke 4. ili točke 6. ovog Zakona, ulagatelj koji je prije objave tih mjera upisao, odnosno kupio vrijednosne papire u odnosnoj javnoj ponudi, ima pravo povući prihvat ponude, odnosno odustati od pravnog posla kupnje vrijednosnih papira koji je nastao njegovim prihvatom ponude. Ovo pravo ulagatelj može iskoristiti u roku od pet radnih dana od dana objave izrečene nadzorne mjere.

(2) Agencija će pri izricanju nadzorne mjere poučiti ulagatelje o pravu iz stavka 1. ovog članka.

Nadzorne mjere nakon uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište

Članak 388.

Nakon uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, Agencija je ovlaštena obaviti pregled poslovanja izdavatelja i njegovih vladajućih ili ovisnih društava u Republici Hrvatskoj, ako je to potrebno radi provjere i utvrđivanja postupa li izdavatelj u skladu s odredbama ove Glave Zakona.

Članak 389.

Nakon uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, Agencija je ovlaštena:

1. za izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu manjem od 1.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost manju od 1.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i za izdavatelja dionica:

– država članica u kojoj izdavatelj ima sjedište, za izdavatelja koji ima sjedište u državi članici,

– država članica iz članka 343. točke 12. podtočke c) ovoga Zakona, za izdavatelja koji ima sjedište u trećoj državi,

2. privremeno obustaviti trgovanje, odnosno zatražiti od burze da privremeno obustavi trgovanje određenim vrijednosnim papirima, ako je, prema procjeni Agencije, položaj izdavatelja tih vrijednosnih papira takav da bi trgovanje vrijednosnim papirima štetilo interesima ulagatelja.

Članak 390.

Agencija se u slučaju potrebe može posavjetovati s burzom, a posebno kad odlučuje o privremenoj obustavi ili zabrani trgovanja na uređenom tržištu.

Inozemni izdavatelj ili ponuditelj

Članak 391.

Prestao važiti.

Članak 392.

Prestao važiti.

Ponuda vrijednosnih papira izvan Republike Hrvatske

Članak 393.

Prestao važiti.

Članak 394.

Prestao važiti.

 

GLAVA II.   Objavljivanje informacija o izdavateljima vrijednosnih papira

Poglavlje 1.   OPĆE ODREDBE

Pojmovi

Članak 395. (NN 110/15)

Pojedini pojmovi, u smislu ove glave, imaju sljedeće značenje:

1. izdavatelj je fizička osoba ili pravni subjekt, uključujući i državu, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, pri čemu se u slučaju potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima koje su uvrštene na uređeno tržište, izdavateljem smatra izdavatelj vrijednosnih papira na osnovi kojih su izdane potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, neovisno o tome jesu li ti vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište ili nisu,

2. vrijednosni papiri su sve vrste prenosivih vrijednosnih papira iz članka 3. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, osim instrumenata tržišta novca s rokom dospijeća kraćim od dvanaest mjeseci,

3. dužnički vrijednosni papiri su obveznice i ostali oblici prenosivih sekuritiziranih dugova, osim vrijednosnih papira koji su istovjetni s dionicama i vrijednosnih papira koji, ako se zamijene ili ako se njima potvrdi ostvarivanje glasačkih prava, daju pravo na stjecanje dionica ili vrijednosnih papira istovjetnih s dionicama,

4. propisane informacije su sve informacije koje je izdavatelj, ili osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, obvezan objavljivati javnosti sukladno:

– odredbama ove glave,

– člancima 459. do 462. ovoga Zakona,

– propisima matične države članice izdavatelja koji su usvojeni sukladno članku 3. stavku 1. Direktive 2004/109/EZ,

5. društvo za upravljanje je društvo za upravljanje određeno propisom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom,

6. elektroničko sredstvo je elektronička oprema namijenjena za obradu podataka (uključujući i digitalno sažimanje), pohranu i prijenos podataka korištenjem elektromagnetskih medija,

7. formalni sporazum je sporazum koji je prema mjerodavnom pravu obvezujući,

8. pravni subjekt uključuje i registrirana poslovna udruženja bez pravne osobnosti i zaklade,

9. Direktiva 2013/34/EU je Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ,

10. Uredba (EZ-a) broj 1606/2002 je Uredba (EZ-a) broj 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda.

Primjena

Članak 396.

Prestao važiti.

Članak 397.

(1) Odredbe ove Glave primjenjuju se kod izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u državi članici, a kojima je Republika Hrvatska matična država članica.

(2) Odredbe članaka 438. do 441. ovog Zakona, primjenjuju se i kod izdavatelja kojem je Republika Hrvatska država članica domaćin, a čiji su vrijednosni papiri uvršteni samo na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj.

(3) Izdavatelj iz stavka 2. ovog članka, obvezan je sukladno člancima 438. do 441. ovog Zakona, objavljivati javnosti sve informacije koje je obvezan objavljivati prema propisima matične države članice izdavatelja kojima su propisane obveze objavljivanja javnosti kod izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište.  

Određivanje nadležnosti

Članak 398. (NN 54/13, 110/15)

»(1) Matična država članica, u smislu ove glave, je:

1. za izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu manjem od 1.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost manju od 1.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i za izdavatelja dionica:

– država članica u kojoj izdavatelj ima sjedište, za izdavatelja koji ima sjedište u državi članici,

– država članica koju je izdavatelj izabrao između država članica na čija uređena tržišta su uvršteni njegovi vrijednosni papiri, za izdavatelja koji ima sjedište u trećoj državi,

2. za izdavatelja koji nije naveden u točki 1. ovoga stavka, država članica koju je izdavatelj izabrao za matičnu državu članicu između države članice u kojoj ima sjedište, kada je primjenjivo, i država članica na čija uređena tržišta su uvršteni njegovi vrijednosni papiri,

3. za izdavatelja čiji vrijednosni papiri više nisu uvršteni na uređeno tržište u njegovoj matičnoj državi članici iz točke 1. podtočke 2. ili točke 2. ovoga stavka, nego su uvršteni na uređena tržišta u jednoj ili više drugih država članica, ona nova matična država članica koju je izdavatelj izabrao između država članica na čija uređena tržišta su uvršteni njegovi vrijednosni papiri i, kada je primjenjivo, država članica u kojoj izdavatelj ima sjedište.

(2) Izbor matične države članice iz stavka 1. točke 1. podtočke 2. ovoga članka ostaje valjan, osim ako je izdavatelj obvezan izabrati novu matičnu državu članicu sukladno stavku 1. točki 3. ovoga članka i objaviti je sukladno stavku 5. ovoga članka.

(3) Izdavatelj iz stavka 1. točke 2. ovoga članka može za matičnu državu članicu izabrati samo jednu državu članicu.

(4) Izdavatelj iz stavka 1. točke 2. ovoga članka izabranu matičnu državu članicu ne može mijenjati prije isteka roka od najmanje tri godine od dana donošenja odluke o izboru iz stavka 3. ovoga članka, osim ako prije isteka toga roka svi vrijednosni papiri izdavatelja više nisu uvršteni niti na jedno uređeno tržište u državama članicama ili ako se prije isteka toga roka počne primjenjivati stavak 1. točke 1. i 3. ovoga članka.

(5) Izbor Republike Hrvatske kao matične države članice izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka objavljuje javnosti sukladno člancima 438. do 441. ovoga Zakona. Izdavatelj o izboru Republike Hrvatske kao matične države članice obavještava Agenciju, nadležno tijelo države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište, kada je primjenjivo, i nadležna tijela svih država članica domaćina.

(6) Kada izdavatelj ne objavi javnosti izbor matične države članice iz stavka 1. točke 1. podtočke 2. ili stavka 1. točke 2. ovoga članka u roku od tri mjeseca od dana kada su vrijednosni papiri izdavatelja prvi put uvršteni na uređeno tržište, matična država članica je država članica na čije uređeno tržište su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja. Ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređena tržišta u više država članica, ove države članice bit će matične države članice izdavatelja dok izdavatelj ne izabere jednu matičnu državu članicu i ne objavi javnosti njezin izbor.

(7) Za izdavatelja čiji su vrijednosni papiri već uvršteni na uređeno tržište i koji izbor matične države članice iz stavka 1. točke 1. podtočke 2. ili stavka 1. točke 2. ovoga članka nije objavio javnosti do 27. studenoga 2015., razdoblje od tri mjeseca iz stavka 6. ovoga članka počinje teći od 27. studenoga 2015.

(8) Stavci 5., 6. i 7. ovoga članka ne primjenjuju se na izdavatelja koji je izabrao matičnu državu članicu sukladno stavku 1. točki 1. podtočki 2. ili stavku 1. točkama 2. ili 3. ovoga članka i koji je o njezinu izboru obavijestio nadležna tijela matične države članice prije 27. studenoga 2015., osim ako nakon 27. studenoga 2015. ne izabere drugu matičnu državu članicu.

Članak 399.

Država članica domaćin je država članica na čije uređeno tržište su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja, a koja je različita od matične države članice izdavatelja.

Iznimke

Članak 400.

(1) Odredbe ove Glave ne primjenjuju se kod udjela u subjektima za zajednička ulaganja koji nisu zatvorenog tipa, niti kod stjecanja ili otpuštanja udjela u takvim subjektima.

(2) U smislu ove Glave, subjekt za zajednička ulaganja koji nije zatvorenog tipa označava subjekt:

1. čija je svrha i cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, uz uvažavanje načela razdiobe rizika, i

2. čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili iskupljuju iz imovine tog subjekta.

(3) U smislu ove Glave, udjeli u subjektu za zajednička ulaganja označavaju vrijednosne papire koje izdaje subjekt za zajednička ulaganja na osnovi kojeg imatelj udjela stječe prava nad imovinom tog subjekta.

 

Poglavlje 2.   IZVJEŠTAJI IZDAVATELJA

Obveza

Članak 401.

Izdavatelj vrijednosnih papira obvezan je redovito izrađivati godišnje, polugodišnje i tromjesečne financijske i poslovne izvještaje te ih objavljivati javnosti sukladno člancima 438. do 441. ovog Zakona.

Članak 402.

Agencija može za izdavatelje vrijednosnih papira sa sjedištem u Republici Hrvatskoj pravilnikom propisati sadržaj i strukturu godišnjih, polugodišnjih i tromjesečnih financijskih i poslovnih izvještaja te oblik i način njihovog dostavljanja Agenciji.

Godišnji izvještaj

Članak 403. (NN 110/15)

(1) Izdavatelj vrijednosnih papira obvezan je izraditi godišnji izvještaj iz stavka 2. ovog članka, objaviti ga javnosti najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine te osigurati da isti bude dostupan javnosti najmanje deset godina od dana objavljivanja.

(2) Godišnji izvještaj izdavatelja mora sadržavati:

1. revidirane godišnje financijske izvještaje,

2. izvještaj poslovodstva,

3. izjavu osoba odgovornih za sastavljanje godišnjeg izvještaja izdavatelja, navodeći njihova imena, prezimena, radno mjesto i dužnosti u izdavatelju, da prema njihovom najboljem saznanju:

– godišnji financijski izvještaji izdavatelja, sastavljeni uz primjenu odgovarajućih standarda financijskog izvještavanja, daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline,

– izvještaj poslovodstva sadrži istinit prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima su izdavatelj i društva izloženi kao cjelina.

(3) Zajedno s godišnjim izvještajem izdavatelja iz stavka 2. ovog članka, izdavatelj je obvezan na način i u roku iz stavka 1. ovog članka objaviti javnosti u cijelosti i revizorsko izvješće, potpisano od strane osoba odgovornih za reviziju godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja.

(4) Na izdavatelja koji je obvezan izrađivati konsolidirane izvještaje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog članka.

(5) Godišnji izvještaj iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se sukladno regulatornim tehničkim standardima koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuje jedinstveni elektronički format za izvješćivanje, počevši od 1. siječnja 2020., pod uvjetom da su regulatorni tehnički standardi usvojeni.

Članak 404. (NN 110/15)

(1) Za izdavatelja koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, izvještaji iz članka 403. stavka 2. točke 1. i 2. ovog Zakona, jesu izvještaji koji se izrađuju sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava te računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.

(2) Ako godišnje financijske izvještaje u roku iz članka 403. stavka 1. ovog Zakona ne utvrdi nadležno tijelo izdavatelja, izdavatelj je obvezan godišnje financijske izvještaje objaviti javnosti u roku iz članka 403. stavka 1. ovog Zakona uz naznaku da na izvještaje nije dana suglasnost nadležnog tijela izdavatelja.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka, izdavatelj je obvezan u roku od sedam dana od dana dobivanja suglasnosti svog nadležnog tijela na godišnje financijske izvještaje, objaviti javnosti utvrđene izvještaje. Ako je nadležno tijelo izdavatelja utvrdilo izvještaje u cijelosti u sadržaju u kojem su objavljeni javnosti sukladno stavku 2. ovog članka, smatra se da je izdavatelj objavio javnosti godišnje financijske izvještaje ako u roku od sedam dana od dana utvrđivanja izvještaja objavi javnosti da su izvještaji objavljeni sukladno stavku 2. ovog članka u cijelosti utvrđeni u istom sadržaju od strane nadležnog tijela izdavatelja.

(4) Zajedno s godišnjim izvještajem iz članka 403. stavka 2. ovog Zakona i revizorskim izvješćem iz članka 403. stavka 3. ovog Zakona, izdavatelj je obvezan objaviti javnosti u cijelosti i odluku nadležnog tijela o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja te odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitka, ako odluke nisu sastavni dio godišnjeg izvještaja.

Članak 405.

Prestao važiti.

Članak 406. (NN 110/15)

»(1) Izdavatelj vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u državi članici obvezan je izvještaje iz članka 403. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Zakona izrađivati prema sljedećim zahtjevima:

1. kada je izdavatelj prema Direktivi 2013/34/EU obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje, njegovi revidirani financijski izvještaji obuhvaćaju konsolidirane financijske izvještaje izrađene sukladno Uredbi (EZ-a) broj 1606/2002 i financijske izvještaje matičnog društva izrađene sukladno pravu države u kojoj matično društvo ima sjedište,

2. kada izdavatelj nije obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje, njegovi revidirani financijski izvještaji obuhvaćaju financijske izvještaje izrađene sukladno pravu države u kojoj izdavatelj ima sjedište,

3. financijski izvještaji izdavatelja moraju biti revidirani sukladno članku 34. stavku 1. i članku 35. Direktive 2013/34/EU, a konsolidirani financijski izvještaji izdavatelja sukladno članku 34. stavcima 1. i 2. i članku 35. Direktive 2013/34 EU,

4. izvještaj poslovodstva mora biti izrađen sukladno članku 19. Direktive 2013/34/EU kada izdavatelj nije obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje, odnosno sukladno člancima 19. i 29. Direktive 2013/34/EU kada je izdavatelj obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje.

(2) Izdavatelj vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u trećoj državi obvezan je izvještaje iz članka 403. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Zakona izrađivati primjenjujući na odgovarajući način stavak 1. ovoga članka.

Polugodišnji izvještaj

Članak 407. (NN 110/15)

(1) Izdavatelj dionica i dužničkih vrijednosnih papira obvezan je za prvih šest mjeseci poslovne godine, što je prije moguće, a najkasnije u roku od tri mjeseca od proteka polugodišta izraditi i objaviti javnosti polugodišnji izvještaj iz stavka 2. ovog članka te osigurati da isti bude dostupan javnosti najmanje deset godina od dana objavljivanja.

(2) Polugodišnji izvještaj izdavatelja mora sadržavati:

1. skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja,

2. međuizvještaj poslovodstva,

3. izjavu osoba odgovornih za sastavljanje polugodišnjeg izvještaja izdavatelja, navodeći njihova imena, prezimena, radno mjesto i dužnosti u izdavatelju, da prema njihovom najboljem saznanju:

– skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja izdavatelja, sastavljenih uz primjenu odgovarajućih standarda financijskog izvještavanja, daje cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline,

– međuizvještaj poslovodstva sadrži istinit prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima su izdavatelj i društva izloženi kao cjelina.

(3) Ako su polugodišnji financijski izvještaji izdavatelja iz stavka 2. ovog članka revidirani, izdavatelj je obvezan na način i u roku iz stavka 1. ovog članka objaviti javnosti i revizorsko izviješće. Ista obveza postoji i u slučaju obavljenog uvida u financijske izvještaje. Ako polugodišnji financijski izvještaji izdavatelja iz stavka 2. ovog članka nisu revidirani ili u iste nije obavljen uvid, izdavatelj je obvezan o tome dati izjavu u svom polugodišnjem izvještaju.

(4) Na izdavatelja koji je obvezan izrađivati konsolidirane izvještaje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavka 1., 2. i 3. ovog članka.

Članak 408.

Prestao važiti.

Članak 409. (NN 54/13, 110/15)

(1) Izdavatelj dionica i dužničkih vrijednosnih papira koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, obvezan je izvještaje iz članka 407. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona izrađivati sukladno propisima Republike Hrvatske koji uređuju financijsko izvještavanje za ispod godišnje razdoblje i uz primjenu standarda financijskog izvještavanja za ispod godišnje razdoblje

(2) Izdavatelj dionica i dužničkih vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u državi članici, izvještaje iz članka 407. stavka 2. točke 1. i 2. ovog Zakona obvezan je izrađivati prema sljedećim zahtjevima:

1. kada je izdavatelj obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje, njegov skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja izrađuje se sukladno standardu financijskog izvještavanja o financijskom izvještavanju za ispod godišnje razdoblje usvojenom sukladno članku 6. Uredbe (EZ-a) broj 1606/2002,

2. kada izdavatelj nije obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje, njegov skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja obuhvaćat će najmanje skraćenu bilancu, skraćeni račun dobiti i gubitka te bilješke uz navedene financijske izvještaje; izdavatelj je obvezan primijeniti ista načela priznavanja i vrednovanja koje je primijenio kod izrade godišnjih financijskih izvještaja,

3. međuizvještaj poslovodstva mora najmanje sadržavati naznaku značajnih događaja koji su se dogodili u prvih šest mjeseci poslovne godine, utjecaj tih događaja na skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti za preostalih šest mjeseci poslovne godine; međuizvještaj poslovodstva izdavatelja dionica obvezno sadrži podatke iz stavka 2. i 3. ovog članka o značajnim transakcijama između povezanih osoba sastavljene sukladno odgovarajućim standardima financijskog izvještavanja.

(3) Podacima o značajnim transakcijama između povezanih osoba iz stavka 1. točke 3. ovog članka smatraju se najmanje podaci o:

1. transakcijama između povezanih osoba koje su se dogodile u prvih šest mjeseci tekuće poslovne godine i koje su u tom razdoblju značajno utjecale na financijski položaj i poslovanje izdavatelja,

2. promjenama u transakcijama između povezanih osoba navedenim u posljednjim godišnjim financijskim izvještajima izdavatelja koje mogu značajno utjecati na financijski položaj i poslovanje izdavatelja u prvih šest mjeseci tekuće poslovne godine.

(4) Kada izdavatelj dionica nije obvezan izrađivati konsolidirane financijske izvještaje, obvezan je kao podatke iz stavka 1. točka 3. ovog članka o značajnim transakcijama između povezanih osoba navesti najmanje podatke iz članka 2. točke 3. i članka 17. stavka 1. točke (r) Direktive 2013/34/EU.

(5) Ako izdavatelj skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja ne izrađuje sukladno standardu financijskog izvještavanja o financijskom izvještavanju za ispod godišnje razdoblje usvojenom sukladno članku 6. Uredbe (EZ-a) broj 1606/2002, obvezan je skraćeni set polugodišnjih financijskih izvještaja izrađivati na sljedeći način:

1. skraćena bilanca i skraćeni račun dobiti i gubitka sadržavaju najviše naslove, podnaslove i stavke, jednake onima iz posljednjih godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja; dodatne stavke moguće je uključiti jedino u slučaju ako bi zbog njihovog izostavljanja polugodišnji financijski izvještaji navodili na pogrešan zaključak o imovini i obvezama, gubitku i dobitku, financijskom položaju i poslovanju izdavatelja,

2. skraćena bilanca mora sadržavati usporedni prikaz podataka s podacima iz bilance prethodne godine,

3. skraćeni račun dobiti i gubitka mora sadržavati usporedni prikaz podataka s podacima za isto razdoblje prethodne godine,

4. bilješke moraju sadržavati:

– dovoljno podataka kako bi se polugodišnji financijski izvještaji izdavatelja mogli usporediti s godišnjim financijskim izvještajima izdavatelja,

– dovoljno podataka i obrazloženja kako bi ulagatelji na ispravan način razumjeli značajne promjene u količinama i događajima koji su utjecali na bilancu i račun dobiti i gubitka izdavatelja.

(6) Izdavatelj dionica i dužničkih vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u trećoj državi, obvezan je izvještaje iz članka 407. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona izrađivati primjenjujući na odgovarajući način stavak 1. ovoga članka.

Tromjesečni izvještaj

Članak 410. (NN 54/13, 110/15)

»(1) Izdavatelj dionica koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj obvezan je izraditi i objaviti javnosti tromjesečni izvještaj za prvo, drugo i treće tromjesečje, što je prije moguće, a najkasnije u roku od jednog mjeseca od proteka odnosnog tromjesečja i tromjesečni izvještaj za četvrto tromjesečje, što je prije moguće, a najkasnije u roku od dva mjeseca od proteka četvrtog tromjesečja te osigurati da tromjesečni izvještaj bude dostupan javnosti najmanje pet godina od dana objavljivanja.

(2) Na tromjesečni izvještaj iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 407. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Izdavatelj je obvezan izvještaj iz stavka 1. ovoga članka izrađivati sukladno članku 409. stavku 1. ovoga Zakona.

(4) Na izdavatelja koji je obvezan izrađivati konsolidirane izvještaje na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka.

(5) Izdavatelj dionica koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske obvezan je izraditi i objaviti javnosti tromjesečne izvještaje ili izjave poslovodstva ako je nacionalnim propisom države u kojoj izdavatelj ima sjedište propisana obveza izrade i objave tromjesečnih izvještaja ili izjave poslovodstva, u sadržaju i u rokovima kako je propisano odnosnim nacionalnim propisom.

Izvještaj o plaćanjima javnom sektoru

Članak 411. (NN 110/15)

(1) Izdavatelj koji obavlja djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma obvezan je svake godine izraditi na konsolidiranoj osnovi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, objaviti ga javnosti najkasnije šest mjeseci od proteka poslovne godine te osigurati da on bude dostupan javnosti najmanje deset godina od dana objavljivanja.

(2) Izdavatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj izvještaj iz stavka 1. ovoga članka izrađuje sukladno propisima Republike Hrvatske kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja.

(3) Izdavatelj sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, kako je propisano člankom 41. stavcima 1. i 2. Direktive 2013/34/EU, izvještaj iz stavka 1. ovoga članka izrađuje sukladno poglavlju 10. Direktive 2013/34/EU.

Iznimke

Članak 412. (NN 54/13, 110/15)

Odredbe članaka 401. do 410. ovoga Zakona ne odnose se na sljedeće izdavatelje:

1. državu i njezine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

2. javna međunarodna tijela čiji član je najmanje jedna država članica,

3. Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) koji je osnovan EFSF okvirnim sporazumom i bilo koji drugi mehanizam osnovan s ciljem očuvanja financijske stabilnosti europske monetarne unije pružajući privremenu financijsku pomoć državama članicama čija je valuta euro,

4. Europsku središnju banku i središnje banke država članica,

5. izdavatelje isključivo dužničkih vrijednosnih papira koji su uvršteni na uređeno tržište i koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti,

6. iznimno od točke 5. ovoga stavka, i na izdavatelje isključivo dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, ako su ovi dužnički vrijednosni papiri na uređeno tržište uvršteni prije 31. prosinca 2010., dokle god su ti dužnički vrijednosni papiri u optjecaju.

 

Poglavlje 3.   INFORMACIJE O PROMJENAMA U POSTOTKU GLASAČKIH PRAVA

Obveza

Članak 413. (NN 110/15)

(1) Fizička osoba ili pravni subjekt koji neposredno ili posredno dosegne, prijeđe ili padne ispod praga od 5%, 10%, 15%, 20%, 25%, 30%, 50% i 75% glasačkih prava u izdavatelju dionica obvezan je o takvom dosezanju, prelasku ili padu ispod praga dostaviti izdavatelju i Agenciji obavijest.

(2) Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se na svako dosezanje, prelazak ili pad ispod propisanih pragova u izdavatelju koje je posljedica:

1. stjecanja, otpuštanja ili ostvarivanja glasačkih prava sukladno člancima 415., 416. i 417. ovog Zakona, i/ili

2. promjene broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene broja glasačkih prava iz tih dionica.

(3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka nastaje kada fizička osoba ili pravni subjekt, neposredno ili posredno, dosegne, prijeđe ili padne ispod propisanih pragova glasačkih prava u izdavatelju dionica:

1. po bilo kojoj osnovi iz članka 415., 416. i 417. ovoga Zakona, i

2. na ukupnoj osnovi zbrajajući sva glasačka prava koja toj fizičkoj osobi ili pravnom subjektu neposredno ili posredno pripadaju u slučajevima iz članka 415., 416. i 417. ovoga Zakona.

Izračunavanje postotka glasačkih prava

Članak 414. (NN 110/15)

U smislu članka 413. ovog Zakona, postotak glasačkih prava koji pripada fizičkoj osobi ili pravnom subjektu u izdavatelju, izračunava se u odnosu na sve dionice izdavatelja istog roda s pravom glasa, uključujući i vlastite dionice izdavatelja i dionice kod kojih je ostvarivanje glasačkih prava isključeno ili ograničeno zakonom ili pravnim poslom, a prema posljednjim podacima objavljenim javnosti sukladno članku 429. ovog Zakona.

Obveznici

Članak 415.

Obveza iz članka 413. ovog Zakona odnosi se na svakog dioničara (fizičku osobu ili pravni subjekt) kada, neposredno ili posredno, u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun druge fizičke osobe i/ili pravnog subjekta, drži:

1. dionice s pravom glasa izdavatelja,

2. potvrde o deponiranim dionicama izdavatelja.

Članak 416. (NN 110/15)

»(1) Obveza iz članka 413. ovoga Zakona odnosi se na svaku fizičku osobu ili pravni subjekt kada neposredno ili posredno drži financijske instrumente iz članka 3. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona:

1. koji fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji ih drži daju, po dospijeću, temeljem formalnog sporazuma, ili bezuvjetno pravo stjecanja ili diskrecijsko pravo stjecanja, već izdanih dionica s pravom glasa izdavatelja koje su uvrštene na uređeno tržište;

2. koji su upućeni na dionice izdavatelja iz točke 1. ovoga stavka i koji su s ekonomskim učinkom sličnim onom financijskih instrumenata iz točke 1. ovoga stavka, bez obzira na to daju li pravo na fizičku namiru ili ne.

(2) Financijski instrumenti iz stavka 1. ovoga članka moraju fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji ih drži davati na dan dospijeća ili bezuvjetno pravo stjecanja već izdanih dionica s pravom glasa izdavatelja koje su temelj izdanja odnosnog financijskog instrumenta ili diskrecijsko pravo steći ili ne takve dionice.

(3) Za fizičku osobu ili pravni subjekt koji neposredno ili posredno drži financijske instrumente iz stavka 1. ovoga članka, obveza iz članka 413. ovoga Zakona nastaje ponovo kada fizička osoba ili pravni subjekt stekne temeljne dionice izdavatelja te se takvim stjecanjem doseže, prelazi ili pada ispod propisanih pragova glasačkih prava u tom izdavatelju.

(4) Broj glasačkih prava koja pripadaju fizičkoj osobi ili pravnom subjektu držanjem financijskih instrumenata iz stavka 1. ovoga članka izračunava se u odnosu na ukupni nominalni (zamišljeni) iznos dionica koje čine temeljnu imovinu tog financijskog instrumenta, osim kada financijski instrument omogućuje isključivo namiru u novcu, u kojem slučaju se broj glasačkih prava izračunava na temelju »delta usklađivanja«, množenjem ukupno nominalnog (zamišljenog) iznosa temeljnih dionica deltom instrumenta. U svrhu izračuna glasačkih prava u obzir se uzimaju jedino duge pozicije u svim financijskim instrumentima koji se odnose na istog temeljnog izdavatelja, pri čemu se duge pozicije ne netiraju s kratkim pozicijama koje se odnose na istog temeljnog izdavatelja.

(5) Za potrebe stavka 1. ovoga članka, financijskim instrumentima smatraju se, ako ispunjavaju bilo koji od uvjeta iz stavka 1. točke 1. ili 2. ovoga članka:

1. prenosivi vrijednosni papiri,

2. opcije,

3. budućnosnice,

4. zamjene (swaps),

5. unaprijedni ugovori,

6. ugovori za razlike,

7. bilo koji drugi ugovori ili sporazumi sa sličnim ekonomskim učincima koji se mogu namiriti fizički ili u novcu.

(6) Za potrebe stavka 4. ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuje:

1. metoda za izračunavanje broja glasačkih prava u slučaju financijskih instrumenata upućenih na košaricu dionica ili indeks, i

2. metoda utvrđivanja delte u slučaju financijskih instrumenata koji isključivo služe primitku iznosa u novcu.

(7) Za potrebe ovoga članka u obzir se uzima okvirni popis financijskih instrumenata koje sastavlja i periodički ažurira ESMA vodeći računa o tehničkom razvoju financijskih tržišta.

(8) Za potrebe članka 419. i članka 420. stavaka 1. do 3. i članka 427. ovoga Zakona koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuju slučajevi u kojima se odnosna izuzeća primjenjuju na financijske instrumente koje drži fizička osoba ili pravni subjekt koji ispunjava zahtjeve klijenata da trguje drugačije nego na vlasničkoj bazi, ili štiteći pozicije nastale takvim poslovanjem.

Članak 417.

(1) Obveza iz članka 413. ovog Zakona, odnosi se na svaku fizičku osobu ili pravni subjekt, kada isti ima pravo steći, otpustiti, ostvarivati ili prenijeti ostvarivanje glasačkih prava u izdavatelju, ako se radi o glasačkim pravima iz jednog od sljedećih slučajeva ili kombinaciji tih slučajeva:

1. glasačkim pravima koja drži treća strana, s kojom je fizička osoba ili pravni subjekt sklopio sporazum, kojim su se sve strane obvezale svojim usklađenim ostvarivanjem glasačkih prava koja drže, usvojiti dugoročnu politiku upravljanja izdavateljem,

2. glasačkim pravima koja treća strana drži na temelju sporazuma kojim je fizička osoba ili pravni subjekt privremeno i uz naknadu prenio ostvarivanje glasačkih prava na treću stranu,

3. glasačkim pravima iz dionica koja su fizičkoj osobi ili pravnom subjektu prenesena kao osiguranje, ako fizička osoba ili pravni subjekt kontrolira ta glasačka prava i iskaže svoju namjeru ostvarivanja istih,

4. glasačkim pravima iz dionica za koje je u korist fizičke osobe ili pravnog subjekta osnovano pravo plodouživanja,

5. glasačkim pravima koja drži ili može ostvarivati sukladno točki 1. do 4. ovog stavka kontrolirano društvo fizičke osobe ili pravnog subjekta,

6. glasačkim pravima iz dionica pohranjenih kod fizičke osobe ili pravnog subjekta, a koja glasačka prava fizička osoba ili pravni subjekt može ostvarivati samostalno, po vlastitoj ocjeni, ako nema posebne upute dioničara,

7. glasačkim pravima koja drži treća strana u svoje ime, a za račun fizičke osobe ili pravnog subjekta,

8. glasačkim pravima koja fizička osoba ili pravni subjekt može ostvarivati kao punomoćnik, samostalno, prema vlastitoj ocjeni, ako nema posebne upute dioničara.

(2) Kad obveza iz članka 413. ovog Zakona za fizičku osobu ili pravni subjekt nastane sukladno stavku 1. ovog članka, svaka strana iz stavka 1. točke 1. do 8. ovog članka za koju je nastala obveza, obvezna je izdavatelju i Agenciji dostaviti obavijest iz članka 413. ovog Zakona, a smatra se da je tako nastaloj obvezi udovoljeno ako se izdavatelju dostavi jedna zajednička obavijest.

Kontrolirana društva

Članak 418.

(1) U smislu ove Glave, kontrolirano društvo je pravni subjekt:

1. u kojem fizička osoba ili drugi pravni subjekt ima većinu glasačkih prava, ili

2. u kojem je fizička osoba ili drugi pravni subjekt dioničar ili član te u kojem istovremeno ima pravo imenovati ili opozvati većinu članova upravljačkih i/ili nadzornih tijela, ili

3. u kojem je fizička osoba ili drugi pravni subjekt dioničar ili član te u kojem samostalno kontrolira većinu glasačkih prava temeljem sporazuma sklopljenog s drugim dioničarima ili članovima toga pravnog subjekta, ili

4. u kojem fizička osoba ili drugi pravni subjekt može ostvarivati ili ostvaruje prevladavajući utjecaj ili kontrolu.

(2) Fizička osoba ili drugi pravni subjekt iz stavka 1. ovog članka je vladajuća osoba.

(3) U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovog članka, glasačkim pravima vladajuće osobe pribrajaju se i glasačka prava kontroliranog društva vladajuće osobe, kao i glasačka prava onih fizičkih osoba ili pravnih subjekata koje glasaju u svoje ime, ali za račun vladajuće osobe ili za račun nekog kontroliranog društva vladajuće osobe.

Članak 419.

Obavijest iz članka 413. ovog Zakona izdavatelju i Agenciji nije obvezan dostaviti pravni subjekt u slučaju kada je istu obavijest izdavatelju i Agenciji dostavilo njegovo matično društvo ili vladajuća osoba tog matičnog društva.

Iznimke kod izračunavanja postotka glasačkih prava

Članak 420. (NN 110/15)

(1) Glasačkim pravima koja u slučajevima iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona pripadaju matičnom društvu društva za upravljanje, ne pribrajaju se glasačka prava iz dionica i financijskih instrumenata iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona kojima to društvo za upravljanje upravlja sukladno propisima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje društava za upravljanje, ako društvo za upravljanje ta glasačka prava ostvaruje neovisno od svog matičnog društva.

(2) Glasačkim pravima koja u slučajevima iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona pripadaju matičnom društvu investicijskog društva, ne pribrajaju se glasačka prava iz dionica i financijskih instrumenata iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona kojima to investicijsko društvo upravlja pružanjem usluge upravljanja portfeljem, ako investicijsko društvo:

1. ima odobrenje za pružanje usluge upravljanja portfeljem izdano od Agencije ili nadležnog tijela države članice,

2. može ostvarivati glasačka prava iz dionica samo uz uputu dobivenu u pisanom obliku ili korištenjem elektroničkih sredstava, ili primjenom odgovarajućih mjera osigurava da se usluga upravljanja portfeljem pruža neovisno od ostalih usluga pod uvjetima koji su jednaki uvjetima određenim propisima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom,

3. glasačka prava ostvaruje neovisno od svog matičnog društva.

(3) Iznimke iz stavka 1. i 2. ovog članka, ne primjenjuju se u slučaju kada društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo upravlja glasačkim pravima iz dionica i financijskih instrumenata iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona koji pripadaju njegovom matičnom društvu ili drugom kontroliranom društvu tog matičnog društva, pri čemu ta glasačka prava društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo ne može ostvarivati samostalno, po vlastitoj ocjeni, već uz neposrednu ili posrednu uputu matičnog društva ili drugog kontroliranog društva tog matičnog društva.

Članak 421. (NN 110/15)

(1) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva može koristiti iznimku iz članka 420. stavka 1. i/ili stavka 2. ovog Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. matično društvo ne smije se uplitati u ostvarivanje glasačkih prava koja pripadaju društvu za upravljanje odnosno investicijskom društvu, bilo davanjem neposredne ili posredne upute bilo na neki drugi način,

2. društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo mora biti samostalno, neovisno o matičnom društvu, ostvarivati glasačka prava iz imovine kojom upravlja.

(2) U smislu stavka 1. točke 1. ovog članka i članka 420. stavka 3. ovog Zakona, neposrednom uputom smatra se svaka uputa matičnog društva ili drugog kontroliranog društva tog matičnog društva kojom se određuje na koji način u pojedinom slučaju društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo ostvaruje glasačka prava. Posredna uputa je svaka općenita ili određena uputa matičnog društva ili drugog kontroliranog društva tog matičnog društva, neovisno o formi u kojoj se daje, kojom se ograničava samostalnost društva za upravljanje odnosno investicijskog društva u ostvarivanju glasačkih prava u svrhu ostvarivanja određenih poslovnih interesa matičnog društva ili drugog kontroliranog društva tog matičnog društva.

(3) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva koje želi koristiti iznimku iz članka 420. stavka 1. i/ili stavka 2. ovog Zakona, obvezno je bez odgode, a u svakom slučaju prije nastanka obveze iz članka 413. ovog Zakona, dostaviti Agenciji:

1. popis društava za upravljanje odnosno investicijskih društava i popis njihovih nadležnih tijela ili naznaku da ista nemaju svoja nadležna tijela, ali bez navođenja za kojeg izdavatelja bi se iznimka koristila,

2. izjavu da se u slučaju svakog navedenog društva za upravljanje odnosno investicijskog društva, matično društvo pridržava uvjeta iz stavka 1. ovog članka.

(4) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva koje želi koristiti iznimku iz članka 420. stavka 1. i/ili stavka 2. ovog Zakona, samo u odnosu na financijske instrumente iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona koje drži, obvezno je bez odgode, a u svakom slučaju prije nastanka obveze iz članka 413. ovog Zakona, dostaviti Agenciji popis iz stavka 3. točke 1. ovog članka.

(5) Matično društvo obvezno je popis iz stavka 3. točke 1. ovog članka redovito obnavljati.

(6) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva koje želi koristiti iznimku iz članka 420. stavka 1. i/ili stavka 2. ovog Zakona, obvezno je na zahtjev Agencije dokazati sljedeće:

1. organizacijska struktura matičnog društva i društva za upravljanje odnosno investicijskog društva je takva da društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo, glasačka prava ostvaruje samostalno, neovisno o matičnom društvu; matično društvo i društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo moraju imati barem pisana pravila kojima se između matičnog društva i društva za upravljanje odnosno investicijskog društva sprječava razmjena informacija koje se odnose na ostvarivanje glasačkih prava,

2. osobe koje odlučuju kako ostvariti glasačka prava djeluju neovisno jedna o drugoj,

3. u slučaju kada je matično društvo klijent društva za upravljanje odnosno investicijskog društva, ili kada su glasačka prava koja pripadaju matičnom društvu dio imovine kojom upravlja društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo, postoji jasno pisano ovlaštenje matičnog društva za međusobno nepristran odnos s društvom za upravljanje odnosno investicijskim društvom.

Članak 422.

(1) Iznimka iz članka 420. stavka 1. i 2. ovog Zakona, primjenjuje se i u slučaju pravnog subjekta koji ima sjedište u trećoj državi, a koji bi, da ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili državi članici, tražio odobrenje za pružanje usluge upravljanja portfeljem sukladno propisima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje investicijskih društava i/ili društava za upravljanje, pod uvjetom da taj subjekt ispunjava uvjete neovisnosti od svog matičnog društva istovjetne uvjetima neovisnosti iz članka 421. ovog Zakona koje ispunjavaju društva za upravljanje odnosno investicijska društva.

(2) U smislu stavka 1. ovog članka, smatra se da su uvjeti neovisnosti propisani pravom treće države sjedišta pravnog subjekta iz stavka 1. ovog članka, istovjetni uvjetima neovisnosti iz članka 421. ovog Zakona, ako je prema pravu treće države propisano da pravni subjekt iz stavka 1. ovog članka mora:

1. biti samostalan u svim slučajevima, neovisno o svom matičnom društvu, ostvarivati glasačka prava iz imovine kojom upravlja,

2. zanemariti interese svojeg matičnog društva ili bilo kojeg kontroliranog društva svog matičnog društva, u svakom slučaju nastanka sukoba interesa.

(3) Matično društvo pravnog subjekta iz stavka 1. ovog članka, obvezno je bez odgode, a u svakom slučaju prije nastanka obveze iz članka 413. ovog Zakona, dostaviti Agenciji izjavu da se u slučaju svakog pravnog subjekta iz stavka 1. ovog članka, matično društvo pridržava uvjeta iz stavka 2. ovog članka.

(4) Na matično društvo pravnog subjekta iz stavka 1. ovog članka, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 421. stavka 3. točke 1. i stavka 4., 5. i 6. ovog Zakona.

Sadržaj obavijesti

Članak 423. (NN 54/13, 110/15)

(1) Obavijest iz članka 413. ovog Zakona mora sadržavati, u mjeri u kojoj se podaci odnose na predmetno objavljivanje javnosti, sljedeće podatke:

1. tvrtku, sjedište i poslovnu adresu izdavatelja dionica,

2. podatke o fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji je dosegao, prešao ili pao ispod praga propisanog člankom 413. ovog Zakona,

3. podatke o kontroliranim društvima putem kojih fizičkoj osobi ili pravnom subjektu iz točke 2. ovog stavka pripadaju glasačka prava,

4. podatke o dioničaru, ako je dioničar različit od fizičke osobe ili pravnog subjekta iz točke 2. i 3. ovog stavka te podatke o fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji za račun tog dioničara ostvaruje glasačka prava sukladno članku 417. stavku 1. ovog Zakona,

5. podatak iz članka 413. stavka 2. ovog Zakona o tome posljedica čega je dosezanje, prelazak ili pad ispod propisanih pragova,

6. podatak o ispravi na temelju koje se doseže, prelazi ili pada ispod praga propisanog člankom 413. ovog Zakona,

7. podatak o broju stečenih ili otpuštenih glasačkih prava (u apsolutnom i relativnom iznosu) kojim se doseže, prelazi ili pada ispod praga propisanog člankom 413. ovog Zakona,

8. podatak o ukupnom broju glasačkih prava (u apsolutnom i relativnom iznosu) koji je dosegnut, prijeđen ili ispod kojeg se palo; za svaki izdani rod dionica s pravom glasa, posebno ako je izdavatelj izdao više rodova dionica s pravom glasa,

9. dan kada je prag dosegnut, prijeđen ili ispod kojeg se palo,

10. pregled broja glasačkih prava koja fizičkoj osobi ili pravnom subjektu pripadaju u slučajevima iz članaka 415. i 417. ovoga Zakona i broja glasačkih prava koja toj fizičkoj osobi ili pravnom subjektu pripadaju u slučajevima iz članka 416. ovoga Zakona,

11. pregled po vrstama financijskih instrumenata iz članka 416. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i financijskih instrumenata iz članka 416. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, čineći razliku između financijskih instrumenata koji daju pravo na fizičku namiru i financijskih instrumenata koji daju pravo na namiru u novcu, u slučaju iz članka 416. ovoga Zakona.

(2) U obavijesti iz stavka 1. ovog članka, za svaku fizičku osobu navodi se ime, prezime i prebivalište, a za svaki pravni subjekt tvrtka, pravni oblik, sjedište, poslovna adresa, registarski broj i podaci o odgovornim osobama u pravnom subjektu.

(3) Ako je isprava iz stavka 1. točke 6. ovog članka, punomoć iz članka 417. stavka 1. točke 8. ovog Zakona koja se odnosi samo na jednu skupštinu dioničara, u obavijesti iz stavka 1. ovog članka, navodi se podatak o ukupnom broju glasačkih prava (u apsolutnom i relativnom iznosu) koji će pripadati dioničaru, odnosno opunomoćeniku nakon održavanja skupštine dioničara, kada opunomoćenik više ne bude mogao ostvarivati glasačka prava samostalno, po vlastitoj ocjeni.

(4) Ako je isprava iz stavka 1. točke 6. ovog članka, financijski instrument iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona, u obavijesti iz stavka 1. ovog članka, navodi se podatak o danu dospijeća ili danu proteka roka financijskog instrumenta te podatak o danu ili razdoblju u kojem fizička osoba ili pravni subjekt može steći dionice s pravom glasa izdavatelja koje su temelj izdanja odnosnog financijskog instrumenta.

(5) Uz obavijest iz stavka 1. ovog članka, Agenciji se prilažu preslike isprava iz stavka 1. točke 6. ovog članka.

(6) Agencija može pravilnikom propisati sadržaj i strukturu obrazaca za dostavljanje obavijesti iz stavka 1. ovog članka te oblik i način njihovog dostavljanja Agenciji.

Rok dostavljanja obavijesti

Članak 424.

(1) Obavijest iz članka 413. stavka 1. ovog Zakona, fizička osoba ili pravni subjekt obvezan je dostaviti izdavatelju i Agenciji bez odgode, a najkasnije u roku od četiri trgovinska dana od dana kada je fizička osoba ili pravni subjekt:

1. saznao ili s obzirom na okolnosti mogao saznati za stjecanje, otpuštanje ili mogućnost ostvarivanja glasačkih prava, neovisno o danu stjecanja, otpuštanja ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava,

2. saznao za posljednje podatke objavljene javnosti sukladno članku 429. ovog Zakona.

(2) Smatra se da je fizička osoba ili pravni subjekt saznao ili mogao saznati za stjecanje, otpuštanje ili mogućnost ostvarivanja glasačkih prava najkasnije u roku od dva trgovinska dana od dana transakcije.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, u slučaju iz članka 417. stavka 1. točke 8. ovog Zakona, dioničar, odnosno opunomoćenik, obvezan je obavijest iz članka 413. stavka 1. ovoga Zakona dostaviti izdavatelju i Agenciji na dan davanja, odnosno primanja punomoći.

Kalendar trgovinskih dana

Članak 425.

(1) Prestao važiti.

(2) U smislu ove Glave, trgovinski dani su dani trgovanja uređenog tržišta matične države članice izdavatelja.

(3) Agencija je obvezna na svojim internetskim stranicama objavljivati kalendar trgovinskih dana svakog uređenog tržišta koje posluje u Republici Hrvatskoj.

Iznimke

Članak 426.

(1) Odredbe članka 415. i 417. stavka 1. točke 3. ovog Zakona, ne primjenjuju se u slučaju dionica koje je članica Europskog sustava središnjih banaka pribavila ili su joj iste pribavljene pri obavljanju njezine funkcije kao monetarne vlasti, uključujući i dionice koje je članica Europskog sustava središnjih banaka pribavila ili su joj pribavljene kao zalog, ili na temelju repo ugovora ili sličnog pravnog posla, a radi likvidnosti odobrene u svrhu monetarne politike ili unutar sustava plaćanja.

(2) Iznimka od iz stavka 1. ovog članka, primjenjuje se samo u slučaju kratkog vremenskog razdoblja, pod uvjetom da se glasačka prava iz predmetnih dionica ne ostvaruju.

Članak 427. (NN 110/15)

»(1) Odredbe članka 415. i 416. ovoga Zakona, ne odnose se na:

1. dionice koje su stečene isključivo u svrhu poravnanja i namire unutar uobičajenog ciklusa namire od najviše tri trgovinska dana od dana transakcije,

2. dionice koje drži skrbnik u okviru pružanja usluge skrbništva, pod uvjetom da skrbnik glasačka prava iz tih dionica može ostvarivati isključivo uz uputu dioničara dobivenu u pisanom obliku ili korištenjem elektroničkih sredstava,

3. glasačka prava u knjizi trgovanja kreditne institucije ili investicijskog društva koji se drže sukladno propisima kojima se uređuje adekvatnost kapitala kreditne institucije, odnosno investicijskog društva, ako:

– glasačka prava u knjizi trgovanja ne prelaze 5%, i

– glasačka prava iz dionica koje se drže u knjizi trgovanja se ne ostvaruju niti se na neki drugi način koriste za upletanje u upravljanje izdavateljem,

4. glasačka prava koje stječe ili otpušta osoba koja djeluje kao održavatelj tržišta, kada se tim stjecanjem ili otpuštanjem doseže, prelazi ili pada ispod praga od 5% glasačkih prava, pod uvjetom da održavatelj tržišta:

– ima odobrenje za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti od strane nadležnog tijela,

– ne upliće se u upravljanje izdavateljem niti vrši bilo kakav utjecaj na izdavatelja da kupi predmetne dionice ili podrži njihovu cijenu,

5. glasačka prava iz dionica koje su stečene u svrhu stabilizacije u skladu s Uredbom Komisije (EZ-a) broj 2273/2003, ako se ta glasačka prava ne ostvaruju niti se na neki drugi način koriste za upletanje u upravljanje izdavateljem.

(2) Održavatelj tržišta koji želi koristiti iznimku iz stavka 1. točke 4. ovog članka, obvezan je najkasnije u roku iz članka 424. stavka 1. i 2. ovog Zakona, obavijestiti Agenciju da djeluje ili namjerava djelovati kao održavatelj tržišta u odnosu na određenog izdavatelja.

(3) Kada održavatelj tržišta prestane djelovati kao održavatelj tržišta u odnosu na određenog izdavatelja, obvezan je o istome obavijestiti Agenciju, u roku iz članka 424. stavka 1. i 2. ovog Zakona.

(4) Održavatelj tržišta koji želi koristiti iznimku iz stavka 1. točke 4. ovog članka, obvezan je na zahtjev Agencije dostaviti dokaz o dionicama i/ili financijskim instrumentima iz članka 416. stavka 1. ovog Zakona koje drži ili namjerava držati u svrhu djelovanja kao održavatelj tržišta. U slučaju kada održavatelj tržišta nije u mogućnosti identificirati dionice i/ili financijske instrumente koje drži, Agencija je ovlaštena tražiti ga da te dionice i/ili financijske instrumente drži na posebnom računu u svrhu potrebne identifikacije.

(5) Održavatelj tržišta obvezan je na zahtjev Agencije dostaviti sporazum o održavanju tržišta koji je sklopio s burzom, odnosno izdavateljem ako je takav ugovor s sklopljen.

(6) Za potrebe izračuna praga od 5% iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuje metoda izračuna praga od 5%.

 

Poglavlje 4.   OBVEZE IZDAVATELJA

Obveze u svezi promjena u glasačkim pravima

Članak 428.

Izdavatelj dionica koji zaprimi obavijest iz članka 413. ovog Zakona, obvezan je podatke sadržane u zaprimljenoj obavijesti objaviti javnosti bez odgode, a najkasnije u roku od tri trgovinska dana od dana zaprimanja.

Članak 429.

Izdavatelj dionica obvezan je na kraju svakog mjeseca u kojem je došlo do promjene broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene broja glasačkih prava iz tih dionica, objaviti javnosti informaciju o nastalim promjenama i novom ukupnom broju dionica s pravom glasa.

Članak 430.

(1) Izdavatelj dionica koji stječe ili otpušta vlastite dionice, bilo neposredno bilo putem osobe koja djeluje u svoje ime, a za račun izdavatelja, obvezan je bez odgode, a najkasnije u roku od četiri trgovinska dana od dana stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica, objaviti javnosti broj vlastitih dionica (u apsolutnom i relativnom iznosu) koje drži nakon svakog stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica.

(2) U smislu stavka 1. ovog članka, postotak vlastitih dionica koji drži izdavatelj izračunava se u odnosu na sve dionice izdavatelja izdane s pravom glasa.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, na odgovarajući način se primjenjuje odredba članka 424. stavka 1. ovog Zakona.

Članak 431.

(1) Izdavatelj dionica obvezan je bez odgode objaviti javnosti svaku promjenu u pravima iz izdanih dionica, za svaki rod dionica posebno, uključujući i promjene u pravima iz izvedenih vrijednosnih papira koje je izdao izdavatelj i koje daju pravo na stjecanje dionica izdavatelja.

(2) Izdavatelj vrijednosnih papira koji nisu dionice, obvezan je bez odgode objaviti javnosti svaku promjenu u pravima iz tih izdanih vrijednosnih papira, uključujući i promjene uvjeta koje mogu posredno utjecati na promjenu u pravima iz tih izdanih vrijednosnih papira, posebno promjene vezane uz uvjete zaduženja i kamatnu stopu.

(3) Stavak 2. ovog članka ne odnosi se na promjene uvjeta koji su objektivno odredivi i koji nastaju neovisno o volji izdavatelja (npr. promjene LIBOR ili EURIBOR).

Članak 432. (NN 110/15)

Brisan.

Članak 433. (NN 110/15)

Brisan.

Informacije dioničarima

Članak 434.

(1) Izdavatelj dionica obvezan je osigurati jednak položaj svim dioničarima izdavatelja koji drže dionice izdavatelja istog roda.

(2) Prestao važiti.

(3) Izdavatelj je obvezan osigurati da su u matičnoj državi članici izdavatelja dostupni svi odgovarajući mehanizmi i informacije potrebni dioničaru za ostvarivanje njegovih prava, uz odgovarajuću zaštitu cjelovitosti tih podataka.

(4) Izdavatelj je obvezan, prema pravu države svoga sjedišta, omogućiti dioničaru ostvarivanje njegovih prava putem opunomoćenika.

(5) U cilju ispunjenja obveza prema dioničarima, izdavatelj će osobito:

1. osigurati podatke o mjestu i vremenu održavanja skupštine dioničara, dnevnom redu s obrazloženjem predloženih odluka, ukupnom broju dionica izdanih s pravom glasa, ukupnom broju glasačkih prava, kao i o pravu dioničara za sudjelovanje na skupštini dioničara,

2. svakoj osobi koja ima pravo glasati na skupštini dioničara, istovremeno s podacima u svezi održavanja skupštine dioničara, osigurati obrazac punomoći u pisanom ili elektroničkom obliku pod uvjetima iz stavka 6. ovog članka; obrazac punomoći izdavatelj je obvezan osigurati i nakon objavljivanja poziva za skupštinu dioničara, a na zahtjev svake osobe koja ima pravo glasati na skupštini dioničara,

3. odrediti kreditnu ili financijsku instituciju preko koje izvršava svoje financijske obveze prema dioničarima,

4. objaviti podatke ili poslati obavijest u svezi raspodjele i isplate dividende te u svezi novog izdanja dionica, s podacima o bilo kakvim dogovorenim pravima raspodjele, upisa i uplate, konverzije dionica ili odustanku od tih prava te iskupu dionica.

(6) Izdavatelj može podatke iz stavka 5. ovog članka dostavljati dioničarima korištenjem elektroničkih sredstava, ako je o tome donesena odluka na skupštini dioničara, a istovremeno su zadovoljeni najmanje sljedeći uvjeti:

1. dostavljanje korištenjem elektroničkih sredstava ne smije ovisiti o mjestu prebivališta fizičke osobe, odnosno mjestu sjedišta pravnog subjekta iz članka 415. i 417. ovog Zakona,

2. izdavatelj je obvezan osigurati odgovarajući postupak identifikacije koji omogućuje da se fizičke osobe i pravni subjekti iz članka 415. i 417. ovog Zakona učinkovito obavijeste korištenjem elektroničkih sredstava,

3. izdavatelj je obvezan fizičke osobe i pravne subjekte iz članka 415. i 417. stavka 1 točke 1. do 5. ovog Zakona, pisanim putem zatražiti njihov pristanak za buduće dostavljanje podataka korištenjem elektroničkih sredstava, uz napomenu da će se u slučaju ne dostavljanja njihovog odgovora u razumnom vremenu smatrati da su dali pristanak; fizičke osobe i pravni subjekti iz članka 415. i 417. stavka 1 točke 1.do 5. ovog Zakona imaju pravo naknadno, u bilo kojem trenutku, od izdavatelja zatražiti dostavljanje podataka pisanim putem,

4. izdavatelj je obvezan troškove u svezi dostavljanja podataka korištenjem elektroničkih sredstava, raspodijeliti u skladu s načelom jednakosti iz stavka 1. ovog članka.

Informacije imateljima dužničkih vrijednosnih papira

Članak 435. (NN 54/13)

(1) Izdavatelj dužničkih vrijednosnih papira obvezan je osigurati jednak položaj svim imateljima jednako rangiranih dužničkih vrijednosnih papira u svezi svih prava sadržanih u tim vrijednosnim papirima.

(2) Prestao važiti.

(3) Izdavatelj je obvezan osigurati da su u matičnoj državi članici izdavatelja dostupni svi odgovarajući mehanizmi i da su javno dostupne sve informacije potrebne imatelju dužničkih vrijednosnih papira za ostvarivanje njegovih prava sadržanih u tim dužničkim vrijednosnim papirima, uz odgovarajuću zaštitu cjelovitosti tih podataka.

(4) Izdavatelj je obvezan, prema pravu države svoga sjedišta, omogućiti imatelju dužničkih vrijednosnih papira ostvarivanje njegovih prava putem opunomoćenika.

(5) U cilju ispunjenja obveze prema imateljima dužničkih vrijednosnih papira, izdavatelj će osobito:

1. objaviti podatke ili poslati obavijest o mjestu i vremenu održavanja skupštine imatelja dužničkih vrijednosnih papira, dnevnom redu s obrazloženjem predloženih odluka, o isplati kamata, korištenju prava na konverziju, zamjenu, upis i uplatu dužničkih vrijednosnih papira ili odustanku od tih prava te iskupu dužničkih vrijednosnih papira, kao i o pravu imatelja dužničkih vrijednosnih papira za sudjelovanje na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira,

2. svakoj osobi koja ima pravo glasati na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira, istovremeno s podacima u svezi održavanja skupštine imatelja dužničkih vrijednosnih papira, osigurati obrazac punomoći u pisanom ili elektroničkom obliku pod uvjetima iz stavka 7. ovog članka; obrazac punomoći izdavatelj je obvezan osigurati i nakon objavljivanja poziva za skupštinu imatelja dužničkih vrijednosnih papira, a na zahtjev svake osobe koja ima pravo glasati na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira,

3. odrediti kreditnu ili financijsku instituciju preko koje izvršava svoje financijske obveze prema imateljima dužničkih vrijednosnih papira,

4. jednom godišnje objaviti javnosti podatke o izvršavanju svojih obveza prema imateljima dužničkih vrijednosnih papira preuzetih kod izdanja dužničkih vrijednosnih papira.

(6) U slučaju sazivanja skupštine samo za imatelje dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, izdavatelj može, kao mjesto održavanja takve skupštine, izabrati bilo koju državu članicu u kojoj je osigurao dostupnost svih odgovarajućih mehanizama i informacija potrebnih imatelju dužničkih vrijednosnih papira u svezi prava sadržanih u tim vrijednosnim papirima.

(7) U slučaju sazivanja skupštine samo za imatelje dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, a koji su uvršteni na uređeno tržište u državi članici prije 31. prosinca 2010., izdavatelj može, dokle god su ti dužnički vrijednosni papiri u opticaju, kao mjesto održavanja takve skupštine, izabrati bilo koju državu članicu u kojoj je osigurao dostupnost svih odgovarajućih mehanizama i informacija potrebnih imatelju dužničkih vrijednosnih papira u svezi s pravima sadržanim u tim vrijednosnim papirima.

(8) Izdavatelj može podatke iz stavka 5. ovog članka dostavljati imateljima dužničkih vrijednosnih papira korištenjem elektroničkih sredstava, ako je o tome donesena odluka na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira, a istovremeno su zadovoljeni najmanje sljedeći uvjeti:

1. dostavljanje korištenjem elektroničkih sredstava ne smije ovisiti o mjestu prebivališta, odnosno mjestu sjedišta imatelja dužničkog vrijednosnog papira ili njegovog opunomoćenika,

2. izdavatelj je obvezan osigurati odgovarajući postupak identifikacije koji omogućuje da se imatelji dužničkih vrijednosnih papira učinkovito obavijeste korištenjem elektroničkih sredstava,

3. izdavatelj je obvezan imatelje dužničkih vrijednosnih papira pisanim putem zatražiti njihov pristanak za buduće dostavljanje podataka korištenjem elektroničkih sredstava, uz napomenu da će se u slučaju ne dostavljanja njihovog odgovora u razumnom vremenu smatrati da su dali pristanak; imatelji dužničkih vrijednosnih papira imaju pravo naknadno, u bilo kojem trenutku, od izdavatelja zatražiti dostavljanje podataka pisanim putem,

4. izdavatelj je obvezan troškove u svezi dostavljanja podataka korištenjem elektroničkih sredstava, raspodijeliti u skladu s načelom jednakosti iz stavka 1. ovog članka.

(9) Obveza iz stavaka 2. do 7. ovog članka ne odnosi se na vrijednosne papire koje izdaje Republika Hrvatska ili njezine jedinice lokalne uprave i samouprave.

Treće države

Članak 436. (NN 54/13)

(1) Kada izdavatelj vrijednosnih papira ima sjedište u trećoj državi, Agencija je ovlaštena izuzeti takvog izdavatelja od primjeni odredbi članaka 403., 407., 410., 411., 413., 428. do 431., 434. i 435. ovog Zakona, ako su pravom treće države propisane istovjetne obveze ili ako se izdavatelj pridržava obveza propisanih pravom treće države koje Agencija smatra istovjetnim obvezama.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, izdavatelj je obvezan sve informacije koje objavljuje javnosti prema pravu države svog sjedišta, uključujući i informacije koje se sukladno ovoj Glavi ne smatraju propisanim informacijama, istovremeno dostaviti Agenciji i objaviti javnosti sukladno člancima 438. do 441. ovog Zakona.

(3) Agencija je obvezna o svim izuzecima odobrenim sukladno stavku 1. ovoga članka obavijestiti ESMA-u.

Članak 437. (NN 54/13)

(1) Agencija je ovlaštena pravilnikom propisati pod kojim uvjetima se smatra da su obveze propisane pravom treće države sjedišta izdavatelja istovjetne obvezama iz članaka 403., 407., 410., 411., 413., 428. do 431., 434. i 435. ovog Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija je obvezna uzeti u obzir uredbe i odluke Europske komisije kojima se uređuje istovjetnost obveza propisanih člancima 403., 407., 410., 411., 413., 428. do 432., 434. i 435. ovoga Zakona.

 

Poglavlje 5.   OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA

Jezik objavljivanja informacija

Članak 438. (NN 54/13)

(1) Prestao važiti.

(2) Kada je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri izdavatelja su uvršteni samo na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti na hrvatskom jeziku.

(3) Kada je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri izdavatelja su uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj i u jednoj ili nekoliko država članica domaćina, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti:

1. na hrvatskom jeziku, i

2. prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti odredila njegova država članica domaćin ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.

(4) Kada je Republika Hrvatska matična država članica, a vrijednosni papiri izdavatelja su uvršteni na uređeno tržište u jednoj ili nekoliko država članica domaćina, ali ne i u Republici Hrvatskoj, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti odredila njegova država članica domaćin ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.

(5) Ako izdavatelj iz stavka 4. ovog članka, kao jezik objavljivanja javnosti izabere jezik koji je odredila njegova država članica domaćin, propisane informacije tada moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.

(6) Iznimno od odredbi stavaka 2., 3., 4. i 5. ovog članka, u slučaju vrijednosnih papira izdavatelja koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, uvrštenih na uređeno tržište u matičnoj državi članici i u jednoj ili nekoliko država članica domaćina, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti odredila njegova matična država članica i država članica domaćin, ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.

(7) Iznimno od odredbi stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, u slučaju vrijednosnih papira izdavatelja koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, uvrštenih na uređeno tržište u jednoj ili više država članica prije 31. prosinca 2010., a dokle god su ti dužnički vrijednosni papiri u opticaju, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti odredila njegova matična država članica i država članica domaćin, ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.

(8) Ako je Republika Hrvatska država članica domaćin, propisane informacije koje se objavljuju javnosti prema pravu matične države članice izdavatelja, moraju se objavljivati javnosti na jeziku koji je prema pravu matične države članice izdavatelja određen kao jezik objavljivanja javnosti, i prema izboru izdavatelja, ili na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.

Članak 439.

(1) Prestao važiti.

(2) Fizička osoba ili pravni subjekt iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona, obvezan je obavijest iz članka 413. ovog Zakona, dostaviti Agenciji i izdavatelju na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima.

(3) Izdavatelja koji obavijest iz članka 413. ovog Zakona zaprimi na jeziku koji se uobičajeno upotrebljava u međunarodnim financijskim krugovima, Agencija nije ovlaštena tražiti prijevod zaprimljene obavijesti na hrvatski jezik.

Način objavljivanja javnosti

Članak 440.

(1) Izdavatelj je obvezan propisane informacije objaviti javnosti na način koji javnosti omogućuje brz pristup do propisanih informacija na ravnopravnoj osnovi.

(2) Prestao važiti.

(3) Izdavatelj za objavljivanje javnosti propisanih informacija mora koristiti medije za koje se razumno može pretpostaviti da će propisane informacije, koliko god je to moguće, učiniti istovremeno dostupnima najširoj javnosti u Republici Hrvatskoj i u ostalim državama članicama, pri čemu izdavatelj nije obvezan koristiti isključivo medije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(4) Izdavatelj je obvezan propisane informacije dostaviti medijima u cijelom njihovom propisanom sadržaju. U slučaju objavljivanja javnosti izvještaja iz članaka 403., 407., 410. i 411. ovog Zakona, smatra se da ih je izdavatelj dostavio medijima u cijelom njihovom propisanom sadržaju, ako medijima dostavi priopćenje u kojem navodi internetske stranice i službene registre propisanih informacija u kojima su izvještaji iz članaka 403., 407., 410. i 411. dostupni javnosti u cijelosti.

(5) Prilikom dostave propisanih informacija medijima, izdavatelj je obvezan naznačiti da se radi o propisanim informacijama te navesti podatke o izdavatelju, predmetu objavljivanja javnosti te datumu i vremenu dostavljanja propisanih informacija medijima.

(6) Izdavatelj je obvezan odabrati takav način dostave propisanih informacija medijima koji u najvećoj mogućoj mjeri sprječava neovlašteni pristup istima, čuva ih od mijenjanja njihovog sadržaja te zadržava informaciju o identitetu pošiljatelja.

(7) Smatra se da je izdavatelj ispunio svoju obvezu dostave propisanih informacija medijima kada dobije potvrdu medija kojem je dostavio propisane informacije da ih je isti zaprimio u cijelosti.

(8) Sve troškove objavljivanja javnosti u cijelosti snosi izdavatelj.

(9) Izdavatelj je obvezan bez odgode Agenciji dostaviti dokaz o izvršenju i načinu izvršenja svoje obveze objavljivanja javnosti.

(10) Izdavatelj je obvezan u svezi objavljivanja javnosti propisanih informacija, na zahtjev Agencije dostaviti sljedeće:

1. ime osobe koja je medijima dostavila informacije,

2. datum i vrijeme kada su medijima dostavljene informacije,

3. podatke o sigurnosnim i tehničkim detaljima postupka dostave informacija medijima,

4. podatke o nazivu i vrsti medija te načinu na koji je isti objavio javnosti dostavljene informacije,

5. podatke o bilo kojoj zabrani izdavatelja u svezi informacija, ako takva zabrana postoji.

Članak 441.

(1) Izdavatelj je obvezan propisane informacije, istovremeno kada ih dostavlja medijima, dostaviti u cijelom njihovom propisanom sadržaju Agenciji i u službeni registar propisanih informacija.

(2) Izdavatelj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kojim upravlja burza, obvezan je propisane informacije, osim medijima, Agenciji i službenom registru propisanih informacija, istovremeno dostaviti i burzi.

(3) Agencija je ovlaštena propisanu informaciju zaprimljenu sukladno stavku 1. ovog članka, objaviti na svojim internetskim stranicama.

Odgovornost za objavljivanje javnosti

Članak 442.

Izdavatelj, članovi upravljačkih i/ili nadzornih tijela izdavatelja, kao i osobe koje su u izdavatelju zadužene za ispunjenje pojedinih obveza izdavatelja propisanih člancima 403., 407., 410., 411., 431. i 432. ovog Zakona, solidarno odgovaraju ulagatelju za štetu koju ulagatelj pretrpi radi nepravilnog ispunjenja tih obveza, osim u slučaju kada se dokaže da su prilikom ispunjenja istih postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.

Članak 443.

(1) U slučaju vrijednosnih papira izdavatelja koji su uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, obveze izdavatelja propisane odredbama ove Glave i članaka 459. do 462. ovog Zakona, umjesto izdavatelja obvezna je, u cijelosti izvršiti osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.

(2) Osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti odgovara ulagatelju za štetu koju ulagatelj pretrpi radi nepravilnog ispunjenja obveza navedenih u članku 442. ovog Zakona, osim u slučaju kada se dokaže da je prilikom ispunjenja istih postupala s pažnjom dobrog stručnjaka.

Službeni registar propisanih informacija

Članak 444. (NN 110/15)

(1) Službeni registar propisanih informacija je sustav za prikupljanje, pohranjivanje, obradu i objavljivanje propisanih informacija.

(2) Službeni registar propisanih informacija mora udovoljavati minimalnim standardima kvalitete u svezi zaštite cjelovitosti prikupljenih i pohranjenih informacija, potvrde izvora dostavljanja informacija, bilježenja vremena zaprimanja informacija i jednostavnog pristupa krajnjih korisnika pohranjenim informacijama.

(3) Službeni registar propisanih informacija mora osigurati pristup propisanim informacijama putem europske elektroničke pristupne točke koju razvija i vodi ESMA.

(4) Službeni registar propisanih informacija dio je sustava koji čine međusobno povezani službeni registri propisanih informacija i europska elektronička pristupna točka.

(5) Za potrebe osiguranja pristupa propisanim informacijama koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuju sljedeći tehnički zahtjevi za pristup propisanim informacijama na razini Europske unije:

1. tehnički zahtjevi u vezi s komunikacijskom tehnologijom koju koriste službeni registri propisanih informacija,

2. tehnički zahtjevi za vođenje središnje pristupne točke za traženje propisanih informacija,

3. tehnički zahtjevi u vezi s upotrebom jedinstvenog identifikatora svakog izdavatelja od strane službenih registara propisanih informacija,

4. zajednički format za dostavljanje propisanih informacija od strane službenih registara propisanih informacija,

5. zajednička klasifikacija propisanih informacija od strane službenih registara propisanih informacija i zajednički popis vrsta propisanih informacija.

Članak 445.

(1) Službeni registar propisanih informacija vodi Agencija. Vođenje službenog registra propisanih informacija Agencija može prenijeti na drugu pravnu osobu.

(2) Agencija će pravilnikom propisati tehničke, sigurnosne, organizacijske i ostale uvjete za vođenje službenog registra propisanih informacija.

(3) Agencija će pravilnikom propisati i dokumentaciju kojom pravna osoba dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. i 2. ovog članka.

(4) Prije uvođenja bilo kakve promjene u službenom registru propisanih informacija voditelj za to mora dobiti odobrenje Agencije.

(5) Voditelj službenog registra propisanih informacija može naplaćivati naknadu, prihvatljivu krajnjim korisnicima za dostavljanje pohranjenih informacija istima.

(6) Voditelj službenog registra propisanih informacija mora za naknadu iz stavka 5. ovog članka i svaku njezinu izmjenu dobiti odobrenje Agencije.

 

Poglavlje 6.   OVLASTI AGENCIJE I NADZORNE MJERE

Članak 446. (NN 54/13, 110/15)

(1) Agencija provodi nadzor nad izvršavanjem svih obveza propisanih odredbama ove Glave.

(2) Agencija je u svrhu nadzora nad izvršavanjem obveza propisanih odredbama ove Glave ovlaštena:

1. zahtijevati dostavljanje podataka, isprava, očitovanja i izjava od revizora, izdavatelja, osobe koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, fizičkih osoba i pravnih subjekata iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona,

2. zahtijevati dostavljanje podataka, isprava, očitovanja i izjava od društava koja kontroliraju ili koja su kontrolirana od strane fizičkih osoba i pravnih subjekata iz točke 1. ovog stavka, kao i od ostalih fizičkih osoba i pravnih subjekata za koje Agencija smatra da mogu imati saznanja od interesa za nadzor,

3. zahtijevati od izdavatelja objavljivanje podataka javnosti, očitovanja i izjava iz točke 1. i 2. ovog stavka, na način i u roku koji odredi Agencija,

4. objaviti javnosti podatke, očitovanja i izjave iz točke 1. i 2. ovog stavka, ako iste propusti javnosti objaviti izdavatelj ili osoba koja kontrolira izdavatelja ili koju kontrolira izdavatelj, odnosno osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, a nakon što je Agencija zaprimila odgovarajuće očitovanje izdavatelja, odnosno osobe koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti,

5. zahtijevati od poslovodstva izdavatelja, odnosno osobe koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti te fizičkih osoba i pravnih subjekata iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona, objavljivanje javnosti propisanih informacija, ako iste nisu objavljene javnosti,

6. obustaviti ili zahtijevati od uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj na koje su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja obustavljanje trgovine vrijednosnim papirima izdavatelja najduže na deset dana, ako postoji opravdana sumnja da izdavatelj krši odredbe o obvezama objavljivanja javnosti,

7. zabraniti trgovanje vrijednosnim papirima izdavatelja na uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj, ako se utvrdi da se krše ili postoji opravdana sumnja da se krše odredbe o obvezama objavljivanja javnosti,

8. Prestao važiti,

9. nadzirati izdavatelja, odnosno osobu koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, objavljuje li propisane informacije javnosti u propisanim rokovima, osiguravajući učinkovit i jednak pristup tim informacijama u svim državama članicama u kojima su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja,

10. poduzimati odgovarajuće mjere prema izdavatelju, odnosno osobi koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, ako se kod objavljivanja informacija javnosti ne pridržava načela učinkovitog i jednakog pristupa objavljenim informacijama na području iz točke 8. i 9. ovog stavka,

11. objaviti javnosti da se izdavatelj, odnosno osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti te fizička osoba i pravni subjekt iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona, ne pridržavaju svojih obveza propisanih odredbama ove Glave,

12. provjeravati objavljuju li se javnosti propisane informacije u okviru sadržaja i oblika propisanih ovim Zakonom,

13. poduzimati odgovarajuće mjere kada se propisane informacije ne objavljuju javnosti u okviru sadržaja i oblika propisanih ovim Zakonom,

14. poduzimati odgovarajuće mjere prema izdavatelju odnosno osobi koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti s ciljem uspostavljanja učinkovitog procesa upravljanja propisanim informacijama,

15. provoditi neposredan nadzor na području Republike Hrvatske radi utvrđivanja pridržavanja odredbi ove Glave a kada je to potrebno, Agencija će neposredan nadzor provoditi u suradnji sa sudbenom vlasti i/ili drugim tijelima.

(3) Dostava podataka i dokumentacije Agenciji od strane revizora sukladno stavku 2. točki 1. ovog članka, ne smatra se kršenjem zabrane odavanja podataka koja je revizoru propisana ugovorom, zakonom ili podzakonskim aktom, niti će revizor u tom slučaju snositi bilo kakvu odgovornost.

(4) Prestao važiti.

(5) Kada Agencija utvrdi nepravilnosti i/ili nezakonitosti u smislu odredbi ove Glave, Agencija će rješenjem naložiti poduzimanje radnji koje pridonose uspostavljanju zakonitosti, odnosno izreći mjeru u okviru ovlasti propisanih stavkom 2. ovog članka, odrediti rok za izvršenje i dostavljanje dokaza o učinjenom.

»(6) Neovisno o ovlastima iz stavka 5. ovoga članka, kada Agencija utvrdi da izdavatelj nije objavio javnosti i/ili dostavio Agenciji u propisanom roku propisanu informaciju iz članka 403., 407., 410., 411., 430. i 431. ovoga Zakona te kada utvrdi da fizička osoba ili pravni subjekt u propisanom roku nije dostavio izdavatelju i/ili Agenciji obavijest o promjenama u postotku glasačkih prava iz članka 413. ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena poduzeti barem sljedeće radnje, odnosno izreći barem sljedeće mjere:

1. objaviti izjavu u kojoj se navodi fizička osoba ili pravni subjekt te vrsta kršenja,

2. zahtijevati od fizičke osobe ili pravnog subjekta da prekine postupanje koje uključuje kršenje i da se suzdrži od bilo kakvog ponavljanja takvog postupanja, i

3. izreći drugu primjerenu mjeru koja pridonosi uspostavljanju zakonitog postupanja.

»(7) Kod odlučivanja o vrsti radnji koje će se poduzeti, odnosno vrsti mjera koje će se izreći sukladno stavku 6. ovoga članka Agencija je obvezna u obzir uzeti sve relevantne okolnosti, uključujući tamo gdje je to primjereno:

1. težinu i trajanje kršenja,

2. stupanj odgovornosti odgovorne fizičke osobe ili odgovorne osobe pravnog subjekta,

3. financijsku snagu odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta, na što upućuje godišnji prihod odgovorne fizičke osobe i ukupni promet odgovornog pravnog subjekta,

4. značaj ostvarene dobiti ili spriječenog gubitka odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta, ako ih je moguće utvrditi,

5. gubitke koje su zbog kršenja imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi,

6. razinu suradnje odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta s Agencijom i ostalim nadležnim tijelima,

7. prethodna kršenja odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta.

(8) Kada fizička osoba ili pravni subjekt koji je sukladno članku 413. ovoga Zakona obvezan dostaviti izdavatelju i Agenciji obavijest o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova u glasačkim pravima u izdavatelju dionica, s ciljem prikrivanja identiteta i/ili broja glasačkih prava koja mu neposredno ili posredno pripadaju i/ili podatka o fizičkim osobama i/ili pravnim subjektima putem kojih mu odnosna glasačka prava neposredno ili posredno pripadaju, ne dostavi izdavatelju i Agenciji obavijest o promjenama u postotku glasačkih prava sukladno članku 413. ovoga Zakona, pri čemu izdavatelj i Agencija nisu u mogućnosti utvrditi sve podatke iz članka 423. ovoga Zakona, ne mogu se ostvarivati glasačka prava zbog kojih je nastala obveza dostavljanja obavijesti o promjenama u postotku glasačkih prava sukladno članku 413. ovoga Zakona. Obustava glasačkih prava traje od dana isteka roka za dostavljanje obavijesti izdavatelju i Agenciji do dana dostavljanja predmetne obavijesti izdavatelju ili Agenciji, ili do dana kada izdavatelj ili Agencija saznaju za podatke iz članka 423. ovoga Zakona temeljem kojih je moguće utvrditi identitet fizičke osobe ili pravnog subjekta na koji se odnosi obveza iz članka 413. ovoga Zakona, ovisno o tome koja okolnost nastupi prva.

(9) Ako osoba ili subjekt ne postupi u skladu s rješenjem Agencije iz stavka 5. i 6. ovoga članka, Agencija može novim rješenjem izreći novu ili istu mjeru.

(10) Agencija može pravilnikom detaljnije propisati mjere iz stavka 2. ovoga članka.

(11) Obrada podataka prikupljenih prilikom ili u svrhu izvršavanja nadzornih ovlasti provodi se sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

Članak 447. (NN 54/13)

(1) Kada je Republika Hrvatska država članica domaćin izdavatelja, a Agencija kod objavljivanja informacija javnosti utvrdi nepravilnosti i/ili nezakonitosti, Agencija će o utvrđenim nepravilnostima i/ili nezakonitostima izvijestiti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja i ESMA-u.

(2) Ako unatoč mjerama poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice izdavatelja, izdavatelj, odnosno osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, i/ili fizičke osobe i pravni subjekti iz članaka 415., 416. i 417. ovog Zakona ustraju u kršenju odredbi o objavljivanju informacija javnosti, Agencija je ovlaštena radi zaštite ulagatelja, a nakon što o istome izvijesti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja, poduzeti radnje koje pridonose uspostavljanju zakonitosti, odnosno izreći mjeru u okviru ovlasti propisanih člankom 446. stavkom 2. ovog Zakona.

(3) Agencija je obvezna o mjerama poduzetim sukladno stavku 2. ovog članka, što je prije moguće obavijestiti Europsku komisiju i ESMA-u.

Objava odluka o mjerama

Članak 448. (NN 54/13, 110/15)

(1) Agencija je obvezna bez nepotrebnog odgađanja javno objaviti sve odluke o mjerama koje su donesene radi utvrđenih kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja, navodeći najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja i identitetu fizičke osobe ili pravnog subjekta odgovornih za kršenje.

(2) Agencija može odgoditi objavu odluke o mjerama ili ih može objaviti bez navođenja podataka koji bi omogućili identifikaciju odgovorne osobe, sukladno odgovarajućem propisu, u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

1. ako je, kada se odluka odnosi na fizičku osobu, objava osobnih podataka nerazmjerna s obveznom prethodnom ocjenom proporcionalnosti takve objave,

2. ako bi objava značajno ugrozila stabilnost financijskog sustava ili službenu istragu koja je u tijeku,

3. ako bi objava mogla prouzročiti, kada je to moguće utvrditi, nerazmjernu i ozbiljnu štetu uključenim institucijama ili fizičkim osobama.

(3) Ako je na odluku iz stavka 1. ovoga članka pokrenut upravni spor ili podnesen odgovarajući pravni lijek, Agencija je kod objave odluke obvezna tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je takvo pravno sredstvo podneseno nakon prvobitne objave. Agencija je obvezna objaviti odluku o ishodu upravnog spora, odnosno odluku o ishodu postupka po pravnim lijekovima.

Dostavljanje podataka Agenciji

Članak 448.a (NN 54/13, 110/15)

Agencija je ovlaštena pravilnicima propisati detaljnije upute i provedbene mjere u svezi s obvezama propisanim člankom 416. ovoga Zakona, koje se odnose na sadržaj obavijesti, rok obavještavanja i kome se šalje obavijest, i člancima 440. i 441. ovoga Zakona, koji se odnose na minimalne standarde za distribuciju propisanih informacija, službene registre propisanih informacija i pravila kojima se osigurava međuoperabilnost informacijske te komunikacijske tehnologije koje koriste službeni registri propisanih informacija te pristup propisanim informacijama na razini Europske unije i medije za objavu javnosti propisanih informacija, uzimajući u obzir pri tome provedbene mjere koje je na temelju članaka 27., 27.a i 27.b Direktive 2004/109/EZ i njezinih izmjena i dopuna usvojila Europska komisija.

Obveze agencije

Članak 449. (NN 54/13)

Agencija će pravilnicima propisati detaljnije upute i provedbene mjere u svezi s obvezama propisanim ovom glavom, uzimajući u obzir pri tome provedbene mjere koje je na temelju članka 27., 27.a i 27.b Direktive 2004/109/EZ i njezinih izmjena i dopuna usvojila Europska komisija.

  

DIO ČETVRTI    Zlouporaba tržišta

GLAVA I   Primjena ovog dijela

Članak 450.

Prestao važiti.

Članak 451.

(1) Odredbe članaka 450. do 487. ovog Zakona, primjenjivat će se na svaki financijski instrument koji je uvršten na uređeno tržište bar jedne države članice ili za koji je podnesen zahtjev za uvrštenje na takvo tržište, bez obzira na to je li transakcija izvršena na uređenom tržištu ili izvan njega.

(2) Odredbe članaka 456., 457. i 458. ovog Zakona, primjenjivat će se na svaki financijski instrument koji nije uvršten na uređeno tržište u državi članici, a njegova vrijednost ovisi o financijskom instrumentu iz stavka 1. ovog članka.

(3) Za potrebe članaka od 455. do 458., članaka 465., 466., 468., 469. i 470., te članaka 480., 481. i 482. ovog Zakona pojam uređeno tržište uključuje također i MTP.

Članak 452.

Članci od 459. do 463. ovog Zakona, neće se primjenjivati na izdavatelja koji nije podnositelj zahtjeva za uvrštenje, odnosno koji nije dao suglasnost za podnošenje takvog zahtjeva za uvrštenje financijskih instrumenata na uređeno tržište.

Članak 453.

Zabrane i obveze iz ovog dijela Zakona odnose se na:

1. aktivnosti obavljene u ili izvan Republike Hrvatske koje se odnose na financijske instrumente uvrštene na uređeno tržište koje se nalazi ili posluje u Republici Hrvatskoj ili na financijske instrumente za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na takvo tržište,

2. Prestao važiti,

3. aktivnosti obavljene u Republici Hrvatskoj koje se odnose na financijske instrumente uvrštene na uređeno tržište u drugoj državi članici ili financijske instrumente za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na takvo tržište.

Iznimke od primjene ovog dijela Zakona

Članak 454.

(1) Prestao važiti.

(2) Zlouporabom tržišta neće se smatrati programi otkupa vlastitih dionica te stabilizacija financijskih instrumenata u skladu s Uredbom Komisije (EZ) broj 2273/2003.

(3) Prestao važiti.

(4) Odredbe članaka 450. do 487. ovog Zakona ne primjenjuju se na transakcije koje države članice, Europski sustav središnjih banaka, središnje banke država članica ili neko drugo službeno imenovano tijelo ili osoba koja djeluje u njihovo ime obavljaju u provođenju monetarne politike, tečajne politike ili politike upravljanja javnim dugom.

 

GLAVA II.   Povlaštena informacija

Članak 455.

(1) Povlaštena informacija je informacija precizne naravi koja nije bila javno dostupna i koja se posredno ili neposredno odnosi na jednog ili više izdavatelja financijskih instrumenata ili na jedan ili više financijskih instrumenata te koja bi, kada bi bila javno dostupna, vjerojatno imala značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijene povezanih izvedenih financijskih instrumenata. Smatra se da takva vjerojatnost značajnog utjecaja postoji ako bi razumni ulagatelj vjerojatno uzeo u obzir takvu informaciju kao dio osnove za donošenje svojih investicijskih odluka.

(2) U odnosu na izvedenice koje se odnose na robu, povlaštena informacija znači informaciju precizne naravi koja nije bila javno dostupna i posredno ili neposredno se odnosi na jednu ili više tih izvedenica te koju korisnici tržišta na kojima se tim izvedenicama trguje očekuju primiti u skladu s prihvaćenim tržišnim praksama na takvim tržištima.

(3) U smislu odredbi stavka 2. ovog članka, smatrat će se da korisnici tržišta na kojem se trguje izvedenicama na robu očekuju primiti informaciju ako je ista:

– redovito dostupna korisnicima tih tržišta, ili

– ju je potrebno objaviti u skladu sa zakonskim propisima, pravilima tržišta, ugovorima ili običajima na relevantnom temeljnom tržištu robe ili tržištu izvedenica na robu.

(4) Smatra se da je informacija iz stavka 1. i 2. ovog članka precizne naravi ako navodi skup okolnosti koji postoji ili se u razumnoj mjeri može očekivati da će postojati ili događaj koji je nastao ili se u razumnoj mjeri može očekivati da će nastati te ako je dovoljno specifična da omogući donošenje zaključka o mogućem učinku tog skupa okolnosti ili događaja na cijene financijskih instrumenata ili povezanih izvedenih financijskih instrumenata.

(5) Za osobe zadužene za izvršavanje naloga koji se odnose na financijske instrumente, povlaštena informacija također znači informaciju koju je prenio klijent i odnosi se na naloge klijenta u izvršavanju, koja je precizne naravi, koja se neposredno ili posredno odnosi na jednog ili više izdavatelja financijskih instrumenata ili na jedan ili više financijskih instrumenata, i koja bi, kada bi bila javno dostupna vjerojatno imala značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijenu povezanih izvedenih financijskih instrumenata.

Članak 456.

(1) Zabranjeno je svakoj osobi iz stavka 2. ovog članka koja posjeduje povlaštenu informaciju, tu informaciju upotrijebiti pri stjecanju ili otpuštanju ili pokušaju stjecanja ili otpuštanja, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, neposredno ili posredno, financijskih instrumenata na koje se ta informacija odnosi.

(2) Prethodni stavak primjenjuje se na svaku osobu koja posjeduje povlaštenu informaciju:

1. na temelju svojeg članstva u upravnim ili nadzornim tijelima izdavatelja, ili

2. na temelju svojeg udjela u kapitalu izdavatelja, ili

3. na temelju svojeg pristupa informaciji kroz obavljanje svojeg posla, profesije ili dužnosti, ili

4. na temelju počinjenog kaznenog djela.

(3) Kada je osoba iz stavka 1. ovog članka pravna osoba, zabrana iz stavka 1. ovog članka također se primjenjuje na fizičke osobe koje sudjeluju u odluci da se obavi transakcija za račun dotične pravne osobe.

(4) Ovaj se članak ne primjenjuje na transakcije koje se obavljaju radi izvršavanja dospjele obveze da se steknu ili otpuste financijski instrumenti, kada ta obveza proizlazi iz sporazuma sklopljenog prije nego je dotična osoba posjedovala povlaštenu informaciju.

Članak 457.

Zabranjeno je svakoj osobi koja podliježe zabrani utvrđenoj u članku 456. ovog Zakona:

1. otkrivanje ili činjenje dostupnom povlaštene informacije bilo kojoj drugoj osobi, osim ako se informacija otkrije ili učini dostupnom u redovitom tijeku obavljanja posla, profesije ili dužnosti,

2. preporučivanje nekoj drugoj osobi ili navođenje iste da na temelju povlaštene informacije stekne ili otpusti financijske instrumente na koje se ta informacija odnosi.

Članak 458.

Članci 456. i 457. ovog Zakona primjenjuju se i na svaku osobu koja nije navedena u tim člancima, a koja posjeduje povlaštenu informaciju i koja zna, ili je trebala znati, da je riječ o povlaštenoj informaciji.

Objavljivanje povlaštenih informacija koje se neposredno odnose na izdavatelja

Članak 459. (NN 54/13)

(1) Izdavatelj financijskog instrumenta obvezan je bez odgode obavještavati javnost o povlaštenim informacijama koje se neposredno odnose na tog izdavatelja, pri čemu je obvezan osigurati da je informacija potpuna, istinita i sadržajno točna.

(2) Izdavatelju nije dopušteno obavještavati javnost o informacijama iz ovog članka u okviru promidžbene aktivnosti na način koji bi mogao dovoditi u zabludu.

(3) Izdavatelj je dužan obavijestiti javnost prema odredbama ovog članka na način koji omogućuje brz pristup informaciji i mogućnost potpune, točne i pravovremene ocjene iste, primjenjujući na odgovarajući način odredbe članaka od 438. do 445. ovog Zakona. Uz tu obvezu, izdavatelj je obvezan tijekom odgovarajućeg razdoblja na svojim internetskim stranicama objavljivati sve povlaštene informacije koje je obvezan javno objavljivati.

(4) Agencija će pravilnikom pobliže propisati koje bi informacije mogle biti uzete u obzir pri donošenju odluke o objavi povlaštenih informacija iz stavka 1. ovog članka, kao i mjere i postupke izdavatelja u svrhu osiguranja povjerljivosti povlaštenih informacija.

(5) Izdavatelj je s ciljem uspostavljanja učinkovitog procesa upravljanja povlaštenim informacijama obvezan imati i primjenjivati interne akte kojima uređuje postupanje s povlaštenim informacijama, kada je to primjereno.

Članak 460.

Svaku značajnu promjenu u pogledu informacija iz članka 459. ovog Zakona koje su već objavljene, izdavatelj mora objaviti odmah nakon što je do te promjene došlo, na isti način na koji je objavljena izvorna informacija.

Članak 461.

(1) Izdavatelj može, na vlastitu odgovornost, odgoditi javno objavljivanje povlaštene informacije iz članka 459. ovog Zakona kako ne bi narušio svoje opravdane interese, pod uvjetom da ta odgoda ne bi dovela javnost u zabludu i da izdavatelj može osigurati povjerljivost te informacije.

(2) Agencija će pravilnikom pobliže propisati okolnosti koje mogu ukazivati na postojanje opravdanog interesa iz stavka 1. ovog članka, kao i mjere i rješenja koje je izdavatelj obvezan osigurati u svrhu osiguravanja povjerljivosti povlaštene informacije.

Članak 462.

Kad izdavatelj ili osoba koja djeluje u njegovo ime ili za njegov račun, otkrije svaku povlaštenu informaciju trećoj strani u redovitom obavljanju svojeg posla, profesije ili dužnosti, obvezan je tu informaciju u potpunosti i učinkovito objaviti javnosti i to istovremeno u slučaju namjernog otkrivanja i bez odgode u slučaju nenamjernog otkrivanja, osim ako je osoba koja je primila informaciju vezana obvezom povjerljivosti, bez obzira na to temelji li se ta obveza na propisu, statutu ili ugovoru.

Popis upućenih osoba

Članak 463.

(1) Izdavatelji ili osobe koje djeluju u njihovo ime ili za njihov račun, obvezni su sastaviti popis osoba koje za njih rade na temelju ugovora o radu ili na neki drugi način, i koje imaju pristup povlaštenim informacijama koje se neposredno ili posredno odnose na izdavatelja, bilo na redovitoj ili povremenoj osnovi (popis upućenih osoba).

(2) Popis upućenih osoba, izdavatelji ili osobe koje djeluju u njihovo ime ili za njihov račun, obvezne su redovito ažurirati i dostavljati Agenciji na njezin zahtjev te čuvati barem pet godina nakon što su sastavljeni ili ažurirani.

(3) Popis upućenih osoba mora, za osobe koje imaju pristup povlaštenim informacijama, obuhvaćati najmanje: ime i prezime, datum rođenja, adresu prebivališta odnosno boravišta, ako je to primjenjivo, razlog zbog kojeg se ta osoba nalazi na popisu te datum kada je popis upućenih osoba sastavljen, odnosno ažuriran.

(4) Popis upućenih osoba mora se odmah ažurirati kada dođe do promjene razloga zbog kojega je neka osoba na popisu, kada na popis treba dodati novu osobu, ako i kada neka osoba koja je već na popisu više nema pristup povlaštenim informacijama.

(5) Osobe koje moraju izraditi popis upućenih osoba obvezne su poduzeti potrebne mjere kako bi se jamčilo da je svaka osoba na tom popisu upoznata s propisima koji se odnose na njezine dužnosti i da je svjesna sankcija koje proizlaze iz zlouporabe ili protupravnog širenja tih informacija.

Članak 464. (NN 54/13)

(1) Osoba koja pri izdavatelju obavlja rukovoditeljske dužnosti je osoba koja je:

1. član upravnog ili nadzornog tijela izdavatelja,

2. rukovoditelj više razine, koji nije član tijela navedenih u točki 1. ovog stavka, koji ima redoviti pristup povlaštenim informacijama koje se neposredno ili posredno odnose na izdavatelja i ovlašten je donositi upravljačke odluke koje utječu na budući razvoj i poslovne izglede tog izdavatelja.

(2) Osoba usko povezana s osobom koja pri izdavatelju financijskih instrumenata obavlja rukovoditeljske dužnosti je:

1. bračni drug osobe koje obavlja rukovoditeljske dužnosti ili bilo koja osoba koja se prema nacionalnom pravu smatra izjednačena s bračnim drugom,

2. prema nacionalnom pravu, uzdržavano dijete osobe koja obavlja rukovoditeljske dužnosti,

3. ostale osobe koje na dan predmetne transakcije barem godinu dana dijele isto kućanstvo s osobom koja obavlja rukovoditeljske dužnosti,

4. svaka pravna osoba, povjerenik ili ortaštvo, čije upravljačke dužnosti obavlja osoba iz stavka 1. ovoga članka ili iz točke 1, 2. i 3. ovoga stavka, ili koju pravnu osobu, povjerenika ili ortaštvo ta osoba neposredno ili posredno kontrolira, ili koja je osnovana u korist te osobe, ili čiji su ekonomski interesi u bitnom jednaki interesima te osobe.

(3) Osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka obvezne su prijaviti Agenciji sva stjecanja ili otpuštanja za vlastiti račun dionica izdavatelja u kojem osoba iz stavka 1. obavlja rukovoditeljske dužnosti, a koje su uvrštene na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, kao i stjecanja ili otpuštanja izvedenica ili drugih financijskih instrumenata povezanih s tim dionicama, u roku od pet radnih dana od dana predmetnog stjecanja ili otpuštanja.

(4) Agencija će podatke iz prijave iz stavka 3. ovog članka u najkraćem roku dostaviti u službeni registar propisanih informacija iz članka 444. ovog Zakona:

–  Prestao važiti,

– za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i za izdavatelja iz članka 343. točke 12. podtočke c).

(5) Prijava iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati:

1. ime osobe koja obavlja rukovoditeljske dužnosti pri izdavatelju ili, ako je to primjenjivo, ime osobe koja je usko povezana s tom osobom,

2. razlog za obvezu prijave,

3. ime relevantnog izdavatelja,

4. opis financijskog instrumenta,

5. vrstu transakcije,

6. datum i mjesto transakcije,

7. cijenu i volumen transakcije.

(6) Ako vrijednost obavljenih stjecanja, odnosno otpuštanja, na kraju kalendarske godine u kojoj su ista obavljena ne prelazi 40.000,00 kuna, osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka nisu obvezne iste prijaviti. Pri izračunu vrijednosti stjecanja, odnosno otpuštanja, prema ovom stavku kao konačan iznos uzima se zbroj vrijednosti svih stjecanja, odnosno otpuštanja, koje su obavile osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka.

(7) Obveze propisane ovim člankom ne odnose se na dionice izdavatelja koji nije podnositelj zahtjeva za uvrštenje, odnosno koji nije dao suglasnost za podnošenje takvog zahtjeva za uvrštenje financijskih instrumenata na uređenom tržištu.

 

 GLAVA III.   Manipulacija tržištem 

Članak 465.

Zabranjen je svaki oblik manipuliranja tržištem.

Članak 466.

(1) Manipulacija tržištem znači:

1. transakcije ili nalozi za trgovanje koji daju ili bi mogli dati neistinite ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskih instrumenata, ili koji djelovanjem jedne ili više osoba koje usklađeno djeluju, drže cijenu jednog ili više financijskih instrumenata na umjetnoj razini, osim ako osoba koja je stupila u transakcije ili dala naloge za trgovanje ne dokaže da su razlozi zbog kojih je to učinila opravdani i da su te transakcije ili nalozi za trgovanje u skladu s prihvaćenim tržišnim praksama na dotičnom uređenom tržištu,

2. transakcije ili nalozi za trgovanje u kojima se upotrebljavaju fiktivni postupci ili svaki drugi oblik obmane ili prijevare,

3. širenje informacija putem medija, uključujući i internet, ili bilo kojim drugim načinom koji daje ili bi mogao davati lažne ili obmanjujuće signale u pogledu financijskih instrumenata, uključujući širenje glasina i lažnih ili obmanjujućih vijesti, gdje je osoba koja je proširila informaciju znala ili trebala znati da je informacija lažna ili obmanjujuća. U odnosu na novinare, kada obavljaju svoju profesiju, to širenje informacija treba se procijeniti uzimajući u obzir pravila koja uređuju njihovu profesiju, osim ako ti novinari ne stječu, neposredno ili posredno, prednost ili korist od širenja tih informacija.

(2) U radnje i postupke koji se smatraju manipuliranjem tržištem, a proizlaze iz definicije manipuliranja tržištem iz prethodnog stavka ovog članka, ubrajaju se posebice sljedeće aktivnosti:

1. aktivnosti jedne ili više osoba koje surađuju kako bi osigurale dominantan položaj nad ponudom ili potražnjom financijskog instrumenta koji ima učinak izravnog ili neizravnog namještanja kupovnih ili prodajnih cijena ili stvaranja drugih nekorektnih uvjeta trgovanja,

2. kupnja ili prodaja financijskih instrumenata pred kraj trgovinskog dana s učinkom obmanjivanja ulagatelja koji djeluju na temelju zadnje cijene trgovanja,

3. iskorištavanje povremenog ili redovitog pristupa tradicionalnim ili elektroničkim medijima iznošenjem mišljenja o financijskom instrumentu ili posredno o izdavatelju, nakon što je ta osoba prethodno zauzela poziciju u tom financijskom instrumentu i kao posljedica toga imala korist od utjecaja iznesenog mišljenja o cijeni tog financijskog instrumenta, a da nije u isto vrijeme javnosti objavila taj sukob interesa na odgovarajući i učinkovit način.

Članak 467.

Burza je dužna propisati i primjenjivati postupke i mjere čiji je cilj otkrivanje i sprječavanje manipulacije na uređenom tržištu kojim upravlja.

Članak 468.

Investicijska društva i kreditne institucije koje imaju dozvolu nadležnog tijela za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti, obvezne su obavijestiti Agenciju o slučajevima za koje opravdano sumnjaju da se radi o zlouporabi tržišta, na temelju njima dostupnih podataka.

Članak 469.

Agencija će pravilnikom detaljnije propisati postupke koji se mogu smatrati zlouporabom tržišta i obveze Agencije i sudionika na tržištu u cilju sprječavanja i otkrivanja istih.

Prihvaćene tržišne prakse

Članak 470.

(1) Prihvaćene tržišne prakse su prakse koje se razumno očekuju na jednom ili više financijskih tržišta i koje su prihvaćene od strane Agencije u skladu s propisanim postupkom, koji će se detaljnije propisati posebnim pravilnikom.

(2) Prije nego što se donese Prihvaćena tržišna praksa te prije nego što se već donesena Prihvaćena tržišna praksa promijeni, Agencija će zatražiti mišljenje odgovarajućih relevantnih subjekata, kao što su predstavnici izdavatelja, pružatelja financijskih usluga, potrošača, drugih ovlaštenih tijela i operatera tržišta, što će se posebno propisati pravilnikom iz stavka 1. ovog članka.

(3) Prihvaćene tržišne prakse iz stavka 1. ovog članka, Agencija donosi u formi posebnog pravilnika.

 

GLAVA IV.   Preporuke

Članak 471.

U smislu ove Glave Zakona, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. Preporuka znači istraživanje ili drugu informaciju kojom se izričito ili prešutno preporučuje ili predlaže strategija ulaganja, u pogledu jednog ili više financijskih instrumenata ili izdavatelja financijskih instrumenata, uključujući svako mišljenje o trenutačnoj ili budućoj vrijednosti ili cijeni tih instrumenata, namijenjenih distribucijskim kanalima ili javnosti. Pod izričitim preporučivanjem ili predlaganjem strategije ulaganja, smatrat će se preporuke kao što su: »kupiti«, »prodati« ili »držati«. Pod prešutnim preporučivanjem ili predlaganjem strategije ulaganja, smatrat će upućivanje na ciljanu cijenu ili slično.

2. Istraživanje ili druga informacija kojom se preporučuje ili predlaže strategija ulaganja označava:

a) informaciju koju je izradio neovisni analitičar, investicijsko društvo, kreditna institucija, svaka druga osoba čija se glavna poslovna djelatnost sastoji od izrade preporuka ili fizička osoba koja za njih radi na temelju ugovora o radu ili na neki drugi način, koja izravno ili neizravno izražava određenu preporuku za ulaganje u svezi financijskog instrumenta ili izdavatelja financijskih instrumenata;

b) informaciju koju je izradila osoba različita od one iz podtočke a. ove točke i koja izravno preporučuje određenu investicijsku odluku o ulaganju u svezi financijskog instrumenta.

3. Davatelj preporuka je fizička ili pravna osoba koja izrađuje ili distribuira preporuke pri obavljanju svoje profesije ili svoje poslovne djelatnosti.

4. Izdavatelj je izdavatelj financijskih instrumenata na koje se preporuka odnosi neposredno ili posredno.

5. Prikladni propisi označavaju one vrste propisa, uključujući i samoregulaciju, kojima se osigurava da davatelj preporuke koji izrađuje ili distribuira preporuke, primjeni razumnu pažnju kako bi osigurao da su takve preporuke prikazane na fer način i da otkrivaju njegove interese ili ukazuju na sukob interesa koji se odnosi na financijske instrumente na koje se takve preporuke odnose.

Identitet osobe koja izrađuje preporuke

Članak 472.

(1) U svakoj preporuci mora na jasan i vidljiv način biti naveden identitet osobe odgovorne za njezinu izradu, a posebno ime i naziv radnog mjesta osobe koja je pripremila preporuku te naziv i sjedište pravne osobe odgovorne za njezinu izradu. Kad je Davatelj preporuka investicijsko društvo ili kreditna institucija, u preporuci mora biti navedeno koje je tijelo nadležno za njezin nadzor. Kada Davatelj preporuka nije ni investicijsko društvo niti kreditna institucija, ali podliježe samoregulaciji ili pravilima struke, preporuka mora upućivati na isto.

(2) Ako se radi o nepisanoj preporuci, smatrat će se da je udovoljeno zahtjevu iz stavka 1. ovog članka ako preporuka upućuje na mjesto na kojem javnost može izravno i jednostavno pristupiti toj informaciji, primjerice na internetskim stranicama Davatelja preporuka.

(3) Odredbe stavka 1. ovog članka ne primjenjuju se na novinare ako isti podliježu Prikladnim propisima, kojima se postižu učinci istovjetni onima iz stavka 1. ovog članka.

Opća pravila za prikaz preporuka

Članak 473.

(1) Davatelj preporuka dužan je u preporuci osigurati:

1. da se činjenice jasno razlikuju od tumačenja, procjena, mišljenja i ostalih vrsta nečinjeničnih informacija,

2. da su svi izvori pouzdani ili, kada postoji ikakva sumnja u pouzdanost izvora, da je to jasno navedeno,

3. da su sva predviđanja, prognoze i ciljane cijene jasno označeni kao takvi, te da su navedene značajne pretpostavke:

– koje se temelje na navedenim predviđanjima, prognozama i ciljanim cijenama,

– koje su korištene u svrhu izrade navedenih predviđanja, prognoza i ciljanih cijena.

(2) Ako se radi o nepisanoj preporuci, smatrat će se da je udovoljeno standardima iz stavka 1. ovog članka ako preporuka upućuje na mjesto na kojem javnost može izravno i jednostavno pristupiti toj informaciji, primjerice na internetskim stranicama Davatelja preporuka.

(3) Na zahtjev Agencije, Davatelj preporuka dužan je obrazložiti osnovanost preporuke.

(4) Odredbe stavka 1. i 3. ovog članka ne primjenjuju se na novinare ako isti podliježu Prikladnim propisima, kojima se postižu učinci istovjetni onima iz stavka 1. i 3. ovog članka.

Dodatni zahtjevi u svezi prikaza preporuka

Članak 474.

(1) Pored obveza utvrđenih u članku 473. ovog Zakona, kad je Davatelj preporuka neovisni analitičar, investicijsko društvo, kreditna institucija, svaka povezana pravna osoba, svaki drugi Davatelj preporuka čija je glavna poslovna djelatnost izrada preporuka, ili fizička osoba koja za njega radi na temelju ugovora o radu ili drugog pravnog posla, te osobe moraju osigurati najmanje sljedeće:

1. da su istaknuti svi značajni izvori informacije koji su bili korišteni kao osnova preporuke, kada je to prikladno, uključujući i naziv izdavatelja na kojeg se preporuka odnosi, te je li preporuka bila obznanjena tom izdavatelju i nakon toga, a prije distribucije, promijenjena,

2. da svaka osnova procjene ili metodologija korištena za procjenu financijskog instrumenta ili izdavatelja financijskog instrumenta ili za određivanje ciljane cijene za financijski instrument, mora biti prikazana na sažet način,

3. da je značenje svake preporuke (kao što je »kupiti«, »prodati« ili »držati«) koje može obuhvaćati vremensko razdoblje ulaganja na koje se preporuka odnosi, na odgovarajući način objašnjeno, te da je navedeno svako odgovarajuće upozorenje o riziku, uključujući analizu osjetljivosti relevantnih pretpostavki,

4. naznaku iz koje je vidljiva planirana učestalost ažuriranja preporuke, ako takva postoji, i svake važne promjene prethodno najavljene politike objave preporuke,

5. da je datum kad je preporuka prvi put puštena u distribuciju naveden na jasan i vidljiv način, kao i relevantan datum i vrijeme za svaku navedenu cijenu financijskog instrumenta,

6. kad se preporuka razlikuje od ranije preporuke za isti financijski instrument ili izdavatelja izdane tijekom dvanaestomjesečnog razdoblja koje je neposredno prethodilo objavljivanju, ova promjena i datum ranije preporuke moraju biti jasno i vidljivo navedeni.

(2) Kad su zahtjevi utvrđeni u stavku 1. točki 1., 2. i 3. ovog članka, nerazmjerni u odnosu na opseg distribuirane preporuke, dovoljno je u samoj preporuci na jasan i vidljiv način uputiti na mjesto gdje javnost izravno i jednostavno može pristupiti traženim informacijama, kao što je izravna internetska veza na te informacije na odgovarajućim internetskim stranicama Davatelja preporuka, pod uvjetom da upotrijebljena metodologija ili osnova vrednovanja nije bila izmijenjena.

(3) U slučaju nepisanih preporuka smatrat će se da je udovoljeno standardima iz stavka 1. ovog članka ako preporuka upućuje na mjesto na kojem javnost može izravno i jednostavno pristupiti toj informaciji, primjerice na internetskim stranicama Davatelja preporuka.

Opća pravila za objavu interesa i sukoba interesa

Članak 475.

(1) Davatelj preporuka dužan je objavljivati sve odnose i okolnosti za koje se u razumnoj mjeri može očekivati da će narušiti objektivnost preporuke, posebno kada Davatelj preporuka ima značajan financijski interes u jednom ili više financijskih instrumenata koji su predmet preporuke, ili značajan sukob interesa u odnosu na izdavatelja na kojeg se preporuka odnosi.

(2) Kada je Davatelj preporuka pravna osoba, obveza iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se također na svaku pravnu ili fizičku osobu koja za nju radi na temelju ugovora o radu ili drugog pravnog posla i koja je sudjelovala u pripremi preporuke.

(3) Kada je Davatelj preporuka pravna osoba, informacije koje se objavljuju u skladu sa stavkom 1. i 2. ovog članka obuhvaćaju najmanje sljedeće informacije o njegovim interesima i sukobima interesa:

1. interese ili sukobe interesa Davatelja preporuka ili povezanih pravnih osoba o kojima osobe koje sudjeluju u pripremi preporuke imaju saznanja ili se u razumnoj mjeri može očekivati da imaju saznanja,

2. interese ili sukobe interesa Davatelja preporuka ili povezanih pravnih osoba, poznate osobama koje, iako nisu sudjelovale u pripremi preporuke, imaju ili se za njih u razumnoj mjeri može očekivati da imaju pristup preporuci prije njezine distribucije korisnicima ili javnosti.

(4) Objave iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka trebaju biti sadržane u samoj preporuci. Kada bi takve objave bile nerazmjerne u odnosu na opseg distribuirane preporuke, dovoljno je u samoj preporuci na jasan i vidljiv način uputiti na mjesto gdje javnost izravno i jednostavno može pristupiti traženim objavama, kao što je izravna internetska veza na te objave na odgovarajućim internetskim stranicama Davatelja preporuka.

(5) U slučaju nepisanih preporuka, smatrat će se da je udovoljeno standardima iz stavka 1. i 2. ovog članka ako preporuka upućuje na mjesto na kojem javnost može izravno i jednostavno pristupiti toj objavi, primjerice na internetskim stranicama Davatelja preporuka.

(6) Odredbe stavka 1. do 4. ovog članka ne primjenjuju se na novinare ako isti podliježu Prikladnim propisima, kojima se postižu učinci istovjetni onima iz stavka 1. do 4. ovog članka.

Dodatne obveze u odnosu na objavu interesa ili sukoba interesa

Članak 476.

(1) Pored obveza iz članka 475. ovog Zakona, kad je Davatelj preporuka neovisni analitičar, investicijsko društvo, kreditna institucija, svaka povezana pravna osoba ili svaki drugi Davatelj preporuka čija je glavna poslovna djelatnost izrada preporuka, u preporuci treba jasno i vidljivo objaviti sljedeće informacije o njihovim interesima i sukobima interesa:

1. značajne udjele u kapitalu koji postoje između Davatelja preporuka ili svake povezane pravne osobe s jedne strane, te izdavatelja s druge strane. Ovi značajni udjeli u kapitalu obuhvaćaju barem sljedeće situacije: kada Davatelj preporuka ili svaka povezana pravna osoba drži udjele u kapitalu veće od 1% ukupnog izdanog temeljnog kapitala izdavatelja, ili kada izdavatelj drži udjele u kapitalu veće od 1% ukupnog izdanog temeljnog kapitala Davatelja preporuka ili svake povezane pravne osobe,

2. druge značajne financijske interese koje Davatelj preporuka ili svaka povezana pravna osoba ima u odnosu na izdavatelja,

3. izjavu da je Davatelj preporuka ili svaka povezana pravna osoba održavatelj tržišta ili drugi održavatelj likvidnosti za financijske instrumente izdavatelja, kada je to primjenjivo,

4. izjavu da je tijekom prethodnih dvanaest mjeseci Davatelj preporuka ili bilo koja povezana pravna osoba bila glavni voditelj ili suvoditelj postupka bilo koje objavljene ponude financijskih instrumenata izdavatelja u smislu članka 5. stavka 1. točke 6. i 7. ovog Zakona, kada je to primjenjivo,

5. izjavu da je Davatelj preporuka ili svaka povezana pravna osoba stranka u bilo kojem drugom sporazumu s izdavateljem koji se odnosi na pružanje usluga investicijskog bankarstva, osim ako bi to značilo objavljivanje povjerljivih poslovnih informacija i da je sporazum bio na snazi prethodnih dvanaest mjeseci ili je tijekom istog razdoblja doveo do plaćanja naknade ili obećanja da će naknada biti plaćena, kada je to primjenjivo,

6. izjavu da je Davatelj preporuka ili svaka povezana pravna osoba stranka sporazuma s izdavateljem koji se odnosi na izradu preporuke, kada je to primjenjivo.

(2) Investicijska društva i kreditne institucije dužne su, na općenit način, objaviti svoja organizacijska i administrativna pravila koja se odnose na sprječavanje i izbjegavanje sukoba interesa u pogledu preporuka, uključujući i informacijske prepreke.

(3) Za fizičke ili pravne osobe koje rade za investicijsko društvo ili kreditnu instituciju na temelju ugovora o radu ili drugog pravnog posla, te koje su sudjelovale u pripremi preporuke, zahtjev predviđen člankom 475. stavkom 2. ovog Zakona posebno obuhvaća obvezu objavljivanja je li naknada tih osoba povezana s poslovima investicijskog bankarstva koje je izvršilo investicijsko društvo ili kreditna institucija ili svaka povezana pravna osoba. Kada te fizičke osobe steknu dionice izdavatelja prije javne ponude tih dionica, također treba objaviti cijenu po kojoj su dionice stečene i datum stjecanja.

(4) Investicijska društva i kreditne institucije dužne su tromjesečno objavljivati udio svih preporuka koje glase »kupiti«, »držati« ili »prodati« ili ekvivalentne izraze, kao i udio izdavatelja koji odgovara svakoj od tih kategorija kojima su investicijsko društvo ili kreditna institucija pružali usluge investicijskog bankarstva tijekom prethodnih 12 mjeseci u značajnom opsegu.

(5) Objave iz stavka 1. do 4. ovog članka, trebaju biti sadržane u samoj preporuci. Kada bi takve objave bile nerazmjerne u odnosu na opseg distribuirane preporuke, dovoljno je u samoj preporuci na jasan i vidljiv način uputiti na mjesto gdje javnost izravno i jednostavno može pristupiti traženim objavama, kao što je izravna internetska veza na te objave na odgovarajućim internetskim stranicama investicijskog društva ili kreditne institucije.

(6) U slučaju nepisanih preporuka smatrat će se da je udovoljeno standardima iz stavka 1. ovog članka ako preporuka upućuje na mjesto na kojem javnost može izravno i jednostavno pristupiti toj objavi, primjerice na internetskim stranicama investicijskog društva ili kreditne institucije.

Distribucija preporuke koju je izradila treća strana

Članak 477.

(1) Davatelj preporuka koji pod vlastitom odgovornošću distribuira preporuku koju je izradila treća strana, na preporuci mora na jasan i vidljiv način istaknuti svoj identitet.

(2) Kad osoba koja distribuira preporuku koju je izradila treća strana istu značajno izmijeni, dužna je jasno i detaljno istaknuti tu izmjenu.

(3) Kad se izmjena iz stavka 2. ovog članka sastoji od promjene smjera preporuke (npr. promjena preporuke »kupiti« u preporuku »držati« ili »prodati« ili obrnuto), osoba koja distribuira preporuku dužna je udovoljavati uvjetima propisanim člancima 472. do 475. ovog Zakona koji se odnose na osobe koje izrađuju preporuke u dijelu na koji se ta izmjena odnosi.

(4) Davatelj preporuke – pravna osoba koja sama ili putem fizičke osobe distribuira značajno izmijenjenu preporuku, dužna je donijeti obvezujuće interne propise kako bi se osobe koje tu preporuku primaju uputile na mjesto na kojem imaju pristup podacima o identitetu osobe koja je izradila preporuku, samoj preporuci i objavljivanju interesa ili sukoba interesa osobe koja je izradila preporuku, sve dok su te informacije dostupne javnosti.

(5) Odredbe stavka 2. do 4. ovog članka ne primjenjuju se na vijesti u kojima se izvještava o preporukama koje je izradila treća strana kada bit preporuke nije izmijenjena.

(6) Davatelj preporuka koji distribuira sažetak preporuke koju je izradila treća strana, dužan je osigurati da je takav sažetak jasan te da ne dovodi u zabludu, kao i da sažetak upućuje na izvorni dokument i mjesto gdje javnost može izravno i jednostavno pristupiti objavama koje se odnose na izvorni dokument, sve dok su te informacije dostupne javnosti.

Dodatne obveze za investicijska društva i kreditne institucije

Članak 478.

Pored obveza utvrđenih u članku 477. ovog Zakona, kada kao Davatelj preporuka investicijsko društvo, kreditna institucija ili fizička osoba koja za te osobe radi na temelju ugovora o radu ili drugog pravnog posla, distribuira preporuke koje je izradila treća strana, isti su dužni:

1. jasno i vidljivo istaknuti naziv svog nadležnog tijela,

2. ispuniti uvjete propisane člankom 476. ovog Zakona, kad osoba koja je preporuku izradila istu nije distribuirala putem distribucijskog kanala,

3. ispuniti uvjete iz članaka 472. do 476. ovog Zakona, kad investicijsko društvo ili kreditna institucija značajno izmijeni preporuku.

Članak 479.

Javne institucije koje distribuiraju statistike koje imaju značajan utjecaj na financijska tržišta dužne su distribuirati iste na fer i transparentan način.

 

GLAVA V.   Nadzorne mjere

Članak 480. (NN 54/13)

(1) Agencija je ovlaštena za nadzor nad poštivanjem zabrana i obveza iz članaka 450. do 487. ovog Zakona.

(2) Agencija nadzor nad poštivanjem odredbi članaka 450. do 487. ovog Zakona obavlja u svrhu sprječavanja i otkrivanja djelatnosti koje predstavljaju zlouporabu tržišta prema odredbama ovog Zakona, te pridržavanja obveza propisanih ovim dijelom Zakona.

(3) Agencija nadzor iz ovog članka obavlja:

1. praćenjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih podataka i obavijesti, te izvješća koja su sudionici tržišta po ovom ili drugom Zakonu dužni dostavljati Agenciji,

2. prikupljanjem podataka i neposrednim nadzorom,

3. izricanjem nadzornih mjera iz stavka 6. ovog članka.

(4) Ako je to potrebno u svrhu nadzora nad poštivanjem odredbi članaka 450. do 487. ovog Zakona, Agencija može od bilo koje fizičke ili pravne osobe zahtijevati:

1. pristup svakom dokumentu u bilo kojem obliku i dobivanje kopije istog,

2. pregled razmjene podataka, uključujući i zapise telefonskih poziva, te komunikaciju putem elektroničke pošte i mobilne telefonije.

(5) Agencija može od bilo koje fizičke ili pravne osobe, uključujući i osobe koje su uključene u prijenos naloga ili koje obavljaju druge poslove pri sklapanju transakcija koje su predmet nadzora Agencije, zatražiti sve podatke koji su Agenciji potrebni za nadzor. Ako to zahtijeva svrha nadzora, Agencija je ovlaštena te osobe pozvati na saslušanje.

(6) Ako Agencija pri nadzoru nad poštivanjem odredbi ovog Zakona utvrdi kršenje odredbi članaka 450. do 487. ovog Zakona, ovlaštena je izreći sljedeće nadzorne mjere:

1. naložiti pravnoj ili fizičkoj osobi prestanak svakog postupanja koje je u suprotnosti s odredbama članaka 450. do 487. ovog Zakona,

2. izreći opomenu pravnoj ili fizičkog osobi koja postupa suprotno odredbama članaka 450. do 487. ovog Zakona,

3. naložiti tržišnom operateru da obustavi trgovanje financijskim instrumentom, te ukine već donesenu obustavu, u opsegu u kojem je to potrebno za uklanjanje ili sprječavanje štetnih posljedica na uređenom tržištu,

4. naložiti središnjem klirinškom depozitarnom društvu, odnosno operateru središnjeg registra privremenu blokadu financijskih instrumenata,

5. predložiti ovlaštenom tijelu donošenje zabrane raspolaganja imovinom, oduzimanje predmeta i imovinske koristi te druge mjere kada je to primjenjivo,

6. privremeno zabraniti obavljanje profesionalne djelatnosti subjektima nadzora.

(7) Neovisno od odredaba iz stavka 6. ovog članka, Agencija može u svrhu provedbe nadzora nad primjenom odredbi članaka 450. do 487. ovog Zakona nalagati primjerene mjere koje pridonose uspostavljanju zakonitog postupanja.

(8) Ako osoba koja je obvezna objaviti povlaštenu informaciju u skladu s dijelom Četvrtim ovog Zakona istu ne objavi, ili ako istu netočno objavi ili je ne objavi na način kako je to propisano odredbama članaka 450. do 487. ovog Zakona, Agencija može istu objaviti o njegovom trošku.

(9) Agencija može poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala da je javnost točno i ispravno obaviještena u smislu odredbi članaka od 459. do 464., kao i članaka od 471. do 478. ovog Zakona.

(10) U odnosu na članke od 471. do 478. ovog Zakona, mjera iz stavka 9. ovog članka osobito se odnosi na nalaganje Davatelju preporuke da objavi ispravljenu preporuku koja je u skladu s odredbama tih članaka, na isti način na koji je objavljena prvotna preporuka.

(11) Svako postupanje novinara koje je suprotno odredbama ovog dijela Zakona, Agencija će bez odgode prijaviti odgovarajućem strukovnom udruženju novinara.

Članak 481.

(1) Mjera iz članka 480. stavka 6. točke 4. ovog Zakona može se donijeti kad postoje barem osnove sumnje da je osoba počinila kazneno djelo korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija ili manipulacije tržištem. Ova mjera može trajati do šezdeset dana.

(2) Agencija surađuje s nadležnim tijelima u svrhu otkrivanja kaznenih djela iz stavka 1. ovog članka.

(3) Mjeru iz članka 480. stavka 6. točke 6. ovog Zakona Agencija može donijeti kada se radi o kaznenim djelima korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija ili manipulacije tržištem, koja mjera može trajati najdulje do završetka postupka nadzora pred Agencijom.

Članak 482.

Agencija može informirati javnost o svakoj poduzetoj mjeri ili sankciji koja će biti izrečena zbog povrede ovog Zakona, osim ako takva objava ne bi ozbiljno ugrozila financijsko tržište ili strankama u postupku prouzročila nerazmjernu štetu.

 

GLAVA VI.   Međunarodna suradnja u svezi nadzora obveza i zabrana iz dijela Četvrtog Zakona

Članak 483.

(1) Agencija, na temelju sporazuma sklopljenih u svrhu nadzora nad primjenom obveza i zabrana iz članaka od 450. do 487. ovog Zakona i odgovarajućih obveza i zabrana u propisima trećih država, pruža pomoć i surađuje s nadležnim tijelima trećih država, osobito u području razmjene informacija i suradnje u nadzornim i istražnim aktivnostima, i to kako u odnosu na aktivnosti koje se provode na području Republike Hrvatske ili izvan njega u odnosu na financijske instrumente uvrštene na uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje, tako i u odnosu na aktivnosti koje se provode na području Republike Hrvatske u odnosu na financijske instrumente uvrštene na uređenom tržištu u trećim državama ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na to uređeno tržište kao i na financijske instrumente uvrštene na drugo tržište različito od tog uređenog tržišta, a na koje se tržište primjenjuju istovjetne zabrane i obveze. Pri sklapanju takvih sporazuma, Agencija je obvezna primjenjivati na odgovarajući način odredbe članaka 485., 487. stavka 4., te članaka 560. i 562. ovog Zakona.

(2) Agencija, na temelju odredbi ove Glave Zakona, u svrhu nadzora nad primjenom obveza i zabrana iz članaka od 450. do 487. ovog Zakona i odgovarajućih obveza i zabrana u propisima država članica, pruža pomoć i surađuje s nadležnim tijelima država članica, osobito u području razmjene informacija i suradnje u nadzornim i istražnim aktivnostima, i to kako u odnosu na aktivnosti koje se provode na području Republike Hrvatske ili izvan njega u odnosu na financijske instrumente, uvrštene na uređenom tržištu u Repub­lici Hrvatskoj ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje, tako i u odnosu na aktivnosti koje se provode na području Republike Hrvatske u odnosu na financijske instrumente, uvrštene na uređenom tržištu u državi članici ili za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na to uređeno tržište, kao i na financijske instrumente uvrštene na drugo tržište različito od tog uređenog tržišta, a na koje se tržište primjenjuju istovjetne zabrane i obveze. Agencija može s nadležnim tijelima država članica sklapati sporazume kojima se detaljnije regulira način suradnje u okvirima propisanim odredbama ove Glave Zakona.

(3) U smislu stavka 1. i 2. ovog članka, nadležna tijela su tijela nadležna za vršenje nadzora propisa koji u pojedinim državama uređuju na odgovarajući način obveze i zabrane iz članaka od 450. do 487. dijela Četvrtog ovog Zakona.

Članak 484.

(1) Agencija, na zahtjev nadležnog tijela druge države članice, odmah dostavlja svaku informaciju u svrhu navedenu u članku 483. stavku 2. ovog Zakona. Kad je potrebno, Agencija odmah poduzima potrebne mjere kako bi prikupila tražene informacije. Ako Agencija nije u mogućnosti odmah dostaviti traženu informaciju, obavještava nadležno tijelo druge države članice koje je podnijelo zahtjev, o razlozima za nedostavljanje takve informacije.

(2) Za informacije poslane u svrhu članka 483. stavka 2. ovog Zakona, vrijedi obveza čuvanja službene tajne kojoj podliježu osobe koje su zaposlene ili su prije bile zaposlene pri nadležnim tijelima drugih država članica koja primaju te informacije ili kojim su osobama prenijeti u nadležnost poslovi tih nadležnih tijela ili koje osobe u svojstvu stručnjaka angažiraju ta nadležna tijela, i druge osobe koje primaju te informacije. Odredbe ovog stavka na odgovarajući se način primjenjuju kad nadležno tijelo države članice dostavlja informaciju Agenciji.

Članak 485.

(1) Agencija može odbiti postupanje po zahtjevu za informacijom iz članka 483. ovog Zakona kad:

1. bi slanje informacija moglo negativno utjecati na suverenitet, sigurnost ili javni interes Republike Hrvatske,

2. je već pokrenut sudski postupak u svezi istih radnji i protiv istih osoba pred tijelom u Republici Hrvatskoj,

3. je donesena pravomoćna presuda u odnosu na te osobe za iste radnje u Republici Hrvatskoj.

(2) U slučajevima iz prethodnog stavka Agencija će obavijestiti nadležno tijelo druge države članice koje je podnijelo zahtjev, pružajući što je moguće detaljnije informacije o tom postupku ili presudi.

Članak 486.

Kada nadležno tijelo druge države članice ne postupi u razumnom roku ili odbije zahtjev Agencije za informacijom, Agencija može o tome obavijestiti Odbor europskih nadzornih tijela za vrijednosne papire, koji će održati raspravu kako bi se donijelo brzo i učinkovito rješenje.

Članak 487.

(1) Ne dovodeći u pitanje obveze kojima podliježu u sudskim postupcima u okviru kaznenog zakona, kada Agencija i nadležna tijela drugih država članica prime informacije temeljem članaka 483. i 484. ovog Zakona, mogu ih koristiti samo u izvršavanju svojih funkcija prema člancima od 450. do 487. ovog Zakona i u upravnim ili sudskim postupcima koji se posebno odnose na izvršavanje tih funkcija. Agencija i nadležna tijela država članica koja primaju informaciju, mogu istu koristiti za druge svrhe ili je poslati nadležnim tijelima trećih država, samo ako je Agencija ili nadležno tijelo države članice koje šalje informaciju na to pristalo.

(2) Kad Agencija raspolaže dokazima da se na području neke druge države članice čine ili su počinjene aktivnosti kojima se krše odredbe ovog dijela Zakona ili odgovarajuće odredbe inozemnih propisa ili da te aktivnosti utječu na financijske instrumente kojima se trguje na uređenom tržištu koje se nalazi u drugoj državi članici, ona o toj činjenici, što je određenije moguće, obavještava nadležno tijelo druge države članice. Nadležno tijelo druge države članice poduzima odgovarajuće mjere. Ono obavještava Agenciju koja ga je obavijestila o rezultatima i, u mjeri u kojoj je to moguće, o značajnom privremenom razvoju događaja. Ovaj stavak ne dovodi u pitanje nadležnosti Agencije koja je poslala informaciju. Nadležna tijela različitih država koja su nadležna u smislu članka 453. ovog Zakona, međusobno se savjetuju o predloženom nastavku njihovih radnji.

(3) Nadležno tijelo druge države članice može zatražiti od Agencije da ona provede nadzor na svom području, kao što i Agencija može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice da ono provede nadzor na svom području. U tom slučaju može se zatražiti da tijekom nadzora članovima osoblja nadležnog tijela druge države članice, odnosno, Agencije bude dopuštena prisutnost u postupku nadzora. Nadzor, međutim, u cijelosti podliježe potpunoj kontroli države na čijem se području vodi.

(4) Agencija može odbiti postupiti po zahtjevu da se provede nadzor u skladu sa stavkom 3. ovog članka kada bi:

1. takav nadzor mogao negativno utjecati na suverenitet, sigurnost ili javni interes države članice kojoj je upućen zahtjev, ili

2. kad je pred tijelima države kojoj je upućen zahtjev već pokrenut sudski postupak u svezi istih radnji i protiv istih osoba, ili

3. kad je u svezi tih osoba za iste radnje već donesena pravomoćna presuda u državi kojoj je upućen zahtjev.

(5) U slučaju iz prethodnog stavka Agencija je dužna o tome obavijestiti nadležno tijelo druge države članice koje je podnijelo zahtjev, pružajući što detaljnije informacije o tom postupku ili presudi.

(6) Kada se po zahtjevu Agencije za otvaranje nadzora ili za dopuštanje njezinom osoblju prisustvovanja u postupku nadzora nadležnoga tijela druge države članice ne postupi u razumnom roku ili se njezin zahtjev odbije, ona može o tom obavijestiti Odbor europskih nadzornih tijela za vrijednosne papire, koji će održati raspravu kako bi se donijelo brzo i učinkovito rješenje.

 

DIO PETI

 

Poglavlje 1.    NEMATERIJALIZIRANI VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Središnji depozitorij

Članak 488.

(1) Središnji depozitorij je središnji upisnik nematerijaliziranih vrijednosnih papira u koji se upisuju prava iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelji tih prava i prava trećih osoba na vrijednosnim papirima.

(2) Središnjim depozitorijem nematerijaliziranih vrijednosnih papira upravlja središnje klirinško depozitarno društvo.

Središnji registar

Članak 489.

(1) Središnji registar je središnji upisnik nematerijaliziranih financijskih instrumenata koji nisu nematerijalizirani vrijednosni papiri, u koji se upisuju podaci o imateljima istih.

(2) Središnjim registrom upravlja operater u skladu s odredbama ovog Zakona (u daljnjem tekstu: operater središnjeg registra). Na operatera središnjeg registra na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona, koje se odnose na središnje klirinško depozitarno društvo.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovog članka, na odgovarajući način se primjenjuju na financijske instrumente koji nisu nematerijalizirani financijski instrumenti, koji su na zbirnoj pohrani u središnjem registru.

(4) Brisan.

Članak 489.a (NN 159/13)

(1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na središnji depozitorij na odgovarajući se način primjenjuju i na središnji registar.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na poslove pohrane, poravnanja i namire nematerijaliziranih vrijednosnih papira na odgovarajući se način primjenjuju i na druge nematerijalizirane financijske instrumente

Nematerijalizirani vrijednosni papiri

Članak 490.

(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir je elektronički zapis na računu vrijednosnih papira u računalnom sustavu središnjeg depozitorija kojim se njegov izdavatelj obvezuje zakonitom imatelju ispuniti obvezu sadržanu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru.

(2) Vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji se izdaju ili nude javnom ponudom na području Republike Hrvatske, moraju se izdati, odnosno nuditi kao nematerijalizirani vrijednosni papiri.

(3) Kreditne institucije, investicijska društva osnovana kao dioničko društvo, društva za osiguranje i alternativni investicijski fondovi, dužni su izdati isključivo nematerijalizirane vrijednosne papire.

(4) Nematerijalizirani vrijednosni papiri koji unutar iste vrste i istog roda daju ista prava u pravnom prometu su zamjenjivi bez ograničenja, tako da bilo koja obveza može biti ispunjena prijenosom bilo kojeg vrijednosnog papira iste vrste i istog roda, pa vjerovnik ne može potraživati pojedinačno određene nematerijalizirane vrijednosne papire.

Račun nematerijaliziranog vrijednosnog papira

Članak 491.

(1) Na računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira vode se podaci o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava, ograničenjima stvarnih prava, te povijesti upisa nematerijaliziranih vrijednosnih papira.

(2) Račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira može glasiti na jednu osobu, ili na više osoba koje mogu biti imatelji, odnosno suovlaštenici na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima (zajednički račun).

(3) Neovisno o odredbama stavka 2. ovog članka, račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira može:

1. glasiti na investicijsko društvo ili kreditnu instituciju koja pruža usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, a može biti na ime, pod zaporkom i zbirni račun, ili

2. biti otvoren kao zastupnički račun, ili

3. biti otvoren kao račun portfelja, ili

4. biti otvoren kao račun povjerenika.

(4) Račun povjerenika iz stavka 3. točke 4. ovog članka je račun vrijednosnih papira ili financijskih instrumenata čiji je nositelj središnje klirinško depozitarno društvo ili operater središnjeg registra koje na tom računu, na temelju ugovora o povjereništvu, vodi ubilježene vrijednosne papire u ime i za račun osobe određene ugovorom o povjereništvu.

(5) Na vrijednosne papire na računima iz stavka 2. i 3. ovog članka, primjenjuje se odredba članka 529. ovog Zakona.

(6) Središnje klirinško depozitarno društvo može svojim pravilima propisati i druge vrste računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira.

Kome pripada pravo iz vrijednosnog papira

Članak 492.

(1) Potraživanje, odnosno pravo iz nematerijaliziranoga vrijednosnog papira pripada njegovom zakonitom imatelju.

(2) Zakoniti imatelj nematerijaliziranoga vrijednosnog papira (u daljnjem tekstu: imatelj) je osoba na čije ime glasi račun vrijednosnih papira u središnjem depozitoriju na kojem je ubilježen nematerijalizirani vrijednosni papir, osim ako je upis nematerijaliziranog vrijednosnog papira izvršen u njegovu korist bez naloga izdavatelja, prijašnjeg imatelja ili bez druge valjane pravne osnove.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, osoba koja je postupala u dobroj vjeri i u čiju korist je nematerijalizirani vrijednosni papir upisan u središnji depozitorij, smatra se zakonitim imateljem i stječe sva prava iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira i kada je upis u njenu korist izvršen bez naloga izdavatelja, prijašnjeg imatelja ili bez druge valjane pravne osnove.

(4) Smatra se da je stjecanje izvršeno u dobroj vjeri kada je nematerijalizirani vrijednosni papir upisan u korist pojedine osobe na temelju transakcije sklopljene na uređenom tržištu ili MTP-u.

(5) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u slučajevima iz članka 491. stavka 3. točaka 1., 2. i 4. ovog Zakona, imatelj je osoba za čiji račun se vrijednosni papiri drže ili se njima upravlja.

Bitni sastojci nematerijaliziranoga vrijednosnog papira

Članak 493.

(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir mora imati sljedeće bitne sastojke upisane u središnji depozitorij:

1. naznaku vrste vrijednosnog papira,

2. identifikacijske podatke o izdavatelju,

3. ukupan broj izdanih vrijednosnih papira upisanih u središnji depozitorij,

4. ako vrijednosni papir glasi na nominalni iznos, ukupni nominalni iznos izdanih vrijednosnih papira upisanih u središnji depozitorij,

5. datum upisa vrijednosnog papira u središnji depozitorij.

(2) Nematerijalizirana dionica mora pored sastojaka iz stavka 1. ovog članka imati i sljedeće bitne sastojke upisane u središnji depozitorij:

1. oznaku roda,

2. nominalni iznos na koji glasi ili naznaku da se radi o dionici bez nominalnog iznosa,

3. podatak daje li imatelju pravo glasa,

4. ako dionica daje posebna prava, sadržaj tih posebnih prava.

(3) Nematerijalizirana obveznica ili drugi nematerijalizirani vrijednosni papir, na temelju kojeg imatelj od izdavatelja ima pravo zahtijevati isplatu glavnice i mogućih kamata (nematerijalizirani dužnički vrijednosni papir), pored sastojaka iz stavka 1. ovog članka mora imati i sljedeće bitne sastojke upisane u središnji depozitorij, kada je to primjenjivo:

1. nominalni iznos na koji glasi, iznos glavnice,

2. ako imatelj ima pravo na isplatu kamata, podatke o kamatnoj stopi i podatke o načinu i razdobljima obračuna kamate,

3. podatke o dospijeću obveza izdavatelja iz vrijednosnog papira,

4. ako izdavatelj ima pravo prijevremenog otkupa:

– podatke o otkupnoj vrijednosti za koju može ostvariti to pravo ili načinu određivanja otkupne vrijednosti,

– podatke o načinu ostvarenja tog prava,

– moguće druge uvjete za ostvarenje tog prava,

5. podatke o danu uz koji se veže pravo na isplatu obroka glavnice ili kamate.

(4) Nematerijalizirani vrijednosni papir koji imatelju daje pravo zamijeniti ga za drugi vrijednosni papir, pored sastojaka iz stavka 1. ovog članka, mora imati i sljedeće bitne sastojke upisane u središnji depozitorij, kada je to primjenjivo:

1. sadržaj prava iz vrijednosnog papira za koji ga je moguće zamijeniti,

2. omjer u kojem je moguće izvršiti zamjenu,

3. podatke o načinu ostvarenja prava na zamjenu,

4. rok za ostvarenje prava na zamjenu, ako je pravo vezano uz rok,

5. moguće druge uvjete za ostvarenje prava na zamjenu.

(5) Nematerijalizirani vrijednosni papiri, različiti od onih iz stavka 2. do 4. ovog članka, moraju u središnji depozitorij imati upisan točan sadržaj prava koja daju.

Stjecanje nematerijaliziranih vrijednosnih papira

Članak 494.

(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira stječu se u trenutku njegova upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili osobe koja, u smislu članka 491. stavka 3. točke 1., 2. i 4. ovoga Zakona, drži nematerijalizirani vrijednosni papir za račun stjecatelja, osim ako trenutak stjecanja nije drugačije utvrđen posebnim propisom.

(2) Nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira, stječu se na temelju valjanog pravnog posla prijenosom s računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira prenositelja na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja, ili temeljem odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju i na otpuštanje nematerijaliziranog vrijednosnog papira.

Založno pravo na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima

Članak 495. (NN 54/13)

(1) Založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru osniva se na temelju valjanog pravnog posla, odgovarajućim upisom tog prava na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira, ili na temelju sudske odluke ili zakona.

(2) Na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru, založnom vjerovniku koji je u skladu s odredbama posebnog zakona ovlašten na namirenje, uvijek je dopušteno namirivanje zalogom osigurane tražbine izvansudskim putem, osim u slučaju prisilnog založnog prava.

(3) Neovisno o pravnom temelju prestanka, založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru prestaje u trenutku njegovog brisanja.

(4) Na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru može se zasnovati samo jedno založno pravo.

Prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira

Članak 496.

(1) Prijenos nematerijaliziranog vrijednosnog papira s računa prenositelja na račun stjecatelja, na temelju transakcije sklopljene na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, a uz posredovanje člana sudionika, provodi se putem sustava poravnanja i namire.

(2) Prijenos nematerijaliziranog vrijednosnog papira s računa prenositelja na račun stjecatelja kao i prijenos prava na nematerijaliziranim vrijednosnim papirom na temelju valjanih pravnih poslova sklopljenih izvan uređenog tržišta ili MTP-a, na temelju odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona, provodi se odgovarajućim preknjižbama.

Dostupnost podataka iz središnjeg depozitorija

Članak 497. (NN 159/13)

(1) Imatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira, odnosno investicijsko društvo i kreditna institucija koja pruža usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, ima pravo uvida u podatke iz članka 491. stavka 1. ovoga Zakona, a koji se odnose na njegove račune nematerijaliziranih vrijednosnih papira, odnosno podatke o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava te ograničenjima stvarnih prava ostalih imatelja istih nematerijaliziranih vrijednosnih papira istog izdavatelja.

(2) Izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira ima pravo uvida u podatke iz članka 491. stavka 1. ovoga Zakona kojih je izdavatelj, i o imateljima tih vrijednosnih papira.

(3) Svakome imatelju nematerijaliziranih vrijednosnih papira na njegov zahtjev izdavatelj ili središnje klirinško depozitarno društvo treba omogućiti uvid u podatke iz stavka 1. ovog članka.

(4) Središnje klirinško depozitarno društvo ima pravo na naknadu troškova izrade i dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka u obliku izvještaja, u skladu s cjenikom. Podatke o imateljima i vrijednosnim papirima iz stavka 3. ovog članka dobivene na temelju uvida ili u obliku izvještaja, imatelj ne smije priopćavati niti učiniti dostupnima drugim osobama.

(5) Svaka osoba koja dokaže pravni interes, uz razumnu komercijalnu naknadu, ima pravo uvida u podatke iz članka 491. stavka 1. ovog Zakona, kao i pravo na presliku dokumentacije koja je bila temelj za izvršene upise.

(6) Agencija ima pravo uvida u podatke iz članka 491. stavka 1. ovoga Zakona, kao i u sve ostale podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem klirinškom depozitarnom društvu.

(7) Pravosudna i upravna tijela, na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona, imaju pravo uvida u podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem klirinškom depozitarnom društvu.

(8) Središnje klirinško depozitarno društvo obvezno je podatke iz središnjeg depozitorija čuvati kao poslovnu tajnu, osim u slučajevima propisanim odredbama ovog Zakona.

(9) Na prikupljanje, obradu i korištenje osobnim podacima imatelja računa vrijednosnih papira kojima središnje klirinško depozitarno društvo raspolaže, primjenjuju se odredbe propisa kojim je uređena zaštita osobnih podataka, osim u slučajevima propisanim odredbama ovoga Zakona.

Obveza obavještavanja

Članak 498.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je obvezno na način i u opsegu propisanom svojim pravilima obavještavati:

1. izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koje su izdali i o imateljima tih vrijednosnih papira,

2. imatelje o stanju i promjenama na njihovim računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira,

3. članove o bitnim podacima o poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koje su poduzeli za svoj ili za račun nalogodavca.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo izrađuje i dostavlja Agenciji mjesečno izvješće o radu u roku i sa sadržajem koji propisuje Agencija.

Poravnanje i namira poslova s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima

Članak 499. (NN 159/13, 18/15)

(1) Poravnanje označava postupak uspoređivanja podataka po sklopljenim pravnim poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvrđivanje rokova podmirenja tih pravnih poslova te izračun obveza za namiru koji se provodi uz ili bez posredovanja središnje druge ugovorne strane.

(2) Kada se poravnanje provodi uz posredovanje središnje druge ugovorne strane, na sustav poravnanja i na poslovanje središnje druge ugovorne strane primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012), a ne primjenjuju se odredbe članaka 504. do 540.a ovoga Zakona.

(3) Novacija, u smislu poravnanja koje se provodi uz posredovanje središnje druge ugovorne strane iz stavka 2. ovoga članka, označava postupak u kojem se obvezni odnos između kupca i prodavatelja u transakciji koja se poravnava zamjenjuje s dva novonastala obvezna odnosa u kojima središnja druga ugovorna strana postaje kupac prvobitnom prodavatelju i prodavatelj prvobitnom kupcu, pri čemu raniji obvezni odnos između prvobitnog kupca i prodavatelja prestaje. Novacija, u smislu prethodne rečenice, nema značenje obnove u smislu posebnog zakona kojim su uređeni obvezni odnosi, te se na istu ne primjenjuju odredbe o obnovi u smislu zakona kojim su uređeni obvezni odnosi.

(4) U slučaju da središnja druga ugovorna strana iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje novaciju iz stavka 3. ovoga članka, dužna je u svojim pravilima odrediti trenutak u kojem novacija nastaje, odnosno trenutak kada se novirana transakcija u sustavu kojim upravlja središnja druga ugovorna strana smatra prihvaćenom i konačnom u smislu zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

(5) Odredbe stavka 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju kada središnja druga ugovorna strana iz stavka 2. ovoga članka poravnanje ne obavlja uz primjenu novacije

(6) Namira označava postupak posredovanja i kontrole prijenosa nematerijaliziranih vrijednosnih papira i/ili plaćanja u svezi s pravnim poslovima s vrijednosnim papirima.

Članak 500. (NN 159/13)

Brisan.

Članak 501. (NN 54/13, 159/13)

(1) Sustav poravnanja je sustav koji:

1. vodi ili kojim upravlja središnja druga ugovorna strana koja sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 dobije odobrenje za rad od strane Agencije ili odgovarajućeg nadležnog tijela druge države članice, odnosno koju je priznala ESMA,

2. vodi ili kojim upravlja središnje klirinško depozitarno društvo ili druga pravna osoba koja za to dobije odobrenje Agencije, a koja ne pruža usluge središnje druge ugovorne strane u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012 (u daljnjem tekstu: operater sustava poravnanja).

(2) Sustav namire je sustav koji vodi ili kojim upravlja središnje klirinško depozitarno društvo ili druga pravna osoba koja za to dobije odobrenje Agencije (u daljnjem tekstu: operater sustava namire).

(3) Sustav poravnanja i/ili namire iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora ispunjavati i sljedeće uvjete:

1. omogućavati poravnanje i/ili namiru poslova s financijskim instrumentima sklopljenim na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, uz posredovanje člana sudionika, u skladu s unaprijed propisanim pravilima tog sustava,

2. imati utvrđene pravne odnose između svojih članova te između tih članova i operatera tog sustava, kojima se uređuju njihova međusobna prava i obveze u svezi s poravnanjem i/ili namirom poslova s financijskim instrumentima.

(3) Osim uvjeta iz stavka 1. do 3. ovog članka, sustav poravnanja i/ili namire mora udovoljavati uvjetima propisanim posebnim zakonom koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

Članak 501.a (NN 18/15 - na snazi od 01.01.2016.)

(1) Pokretanje stečaja, sanacije ili postupka likvidacije, kao i poduzimanje drugih pravnih mjera protiv sudionika u sustavu poravnanja i/ili namire ili protiv drugih pravnih osoba koje transakcije sklapaju:

a) na uređenom tržištu;

b) na MTP-u;

c) izvan uređenog tržišta ili MTP-a, ako, u skladu sa zakonom ili uredbama Europske unije, takve transakcije podliježu obvezi poravnanja posredstvom operatera sustava poravnanja,

kada su posljedice takvih postupaka ili mjera suspenzija ili prestanak ispunjavanja obveza od strane navedenih sudionika ili navedenih drugih pravnih osoba, ili ograničenje njihove sposobnosti slobodnog raspolaganja imovinom, uključujući i privremene zabrane iz ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija koje se primjenjuju kod otvaranja postupka zbog insolventnosti nad kreditnom institucijom, takvi postupci ili mjere neće proizvoditi pravne učinke prema sredstvima koja se nalaze na računima depozita, zbirnim računima, računima vrijednosnih papira ili računima za plaćanje tog sudionika ili te pravne osobe koja se koriste za poravnanje transakcija, u mjeri u kojoj su takva sredstva potrebna za provođenje namire transakcija od strane operatera sustava namire, čak i ako je takav postupak ili likvidacija pokrenuta ili čak i ako su druge pravne mjere poduzete prije nego što se izvrši namirenje transakcije.

(2) Pokretanje stečaja, sanacije ili postupka likvidacije nad subjektima iz stavka 1. ovoga članka, kao i poduzimanje drugih pravnih mjera, kada su posljedice takvih postupaka ili mjera suspenzija ili prestanak ispunjavanja obveza od strane subjekata iz stavka 1. ovoga članka, ili ograničenje njihove sposobnosti slobodnog raspolaganja imovinom, uključujući i privremene zabrane iz ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija koje se primjenjuju kod otvaranja postupka zbog insolventnosti nad kreditnom institucijom, nemaju pravne učinke prema primatelju financijskog osiguranja u smislu posebnog zakona kojim se uređuje financijsko osiguranje, u odnosu na instrument financijskog osiguranja koji je od strane sudionika u sustavu poravnanja i/ili namire ili drugih pravnih osoba koje transakcije sklapaju:

a) na uređenom tržištu;

b) na MTP-u;

c) izvan uređenog tržišta ili MTP-a, ako, u skladu sa zakonom ili uredbama Europske unije, takve transakcije podliježu obvezi poravnanja posredstvom operatera sustava poravnanja,

prenesen na drugog sudionika ili operatera sustava poravnanja (primatelja financijskog osiguranja) ili nad kojim je u korist drugog sudionika ili operatera sustava poravnanja zasnovano posebno založno pravo u smislu posebnog zakona kojim je uređeno financijsko osiguranje, pod uvjetima utvrđenim u pravilima operatera sustava poravnanja.

(3) Zaštita izvršenja naloga koji su prihvaćeni u sustav poravnanja u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata iz stavka 1. ovoga članka nastaje od dana prihvaćanja naloga u sustav poravnanja, ako se nalog namiruje u drugom sustavu kao rezultat poravnanja.

(4) Zaštita izvršenja naloga iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se na naloge koji su prihvaćeni u sustav poravnanja, ali su naknadno otkazani sukladno pravilima sustava poravnanja.

Članak 501.b (NN 18/15)

(1) Instrument financijskog osiguranja dan u vezi sa sudjelovanjem u platnom sustavu ili sustavu za poravnanje ili namiru financijskih instrumenata i koji je predan operateru sustava ili sudioniku u sustavu isključuje se iz stečajne mase:

– sudionika u sustavu koji je dao instrument financijskog osiguranja, ili

– sudionika u sustavu koji s tim sustavom ima sklopljene sporazume o interoperabilnosti u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, a koji je dao instrument financijskog osiguranja, ili

– operatera sustava s kojim taj sustav ima sklopljene sporazume o interoperabilnosti u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, a koji nije sudionik, ili

– bilo koje druge osobe koja je dala instrument financijskog osiguranja u slučaju proglašenja stečaja bilo kojeg od navedenih subjekata.

(2) Proglašenje stečaja sudionika u platnom sustavu ili sustavu za poravnanje ili namiru financijskih instrumenata neće spriječiti korištenje:

1. novčanih sredstava i financijskih instrumenata u smislu ovoga Zakona, položenih i upisanih na obračunskom računu sudionika, koji nisu opterećeni stvarnim pravima u korist trećih osoba,

2. financijskih instrumenata na obračunskom računu subjekta u stečaju upisanih kao financijsko osiguranje za kredit, u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, pružen platnom sustavu ili sustavu za namiru financijskih instrumenata ako takav kredit, sukladno ugovoru o kreditu, može biti isplaćen za svrhe ispunjenja obveza subjekta u stečaju koje proizlaze iz naloga za namiru unesenih u sustav najkasnije na sistemski radni dan koji je počeo na datum kada je stečaj proglašen (sistemski radni dan je ciklus izvršenja naloga definiran u operativnim pravilima platnog sustava ili sustava za namiru financijskih instrumenata, tijekom kojeg se izvršavaju poravnanje i namira kao i ostale povezane radnje, a takav dan može završiti i sljedećeg kalendarskog dana).

Članak 501.c (NN 18/15)

(1) Financijski instrumenti i novčana sredstva sudionika sustava poravnanja iz članka 501. stavka 1. ovoga Zakona, te financijski instrumenti i novčana sredstva klijenata sudionika sustava poravnanja iz članka 501. stavka 1. ovoga Zakona, nad kojima je zasnovano financijsko osiguranje u korist operatera sustava poravnanja u smislu zakona kojim se uređuje financijsko osiguranje, ne ulaze u imovinu niti u stečajnu ili likvidacijsku masu operatera sustava poravnanja, niti mogu biti predmetom ovrhe protiv operatera sustava poravnanja.

(2) Novčana sredstva na računu operatera sustava za poravnanje ili namiru financijskih instrumenata otvorenom u platnom sustavu kod Hrvatske narodne banke nad kojima je zasnovano financijsko osiguranje ne mogu biti predmetom ovrhe protiv operatera sustava poravnanja.

(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se ako ugovorom o financijskom osiguranju dolazi do prijenosa instrumenta financijskog osiguranja, u smislu posebnog zakona kojim je uređeno financijsko osiguranje, na operatera sustava poravnanja, što ne isključuje pravo sudionika sustava poravnanja iz članka 501. stavka 1. ovoga Zakona i klijenata sudionika poravnanja iz članka 501. stavka 1. ovoga Zakona na primjenu prijevremenog prestanka obveza u smislu zakona kojim je uređeno financijsko osiguranje.

(4) Operater sustava poravnanja ovlašten je raspolagati instrumentima financijskog osiguranja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka sukladno pravilima sustava poravnanja, odredbama zakona kojim se uređuje financijsko osiguranje, te odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012.

Članak 501.d (NN 18/15)

U slučaju da se nad sudionikom sustava poravnanja iz članka 501. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona pokrene stečajni postupak ili drugi postupak radi insolventnosti, stečajni upravitelj sudionika sustava poravnanja nije ovlašten pobijati ili osporavati postupke za prijenos imovine i pozicija klijenata sudionika sustava poravnanja koje drži sudionik sustava poravnanja nad kojim je stečajni postupak ili drugi postupak radi insolventnosti pokrenut, a koji su pokrenuti sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 648/ 2012.

 

Poravnanje i namira transakcija s vrijednosnim papirima sklopljenih na uređenom tržištu i MTP-u u Republici Hrvatskoj

Članak 502. (NN 54/13, 159/13)

(1) Poravnanje i namira transakcija sklopljenih na uređenom tržištu i MTP-u u Republici Hrvatskoj s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koji su upisani u središnjem depozitoriju, mora se obavljati putem sustava poravnanja i/ili namire kojeg izabere burza, odnosno operater MTP-a u svrhu poravnanja i/ili namire pojedinačnih ili svih transakcija sklopljenih na uređenom tržištu ili MTP-u kojim upravlja.

(2) Za izbor sustava iz stavka 1. ovoga članka burza, odnosno operater MTP-a, mora dobiti prethodnu suglasnost Agencije.

(3) Agencija može odbiti davanje prethodne suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka ako je to potrebno radi osiguranja urednog funkcioniranja uređenog tržišta, odnosno MTP-a.

(4) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete za izbor sustava iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Agencija će kod nadzora nad sustavom poravnanja i/ili namire iz druge države članice, a u svrhu izbjegavanja dvostrukog nadzora, uzeti u obzir nadzor koji nad tim sustavom obavlja drugo nadležno tijelo.

(6) Odredbe stavka 1. do 5. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju na potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima koje su radi osiguranja poravnanja i namire izdane na način propisan člancima 532. do 534. ovog Zakona.

Poravnanje i namira transakcija s drugim financijskim instrumentima sklopljenih na uređenom tržištu i MTP-u u Republici Hrvatskoj

Članak 503. (NN 54/13)

Burza, odnosno operater MTP-a je dužan, radi omogućavanja poravnanja i namire transakcija s drugim financijskim instrumentima, osim vrijednosnih papira iz članka 502. ovog Zakona, sklopljenih na uređenom tržištu odnosno MTP-u kojim upravlja, sklopiti odgovarajući ugovor s operaterom sustava poravnanja i/ili namire u skladu s odredbama članka 502. ovog Zakona.

Pravo člana burze, odnosno MTP-a izabrati drugi sustav poravnanja i/ili namire

Članak 503.a (NN 159/13)

(1) Burza, odnosno operater MTP-a mora svom članu na zahtjev omogućiti poravnanje i/ili namiru njegovih obveza nastalih na temelju transakcija na uređenom tržištu, odnosno na MTP-u kojim upravlja, preko drugog sustava poravnanja i/ili namire različitog od onog kojeg je izabrala burza, odnosno operater MTP-a, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. ako između sustava poravnanja i/ili namire kojeg je izabrala burza, odnosno operater MTP-a u skladu sa člancima 502. i 503. ovoga Zakona i sustava kojeg je izabrao član burze, odnosno MTP-a, postoji odgovarajuća povezanost koja osigurava učinkovito i ekonomično poravnanje i namiru predmetne transakcije, i

2. ako je Agencija članu burze, odnosno MTP-a, izdala prethodnu suglasnost za poravnanje i/ili namiru putem sustava kojeg je izabrao.

(2) Agencija može odbiti davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ako tehnički uvjeti za poravnanje i/ili namiru preko sustava kojeg je član izabrao ne omogućuju uredno funkcioniranje financijskog tržišta.

(3) Agencija će pravilnikom propisati kriterije za ispunjavanje tehničkih uvjeta iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Operater sustava poravnanja i/ili namire može odbiti pružiti zatraženu uslugu iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Agencija će kod nadzora nad sustavom poravnanja i/ili namire kojeg je izabrao član burze, odnosno MTP-a, a u svrhu izbjegavanja dvostrukog nadzora, uzeti u obzir nadzor koji nad tim sustavom obavlja drugo nadležno tijelo.

Članak 504. (NN 54/13, 159/13)

Agencija može pravilnikom propisati:

1. detaljne organizacijske zahtjeve i uvjete koji moraju biti ispunjeni za vođenje središnjeg depozitorija, središnjeg registra i za upravljanje sustavom poravnanja i/ili namire,

2. pravila poravnanja i pravila namire transakcija s vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima.

 

Poglavlje 2.   SREDIŠNJE KLIRINŠKO DEPOZITARNO DRUŠTVO

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 505.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo se osniva i posluje kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo može se osnovati i kao Europsko društvo – Societas Europea (SE) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Tijela središnjeg klirinško depozitarnog društva su skupština, nadzorni odbor i uprava.

Djelatnosti središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 506. (NN 54/13, 159/13)

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo može obavljati sljedeće djelatnosti:

1. poslove vođenja središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira,

2. poslove vođenja središnjeg registra financijskih instrumenata,

3. poslove upravljanja sustavom poravnanja iz članka 501. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona i/ili namire transakcija sklopljenih na uređenom tržištu i MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a,

4. usluge vezane uz korporativne akcije izdavatelja nematerijaliziranih vrijednosnih papira,

5. poslove pohrane dionica u svezi s preuzimanjem dioničkih društava,

6. poslove u svezi isplata i drugih prinosa iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata,

7. usluge povjereništva,

8. usluge glasovanja u svojstvu opunomoćenika na glavnim skupštinama,

9. određivanje jedinstvene identifikacijske oznake financijskih instrumenata koji su upisani u središnji depozitorij i središnji registar koje vodi središnje klirinško depozitarno društvo,

10. prodaja i održavanje računalnih programa koje razvije za obavljanje usluga iz točaka 1. do 7. ovog stavka, te druge s tim povezane poslove,

11. poslove Operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, u skladu s odredbama članka 222. stavka 3. ovog Zakona,

12. vođenje službenog registra propisanih informacija, u skladu s odredbama članka 444. ovog Zakona.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je za obavljanje poslova iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 11. i 12. ovog članka prethodno od Agencije dobiti odobrenje za rad.

(3) Vođenje središnjeg depozitorija znači obavljanje sljedećih upisa u središnji depozitorij:

1. upis u svezi s izdavanjem, prestankom postojanja ili zamjenom nematerijaliziranih vrijednosnih papira,

2. upis u svezi s prijenosom nematerijaliziranih vrijednosnih papira s jednog računa na drugi,

3. upis u svezi s upisom, promjenom ili brisanjem prava trećih na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima i drugim pravnim učincima predmet kojih su nematerijalizirani vrijednosni papiri.

(4) Središnje klirinško depozitarno društvo ne smije obavljati niti jednu drugu djelatnost osim onih iz stavka 1. ovog članka, bez prethodnog odobrenja Agencije.

(5) Usluge iz stavka 1. ovog članka središnje klirinško depozitarno društvo mora obavljati pod razumnim komercijalnim uvjetima i vodeći se načelom jednakosti svih osoba.

Temeljni kapital

Članak 507.

(1) Temeljni kapital središnjeg klirinškog depozitarnog društva mora iznositi najmanje 20.000.000,00 kuna.

(2) Temeljni kapital iz stavka 1. ovog članka mora u cijelosti biti uplaćen u novcu, a dionice koje ga čine ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju.

(3) Ako se dionice središnjeg klirinškog depozitarnog društva vode na skrbničkom računu, skrbnički račun mora glasiti na ime.

Dionice

Članak 508. (NN 54/13)

(1) Sve dionice središnjeg klirinškog depozitarnog društva glase na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku.

(2) Dionice središnjeg klirinškog depozitarnog društva nije dopušteno uvrstiti na uređeno tržište, MTP ili drugo organizirano tržište.

Uprava i nadzorni odbor središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 509. (NN 54/13)

Na upravu i nadzorni odbor središnjeg klirinškog depozitarnog društva na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 286., 287. i 288.  ovog Zakona, pri čemu se izraz »burza« na odgovarajući način zamjenjuje izrazom »središnje klirinško depozitarno društvo«.

Imatelji kvalificiranog udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 510. (NN 54/13)

(1) Na imatelje i promjenu imatelja kvalificiranog udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva, usku povezanost, pravne posljedice stjecanja kvalificiranog udjela bez odobrenja Agencije, te mjere koje Agencija poduzima u slučajevima kada je upravljanje središnjim depozitorijem, središnjim registrom i sustavom poravnanja i/ili namire pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 28. i 29. te članaka 44. do 52. ovog Zakona, pri čemu se na odgovarajući način izraz »investicijsko društvo« zamjenjuje izrazom »središnje klirinško depozitarno društvo«.

(2) Na središnje klirinško depozitarno društvo na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 289. stavaka 2. do 5. ovoga Zakona, pri čemu se izrazi: »burza« i »uređeno tržište« zamjenjuju izrazom: »središnje klirinško depozitarno društvo«.

 

Odjeljak 2.   Organizacijski zahtjevi za vođenje središnjeg depozitorija i upravljanje sustavom poravnanja i/ili namire

Članak 511. (NN 54/13)

(1) Na organizacijske zahtjeve središnjeg klirinškog depozitarnog društva na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 292. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona, pri čemu se izraz: »burza« na odgovarajući način zamjenjuje izrazom: »središnje klirinško depozitarno društvo«.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati odgovarajuće mjere i postupke za utvrđivanje sukoba interesa između interesa središnjeg klirinško depozitarnog društva, članova upravnih i nadzornih tijela i dioničara, i interesa da središnje klirinško depozitarno društvo uredno obavlja usluge vođenja središnjeg depozitorija, usluge upravljanja sustavom poravnanja i/ili namire transakcija i druge usluge, vodeći se pri tome načelom jednakosti svih osoba.

(3) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati učinkovite mjere i postupke za sprječavanje i upravljanje sukobom interesa, što uključuje sve razumne korake radi sprječavanja da suprotni interesi iz stavka 2. ovog članka nepovoljno utječu na sigurno, uredno i učinkovito poravnanje i namiru transakcija s vrijednosnim papirima, uključujući mjere i postupke vezane za izvještaj iz članka 519. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 512. (NN 54/13)

Brisan.

Upravljanje rizicima

Članak 513. (NN 54/13)

Na upravljanje rizicima središnjeg klirinškog depozitarnog društva na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 292.a ovoga Zakona, pri čemu se izraz: »burza« na odgovarajući način zamjenjuje izrazom: »središnje klirinško depozitarno društvo«.

Izdvajanje poslovnih procesa

Članak 514. (NN 54/13)

(1) Kada središnje klirinško depozitarno društvo izdvoji poslovne procese koji su značajni za njegovo poslovanje, to ne smije imati za posljedicu:

1. ugrožavanje pohrane i provedbe poravnanja i/ili namire na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, ili

2. promjenu uvjeta pod kojima je središnjem klirinškom depozitarnom društvu izdano odobrenje za rad, ili

3. promjenu uvjeta pod kojim središnje klirinško depozitarno društvo vodi središnji depozitorij i upravlja sustavom poravnanja i/ili namire, ili

4. nemogućnost nadzora od strane Agencije.

(2) Kada središnje klirinško depozitarno društvo izdvoji poslovne procese koji su bitni za njegovo poslovanje, dužno je:

1. te usluge uključiti u sustav unutarnje kontrole,

2. bez odgode izvijestiti Agenciju o namjeri i načinu izdvajanja poslovnih procesa.

Sustav središnjeg depozitorija

Članak 515. (NN 54/13)

(1) Sustav središnjeg depozitorija sastoji se od računalnog sustava i skupa postupaka koji omogućuju:

1. vođenje središnjeg depozitorija,

2. podršku u obavljanju drugih poslova i usluga iz članka 506. stavka 1. ovog Zakona.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati mjere i postupke radi osiguranja ispravnog, neprekidnog i učinkovitog funkcioniranja sustava središnjeg depozitorija, te primjenjivati primjerene i djelotvorne sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu.

(3) Sustav iz stavka 1. ovog članka mora biti takav da je uvijek sa sigurnošću moguće provjeriti u korist i na teret kojeg računa je bio obavljen pojedinačni upis.

(4) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo neprekidno i redovito obavljanje svojih poslova, koristeći odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su proporcionalni vrsti i opsegu usluga i poslova koje obavlja.

(5) Agencija može pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje sustav središnjeg depozitorija mora ispunjavati.

Čuvanje i pohrana podataka

Članak 516.

Središnje klirinško depozitarno društvo je obvezno zaštititi podatke kojima raspolaže od neovlaštenog korištenja, izmjene i gubitka te na sigurnom mjestu čuvati izvornu dokumentaciju, na temelju koje su obavljeni upisi i to najmanje pet godina. Podaci zabilježeni na elektroničkim medijima čuvaju se trajno.

Članak 517. (NN 54/13)

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo, u svezi s poravnanjem i namirom transakcija na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, i drugih poslova s vrijednosnim papirima ili isplatom obveza iz vrijednosnih papira, ne smije na račun vlastitog kapitala kreditirati člana sustava poravnanja i/ili namire, izdavatelja ili druge osobe ili obavljati druge poslove kod kojih bi preuzelo kreditni rizik suprotne strane.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno ustrojiti funkciju unutarnje revizije, zadužen za provjeru i nadzor učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti svih sustava i postupaka središnjeg klirinškog depozitarnog društva uključujući sustav unutarnjih kontrola i sustav upravljanja rizicima.

(3) Unutarnja revizija minimalno jednom godišnje dužna je donijeti neovisno stručno mišljenje o učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti sustava i postupaka iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je mišljenje iz stavka 3. ovoga članka uzeti u obzir pri donošenju poslovnih odluka.

Članak 518. (NN 54/13, 159/13)

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno bez odgode obavijestiti Agenciju o svim promjenama osoba iz članka 509. i 510. ovog Zakona, kao i o svim promjenama podataka iz zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno izraditi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem u roku od petnaest dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.

(3) Agencija je ovlaštena pravilnikom propisati sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva te način njihovog dostavljanja Agenciji kao i opseg i sadržaj revizije, odnosno revizijskih postupaka i revizijskog izvješća o obavljenoj reviziji središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(4) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva zatražiti dodatna obrazloženja u svezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.

(5) Ako godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće iz stavka 2. ovoga članka nisu izrađeni sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati obavljanje revizije od strane drugog revizora na trošak središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(6) Isti revizor može obaviti najviše sedam uzastopnih revizija godišnjih financijskih izvještaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

Članak 518.a (NN 18/15)

(1) Na središnju drugu ugovornu stranu iz članka 501. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, koja dobije odobrenje za rad od strane Agencije, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 518. stavaka 2. do 6. ovoga Zakona.

(2) Središnja druga ugovorna strana iz članka 501. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, koja dobije odobrenje za rad od strane Agencije, dužna je tromjesečno dostavljati Agenciji nadzorne izvještaje koji su vezani za financijske pokazatelje središnje druge ugovorne strane, članke 41., 42., 43. i 49. Uredbe (EU) br. 648/2012 i članke 49., 50., 51., 53., 54. i 57. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 153/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima o zahtjevima za središnje druge ugovorne strane.

(3) Agencija je ovlaštena pravilnikom propisati strukturu, sadržaj i rokove dostave izvještaja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 519. (NN 54/13, 18/15)

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno čuvati kao tajne sve podatke o pojedinom izdavatelju, imatelju, članu ili o drugoj osobi, bez obzira na to kako je do tog podatka došlo. Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno internim aktom propisati podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, kao i način korištenja tih podataka, osim kada je drugačije određeno odredbama ovog Zakona i drugim propisima.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo ovlašteno je podatke o izdavatelju, imatelju, članu ili drugoj osobi razmjenjivati s Hrvatskom narodnom bankom za potrebe izrade službene statistike vrijednosnih papira. Hrvatska narodna banka dužna je primljene podatke čuvati kao tajnu u smislu članka 53. i članka 85. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.

(3) Središnje klirinško depozitarno društvo ovlašteno je podatke o izdavatelju, imatelju, članu ili drugoj osobi razmjenjivati s Hrvatskom narodnom bankom za potrebe izrade službene statistike vrijednosnih papira. Hrvatska narodna banka dužna je primljene podatke čuvati kao tajnu u smislu članka 53. i članka 85. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.

(4) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je jednom mjesečno Agenciji podnijeti izvještaj o stjecanju ili otuđenju financijskih instrumenata članova uprave, nadzornog odbora i zaposlenika središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(5) Obveza iz stavka 2. ovog članka odnosi se i na stjecanja i otuđenja financijskih instrumenata od strane bračnog i izvanbračnog druga, djeteta, posvojenika, roditelja ili usvojitelja i drugih osoba koje sa članom uprave, nadzornog odbora ili zaposlenikom središnjeg klirinškog depozitarnog društva žive u zajedničkom kućanstvu, te na stjecanja i otuđenja od strane pravnih osoba u kojima ove osobe imaju većinski udjel.

(5) Članovi uprave i zaposlenici središnjeg klirinškog depozitarnog društva ne smiju biti članovi upravnih i nadzornih tijela investicijskih društava.

Objava podataka o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima

Članak 520.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno na svojim internetskim stranicama objaviti i dnevno obnavljati podatke o:

1. izdavanju, zamjeni i brisanju nematerijaliziranih vrijednosnih papira u središnjem depozitoriju,

2. svim nematerijaliziranim vrijednosnim papirima upisanim u središnjem depozitoriju,

3. korporativnim akcijama koje se rade preko središnjeg klirinškog depozitarnog društva,

4. identitetu imatelja prvih deset računa na kojima je ubilježena najveća količina bilo kojeg vrijednosnog papira i podaci o količini vrijednosnih papira na tim računima (u apsolutnim i relativnim pokazateljima).

(2) Agencija može pravilnikom propisati sadržaj podataka iz stavka 1. točaka 2. i 4. ovog članka.

Pravila i upute

Članak 521. (NN 54/13)

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno donijeti i primjenjivati pravila (u daljnjem tekstu: pravila središnjeg klirinškog depozitarnog društva) i provedbene mjere (upute središnjeg klirinškog depozitarnog društva) u kojima mora detaljno odrediti način obavljanja poslova iz članka 506. ovog Zakona, a posebice:

1. odredbe o članovima,

2. odredbe o vođenju središnjeg depozitorija i/ili središnjeg registra,

3. odredbe o poravnanju i/ili namiri,

4. odredbe o prihvatu i neopozivosti naloga za prijenos, u skladu s odredbama zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata,

5. odredbe o postupcima u svezi s pohranom dionica vezanom uz ponudu za preuzimanje u skladu s odredbama zakona koji uređuje uvjete i postupak preuzimanja dioničkih društava,

6. odredbe o deponiranju vrijednosnih papira izdavatelja iz drugih država.

(2) Akte iz stavka 1. ovog članka, kao i sve njihove promjene odobrava Agencija.

(3) Odobrene akte iz stavka 1. ovog članka središnje klirinško depozitarno društvo je dužno objaviti na svojim internetskim stranicama i o donošenju ili promjeni istih obavijestiti svoje članove, najmanje sedam dana prije početka njihove primjene.

Naknada za usluge središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 522.

(1) Za usluge središnjeg klirinškog depozitarnog društva plaća se naknada koju cjenikom utvrđuje središnje klirinško depozitarno društvo.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno donijeti cjenik iz stavka 1. ovog članka, vodeći se jednakopravnošću položaja svih korisnika njegovih usluga i pod razumnim komercijalnim uvjetima.

(3) Cjenik, kao i sve njegove promjene odobrava Agencija.

(4) Odobreni cjenik središnje klirinško depozitarno društvo je dužno objaviti na svojim internetskim stranicama i o donošenju ili promjeni istog obavijestiti korisnike svojih usluga najmanje sedam dana prije početka primjene istih.

 

Odjeljak 3.   Izdavanje i ukidanje odobrenja za rad

Izdavanje odobrenja za rad središnjem klirinškom depozitarnom društvu

Članak 523. (NN 54/13, 159/13)

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 506. stavka 2. ovog Zakona podnose osnivači središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad za obavljanje djelatnosti iz članka 506. stavka 2. ovoga Zakona, može zatražiti i već osnovano dioničko društvo, odnosno Europsko društvo – Societas Europea sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, pri čemu zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi uprava društva.

(3) Društvo iz stavka 2. ovoga članka mora dobiti odobrenje za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar.

(4) U zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. i 2. ovog članka mora biti naznačeno koje djelatnosti iz članka 506. stavka 2. ovog Zakona središnje klirinško depozitarno društvo namjerava obavljati te za koje vrste financijskih instrumenata.

(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno, prije početka upravljanja sustavom poravnanja i/ili namire transakcija s financijskim instrumentima koji nisu sadržani u već izdanom odobrenju za rad, zatražiti od Agencije proširenje odobrenja za rad.

(6) Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i proširenja odobrenja za rad, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije, Agencija propisuje pravilnikom.

Odlučivanje Agencije o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 524. (NN 54/13)

(1) Agencija može istovremeno odlučivati o:

1. zahtjevu središnjeg klirinškog depozitarnog društva za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 506. stavka 2. ovog Zakona,

2. zahtjevu namjeravanih stjecatelja kvalificiranih udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva, za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva,

3. zahtjevu kandidata za članove uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(2) Agencija će središnjem klirinškom depozitarnom društvu izdati odobrenje za obavljanje djelatnosti iz članka 506. stavka 2. ovog Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. ako je ustrojena u skladu sa člankom 505. ovog Zakona,

2. ako temeljni kapital zadovoljava uvjete iz članka 507. ovog Zakona,

3. ako članovi uprave i nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članka 509. ovog Zakona,

4. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 510. ovog Zakona,

5. ako ispunjava obveze iz članaka 511. do 515. ovog Zakona,

6. ako ispunjava uvjete za Operatera Fonda za zaštitu ulagatelja iz članka 222. do 246. ovoga Zakona, kada je to primjenjivo,

7. ako ispunjava uvjete za vođenje službenog registra propisanih informacija, koji su propisani ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, kada je to primjenjivo,

8. ako sustav poravnanja i/ili namire kojim namjerava upravljati ispunjava uvjete iz članka 501. ovog Zakona i pravilnika donesenog sukladno članku 504. ovoga Zakona.

(3) U odobrenju iz stavka 2. ovog članka bit će navedene vrste financijskih instrumenata na koje se odnosi odobrenje za rad.

(4) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.

(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno trajno ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano.

(6) Agencija će o odobrenju za upravljanje sustavom poravnanja i/ili namire obavijestiti ESMA-u.

Proširenje odobrenja za rad

Članak 525.

(1) Ako, nakon što je pribavilo odobrenje za rad iz članka 506. stavka 2. ovog Zakona, središnje klirinško depozitarno društvo želi obavljati dodatnu djelatnost i/ili istu djelatnost koja se odnosi na dodatne vrste financijskih instrumenta, mora od Agencije prethodno dobiti odobrenje.

(2) Odredbe članaka 523. i 524. ovog Zakona na odgovarajući način primjenjuju se na proširenje odobrenja za rad. Zahtjev za proširenje odobrenja za rad podnosi uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

Ukidanje odobrenja za rad

Članak 526. (NN 54/13, 159/13)

(1) Odobrenje za rad se ukida:

1. ako središnje klirinško depozitarno društvo ne započne obavljati poslove za koje je odobrenje izdano u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad, protekom navedenog roka,

2. ako središnje klirinško depozitarno društvo ne obavlja poslove za koje je odobrenje za rad izdano dulje od šest mjeseci, protekom navedenog roka,

3. na vlastiti zahtjev središnjeg klirinškog depozitarnog društva, dostavom rješenja Agencije,

4. po izvršnosti rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad,

5. danom otvaranja stečajnog postupka,

6. zaključenjem postupka likvidacije.

(2) Ako nastupi razlog iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad.

(3) Agencija će obavijestiti ESMA-u o svakom ukidanju odobrenja za rad.

 

Odjeljak 4.   Članovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Vrste članova

Članak 527. (NN 54/13)

(1) Članovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva mogu biti osobe koje su članovi burze, članovi MTP-a, društva za upravljanje investicijskim fondovima i izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih papira, i druge osobe ako ispunjavaju uvjete za članstvo.

(2) Članovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva su:

1. članovi korisnici usluge pohrane (članovi depozitorija),

2. članovi sudionici sustava poravnanja i/ili namire (članovi sudionici).

(3) Član depozitorija je član kojem središnje klirinško depozitarno društvo omogućava uporabu informacijskog sustava središnjeg depozitorija za vođenje računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira.

(4) Član sudionik je član koji koristi sustav poravnanja i/ili namire transakcija izvršenih na uređenom tržištu, MTP-u i izvan uređenog tržišta i MTP-a.

(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno donijeti transparentna pravila o članstvu koja se temelje na jednoznačnim i objektivnim kriterijima, a posebice pravila o primanju u članstvo, prestanku članstva, uvjete članstva, kao i prava i obveze članova.

(6) Središnje klirinško depozitarno društvo može svojim pravilima propisati i druge vrste članstva osim onih iz stavka 2. ovog članka.

(7) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno Agenciju redovito obavještavati o svakom novom članu i prestanku članstva te dostavljati obnovljen popis članova.

(8) Na međusobna prava i obveze između središnjeg klirinškog depozitarnog društva i njegovih članova primjenjuje se pravo Republike Hrvatske.

Nadzor središnjeg klirinškog depozitarnog društva nad članovima

Članak 528. (NN 54/13, 159/13)

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati mjere i postupke radi nadzora ispunjavaju li članovi uvjete za članstvo.

(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno Agenciju, burzu i/ili operatera MTP-a bez odgode obavijestiti o svakom neispunjenju obveze člana sudionika u svezi s poravnanjem i/ili namirom transakcija na uređenom tržištu i/ili MTP-u koje rezultira suspenzijom tog člana sudionika, i o svakom težem kršenju pravila središnjeg klirinškog depozitarnog društva od strane člana sudionika.

Imovina članova

Članak 529.

Financijski instrumenti i novčana sredstva ulagatelja i članova središnjeg klirinškog depozitarnog društva ne ulaze u imovinu niti u stečajnu ili likvidacijsku masu središnjeg klirinškog depozitarnog društva i ne mogu biti predmetom ovrhe protiv središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

Insolventnost

Članak 530. (NN 54/13)

U pogledu postupka insolventnosti nad članom sudionikom središnjeg klirinško depozitarnog društva i pravnim posljedicama nesolventnosti, primjenjuju se odredbe posebnog zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

Jamstveni fond

Članak 531. (NN 54/13, 159/13)

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo može formirati jamstveni fond.

(2) Jamstveni fond čine uplate članova središnjeg klirinškog depozitarnog društva koji koriste usluge poravnanje i/ili namire.

(3) Sredstva jamstvenog fonda koriste se za podmirenje obveza članova kada na njihovim računima nema dovoljno sredstava, odnosno financijskih instrumenata za namiru, te se ne mogu koristiti u druge svrhe, niti mogu biti predmetom ovrhe protiv člana niti protiv središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(4) Pravila o načinu uplate doprinosa i upotrebi sredstava jamstvenog fonda propisuje središnje klirinško depozitarno društvo, uz odobrenje Agencije.

Članak 531.a (NN 54/13, 159/13)

Brisan.

 

Odjeljak 5.   Izdavanje potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima

Članak 532.

Potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima je vrijednosni papir koji sadrži pravo imatelja tog vrijednosnog papira da od izdavatelja potvrde o deponiranju zahtijeva:

1. ispunjenje obveze iz vrijednosnog papira na kojeg se ta potvrda odnosi (osnovni vrijednosni papir), ili

2. da za njegov račun ostvaruje prava iz osnovnog vrijednosnog papira prema izdavatelju osnovnog vrijednosnog papira.

 

Članak 533.

Izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima može biti:

1. izdavatelj osnovnog vrijednosnog papira, ili

2. investicijsko društvo ili kreditna institucija koja je u Repub­lici Hrvatskoj ovlaštena neposredno ili preko podružnice pružati investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 7. ovog Zakona.

Izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima kao nematerijaliziranog vrijednosnog papira

Članak 534.

(1) Potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima izdaje se kao nematerijalizirani vrijednosni papir.

(2) Za izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. osnovni vrijednosni papiri su:

– izdani kao nematerijalizirani vrijednosni papiri upisani u odgovarajućem središnjem depozitoriju, ili

– u zbirnoj pohrani u tom središnjem depozitoriju,

2. osnovni vrijednosni papiri su u središnjem depozitoriju iz točke 1. ovog stavka upisani u korist računa izdavatelja potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima,

3. izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima treba osigurati da se na teret njegovog računa iz točke 2. ovog stavka upiše zabrana raspolaganja.

 

Odjeljak 6.   Drugi sustav za poravnanje i/ili namiru transakcija s vrijednosnim papirima sklopljenih na uređenom tržištu i MTP-u

Članak 535. (NN 54/13, 159/13)

Brisan.

Članak 536. (NN 54/13, 159/13)

Brisan.

Članak 537. (NN 159/13)

Brisan.

Odjeljak 7.   Nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom

Nadležnost Agencije za nadzor

Članak 538. (NN 54/13)

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom u odnosu na sve djelatnosti i poslove koje središnje klirinško depozitarno društvo obavlja. Na provođenje nadzora nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 254. stavaka 1., 2., 3. i 5. i članka 255., te članaka 258. do 261. ovoga Zakona, pri čemu se izraz: »investicijsko društvo« na odgovarajući način zamjenjuje izrazom: »središnje klirinško depozitarno društvo«.

(2) Kad je to potrebno radi nadzora nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom, Agencija može zahtijevati odgovarajuće obavijesti i podatke od sljedećih osoba i izvršiti pregled njihova poslovanja:

1. osoba koje su sa središnjim klirinškim depozitarnim društvom u odnosu uske povezanosti,

2. osobe na koje je središnje klirinško depozitarno društvo izdvojilo poslovne procese,

3. imatelja kvalificiranih udjela u središnjem klirinškom depozitarnom društvu.

(3) Kada je za nadzor nad pojedinom osobom iz stavka 2. ovog članka ovlašteno drugo nadležno tijelo, Agencija će pregled poslovanja te osobe obaviti u suradnji s drugim nadležnim tijelom.

 

Članak 539. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija obavlja nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom:

1. prikupljanjem dokumentacije i provjerom objavljenih informacija i obavijesti, te obavijesti koje središnje klirinško depozitarno društvo ili druge osobe moraju dostavljati u skladu s odredbama ovog ili drugih zakona,

2. obavljanjem pregleda poslovanja središnjeg klirinškog depozitarnog društva i osoba iz članka 538. stavka 2. ovog Zakona,

3. izricanjem nadzornih mjera.

(2) Agencija može središnjem klirinškom depozitarnom društvu kao nadzornu mjeru:

1. izreći javnu opomenu,

2. izreći preporuku kada Agencija utvrdi slabosti, manjkavosti i nedostatke koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa,

3. naložiti otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti što može uključivati zahtjev za promjenom ili dopunom pravila središnjeg klirinškog depozitarnog društva,

4. ukinuti zakonito rješenje kojim je središnjem klirinškom depozitarnom društvu dano odobrenje za rad.

Ukidanje odobrenja za rad

Članak 540. (NN 54/13, 159/13)

(1) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je središnjem klirinškom depozitarnom društvu dano odobrenje za rad ako:

1. prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano,

2. teško i sustavno krši odredbe ovog dijela Zakona i pravilnika donesenih na temelju istih,

3. je odobrenje izdano na temelju neistinitih podataka,

4. ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 539. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Agencija će odrediti rok u kojem središnje klirinško depozitarno društvo ne može zatražiti ponovno izdavanje odobrenja za rad, a koji ne može biti dulji od jedne godine.

(3) Agencija će obavijestiti ESMA-u o svakom ukidanju odobrenja za rad.

Članak 540.a (NN 54/13)

Odredbe članaka 538. do 540. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se na nadzor nad operaterom središnjeg registra i operaterom sustava poravnanja i/ili namire kada poslove upravljanja središnjim registrom odnosno sustavom za poravnanje i/ili namiru ne obavlja središnje klirinško depozitarno društvo.

 

DIO ŠESTI   Postupak nadzora koji provodi Agencija

GLAVA I.

Postupak nadzora koji provodi Agencija

Članak 541. (NN 159/13)

(1) Agencija provodi nadzor nad subjektima nadzora u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovog Zakona te drugim zakonima i propisima donesenim na temelju istih.

(2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija primjenjuju se odredbe iz ove glave.

(3) Na postupke iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. U postupcima koje vodi Agencija odlučuje se u pravilu bez usmene rasprave.

(4) Subjekti nadzora Agencije su osobe koje su subjekti nadzora prema odredbama ovog Zakona i zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje Agencije.

Način obavljanja nadzora

Članak 542. (NN 159/13)

(1) Agencija temeljem odredaba ovoga Zakona provodi nadzor po službenoj dužnosti:

1. neposrednim nadzorom provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, provođenjem razgovora s članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama te u prostorijama Agencije, u prostorijama subjekta nadzora, ili pravne osobe s kojima je nadzirana osoba izravno ili neizravno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezana, pregledom izvorne dokumentacije,

2. posrednim nadzorom, u prostorijama Agencije na temelju analize izvještaja koje su subjekti nadzora dužni u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i praćenjem, prikupljanjem i provjerom podataka i saznanja iz drugih izvora te provjerom i procjenom poslovanja na temelju dostavljenih izvještaja i prikupljenih informacija, provođenjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama.

(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovog članka može biti redovni ili izvanredni.

(3) Postupak nadzora nad drugim osobama iz članka 253. ovog Zakona, Agencija provodi na temelju prijave tijela državne uprave ili tijela s javnim ovlastima, po službenoj dužnosti, te kada iz saznanja kojima raspolaže obavljajući neku od svojih ovlasti propisanih ovim Zakonom, proizlazi da postoje razlozi za takav nadzor.

Osobe ovlaštene za nadzor

Članak 542.a  (NN 159/13)

(1) Nadzor obavljaju radnici Agencije (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe Agencije).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje zadataka u vezi s nadzorom Agencija može zatražiti stručno sudjelovanje revizora, revizorskog društva ili druge stručno osposobljene osobe, pri čemu se na te osobe na odgovarajući način primjenjuju propisi o tajnosti podataka koji se primjenjuju na radnike Agencije.

Dostavljanje podataka na zahtjev Agencije

Članak 543. (NN 54/13, 159/13)

(1) Na zahtjev Agencije, subjekt nadzora dužan je dostaviti ili učiniti dostupnom dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima važnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlasti i mjera koje Agencija ima na temelju ovog Zakona, zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje Agencije te propisima donesenim na temelju tih zakona.

(2) Dokumentaciju, izvještaje i podatke iz stavka 1. ovoga članka Agenciji su dužni dostaviti članovi uprave, nadzornog odbora, prokuristi, druge relevantne osobe subjekta nadzora te osobe koje mogu imati saznanja od interesa za postupak nadzora.

(3) Agencija je, od osoba iz stavka 2. ovog članka, ovlaštena zatražiti pisano očitovanje o okolnostima iz stavka 1. ovog članka ili ih pozvati da daju usmeno očitovanje na okolnosti, osim ako se nadzor provodi prema četvrtom dijelu ovog zakona.

Kontrola informacijskog sustava

Članak 543.a (NN 54/13)

(1) Subjekt nadzora koji u svom poslovanju koristi informacijski sustav, dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije, osigurati uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način.

(2) Subjekt nadzora dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije predati dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava. Iz dokumentacije moraju biti razvidne komponente informacijskog sustava. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenoj osobi uvid u:

1. programska rješenja,

2. postupke obrade podataka korištenjem informacijske tehnologije,

3. kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i

4. kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka.

Obavijest o neposrednom nadzoru

Članak 544. (NN 159/13)

(1) Prije početka obavljanja neposrednog nadzora, subjektu nadzora dostavlja se pisana obavijest o neposrednom nadzoru koja sadrži najmanje:

1. predmet nadzora,

2. podatke o osobama ovlaštenima za nadzor,

3. naznaku lokacije na kojoj će se nadzor obavljati,

4. datum početka obavljanja nadzora,

5. vremensko razdoblje koje se nadzire.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i podatke koje je subjekt nadzora dužan pripremiti ovlaštenim osobama Agencije za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.

(3) Agencija može tijekom nadzora nadopuniti obavijest o nadzoru.

(4) Na dopunu obavijesti o nadzoru na odgovarajući način se odnose odredbe stavka 1. ovoga članka.

Dostava obavijesti o neposrednom nadzoru

Članak 545. (NN 54/13, 159/13)

(1) Obavijest o neposrednom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ovlaštena osoba Agencije može dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru i na dan početka provođenja nadzora, ako je potrebno hitno provođenje nadzora ili nije moguće na drugi način postići svrhu nadzora.

Neposredan nadzor poslovanja

Članak 546. (NN 159/13)

(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, nakon zaprimanja obavijesti o nadzoru, omogućiti obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovom ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u svezi kojih Agencija obavlja nadzor.

(2) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije koja provodi nadzor omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora.

(3) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, na njezin zahtjev, predati svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise s telefaks uređaja, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili obliku elektroničkog zapisa na mediju i obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba. Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.

(4) Relevantne osobe subjekta nadzora dužne su surađivati s ovlaštenom osobom Agencije, na njezin zahtjev provesti s njome razgovor te joj dati sve podatke bitne za obavljanje nadzora i ispunjavanje ciljeva nadzora.

Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora

Članak 547.

(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije osigurati prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja.

(2) Na zahtjev ovlaštene osobe Agencije, subjekt nadzora dužan je osigurati stručnu i tehničku pomoć te potrebna pojašnjenja i omogućiti provođenje nadzora u svom sjedištu.

(3) Subjekt nadzora dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije osigurati i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora.

(4) Nadzor poslovanja iz stavka 1. i 2. ovog članka obavlja ovlaštena osoba Agencije tijekom radnog vremena subjekta nadzora. Ako je zbog opsega ili prirode posla nužno, subjekt nadzora dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena.

(5) Dokumentaciju iz članka 546. ovog Zakona, financijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku, ovlaštene osobe Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti subjektu nadzora, ali samo do pokretanja tih postupaka, kada ih predaju tijelu nadležnom za vođenje postupka.

Okončanje postupka nadzora

Članak 548. (NN 54/13, 159/13)

(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora, sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru koji se uručuje subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica. Uprava subjekta nadzora dužna je bez odgode zapisnik o obavljenom nadzoru dostaviti nadzornom odboru.

(2) Na dostavljeni zapisnik subjekt nadzora ima pravo uložiti prigovor u roku od osam dana od dana primitka istog.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka Agencija može odrediti rok koji je kraći od roka iz stavka 2. ovoga članka, kada je to potrebno u svrhu sprječavanja mogućih značajnih štetnih posljedica za subjekt nadzora, sudionike tržišta kapitala, treće osobe i/ili stabilnost tržišta u cjelini.

(4) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, ili su iste utvrđene, ali su otklonjene do izrade zapisnika, to će se unijeti u zapisnik.

(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora okončan.

(6) Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti za koje se ima donijeti odgovarajuća nadzorna mjera otklonjene nakon izrade i dostave zapisnika subjektu nadzora, a prije donošenja rješenja kojim se izriče odgovarajuća nadzorna mjera, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika te, ako su otklonjene sve utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, nakon isteka roka za očitovanje, donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti utvrđene u zapisniku i dopuni zapisnika otklonjene i postupak nadzora okončan.

Razlozi prigovora

Članak 549. (NN 159/13)

Prigovor protiv zapisnika o obavljenom nadzoru dopušten je iz ovih razloga:

1. ako je zapisnik o obavljenom nadzoru sastavljen u nadzoru nad osobom nad kojom Agencija nije nadležna provoditi nadzor,

2. ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje,

3. ako je pogrešno primijenjen propis i na temelju njega izrečena mjera,

4. ako je Agencija prekoračila ovlasti u provedbi nadzora.

Sadržaj prigovora

Članak 550. (NN 159/13)

(1) Prigovor mora sadržavati:

1. navođenje zapisnika na koji se prigovor podnosi,

2. izjavu da se navodi iz zapisnika pobijaju u cijelosti ili u određenom dijelu,

3. razloge prigovora,

4. druge podatke koje mora sadržavati svaki podnesak, u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku.

(2) U prigovoru, subjekt nadzora može navesti činjenice iz kojih proizlazi da nezakonitosti i nepravilnosti, navedene u zapisniku ne postoje i predočiti dokaze. Ako se subjekt nadzora u izjavi poziva na isprave, dužan ih je kao dokaze priložiti prigovoru.

Izricanje nadzornih mjera

Članak 551. (NN 54/13, 159/13)

(1) Na temelju provedenog postupka nadzora, Agencija može subjektima nadzora izreći nadzorne mjere propisane ovim Zakonom.

(2) Kada Agencija utvrdi postojanje osnove sumnje o počinjenom kaznenom djelu ili utvrdi počinjenje prekršaja, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.

Posredni nadzor

Članak 552. (NN 54/13, 159/13)

(1) Ovlaštena osoba Agencije tijekom posrednog nadzora:

1. utvrđuje jesu li propisana izvješća i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi

2. utvrđuje jesu li podaci u izvješćima ili drugoj traženoj dokumentaciji točni i ispravni,

3. utvrđuje posluje li subjekt nadzora u skladu s propisima o upravljanju rizicima, u skladu s drugim propisima određenim ovim Zakonom, odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim relevantnim propisima,

4. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju.

(2) Agencija će pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.

Zapisnik o posrednom nadzoru

Članak 553. (NN 54/13, 159/13)

(1) U slučaju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekata nadzora tijekom kontinuiranog nadzora, ovlaštena osoba Agencije sastavlja zapisnik.

(2) Zapisnik o obavljenom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica u postupku nadzora.

(3) Na zapisnik o posrednom nadzoru na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 548. do članka 550. ovog Zakona.

(4) Na temelju nalaza iz zapisnika iz ovog članka, Agencija je ovlaštena poduzeti sve nadzorne mjere kao i u slučaju neposrednog nadzora.

Članak 554. (NN 54/13)

Ako je donošenje mjera iz članka 262. stavka 2. točke 2. i članka 341. stavka 9. ovog Zakona, potrebno radi urednog funkcioniranja tržišta i/ili zaštite ulagatelja, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati te su činjenice na kojima se mjera temelji, utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnim, Agencija može o njihovom izricanju odlučiti bez provedbe ispitnog postupka.

Naknada za nadzor

Članak 554.a (NN 54/13)

(1) Za obavljanje nadzora subjekt nadzora plaća Agenciji naknadu za nadzor, uključujući i slučajeve kada Agencija, sukladno odredbama članka 487. stavka 3., članaka 556. i 563. ovoga Zakona, obavlja nadzor na zahtjev nadzornog tijela druge države članice, kao i u slučajevima kada Agencija obavlja nadzor temeljem sporazuma o suradnji s nadležnim tijelom treće države sklopljenim sukladno odredbama članka 564. ovoga Zakona.

(2) Agencija će pravilnikom propisati visinu, način izračuna i način plaćanja naknade iz stavka 1. ovoga članka.

 

GLAVA II.   Suradnja s nadležnim tijelima i razmjena informacija

 

Suradnja između nadležnih tijela Republike Hrvatske

Članak 555. (NN 18/15)

(1) Agencija i druga nadležna tijela u Republici Hrvatskoj koja su nadležna za nadzor nad kreditnim i drugim financijskim institucijama, na zahtjev pojedinog nadležnog tijela dostavit će drugom nadležnom tijelu sve podatke o subjektima nadzora koji su mu potrebni u postupku provođenja nadzora, u postupku vezanom za izdavanje odobrenja za rad, kao i pri odlučivanju o drugim pojedinačnim zahtjevima iz svoje nadležnosti.

(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su se međusobno obavještavati o nezakonitostima i nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora, ako su ti nalazi bitni za rad tog drugog tijela.

(3) Razmjena podataka u skladu s ovim člankom ne smatra se odavanjem službene tajne, a Agencija i druga nadležna tijela dužni su čuvati primljene podatke kao povjerljive te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.

(4) Opseg razmjene podataka te koordinacija postupaka i aktivnosti pri nadzoru i regulaciji kreditnih i drugih financijskih institucija i grupa, uredit će se međusobnim sporazumom o suradnji između nadležnih tijela.

(5) Ako neko tijelo u Republici Hrvatskoj koje nije Agencija ima sanacijske ovlasti sukladno zakonu kojim se uređuje sanacija investicijskih društava, Agencija i to tijelo međusobno će razmjenjivati informacije o investicijskom društvu koje su potrebne u postupku provođenja sanacije investicijskog društva.

Suradnja između Agencije i nadležnih tijela država članica

Članak 556. (NN 54/13)

(1) Agencija i nadležna tijela države članice međusobno surađuju u nadzoru investicijskih društava koja neposredno ili putem podružnice pružaju usluge na području Republike Hrvatske i na području te države članice.

(2) Ako Agencija ima razloga sumnjati da investicijsko društvo koje nije u njezinoj nadležnosti, a djeluje na području druge države članice, krši ili je prekršilo odredbe ovog Zakona, o tome će izvijestiti ESMA-u i nadležno tijelo države članice.

(3) Agencija i nadležno tijelo države članice sklopit će ugovore o suradnji, ako aktivnosti uređenog tržišta koje je u državi članici domaćinu uspostavilo udaljeni pristup, postanu značajne za funkcioniranje tržišta kapitala u cjelini i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu.

(4) U svrhu međusobne suradnje iz stavka 1. i 2. ovog članka, Agencija može koristiti sve ovlasti koje su joj dane ovim ili drugim zakonom.

(5) Ako Agencija od nadležnog tijela primi zahtjev za nadzor ili istragu, dužna je u okviru ovlasti iz ovog Zakona:

1. sama provesti nadzor ili istragu,

2. dopustiti tijelu koje je postavilo zahtjev da provede nadzor ili istragu, ili

3. dopustiti revizorima ili drugim stručnjacima da provedu nadzor ili istragu.

(6) Agencija će, prije izdavanja odobrenja za rad investicijskom društvu, pribaviti mišljenje nadležnog tijela države članice, kada je investicijsko društvo:

1. ovisno društvo investicijskog društva ili kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u državi članici,

2. ovisno društvo matičnog društva investicijskog društva ili kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad u državi članici,

3. kontrolirano od strane iste fizičke ili pravne osobe koja kontrolira investicijsko društvo ili kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad u državi članici.

(7) Agencija će, prije izdavanja odobrenja za rad investicijskom društvu, pribaviti mišljenje tijela države članice, nadležnog za nadzor kreditne institucije ili osiguravajućeg društva, kad je investicijsko društvo:

1. ovisno društvo kreditne institucije ili osiguravajućeg društva koje je dobilo odobrenje za rad u državi članici,

2. ovisno društvo matičnog društva kreditne institucije ili osiguravajućeg društva koje je dobilo odobrenje za rad u državi članici,

3. kontrolirano od strane iste fizičke ili pravne osobe koja kontrolira kreditnu instituciju ili osiguravajuće društvo koje je dobilo odobrenje za rad u državi članici.

(8) Agencija će posebice mišljenja nadležnih tijela iz stavka 6. i 7. ovog članka uzeti u obzir pri procjeni prikladnosti imatelja kvalificiranih udjela i ugleda i iskustva osoba koje vode poslovanje investicijskog društva, a koje su uključene u vođenje poslovanja društva unutar iste grupe, kako za potrebe odlučivanja o izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu, tako i kod procjene trajnog zadovoljavanja uvjeta poslovanja za investicijska društva.

(9) Na nadzor investicijskih društava na odgovarajući način primjenjivat će se odredbe članaka 275.c, 275.d i 275.e ovoga Zakona.

(10) Nadzor iz stavka 9. ovoga članka neće se primjenjivati na investicijska društva koja ispunjavaju uvjete iz članka 178. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 556.a (NN 159/13)

(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima države članice u nadzoru investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje neposredno ili putem podružnice pruža usluge na području te države članice.

(2) Agencija će na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina dostaviti bez odgode sve podatke i nalaze koji se odnose na nadzor likvidnosti investicijskih društava, do mjere u kojoj su ti podaci i nalazi relevantni za zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu.

(3) Ako u postupku nadzora nad investicijskim društvom iz stavka 1. ovoga članka utvrdi likvidonosne poteškoće ili ako se razumno može očekivati da će se iste pojaviti, Agencija će nadležna tijela svih država članica domaćina u kojima investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj neposredno ili putem podružnice pruža usluge bez odgode obavijestiti o tome te im dostaviti pojedinosti o planiranju i provedbi plana oporavka, kao i pojedinosti o svim poduzetim nadzornim mjerama odnosno mjerama bonitetnog nadzora.

(4) Na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina u kojoj investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka pruža usluge, Agencija će istome dostaviti obrazloženu obavijest o tome kako su u nadzoru nad tim investicijskim društvom uzeti u obzir podaci i nalazi koje je dostavilo nadležno tijelo države članice domaćina.

(5) Nadležno tijelo države članice domaćina, ako nije zadovoljno mjerama koje je Agencija poduzela prema investicijskom društvu iz stavka 1. ovoga članka, može poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje daljnjih kršenja i radi zaštite interesa ulagatelja ili stabilnosti financijskog sustava, nakon što o tome obavijesti Agenciju i EBA-u/ESMA-u.

(6) Ako Agencija mjere iz stavka 5. ovoga članka smatra neprimjerenima, može se obratiti EBA-i/ESMA-i na način propisan člankom 19. Uredbe (EU) broj 1093/2010.

Razmjena informacija između Agencije i nadležnih tijela država članica

Članak 557. (NN 159/13)

(1) Agencija i nadležna tijela države članice međusobno razmjenjuju sve podatke u svezi:

1. upravljanja i vlasničke strukture investicijskog društva, a koje mogu olakšati nadzor,

2. provjere ispunjenja uvjeta za izdavanje odobrenja od strane nadzornih tijela,

3. informacija koje će olakšati nadzor, posebice s obzirom na likvidnost, solventnost, ograničavanje velikih izloženosti, ostale čimbenike koji bi mogli utjecati na sistemski rizik koji institucija predstavlja, administrativne i računovodstvene postupke i mehanizme unutarnje kontrole.

(2) Ako je Agencija povjerljive podatke primila od nadležnog tijela druge države članice ili pri obavljanju nadzora poslovanja podružnice investicijskog društva sa sjedištem u državi članici, može ih učiniti dostupnima samo uz suglasnost nadležnog tijela.

(3) Regulatorne tehničke standarde kojima će se pobliže odrediti podaci iz članaka 556. do 557. ovoga Zakona, standardni obrasci, predlošci i postupci povezani sa zahtjevima za razmjenom podataka donosi Europska komisija.

Obveza čuvanja povjerljivih podataka

Članak 558. (NN 54/13, 159/13)

(1) Članovi Upravnog vijeća Agencije, zaposlenici Agencije, ovlašteni revizori i ostale stručne osobe koje djeluju s ovlaštenjem Agencije, dužni su čuvati kao povjerljive sve podatke koje saznaju u tijeku nadzora i obavljanja svojih ovlaštenja.

(2) Povjerljivi podaci ne mogu se otkriti drugoj osobi ili državnom tijelu, osim u obliku izvatka iz kojeg nije vidljiv identitet subjekta nadzora na kojeg se povjerljivi podaci odnose.

(3) Zabrana iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na slučajeve:

1. kada se povjerljivi podaci traže za potrebe kaznenog progona ili kaznenog postupka,

2. u slučaju stečaja ili prisilne likvidacije subjekta nadzora, povjerljive informacije koje su nužne za prijavu vjerovničkih potraživanja u stečajnom postupku, ili u građanskom postupku koji je povezan s njim.

(4) Obveza čuvanja povjerljivih podataka iz stavka 1. do 3. ovog članka primjenjuje se i na podatke koje Agencija ili osobe iz stavka 1. ovog članka saznaju u postupku razmjene informacija s drugim nadležnim tijelima.

(5) Obveza čuvanja povjerljivih podataka iz stavka 1. ovoga članka ne sprečava Agenciju da objavljuje i EBA-i/ESMA-i dostavlja rezultate testiranja na stres koje se provodi prema odredbama ovoga Zakona.

(6) Na prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka te Uredbe (EZ) br. 45/2001.

Članak 559. (NN 54/13)

(1) Članovi Upravnog vijeća Agencije i zaposlenici ne smiju davati savjete glede trgovine financijskim instrumentima i ulaganja u financijske instrumente, niti davati mišljenja o povoljnosti ili nepovoljnosti stjecanja ili otuđenja financijskih instrumenata.

(2) Zabrana aktivnosti navedenih u stavcima 1. ovog članka prestaje nakon proteka roka od šest mjeseci od dana prestanka obavljanja dužnosti ili zadaća u Agenciji.

(3) Kad god steknu ili otuđe financijske instrumente, članovi Upravnog vijeća i zaposlenici Agencije obvezni su o istom u roku od sedam dana obavijestiti Agenciju, te su pri tom obvezni navesti vrstu financijskog instrumenta, izdavatelja, datum i pravnu osnovu stjecanja ili otuđenja.

(4) Obveza iz stavka 3. ovog članka odnosi se i na stjecanja i otuđenja financijskih instrumenata od strane bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta, posvojenika, roditelja ili usvojitelja i drugih osoba koje sa članom Upravnog vijeća, odnosno zaposlenikom žive u zajedničkom kućanstvu, te na stjecanja i otuđenja od strane pravnih osoba u kojima ove osobe imaju većinski udjel, a rok za prijavu počinje teći od dana kada je zaposlenik ili član Upravnog vijeća Agencije saznao ili mu prema okolnostima slučaja nije mogla ostati nepoznata činjenica stjecanja, odnosno otuđenja.

(5) Agencija vodi evidenciju o stjecanju ili otpuštanju financijskih instrumenata od strane osoba iz stavka 1. i 4. ovog članka, te u svakom pojedinom slučaju provjerava postoji li sukob interesa za osobe iz stavka 1. ovog članka u odnosu na dužnosti i zadaće koje ista osoba obavlja u Agenciji, te poduzima odgovarajuće mjere prema tim osobama, u skladu s propisima i internim pravilima Agencije.

(6) Svatko ima pravo, na temelju propisa koji uređuju pravo na pristup informacijama zatražiti podatak iz evidencije Agencije o stjecanju ili otpuštanju financijskih instrumenata od strane osoba iz stavka 1. i 4. ovog članka.

Uporaba povjerljivih podataka

Članak 560.

Povjerljive podatke koje je saznala tijekom obavljanja nadzora ili drugih poslova iz svoje nadležnosti, Agencija može koristiti isključivo u svrhu obavljanja svojih zakonskih ovlasti, a posebno:

1. provjere uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti o kojima odlučuje na temelju ovoga Zakona,

2. obavljanja nadzora, na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi,

3. prekršajnih i kaznenih postupaka,

4. postupka pred Upravnim sudom koji se vodi protiv konačnih rješenja Agencije, te

5. praćenja i nadzora urednog funkcioniranja mjesta trgovanja.

Osobe na koje se ne odnosi obveza čuvanja povjerljivih informacija

Članak 561. (NN 54/13, 18/15)

(1) Agencija može povjerljive informacije proslijediti sljedećim osobama u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici:

1. nadležnim tijelima ovlaštenim za nadzor investicijskih društava, kreditnih i financijskih institucija, te društava za osiguranje, kao i nadzor nad izvršavanjem obveze objave prospekta kod javne ponude ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, u obavljanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka,

2. sudu i drugim tijelima ili pravnim osobama ovlaštenim za obavljanje poslova u provođenju postupka likvidacije ili stečaja nadziranih osoba iz točke 1. ovog stavka, ili u drugim sličnim postupcima u obavljanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka,

3. revizorima koji obavljaju reviziju nadziranih osoba iz točke 1. ovog stavka u obavljanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka,

4. tijelima koja su nadležna za nadzor nad tijelima koja obavljaju poslove u postupku likvidacije ili stečaja kreditne institucije ili u nekom drugom sličnom postupku ako su potrebne za obavljanje njihovih nadzornih zadataka,

5. tijelima koja su nadležna za nadzor nad revizorima koji obavljaju reviziju nadziranih kreditnih i financijskih institucija ako su potrebne za obavljanje njihovih nadzornih zadataka,

6. ESMA-i, EBA-i, ESRB-u, Europskom sustavu središnjih banaka, Europskoj središnjoj banci, središnjoj banci ili drugom tijelu s ovlastima i dužnostima provođenja monetarne politike, odnosno drugom tijelu nadležnom za nadzor platnih sustava,

7. ministarstvu nadležnom za financije, odnosno državnom tijelu druge države članice ovlaštenom za predlaganje zakona iz područja nadzora tržišta kapitala, kreditnih institucija, financijskih institucija, investicijskih društava i društava za osiguranje samo za potrebe provođenja nadzora iz svoje nadležnosti,

8. klirinškoj organizaciji koja obavlja poslove poravnanja i namire, ako Agencija ocijeni da su ti podaci potrebni za stabilno poslovanje s obzirom na rizik neispunjenja ili mogućeg neispunjenja obveza sudionika sustava poravnanja i namire.

(2) Agencija može, u cilju jačanja stabilnosti i cjelovitosti tržišta kapitala, razmjenjivati podatke i s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici koji u skladu sa zakonom provode postupke istrage i kažnjavanja u slučajevima kršenja prava trgovačkih društava, ako to pisanim putem zatraži ili naloži nadležni sud. Podaci koje je Agencija pribavila od drugih nadležnih tijela mogu se priopćiti trećima samo uz suglasnost tijela koje je informaciju dalo.

(3) Agencija može podatke primljene na temelju članka 558. stavka 4. ovog Zakona, priopćiti tijelima iz stavka 2. ovog članka, samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg je podatak primila.

(4) Osobe kojima Agencija dostavi povjerljive podatke u skladu sa stavkom 1. i 2. ovog članka, mogu ih upotrijebiti samo za svrhe za koje su dane i na njih se primjenjuje obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 558. ovog Zakona.

Odbijanje suradnje

Članak 562. (NN 54/13)

(1) Agencija može odbiti zahtjev za suradnjom u provođenju istrage ili nadzora samo ako:

1. istraga, provjera na licu mjesta, nadzor ili razmjena podataka mogu imati negativan utjecaj na suverenitet, sigurnost ili javni red u Republici Hrvatskoj,

2. je pokrenut postupak za ista djela i za iste osobe pred nadležnim sudom Republike Hrvatske,

3. je već donesena pravomoćna odluka nadležnog suda Republike Hrvatske za iste osobe i iste radnje pred tijelima.

(2) U slučaju odbijanja suradnje, Agencija je dužna o tome obavijestiti ESMA-u i nadležno tijelo koje je zatražilo pomoć i dostaviti sve dostupne podatke o navedenom slučaju.

(3) Agencija će se obratiti ESMA-i u slučaju da nadležno tijelo države članice odbije suradnju ili ne postupi u razumnom roku, u sljedećim slučajevima:

– na zahtjev Agencije za nadzornim aktivnostima, provođenjem neposrednih nadzora ili istraga,

– na zahtjev za razmjenom informacija iz članka 557. ovoga Zakona.

Članak 563. (NN 54/13, 110/15)

(1) Agencija će surađivati s odgovarajućim nadležnim tijelima drugih država članica, kad je to potrebno radi provođenja nadzora nad poštivanjem odredbi Dijela trećeg ovog Zakona.

(2) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica te im pružiti odgovarajuću pomoć pri njihovom provođenju nadzora poštivanja propisa kojima se Direktiva 2003/71/EZ i Direktiva 2004/109/EZ prenosi u njihovo nacionalno zakonodavstvo. Pri izvršavanju svojih nadzornih ovlasti Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica kako bi se osiguralo da sankcije i mjere proizvode željene rezultate te će međusobno usklađivati svoje djelovanje kada se radi o prekograničnim slučajevima.

(3) Agencija će surađivati s nadzornim tijelima drugih država članica posebno u slučajevima:

1. kad izdavatelj, zbog različitih izdanih vrijednosnih papira ima više od jedne matične države članice,

2. ako je došlo do prijenosa nadležnosti za odlučivanje o odobrenju prospekta u skladu sa člankom 368. ovog Zakona.

(4) Agencija je obvezna surađivati s nadležnim tijelima država članica, posebno u slučajevima kad je potrebno provesti suspenziju ili zabranu trgovanja vrijednosnim papirima radi ostvarenja jednakog položaja ulagatelja i zaštite tržišta.

(5) U slučajevima kad Republika Hrvatska ima položaj matične države članice Izdavatelja, Agencija je obvezna, na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina, u okviru informacija kojima raspolaže, pružiti pomoć tom nadzornom tijelu, a posebno u svezi s novim ili rijetkim vrstama vrijednosnih papira.

(6) U slučaju kad Republika Hrvatska ima položaj države članice domaćina, Agencija je obvezna, na zahtjev nadležnog tijela matične države članice Izdavatelja, pružiti sve informacije o posebnostima tržišta vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj.

(7) Agencija će surađivati s ESMA-om te joj na njezin zahtjev bez odgode dostaviti sve tražene informacije radi provođenja njezinih ovlasti propisanih Direktivom 2004/109/EZ i njezinim izmjenama i dopunama te Uredbom (EU) broj 1095/2010.

(8) Razmjena i dostavljanje podataka između Agencije s nadležnim tijelima drugih država članica, ESMA-om i ESRB-om ne smatra se odavanjem službene tajne, a Agencija, nadležna tijela drugih država članica, ESMA i ESRB dužni su čuvati primljene podatke kao povjerljive te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.

(9) Kada nadležno tijelo države članice odbije suradnju s Agencijom ili u razumnom roku ne postupi po njezinom zahtjevu, Agencija može o istome izvijestiti ESMA-u.

(10) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju, ESMA-u i nadležna tijela drugih država članica o svim sporazumima o prenošenju nadležnosti zaključenima s nadležnim tijelima drugih država članica i detaljima takvih sporazuma.

Suradnja s nadležnim tijelima trećih država

Članak 564. (NN 54/13)

(1) Agencija i ESMA mogu s nadležnim tijelima treće države sklapati sporazume o suradnji u kojem se predviđa razmjena podataka s nadležnim tijelima treće države.

(2) Podaci otkriveni sukladno sporazumima iz stavka 1. ovoga članka podliježu obvezi čuvanja povjerljivih podataka iz članka 560. ovoga Zakona, te se mogu koristiti samo u svrhu obavljanja zadaća nadležnih tijela.

(3) Agencija i ESMA mogu sklapati sporazume o suradnji u kojem se predviđa razmjena podataka i s drugim ovlaštenim tijelima, fizičkim i pravnim osobama nadležnim za:

1. nadzor nad kreditnim institucijama, drugim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i nadzor nad tržištima kapitala,

2. likvidaciju, stečaj i druge slične postupke koji se odnose na investicijska društva,

3. obavljanja obvezne revizije investicijskih društava i ostalih osoba koje pružaju financijske usluge, kreditnih institucija i osiguravajućih društava u okviru obavljanja njihove funkcije nadzora, ili onih koji vode sustave odštete u okviru obavljanja svojih funkcija,

4. nadzor nad osobama koje su uključene u likvidaciju, stečaj ili slične postupke koji se odnose na investicijska društva,

5. nadzor nad osobama koje su odgovorne za obveznu reviziju osiguravajućih društava, kreditnih institucija, investicijskih društava i ostalih financijskih institucija.

(4) Podaci koji se otkrivaju sporazumom iz stavka 1. ovoga članka podliježu obvezi čuvanja povjerljivih podataka iz članka 560. ovoga Zakona te se mogu koristiti samo u svrhu obavljanja zadaća subjekata navedenih u stavku 3. ovoga članka.

(5) Podaci koji potječu iz druge države članice ne mogu se otkriti trećim stranama bez izričite suglasnosti nadležnih tijela koja su je prenijela i samo u svrhu za koju su ta tijela dala suglasnost.

(6) Odredba članka 560. ovoga Zakona primjenjuje se i na podatke koje daju nadležna tijela trećih zemalja.

(7) Agencija može dostaviti podatak ili informaciju stranom nadležnom tijelu ako ono jamči istu ili bolju pravnu zaštitu takvih podataka ili informacija od zaštite na temelju propisa Republike Hrvatske, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu podataka.

(8) Agencija je obvezna obavijestiti ESMA-u o sklapanju sporazuma o suradnji iz stavka 1. ovoga članka.

Suradnja Agencije i ovlaštenog revizora odnosno revizora

Članak 565. (NN 54/13)

(1) Revizija financijskih izvještaja investicijskih društava za poslovnu godinu provodi se u skladu s propisima koji uređuju obavljanje revizije financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega nije drukčije određeno.

(2) Ovlašteni revizor odnosno revizor dužan dužan je iskazati stručno i neovisno mišljenje jesu li financijski izvještaji investicijskog društva sastavljeni u skladu s propisima Republike Hrvatske i standardima struke, odnosno iskazuju li istinito i objektivno financijsko stanje, rezultat poslovanja i novčani tok investicijskog društva.

Obveze ovlaštenog revizora odnosno revizora

Članak 566. (NN 54/13)

(1) Ovlašteni revizor odnosno revizor iz članka 565. ovog Zakona, dužan je pisanim putem obavijestiti Agenciju o svakoj činjenici ili odluci koja se odnosi na investicijsko društvo za koju sazna u postupku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva, a koja:

1. predstavlja bitno kršenje zakona i propisa koji uređuju uvjete za izdavanje odobrenja za rad ili konkretno uređuju obavljanje djelatnosti investicijskih društava,

2. utječe na trajno funkcioniranje investicijskih društava,

3. može dovesti do odbijanja izdavanja revizorskog mišljenja ili izdavanja revizorskog mišljenja s rezervom,

4. predstavlja težu prijevaru ili pronevjeru,

5. predstavlja materijalno značajnu promjenu financijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim financijskim izvještajima.

(2) Ovlašteni revizor odnosno revizor iz članka 565. ovog Zakona, dužan je pisanim putem obavijestiti Agenciju o svakoj činjenici iz stavka 1. ovoga članka za koju sazna u postupku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva koje je u odnosu uske povezanosti s investicijskim društvom u kojemu provodi postupak revizije.

(3) Kada reviz odnosno ovlašteni revizor u dobroj vjeri Agenciji priopći činjenice i odluke navedene u stavku 1. ovog članka, to ne predstavlja kršenje ugovornih ili zakonskih ograničenja o objavljivanju i otkrivanju podataka/poslovne tajne i ne povlači za sobom odgovornost ovlaštenog revizora odnosno revizora.

Objavljivanje od strane Agencije

Članak 567. (NN 54/13)

(1) Agencija javno objavljuje sljedeće informacije:

1. tekstove zakona, pravilnika, uputa i općih smjernica iz područja nadzora, a koji su doneseni u Republici Hrvatskoj,

2. način korištenja mogućnostima i diskrecijskim pravima navedenim u zakonodavstvu Europske unije,

3. opće kriterije i metodologije koje se koriste pri nadzoru investicijskih društava iz članka 250. ovoga Zakona,

4. agregirane statističke podatke o ključnim aspektima provedbe nadzornog okvira koje je Agencija prikupila na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona uključujući broj i vrstu naloženih nadzornih mjera te izrečenim kaznama za prekršaje propisane ovim Zakonom,

5. popise priznatih burza i vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika te

6. izreke rješenja iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na način koji omogućuje usporedbu između pristupa prihvaćenih od nadležnih tijela u različitim državama članicama. Ove informacije bit će redovito ažurirane i dostupne na internetskim stranicama Agencije.

(3) Osim informacija iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može objaviti i druge informacije iz svoje nadležnosti.

(4) Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje odluke o izrečenim pravomoćnim kaznama subjekata nadzora sukladno ovome Zakona i odgovornim osobama, prekršajnih sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih postupaka a koje su donesene u postupcima gdje je Agencija ovlašteni tužitelj. Odluke se objavljuju bez odgode, a nakon što je osoba na koju se kazna odnosi o tome obaviještena.

(5) Odluke o izrečenim kaznama subjektima nadzora i odgovornim osobama, prekršajnih sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih postupaka Agencija objaviti na anonimizirani način u sljedećim slučajevima:

1. ako je kazna izrečena odgovornim osobama subjekata nadzora, a Agencija je prethodno procijenila da objava osobnog podataka nije razmjerna,

2. ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskog tržišta ili su u tijeku istražne radnje u kaznenom postupku, ili

3. ako bi objavljivanje za uključene subjekte nadzora ili fizičke osobe prouzročilo nerazmjernu štetu koju je moguće utvrditi.

(6) Objave iz stavaka 4. i 5. ovoga članka ostaju na internetskim stranicama najmanje pet godina.

 

DIO SEDMI    Prekršajne odredbe

 

Teži prekršaji investicijskog društva i kreditne institucije i društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

Članak 568. (NN 54/13)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000 do 500.000 kuna kaznit će se za prekršaj investicijsko društvo ili kreditna institucija ili društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom:

1. ako izdvoji značajne poslovne procese na način koji onemogućava ili znatno otežava provođenje nadzora nad poslovanjem društva, suprotno članku 40. stavku 2. i pravilniku iz članka 43. ovog Zakona,

2. ako ne vodi i čuva poslovnu dokumentaciju na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla, suprotno članku 41. stavku 2. i pravilniku iz članka 43. ovog Zakona,

3. ako ne zaštiti poslovnu dokumentaciju od neovlaštenog pristupa, mogućih gubitaka u zapisu ili je ne čuva na način koji osigurava trajnost zapisa suprotno članku 41. stavku 4. i pravilniku iz članka 43. ovog Zakona,

4. ako poslovnu dokumentaciju ne čuva u roku iz članka 41. stavka 5. i u skladu s pravilnikom iz članka 43. ovog Zakona,

5. ako pri postupanju s financijskim instrumentima klijenata ne primjenjuje odgovarajuće mjere, u skladu sa člankom 42. stavkom 1. i pravilnikom iz članka 43. ovog Zakona,

6. ako pri raspolaganju s novčanim sredstvima klijenata ne provodi primjerene mjere, u skladu sa člankom 42. stavkom 3. i pravilniku iz članka 43. ovog Zakona,

7. ako ne vodi evidencije u skladu sa člankom 58. ovog Zakona,

8. ako kao sistematski internalizator za dionice ne ističe istovremeno obvezujuće ponude na kupnju i prodaju, suprotno članku 102. stavku 1. ovog Zakona,

9. ako kao sistematski internalizator za dionice ponude iz članka 102. stavka 2. javno ne objavljuje, suprotno članku 102. stavku 2. ovog Zakona,

10. ako kao sistematski internalizator za dionice za koje ne postoji likvidno tržište, postupi suprotno obvezi iz članka 102. stavka 3. ovog Zakona,

11. ako kao sistematski internalizator izvršava naloge malog klijenta suprotno članku 105. ovog Zakona,

12. ako kao sistematski internalizator izvršava naloge profesionalnog klijenta suprotno članku 106. ovog Zakona,

13. ako podatke iz članka 112. stavka 1. ne čuva u roku iz članka 112. stavka 1. ovog Zakona,

14. ako ne dostavi izvještaj Agenciji u skladu sa člankom 113. stavkom 1. ovog Zakona,

15. ako društvo koje trgujući za vlastiti račun ili za račun klijenta izvan uređenog tržišta ili MTP-a, ne objavi podatke o transakciji u skladu sa člankom 114. stavkom 1. i pravilnikom iz članka 114. stavka 5. ovog Zakona,

16. ako djelujući za račun klijenta izvršava naloge putem sustava MTP-a suprotno članku 128. stavku 2. ovoga Zakona,

17. ako ne postupi u skladu s člankom 236. stavkom 2. ovoga Zakona,

18. ako ne postupi u skladu s rješenjem o nadzornim mjerama Agencije, izrečenim sukladno članku 256. ovoga Zakona, na način i u roku koji odredi Agencija,

19. ako ne postupi u skladu s člankom 303. ovoga Zakona,

20. ako ne postupi u skladu s člankom 543. i/ili 543.a i/ili 546. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000 do 50.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovog članka i odgovorna osoba investicijskog društva, odnosno kreditne institucije, odnosno društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom.

Lakši prekršaji investicijskog društva i kreditne institucije i društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

Članak 569. (NN 54/13)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000 do 75.000 kuna kaznit će se za prekršaj investicijsko društvo, odnosno kreditna institucija, odnosno društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom:

1. ako ne obavijesti klijenta o odbijanju naloga, suprotno članku 81. ovog Zakona,

2. ako pri izvršavanju naloga klijenta postupa suprotno članku 82. stavka 3. i pravilnika iz članka 84. ovog Zakona,

3. ako ne izvrši nalog po najpovoljnijim uvjetima za klijenta, suprotno članku 85. i pravilniku iz članka 91. ovog Zakona,

4. ako izvrši nalog klijenta izvan uređenog tržišta ili MTP-a bez izričite prethodne suglasnosti klijenta, suprotno članku 88. ovog Zakona,

5. ako postupi suprotno pravilniku iz članka 218. ovoga Zakona,

6. ako kao član Fonda za zaštitu ulagatelja koristi tu okolnost u svrhu svoje promidžbe, suprotno članku 245. stavku 3. ovog Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 20.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba investicijskog društva, odnosno kreditne institucije, odnosno društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom.

Ostali prekršaji investicijskog društva

Članak 570. (NN 54/13, 159/13, 18/15)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna do najviše 10% povrijeđene zaštićene vrijednosti kaznit će se za prekršaj investicijsko društvo:

1. ako obavlja druge djelatnosti, osim onih za koje je dobilo odobrenje za rad, suprotno zabrani iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona,

2. ako bez odobrenja Agencije provede statusnu promjenu iz članka 20. ovoga Zakona,

3. ako članovi uprave nisu u radnom odnosu s investicijskim društvom u smislu članka 21. ovoga Zakona,

4. ako ne uspostavi odgovarajući sustav upravljanja u skladu s odredbama članka 22.a ovoga Zakona,

5. ako ne donese ili ne primjenjuje primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za člana uprave investicijskog društva suprotno članku 21.a stavku 4. ovoga Zakona,

6. ako postupi suprotno zahtjevima vezanim uz primitke radnika, ako ne izvijesti Agenciju o primicima ili ako postupi suprotno ostalim pravilima, postupcima i kriterijima u vezi s politikom primitaka iz pravilnika donesenog temeljem odredbe članka 38.a stavka 3. ovoga Zakona,

7. ako kod izdvajanja poslovnih procesa postupi suprotno odredbi članka 40. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 43. ovoga Zakona koje pobliže uređuju uvjete izdvajanja poslovnih procesa koji su nužni za neprekidno i uredno pružanje investicijskih usluga i/ili obavljanje investicijskih aktivnosti,

8. ako vodi poslovne knjige, sastavlja ili objavljuje godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće suprotno odredbama članka 115. ovoga Zakona,

9. ako ne osigura revidiranje financijskih izvještaja iz članka 115. ovoga Zakona, u skladu s obvezom iz članka 116. stavka 1. ovoga Zakona,

10. ako suprotno članku 116. stavku 1. ovoga Zakona Agenciji ne dostavi propisane izvještaje u propisanom roku,

11. ako suprotno članku 116. stavku 8. ovoga Zakona povjeri uzastopno osam i/ili više revizija godišnjih financijskih izvještaja istom revizoru,

12. ako suprotno članku 117. ovoga Zakona ne objavi propisane izvještaje u propisanom roku,

13. ako kao investicijsko društvo u likvidaciji obavlja poslove suprotno odluci Agencije iz članka 118. stavka 4. ovoga Zakona,

14. ako osnuje podružnicu na području druge države članice, bez prethodnog obavještavanja Agencije, suprotno članku 136. stavku 1. ovoga Zakona,

15. ako počne pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti preko podružnice u drugoj državi članici prije isteka roka iz članka 138. ovoga Zakona,

16. ako osnuje podružnicu na području treće države, bez prethodnog odobrenja Agencije, suprotno članku 142. ovoga Zakona,

17. ako joj regulatorni kapital padne ispod minimalnog iznosa iz članka 155. stavka 1. ovoga Zakona,

18. ako suprotno članku 169. ovoga Zakona ne ustroji ili ne primjenjuje odgovarajuće postupke za djelotvoran sustav unutarnjih kontrola,

19. ako ne ustroji i/ili ne provodi redovno interno preispitivanje strategija i postupaka za kontinuiranu ocjenu i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala u skladu s člankom 170. stavcima 1. i 3. ovoga Zakona,

20. ako ne uspostavi djelotvorno upravljanje rizicima u skladu s člankom 163. stavkom 2. ovoga Zakona,

21. ako postupi suprotno pravilima o upravljanju tržišnim rizicima propisanim člankom 172. ovoga Zakona i pravilnika donesenog temeljem odredbe članka 163. stavka 4. ovoga Zakona,

22. ako postupi suprotno pravilima o upravljanju operativnim rizikom propisanim člankom 173. stavkom 1. i 2. ovoga Zakona i pravilnika donesenog temeljem odredbe članka 163. stavka 4. ovoga Zakona,

23. ako postupi suprotno zahtjevima iz pravilnika donesenog temeljem odredbe članka 163. stavka 4. ovoga Zakona,

24. ako postupi suprotno pravilima o upravljanju kreditnim rizikom propisanim člankom 174. stavka 2. ovoga Zakona i pravilnika donesenog temeljem odredbe članka 163. stavka 4. ovoga Zakona,

25. ako postupi suprotno pravilima o upravljanju rizikom likvidnosti i/ili o njemu ne izvještava Agenciju na način propisan člankom 175. ovoga Zakona i pravilnika donesenog temeljem odredbe članka 163. stavka 4. ovoga Zakona,

26. ako postupi suprotno pravilima o načinu utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika iz pravilnika donesenog temeljem odredbe članka 163. stavka 4. ovoga Zakona,

27. ako ne izračunava ograničenja ulaganja ili ako postupi suprotno ostalim pravilima u vezi s ograničenjem ulaganja u materijalnu imovinu kako je propisano člancima 89. do 91. Uredbe (EU) br. 575/2013.,

28. ako ne izračunava regulatorni kapital u skladu s člankom 176. ovoga Zakona i Dijelom drugim Uredbe (EU) br. 575/2013,

29. ako joj regulatorni kapital padne ispod minimalnog iznosa propisanog člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013,

30. ako Agenciji ne dostavi podatke o ispunjavanju kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili dostavlja nepotpune ili netočne informacije čime postupa suprotno članku 99. Uredbe (EU) br. 575/2013,

31. ako Agenciji ne dostavi podatke o kapitalnim zahtjevima sukladno članku 101. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni,

32. ako primjenjuje interne modele i/ili pristupe bez odobrenja ili suprotno odobrenju Agencije iz članka 179. ovoga Zakona,

33. ako ne izračunava kapitalne zahtjeve za kreditni rizik iz članka 180. stavka 1. ovoga Zakona, a u svezi s Dijelom trećim, Glavom II Uredbe (EU) br. 575/2013,

34. ako ne izračunava kapitalne zahtjeve za operativni rizik iz članka 180. stavka 2. ovoga Zakona, a u svezi s Dijelom trećim, Glavom III Uredbe (EU) br. 575/2013,

35. ako ne izračunava kapitalne zahtjeve za tržišne rizike iz članka 180. stavka 3. ovoga Zakona, a u svezi s Dijelom trećim, Glavom IV Uredbe (EU) br. 575/2013,

36. ako ne izračunava kapitalne zahtjeve za tržišne rizike iz članka 180. stavka 4. ovoga Zakona, a u svezi s Dijelom trećim, Glavom V Uredbe (EU) br. 575/2013,

37. ako postupi suprotno člancima 193. i 194. ovoga Zakona o dopuštenoj izloženosti,

38. ako ne izračunava ili prekoračuje najveću dopuštenu izloženost iz Dijela četvtog Uredbe (EU) br. 575/2013,

39. ako Agenciji ne dostavi podatke o velikim izloženostima ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je u suprotnosti s člankom 394. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013,

40. ako je izloženo na način da izloženost prelazi ograničenja iz članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013,

41. ako ne obavijesti Agenciju o prekoračenju najveće dopuštene izloženosti na način propisan člankom 400. Uredbe (EU) br. 575/2013,

42. ako ponovljeno ili kontinuirano ne održava dovoljno likvidne imovine, što je u suprotnosti s člankom 412. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili su dostavljeni podaci o likvidnoj imovini netočni ili nepotpuni,

43. ako ne obavijesti i Agenciji ne dostavi plan za pravodobnu ponovnu usklađenost, čime je postupilo protivno članku 414. Uredbe (EU) br. 575/2013,

44. ako Agenciji ne dostavi podatke o likvidnosti ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je u suprotnosti s člankom 415. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013,

45. ako Agenciji ne dostavi podatke o omjeru financijske poluge ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je u suprotnosti s člankom 430. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013,

46. ako ne objavljuje podatke u skladu sa zahtijevanom učestalošću iz članka 433. Uredbe (EU) br. 575/2013,

47. ako ne poštuje odredbe o načinu objave iz članka 434. Uredbe (EU) br. 575/2013,

48. ako ne izračunava ograničenja ulaganja ili ako postupi suprotno pravilima o ograničenjima ulaganja iz članka 201. ovoga Zakona, u svezi s odredbama članaka 89. do 91. Uredbe (EU) br. 575/2013,

49. ako ne izvještava Agenciju na način ili u rokovima propisanim člankom 216. i pravilnikom donesenim temeljem odredbe članka 216. stavka 2. ovoga Zakona,

50. ako suprotno članku 219. stavku 1. ovoga Zakona ne objavljuje opće informacije o svom poslovanju na način i u rokovima propisanim dijelom VIII Uredbe (EU) br. 575/2013,

51. ako ne ispuni obveze vezane uz nadzor nad transakcijama unutar grupe, čime postupa suprotno članku 276. stavku 2. ovoga Zakona,

52. ako ne uključi u konsolidaciju društva iz članka 18. stavka 8. ovoga Zakona Uredbe (EU) br. 575/2013 ili su dostavljeni podaci u svezi konsolidacije netočni ili nepotpuni,

53. ako isključi iz obuhvata konsolidacije društvo na način protivan odredbi članka 19. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013,

54. ako suprotno zabrani iz članka 263. ovoga Zakona, nakon ukidanja odobrenja za rad, odnosno prestanka važenja odobrenja po sili zakona, započne obavljati ili obavi novi posao vezan za pružanje investicijskih usluga i/ili obavljanje investicijskih aktivnosti,

55. ako ne izradi ili Agenciji ne dostavi plan oporavka ili usvojeni plan oporavka, ne primjenjuje ili ne ažurira plan oporavka sukladno člancima 43.a do 43.d ovoga Zakona i pravilnika donesenog temeljem članka 43.a stavka 8. ovoga Zakona,

56. ako sklopi sporazum o potpori suprotno članku 43.e stavku 3. ovoga Zakona ili ne obavijesti Agenciju o sklapanju sporazuma o potpori sukladno članku 43.i stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

57. ako suprotno članku 43.l stavku 1. ovoga Zakona da potporu bez prethodne suglasnost Agencije ili ako ne obavijesti o namjeri davanja potpore sukladno članku 43.l stavcima 1. i 2. ovoga Zakona,

58. ako ne dostavi odluku o davanju financijske potpore sukladno članku 43.m stavku 1. ovoga Zakona ili ako javno ne objavi ili najmanje jednom godišnje ne ažurira informacije iz članka 43.m stavka 3. ovoga Zakona protivno članku 43.m stavku 3. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba investicijskog društva.

(3) Ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinilo podređeno društvo, povrijeđena zaštićena vrijednost jednaka je prihodu u poslovnoj godini koji proizlazi iz konsolidiranog financijskog izvještaja krajnjeg nadređenog društva u prethodnoj poslovnoj godini.

Prekršaji ostalih osoba

Članak 571. (NN 54/13, 159/13)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

1. protivno članku 6. ovoga Zakona neovlašteno pruža investicijske usluge,

2. kao vezani zastupnik poslove iz članka 93. stavka 1. obavlja suprotno članku 93. stavku 3. ovoga Zakona,

3. protivno članku 96. ovoga Zakona neovlašteno obavlja poslove vezanog zastupnika,

4. kao osoba iz članka 247. stavka 3. ovoga Zakona na zahtjev Agencije, ne da na uvid ili ne dostavi tražene izvještaje i podatke, odnosno poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju suprotno članku 247. stavku 3. ovoga Zakona,

5. ne postupi u skladu s člankom 285. stavkom 5. i/ili s člankom 508. stavkom 3. ovoga Zakona,

6. ne postupi u skladu s člankom 543. i/ili 543.a i/ili 546. ovoga Zakona,

7. protivno članku 341.a stavku 1. ovoga Zakona, ne prijavi burzi podatke o transakcijama financijskim instrumentom uvrštenim na uređeno tržište koje su sklopljene izvan uređenog tržišta ili MTP-a.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:

1. suprotno članku 6. ovoga Zakona neovlašteno pruža investicijske usluge,

2. suprotno članku 96. ovoga Zakona neovlašteno obavlja poslove vezanog zastupnika,

3. kao osoba iz članka 247. stavka 3. ovoga Zakona na zahtjev Agencije, ne da na uvid ili ne dostavi tražene izvještaje i podatke, odnosno poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju suprotno članku 247. stavku 3. ovoga Zakona,

4. ne postupi u skladu s člankom 285. stavkom 5. i/ili s člankom 508. stavkom 3. ovoga Zakona,

5. ako osobi iz članka 497. stavka 5. uz razumnu komercijalnu naknadu, ne omogući pravo uvida u podatke iz članka 491. stavka 1. ovoga Zakona i/ili ne omogući pravo na presliku dokumentacije koja je bila temelj za izvršene upise.

Teži prekršaji burze

Članak 572. (NN 54/13 159/13)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj burza:

1. koja obavlja poslove iz članka 281. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, bez odobrenja Agencije,

2. koja obavlja djelatnosti za koje nema odobrenje Agencije, suprotno članku 281. stavku 4. ovoga Zakona,

3. koja suprotno članku 282. ovoga Zakona neovlašteno daje savjete o trgovanju i ulaganju u financijske instrumente i/ili daje mišljenja o povoljnosti ili nepovoljnosti pribavljanja ili prodaje istih,

4. ako ne izradi i/ili ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje i/ili godišnje izvješće i/ili revizorsko izvješće u propisanom roku u skladu s člankom 291. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona,

5. koja ne postupi u skladu s člankom 292. ovoga Zakona,

6. koja ne postupi u skladu s člankom 292.a ovoga Zakona,

7. koja suprotno članku 293. stavku 1. ovoga Zakona internim aktom ne propiše podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, kao i način korištenja tih podataka, osim kada je drukčije određeno odredbama ovoga Zakona i drugim propisima,

8. ako postupa suprotno članku 294. i članku 295. stavcima 1. i 3. ovoga Zakona,

9. koja ne propiše transparentna pravila za prijem u članstvo ili pristup uređenom tržištu, temeljena na jednoznačnim i objektivnim kriterijima u svezi s organizacijskim, tehničkim i kadrovskim uvjetima u skladu s člankom 302. ovoga Zakona,

10. koja ne postupa u skladu s člankom 304. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona,

11. koja suprotno članku 304. stavku 4. ovoga Zakona, u postupku nadzora bez odgode ne dostavi Agenciji sve potrebne podatke,

12. koja ne postupi u skladu s člankom 327. stavkom 4. ovoga Zakona,

13. koja ne propiše i/ili ne primjenjuje jasna i transparentna pravila u skladu s člankom 328. ovoga Zakona,

14. koja neredovito provjerava ispunjavaju li financijski instrumenti uvršteni na uređeno tržište kojim upravlja, uvjetima za uvrštenje propisanim ovim Zakonom, pravilnicima donesenim na temelju ovoga Zakona i aktima burze iz članka 294. ovoga Zakona, u skladu s člankom 329. stavkom 1. ovoga Zakona,

15. koja ne propiše i/ili ne primjenjuje mjere i postupke u skladu s člankom 329. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona,

16. koja, suprotno članku 330. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, ne obustavi trgovanje ili ne isključi iz trgovanja financijski instrument,

17. koja, suprotno članku 333. ovoga Zakona, ne objavljuje aktualne ponude za kupnju i prodaju i dubinu tržišta,

18. koja, suprotno članku 335. ovoga Zakona, ne objavljuje podatke o izvršenim transakcijama,

19. ako ne omogući Agenciji obavljanje nadzora u skladu s člankom 339. ovoga Zakona,

20. koja ne postupi u skladu s člankom 543. i/ili 543.a i/ili 546. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba burze.

 Lakši prekršaji burze

Članak 572.a (NN 54/13, 159/13)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj burza:

1. koja suprotno članku 289. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, ne dostavi Agenciji podatke o vlasničkoj strukturi i/ili podatake o svim promjenama u vlasničkoj strukturi,

2. koja suprotno članku 289. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona, ne objavi podatke iz članka 289. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona,

3. koja ne obavještava Agenciju, u skladu s člankom 291. stavcima 1., 8., i 10. ovoga Zakona,

4. koja suprotno članku 291. stavku 6. ovoga Zakona povjeri uzastopno osam i/ili više revizija godišnjih financijskih izvještaja istom revizoru,

5. koja ne postupa u skladu s člankom 301. stavkom 3. ovoga Zakona,

6. koja suprotno članku 304. stavku 3. ovoga Zakona, bez odgode ne izvijesti Agenciju o svakom značajnom kršenju svojih pravila, neurednim uvjetima trgovanja ili ponašanju koje u sebi sadrži indicije na zlouporabu tržišta,

7. koja ne obavijesti Agenciju u skladu s člankom 305. stavkom 5. ovoga Zakona,

8. koja namjerava omogućiti udaljeni pristup u drugoj državi članici, članovima uređenog tržišta kojim upravlja, a da o toj namjeri nije prethodno obavijestila Agenciju, u skladu s člankom 307. stavkom 1. ovoga Zakona,

9. koja ne obavijesti Agenciju u skladu s člankom 330. stavkom 4. i/ili člankom 331. stavkom 3. ovoga Zakona,

10. koja, suprotno članku 341.a stavku 5. ovoga Zakona, ne objavljuje podatke o transakcijama financijskim instrumentom uvrštenim na uređeno tržište koje su sklopljene izvan uređenog tržišta ili MTP-a.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba burze.

Prekršaji operatera MTP-a

Članak 572.b (NN 54/13)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj operater MTP-a:

1. ako kao investicijsko društvo postupa suprotno članku 121. ovoga Zakona,

2. ako bez odgode ne dostavi Agenciji podatke o svim promjenama podataka iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 122. stavkom 4. ovoga Zakona,

3. ako ne propiše i/ili ne primjenjuje transparentna pravila i postupke u skladu s člankom 123. ovoga Zakona,

4. ako ne propiše i/ili ne primjenjuje transparentna pravila i postupke te ne osigura da se pristup korisnika sustavu kojim upravlja temelji na objektivnim kriterijima u skladu s člankom 124. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona,

5. ako ne postupi u skladu s člankom 125. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona,

6. ako ne postupi u skladu s člankom 125. stavkom 4. ovoga Zakona,

7. ako ne postupi u skladu s člankom 127. ovoga Zakona,

8. ako ne postupi u skladu s člankom 129. ovoga Zakona,

9. ako ne postupi u skladu s člankom 130. ovoga Zakona,

10. ako ne objavi aktualne ponude za kupnju i prodaju i dubinu tržišta, suprotno članku 131. ovoga Zakona,

11. ako ne objavi podatke o izvršenju transakcija koje su izvršene putem sustava kojim upravlja, suprotno članku 133. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba operatera MTP-a.

Prekršaji u svezi s ponudom vrijednosnih papira

Članak 573. (NN 54/13, 159/13)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1,000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. suprotno članku 354. ovoga Zakona, u propisanom roku ne obavijesti Agenciju o uporabi iznimke iz članaka 351., 352. ili 353. ovoga Zakona,

2. suprotno članku 361. ovoga Zakona, ne izvijesti Agenciju o konačnoj cijeni i broju ponuđenih vrijednosnih papira ili ove informacije ne objavi na način propisan za objavu prospekta,

3. suprotno članku 373. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona, ne izvrši obvezu objave prospekta na propisani način i u propisanom roku,

4. suprotno članku 373. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona, ne objavi obavijest o načinu na koji je prospekt objavljen, te gdje i na koji način ulagatelji mogu pribaviti prospekt ili ako sadržaj obavijesti nije u skladu s člankom 378. ovoga Zakona,

5. suprotno članku 377. stavku 1. ili 2. ovoga Zakona, ne dostavi ulagatelju besplatno, na njegov zahtjev, tiskani prospekt,

6. postupa suprotno članku 490. stavku 2. ovoga Zakona,

7. postupa suprotno članku 490. stavku 3. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 1,000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. organizira ili provede upis i uplatu vrijednosnih papira u javnoj ponudi putem uređenog tržišta suprotno članku 348. ovoga Zakona,

2. suprotno članku 349. stavku 1. ovoga Zakona, ponudi javnosti vrijednosne papire, ako prije ponude nije u svezi s istom objavljen valjani prospekt, a objava je obvezna u skladu s ovim Zakonom,

3. suprotno članku 349. stavku 2. ovoga Zakona, podnese burzi zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, ako prije uvrštenja nije u svezi s istim objavljen valjani prospekt, a objava je obvezna u skladu s ovim Zakonom,

4. suprotno članku 350. ovoga Zakona, objavi prospekt bez odobrenja Agencije,

5. suprotno članku 375. ovoga Zakona objavi prospekt različit od onoga koji je, radi izdavanja odobrenja, bio dostavljen Agenciji,

6. su suprotno članku 355. stavku 1. ili 2. ovoga Zakona, prospekt ili informacije u objavljenom prospektu koji je izradio, nepotpune ili netočne, ili je prospekt nedosljedan,

7. suprotno članku 358. stavku 4. ovoga Zakona konačne uvjete ponude iz osnovnog prospekta ne stavi na raspolaganje ulagateljima i/ili ih ne dostavi Agenciji i/ili ih ne objavi na način propisan za objavu prospekta,

8. suprotno članku 363. ovoga Zakona, objavi nevaljani prospekt,

9. ne osigura dostupnost prospekta javnosti sukladno članku 374. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona,

10. suprotno članku 379. stavcima 1., 2. i 6. ovoga Zakona ne dopuni prospekt ili sažetak prospekta i/ili prijevod sažetka prospekta odnosno ne podnese zahtjev za odobrenjem dopune prospekta ili sažetka prospekta, i/ili suprotno članku 379. stavku 5. ovoga Zakona, ne objavi dopunu Prospekta ili sažetka Prospekta ili dopunu Prospekta ne objavi na isti način na koji je objavljen i Prospekt,

11. suprotno članku 379. stavcima 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona objavi dopunu prospekta koja nije odobrena,

12. suprotno članku 382. ovoga Zakona ne objavi prospekt na propisanom jeziku ili jezicima,

13. organizira ili provede ponudu vrijednosnih papira javnosti u Republici Hrvatskoj ili podnese zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj suprotno članku 383. stavku 4. ovoga Zakona,

14. ne postupi u skladu s izrekom neke od nadzornih mjera Agencije iz članka 386. ovoga Zakona.

(3) Za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kaznit će se i odgovorne osobe u pravnoj osobi i to novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.

Teži prekršaji kod izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište

Članak 574. (NN 54/13, 110/15)

(1) Pojmovi u smislu članaka 574.a i 574.b ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. ukupni prihod je ukupni godišnji prihod koji je pravni subjekt ostvario od obavljanja svih gospodarskih djelatnosti za koje je registriran, za godinu u kojoj je pravni subjekt počinio prekršaj,

2. godišnji financijski izvještaji su godišnji financijski izvještaji koje pravni subjekt izrađuje i objavljuje sukladno nacionalnom propisu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta, za godinu u kojoj je pravni subjekt počinio prekršaj, a ako oni nisu dostupni, posljednji godišnji financijski izvještaji koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta za godinu koja je prethodila toj godini.

(2) Kada je pravni subjekt u smislu propisa kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja matično društvo ili ovisno društvo matičnog društva koje ima obvezu izrade konsolidiranih financijskih izvještaja, ukupni prihod iz stavka 1. točke 1. ovoga članka je ukupni godišnji prihod utvrđen na temelju konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva.

(3) Kod odlučivanja o podnošenju optužnih prijedloga za prekršaje iz članaka 574.a i 574.b ovoga Zakona Agencija kao ovlašteni tužitelj obvezna je u obzir uzeti sve relevantne okolnosti, uključujući tamo gdje je to primjereno:

1. težinu i trajanje kršenja,

2. stupanj odgovornosti odgovorne fizičke osobe ili odgovorne osobe pravnog subjekta,

3. financijsku snagu odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta, na što upućuje godišnji prihod odgovorne fizičke osobe i ukupni promet odgovornog pravnog subjekta,

4. značaj ostvarene dobiti ili spriječenog gubitka odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta, ako ih je moguće utvrditi,

5. gubitke koje su zbog kršenja imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi,

6. razinu suradnje odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta s Agencijom i ostalim nadležnim tijelima,

7. prethodna kršenja odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta.

Članak 574.a (NN 110/15)

(1) Novčanom kaznom u iznosu izraženom u postotku od 3% do 5% ukupnog prihoda koji je poslovni subjekt ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog na temelju godišnjih financijskih izvještaja za tu godinu, kaznit će se za prekršaj izdavatelj koji je pravni subjekt ako:

1. suprotno članku 403. stavku 1. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti godišnji izvještaj, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta,

2. suprotno članku 407. stavku 1. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti polugodišnji izvještaj, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta,

3. suprotno članku 411. stavku 1. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta,

4. suprotno članku 430. stavku 1. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti broj vlastitih dionica (u apsolutnom i relativnom iznosu) koje drži nakon svakog stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta,

5. suprotno članku 431. stavku 1. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti svaku promjenu u pravima iz izdanih dionica, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta,

6. suprotno članku 431. stavku 2. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti svaku promjenu u pravima iz izdanih vrijednosnih papira koji nisu dionice, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta.

(2) Izračunati iznos iz stavka 1. ovoga članka izriče se u iznosu koji je višekratnik iznosa od 1.000,00 kuna.

(3) Kada je izračunati iznos iz stavka 1. ovoga članka manji od 500.000,00 kuna, izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna.

(4) Kada je izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka ostvario korist ili spriječio gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do visine dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog maksimalnog iznosa iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 5.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 15.500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj koji je fizička osoba ako, suprotno članku 431. stavku 2. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti svaku promjenu u pravima iz izdanih vrijednosnih papira koji nisu dionice, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta.

(7) Kada je fizička osoba iz stavka 6. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, fizička osoba iz stavka 6. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do visine dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog maksimuma iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Kada su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, novčanom kaznom u izračunatom iznosu iz stavka 1. ovoga članka ili u novčanom iznosu iz stavka 3. ili stavka 4. ovoga članka, ovisno o tome koji način određivanja novčanog iznosa treba primijeniti, kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravni subjekt koji je vrijednosne papire izdavatelja uvrstio na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.

(9) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 5.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 8. ovoga članka koji je vrijednosne papire izdavatelja uvrstio na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.

(10) Kada su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, novčanom kaznom iz stavka 6. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.

Članak 574.b (NN 110/15)

(1) Novčanom kaznom u iznosu izraženom u postotku od 3% do 5% ukupnog prihoda koji je poslovni subjekt ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog na temelju godišnjih financijskih izvještaja za tu godinu, kaznit će se za prekršaj pravni subjekt ako:

1. suprotno članku 424. ovoga Zakona, u propisanom roku izdavatelju i/ili Agenciji ne dostavi obavijest iz članka 413. ovoga Zakona o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta,

2. suprotno članku 423. ovoga Zakona, izdavatelju i/ili Agenciji ne dostavi obavijest iz članka 413. ovoga Zakona u propisanom sadržaju i/ili s propisanim privicima, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta.

(2) Izračunati iznos iz stavka 1. ovoga članka izriče se u iznosu koji je višekratnik iznosa od 1.000,00 kuna.

(3) Kada je izračunati iznos iz stavka 1. ovoga članka manji od 500.000,00 kuna, pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna.

(4) Kada je pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka ostvario korist ili spriječio gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do visine dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog maksimalnog iznosa iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 5.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 15.500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:

1. suprotno članku 424. ovoga Zakona, u propisanom roku izdavatelju i/ili Agenciji ne dostavi obavijest iz članka 413. ovoga Zakona o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta,

2. suprotno članku 423. ovoga Zakona, izdavatelju i/ili Agenciji ne dostavi obavijest iz članka 413. ovoga Zakona u propisanom sadržaju i/ili s propisanim privicima, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta.

(7) Kada je fizička osoba iz stavka 6. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, fizička osoba iz stavka 6. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do visine dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog maksimuma iz stavka 6. ovoga članka.

Ostali prekršaji kod izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište

Članak 575. (NN 110/15)

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj koji je pravni subjekt ako:

1. suprotno članku 326. ovoga Zakona, prilikom nove javne ponude dionica koje su istoga roda kao i dionice već uvrštene na službeno tržište, u propisanom roku ne podnese zahtjev za njihovo uvrštenje na službeno tržište,

2. suprotno članku 398. stavku 5. ovoga Zakona, ne objavi javnosti i/ili ne obavijesti nadležna tijela država članica o izboru matične države članice,

3. suprotno članku 403. stavku 1. ovoga Zakona, ne izradi i/ili u propisanom roku ne objavi javnosti godišnji izvještaj,

4. suprotno članku 403. stavku 3. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti revizorsko izvješće,

5. suprotno članku 404. stavku 1. ovoga Zakona, ne izradi godišnji izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

6. suprotno članku 404. stavku 2. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti godišnje financijske izvještaje uz naznaku da na njih nije dana suglasnost nadležnog tijela izdavatelja,

7. suprotno članku 404. stavku 3. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti utvrđene godišnje financijske izvještaje,

8. suprotno članku 406. ovoga Zakona, ne izradi godišnji izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem izvan Republike Hrvatske,

9. suprotno članku 407. stavku 1. ovoga Zakona, ne izradi i/ili u propisanom roku ne objavi javnosti polugodišnji izvještaj,

10. u slučaju iz članka 407. stavka 3. ovoga Zakona, ne izradi i/ili u propisanom roku ne objavi javnosti revizorsko izvješće ili podatak o uvidu u financijske izvještaje,

11. suprotno članku 409. stavku 1. ovoga Zakona, ne izradi polugodišnji izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

12. suprotno članku 409. stavcima 2. do 6. ovoga Zakona, ne izradi polugodišnji izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem izvan Republike Hrvatske,

13. suprotno članku 410. stavku 1. ovoga Zakona, ne izradi i/ili u propisanom roku ne objavi javnosti tromjesečni izvještaj, za izdavatelja koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj,

14. suprotno članku 410. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, ne izradi tromjesečni izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

15. suprotno članku 410. stavku 4. ovoga Zakona, kao izdavatelj sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, ne izradi i/ili u propisanom roku ne objavi javnosti tromjesečni izvještaj ili izjavu poslovodstva, kada je nacionalnim propisom države u kojoj izdavatelj ima sjedište propisana obveza izrade i objave tromjesečnih izvještaja ili izjave poslovodstva,

16. suprotno članku 411. stavku 1. ovoga Zakona, ne izradi i/ili u propisanom roku ne objavi javnosti izvještaj o plaćanjima javnom sektoru,

17. suprotno članku 428. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi sve podatke sadržane u zaprimljenoj obavijesti iz članka 413. ovoga Zakona,

18. suprotno članku 429. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti informaciju o promjenama broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene broja glasačkih prava iz tih dionica, odnosno o novom ukupnom broju dionica s pravom glasa,

19. suprotno članku 430. stavku 1. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti broj vlastitih dionica (u apsolutnom i relativnom iznosu) koje drži nakon svakog stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica,

20. suprotno članku 431. stavku 1. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti svaku promjenu u pravima iz izdanih dionica,

21. suprotno članku 431. stavku 2. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti svaku promjenu u pravima iz izdanih vrijednosnih papira koji nisu dionice,

22. suprotno odredbama članka 438. ovoga Zakona, propisane informacije ne objavi javnosti na propisanom jeziku,

23. suprotno članku 440. stavcima 1., 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona, ne objavljuje propisane informacije javnosti na propisani način,

24. suprotno članku 440. stavku 9. ovoga Zakona, u propisanom roku ne dostavi Agenciji dokaz o izvršenju i/ili načinu izvršenja svoje obveze objavljivanja javnosti,

25. suprotno članku 441. stavku 1. ovoga Zakona, propisane informacije ne dostavi Agenciji i/ili u službeni registar propisanih informacija uopće ili istodobno kada ih objavljuje javnosti (dostavlja medijima),

26. ne postupi u skladu s člankom 543. stavkom 1. i/ili člankom 543.a stavcima 1. i 2. i/ili člankom 546. stavcima 1. do 4. ovoga Zakona,

27. ne postupi u skladu s rješenjem Agencije, izrečenim sukladno članku 446. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona, na način i/ili u roku koji odredi Agencija,

28. izdavatelj kojem je Republika Hrvatska država članica domaćin, a čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, suprotno članku 397. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti sve informacije koje je obvezan objaviti prema propisima matične države članice izdavatelja.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka koji je pravni subjekt.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj koji je fizička osoba ako:

1. suprotno članku 398. stavku 5. ovoga Zakona, ne objavi javnosti i/ili ne obavijesti nadležna tijela država članica o izboru matične države članice,

2. suprotno članku 431. stavku 2. ovoga Zakona, u propisanom roku ne objavi javnosti svaku promjenu u pravima iz izdanih vrijednosnih papira koji nisu dionice,

3. suprotno odredbama članka 438. ovoga Zakona, propisane informacije ne objavi javnosti na propisanom jeziku,

4. suprotno članku 440. stavcima 1., 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona, ne objavljuje propisane informacije javnosti na propisani način,

5. suprotno članku 440. stavku 9. ovoga Zakona, u propisanom roku ne dostavi Agenciji dokaz o izvršenju i/ili načinu izvršenja svoje obveze objavljivanja javnosti,

6. suprotno članku 441. stavku 1. ovoga Zakona, propisane informacije ne dostavi Agenciji i/ili u službeni registar propisanih informacija uopće ili istodobno kada ih objavljuje javnosti (dostavlja medijima),

7. ne postupi u skladu s člankom 543. stavkom 1. i/ili člankom 543.a stavcima 1. i 2. i/ili člankom 546. stavcima 1. do 4. ovoga Zakona,

8. ne postupi u skladu s rješenjem Agencije, izrečenim sukladno članku 446. stavcima 5. i 6. ovoga Zakona, na način i/ili u roku koji odredi Agencija,

9. izdavatelj kojem je Republika Hrvatska država članica domaćin, a čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, suprotno članku 397. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti sve informacije koje je obvezan objaviti prema propisima matične države članice izdavatelja.

(4) Kada su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ili stavka 3. ovoga članka pravni subjekt koji je vrijednosne papire izdavatelja uvrstio na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ili stavka 3. ovoga članka i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 4. ovoga članka koji je vrijednosne papire izdavatelja uvrstio na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.

(6) Kada su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ili stavka 3. ovoga članka fizička osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravni subjekt ako:

1. suprotno članku 424. ovoga Zakona, u propisanom roku izdavatelju i/ili Agenciji ne dostavi obavijest iz članka 413. ovoga Zakona o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova,

2. suprotno članku 423. ovoga Zakona, izdavatelju i/ili Agenciji ne dostavi obavijest iz članka 413. ovoga Zakona u propisanom sadržaju i/ili s propisanim privicima.

(8) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 5. ovoga članka.

(9) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:

1. suprotno članku 424. ovoga Zakona, u propisanom roku izdavatelju i/ili Agenciji ne dostavi obavijest iz članka 413. ovoga Zakona o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova,

2. suprotno članku 423. ovoga Zakona, izdavatelju i/ili Agenciji ne dostavi obavijest iz članka 413. ovoga Zakona u propisanom sadržaju i/ili s propisanim privicima.

Lakši prekršaji izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište

Članak 575.a (NN 110/15)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izdavatelj koji je pravni subjekt ako:

1. suprotno članku 403. stavku 1. ovoga Zakona, ne osigura da njegov godišnji izvještaj bude dostupan javnosti u propisanom razdoblju,

2. suprotno članku 407. stavku 1. ovoga Zakona, ne osigura da njegov polugodišnji izvještaj bude dostupan javnosti u propisanom razdoblju,

3. suprotno članku 410. stavku 1. ovoga Zakona, ne osigura da njegov tromjesečni izvještaj bude dostupan javnosti u propisanom razdoblju, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

4. suprotno članku 440. stavku 10. ovoga Zakona, ne dostavi zatražene podatke na zahtjev Agencije,

5. suprotno članku 435. stavku 5. točki 4. ovoga Zakona, ne objavi javnosti podatke o izvršavanju svojih obveza prema imateljima dužničkih vrijednosnih papira preuzetih kod izdanja dužničkih vrijednosnih papira,

6. suprotno članku 448.a stavku 1. ovoga Zakona, ne dostavlja podatke Agenciji.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka koji je pravni subjekt.

(3) Kada su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravni subjekt koji je vrijednosne papire izdavatelja uvrstio na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 3. ovoga članka koji je vrijednosne papire izdavatelja uvrstio na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.

(5) Kada su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba koja je vrijednosne papire izdavatelja uvrstila na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.

Prekršaji ostalih osoba

Članak 575.b (NN 110/15)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravni subjekt ako, suprotno članku 439. stavku 2. ovoga Zakona, ne dostavi Agenciji i/ili izdavatelju obavijest na propisanom jeziku.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako, suprotno članku 439. stavku 2. ovoga Zakona, ne dostavi Agenciji i/ili izdavatelju obavijest na propisanom jeziku.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj matično društvo društva za upravljanje, odnosno investicijskog društva ako, suprotno članku 421. stavcima 1., 3., 4. i 6. ovoga Zakona, koristi iznimku kod izračunavanja postotka glasačkih prava.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i odgovorna osoba matičnog društva.

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj održavatelj tržišta ako:

1. u slučaju iz članka 427. stavka 2. ovoga Zakona, u propisanom roku, ne obavijesti Agenciju da djeluje ili namjerava djelovati kao održavatelj tržišta u odnosu na određenog izdavatelja,

2. suprotno članku 427. stavku 3. ovoga Zakona, u propisanom roku ne obavijesti Agenciju o prestanku djelovanja kao održavatelj tržišta,

3. u slučaju iz članka 427. stavka 4. ovoga Zakona, na zahtjev Agencije, ne dostavi dokaz o dionicama i/ili financijskim instrumentima iz članka 416. stavka 1. ovoga Zakona, koje drži ili namjerava držati u svrhu djelovanja kao održavatelj tržišta.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 6. ovoga članka i odgovorna osoba održavatelja tržišta.

Objava izrečenih prekršajnih sankcija

Članak 576. (NN 110/15)

»(1) Agencija je obvezna bez nepotrebnog odgađanja javno objaviti na svojoj internetskoj stranici svaku izrečenu sankciju ili drugu mjeru izrečenu zbog počinjenja prekršaja iz članaka 574.a do 575.b ovoga Zakona, uključujući i:

1. nepravomoćnu odluku prekršajnog suda i/ili drugog tijela nadležnog za vođenje prekršajnih postupaka, a koja je donesena u postupcima u kojima je Agencija ovlašteni tužitelji, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim odlukama,

2. prekršajni nalog na koji nije uložen prigovor sukladno propisanima kojima se uređuje prekršajni postupak,

3. sporazum o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanju u sankcijama i mjerama, sklopljen s počiniteljem prekršaja sukladno propisima kojima se uređuje prekršajni postupak.

(2) Objava iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja i identitetu počinitelja prekršaja.

(3) Agencija može odgoditi objavu sankcija i mjera iz stavka 1. ovoga članka ili ih može objaviti bez navođenja podataka koji bi omogućili identifikaciju odgovorne osobe, u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

1. ako je, kada se sankcija ili mjera iz stavka 1. ovoga članka odnosi na fizičku osobu, objava osobnih podataka nerazmjerna s obveznom prethodnom ocjenom proporcionalnosti takve objave,

2. ako bi objava značajno ugrozila stabilnost financijskog sustava ili službenu istragu koja je u tijeku,

3. ako bi objava mogla prouzročiti, kada je to moguće utvrditi, nerazmjernu i ozbiljnu štetu uključenim institucijama ili fizičkim osobama.

(4) Ako je na sankciju ili mjeru podnesen pravni lijek, Agencija je obvezna kod objave tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen nakon prvobitne objave. Agencija je obvezna objaviti o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku.

(5) Agencija će sukladno odredbama o rehabilitaciji u smislu propisa kojima se uređuje prekršajni postupak istekom roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju prestati činiti dostupnim javnosti na svojoj internetskoj stranici osobne podatke u smislu propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, a iz kojih bi bilo moguće utvrditi identitet počinitelja prekršaja.

Teži prekršaji u svezi zlouporabe tržišta

Članak 577. (NN 54/13)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1,500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako kao izdavatelj, na propisani način i pod propisanim uvjetima ne obavijesti javnost o povlaštenim informacijama koje se izravno odnose na njega, suprotno člancima 459. i 460. ovoga Zakona,

2. ako kao izdavatelje ne propiše i/ili ne primjenjuje mjere i postupke u skladu s člankom 459. stavkom 5. ovoga Zakona,

3. ako kao izdavatelj ili osoba koja djeluje u njegovo ime ili za njegov račun, u slučaju iz članka 462. ovoga Zakona, ne objavi javnosti povlaštenu informaciju, suprotno članku 462. ovoga Zakona,

4. ako kao izdavatelj ili osoba koja djeluje u njegovo ime ili za njegov račun ne vodi, ne čuva ili ne ažurira popis upućenih osoba, odnosno ako ne dostavi popis upućenih osoba Agenciji na njezin zahtjev, a sve suprotno članku 463. ovoga Zakona,

5. ako ne surađuje s Agencijom tijekom postupka nadzora prema Dijelu četvrtom ovoga Zakona, na način da ne dopusti ovlaštenim osobama Agencije ulazak u poslovne prostorije, pristup dokumentima, ne daje tražene informacije, ili ne surađuje s Agencijom na bilo koji drugi način, a koji je potreban radi ispunjenja svrhe nadzora, suprotno članku 480. stavcima 3., 4. i 5. ovoga Zakona,

6. ako ne postupi u skladu s mjerom Agencije iz članka 480. stavka 4., stavka 6. točke 1., stavka 7., stavka 9. i stavka 10. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe.

Lakši prekršaji u svezi zlouporabe tržišta

Članak 578. (NN 54/13)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 350.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako u skladu s člankom 464. ovoga Zakona, kao osoba iz stavka 3. istog članka, ne prijavi Agenciji sva stjecanja i/ili otpuštanja dionica izdavatelja, u roku od pet radnih dana od dana predmetnog stjecanja i/ili otpuštanja, i u sadržaju propisanom stavkom 5. istog članka,

2. ako burza ne propiše i/ili primjenjuje postupke i mjere čiji je cilj otkrivanje i sprječavanje manipulacije na uređenom tržištu kojim upravlja, suprotno članku 467. ovog Zakona,

3. ako investicijsko društvo ili kreditna institucija ne obavijesti Agenciju o slučajevima za koje opravdano sumnja da se radi o zlouporabi tržišta, suprotno članku 468. ovog Zakona,

4. ako ne izrađuje ili distribuira preporuke na način i pod uvjetima iz članka 471. do 479. ovog Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 35.000 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Prekršaji fizičke osobe u svezi zlouporabe tržišta

Članak 579. (NN 54/13)

Novčanom kaznom u iznosu od 30.000 do 50.000 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:

1. ako, u slučaju iz članka 462. ovog Zakona, ne objavi javnosti povlaštenu informaciju,

2. ako ne vodi, ne čuva ili ne ažurira popis upućenih osoba, odnosno ako ne dostavi Popis upućenih osoba Agenciji na njezin zahtjev, a sve suprotno članku 463. ovog Zakona,

3. ako u skladu s člankom 464. ovoga Zakona, kao osoba iz stavka 3. istog članka, ne prijavi Agenciji sva stjecanja i/ili otpuštanja dionica izdavatelja, u roku od pet radnih dana od dana predmetnog stjecanja i/ili otpuštanja, i u sadržaju propisanom stavkom 5. istog članka,

4. ako ne izrađuje ili distribuira preporuke na način i pod uvjetima iz članaka od 471. do 479. ovog Zakona,

5. ako ne postupi u skladu s mjerom Agencije iz članka 480. stavka 4., stavka 6. točke 1., stavka 7., stavka 9. i stavka 10. ovog Zakona,

6. ako ne surađuje s Agencijom sukladno članku 480. stavku 5. ovog Zakona.

Teži prekršaji središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 580. (NN 54/13, 159/13)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnje klirinško depozitarno društvo:

1. ako ne obavlja djelatnosti u skladu s člankom 506. stavkom 4. ovoga Zakona,

2. ako ne postupi u skladu s člankom 511. ovoga Zakona, u svezi s člankom 292. stavkom 1. točkama 1. do 7. ovoga Zakona, i člankom 511. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona,

3. ako glede upravljanja rizicima ne postupi u skladu s člankom 513. ovoga Zakona, u svezi s člankom 292.a ovoga Zakona,

4. ako izdvoji značajne poslovne procese na način koji ugrožava pohranu i provedbu poravnanja i namire i/ili dovodi do promjene uvjeta pod kojima je izdano odobrenje za rad i/ili dovodi do promjene uvjeta pod kojim središnje klirinško depozitarno društvo vodi središnji depozitorij i upravlja sustavom poravnanja i/ili namire i/ili onemogućava ili znatno otežava provođenje nadzora, suprotno članku 514. stavku 1. ovoga Zakona,

5. ako postupi suprotno članku 514. stavku 2. ovoga Zakona glede izdvajanja poslovnih procesa,

6. ako ne propiše i/ili ne primjenjuje mjere i postupke radi osiguranja ispravnog, neprekidnog i učinkovitog funkcioniranja sustava središnjeg depozitorija i/ili ako ne primjenjuje primjerene i djelotvorne sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu u skladu s člankom 515. stavkom 2. ovoga Zakona,

7. ako ne zaštititi podatke kojima raspolaže od neovlaštenog korištenja, izmjene i gubitka i/ili ako na sigurnom mjestu ne čuva izvornu dokumentaciju u skladu s člankom 516. ovoga Zakona,

8. ako u svezi s poravnanjem i namirom transakcija na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, i drugih poslova s vrijednosnim papirima ili isplatom obveza iz vrijednosnih papira, na račun vlastitog kapitala kreditira člana sustava poravnanja i namire, izdavatelja ili druge osobe ili obavlja druge poslove kod kojih bi preuzelo kreditni rizik suprotne strane, suprotno članku 517. stavku 1. ovoga Zakona,

9. ako ne ustroji unutarnju reviziju u skladu s člankom 517. stavkom 2. ovoga Zakona,

10. ako ne izradi i/ili ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje i/ili godišnje izvješće i/ili revizorsko izvješće u propisanom roku u skladu s člankom 518. stavkom 2. ovoga Zakona,

11. ako postupi suprotno članku 519. stavku 1. ovoga Zakona,

12. ako na svojim internetskim stranicama ne objavi podatke iz članka 520. ovoga Zakona,

13. ako postupa suprotno članku 521. stavcima 1. i 3. ovoga Zakona,

14. ako postupa suprotno članku 522. stavku 2. ovoga Zakona,

15. ako ne propiše transparentna pravila o članstvu koja se temelje na jednoznačnim i objektivnim kriterijima, a posebice pravila o primanju u članstvo, prestanku članstva, uvjete članstva, kao i prava i obveze članova, u skladu s člankom 527. stavkom 5. ovoga Zakona,

16. ako ne obavijesti Agenciju o novom članu ili prestanku članstva, i/ili ne dostavlja obnovljen popis članova, suprotno članku 527. stavku 7. ovoga Zakona,

17. ako ne propiše i ne primjenjuje odgovarajuće mjere i postupke radi nadzora ispunjavaju li članovi uvjete za članstvo, u skladu s člankom 528. stavkom 1. ovoga Zakona,

18. ako bez odgode ne izvijesti Agenciju o svakom neispunjenju obveze koje rezultira suspenzijom člana sudionika, odnosno težem kršenju svojih pravila, suprotno članku 528. stavku 2. ovoga Zakona,

19. ako sredstva jamstvenog fonda koristi suprotno članku 531. stavku 3. ovoga Zakona,

20. ako ne omogući Agenciji obavljanje nadzora u skladu s člankom 538. i/ili 539. ovoga Zakona,

21. ako ne postupi u skladu s člankom 543. i/ili 543.a i/ili 546. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

Lakši prekršaji središnjeg klirinškog depozitarnog društva

Članak 580.a (NN 54/13)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnje klirinško depozitarno društvo:

1. ako svakome imatelju nematerijaliziranih vrijednosnih papira na njegov zahtjev ne omogući uvid u podatke iz članka 497. stavka 1. ovoga Zakona u skladu s člankom 497. stavka 3. ovoga Zakona,

2. ako osobi iz članka 497. stavka 5. ovoga Zakona uz razumnu komercijalnu naknadu, ne omogući pravo uvida u podatke iz članka 491. stavka 1. ovoga Zakona i/ili ne omogući pravo na presliku dokumentacije koja je bila temelj za izvršene upise,

3. ako ne obavještava izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelje i članove, u skladu s člankom 498. stavkom 1. ovoga Zakona,

4. ako ne dostavi Agenciji mjesečno izvješće o radu u skladu s člankom 498. stavkom 2. ovoga Zakona,

5. ako bez odgode ne obavijesti Agenciju o svim promjenama osoba iz članaka 509. i 510. ovoga Zakona, kao i o svim promjenama podataka iz zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, u skladu s člankom 518. stavkom 1. ovoga Zakona,

6. ako suprotno članku 518. stavku 6. ovoga Zakona povjeri uzastopno osam i/ili više revizija godišnjih financijskih izvještaja istom revizoru,

7. ako Agenciji ne podnese izvještaj o stjecanju ili otuđenju financijskih instrumenata članova uprave, nadzornog odbora i zaposlenika središnjeg klirinškog depozitarnog društva u skladu s člankom 519. stavkom 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

Prekršaji središnje druge ugovorne strane

Članak 580.b (NN 18/15)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja druga ugovorna strana ako ne izradi i/ili ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje i/ili godišnje izvješće i/ili revizijsko izvješće i/ili nadzorni izvještaj u propisanom roku u skladu s člankom 518.a ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba središnje druge ugovorne strane.

Prekršajni nalog Agencije

Članak 581. (NN 54/13, 18/15)

(1) Agencija može izdati prekršajni nalog ako je utvrdila prekršaj:

1. neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom, pri obavljanju nadzora i drugih ovlasti iz njezine nadležnosti, pri čemu je sačinjena službena zabilješka ili zapisnik, ili

2. na temelju vjerodostojne dokumentacije, uključivši i zapisnik o nadzoru.

(2) Prekršajni nalog iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može izdati samo za počinjene prekršaje propisane odredbama ovog Zakona.

(3) Na sadržaj i postupak izdavanja i prigovor protiv prekršajnog naloga primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona o prekršajnom nalogu tijela državne uprave kao ovlaštenog tužitelja.

(4) Agencija će jednom godišnje ESMA-i dostavljati agregirane podatke o svim mjerama i prekršajnim postupcima koje je poduzela protiv subjekata nadzora u skladu s člancima 568. do 572. ovoga Zakona.

(5) O svim javno objavljenim mjerama i prekršajima Agencija će pravodobno obavijestiti ESMA-u, kao i EBA-u u odnosu na planove oporavka i sporazume o potpori.

Zastara prekršajnog progona

Članak 582.

(1) Prekršajni postupak ne može biti pokrenut kada proteknu tri godine od dana počinjenja prekršaja.

(2) Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom Agencije koja se poduzima radi prekršajnog progona počinitelja zbog počinjenog prekršaja.

(3) Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći.

(4) Zastara prekršajnog progona nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu određena zastara prekršajnog progona.

 

DIO OSMI    Prijelazne i završne odredbe

GLAVA I.    Rokovi za usklađivanje s odredbama ovog Zakona

Članak 583.

Ako nije drugačije propisano ovim Zakonom, sve pravne i fizičke osobe dužne su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Zakona do 30. lipnja 2009. godine.

Članak 584.

(1) Brokerska društva koja na dan stupanja na snagu ovog Zakona imaju dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima upisanih u sudski registar, nastavljaju poslovati kao investicijska društva prema ovom Zakonu na temelju postojeće dozvole i to na način:

1. posao iz članka 34. stavka 1. točke 1. Zakona o tržištu vrijednosnih papira (u daljnjem tekstu: ZTVP) nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 2. ovog Zakona,

2. posao iz članka 34. stavka 1. točke 2. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona,

3. posao iz članka 34. stavka 1. točke 3. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovog Zakona,

4. posao iz članka 34. stavka 1. točke 5. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 7. ovog Zakona,

5. posao iz članka 34. stavka 1. točke 6. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovog Zakona,

6. posao iz članka 34. stavka 1. točke 7. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 5. ovog Zakona.

(2) Postojeća dozvola za obavljanje poslova iz članka 34. ZTVP-a

vrijedi samo u odnosu na obavljanje poslova s financijskim instrumentima iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke a., b. i c. ovog Zakona.

(3) Investicijska društva iz stavka 1. ovog članka dužna su Agenciji dostaviti izvještaj o usklađenju u roku od trideset dana nakon proteka roka iz članka 583. ovog Zakona.

(4) Izvještaju o usklađenju iz stavka 3. ovog članka potrebno je priložiti:

1. osnivački akt u obliku javnobilježničke isprave,

2. popis dioničara ili članova društva iz stavka 1. ovog članka s podacima o njihovoj identifikaciji za fizičke osobe, odnosno tvrtki i sjedištu za dioničara ili člana društva za pravnu osobu i podatak o visini udjela u apsolutnom i relativnom iznosu,

3. za dioničare ili članove društva – imatelje kvalificiranih udjela, dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 50. stavka 4. ovog Zakona,

4. popis osoba koje su s investicijskim društvom u odnosu uske povezanosti i detaljan opis načina povezanosti,

5. dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članaka 36. do 42. i pravilnika iz članka 43. ovog Zakona,

6. dokaze o ispunjavanju uvjeta koji se odnose na temeljni kapital,

7. dokaz o članstvu u Sustavu zaštite ulagatelja i uplati inicijalnog uloga.

(5) Ako iz izvješća i priloženih dokaza iz stavka 4. ovog članka proizlazi da je investicijsko društvo usklađeno s odredbama ovog Zakona, Agencija će izdati odobrenje za rad investicijskom društvu, u skladu s odredbama ovog Zakona o izdavanju odobrenja za rad.

(6) Ako investicijsko društvo ne postupi u skladu odredbama stavka 4. ovog članka, Agencija može investicijskom društvu oduzeti dozvolu iz stavka 1. ovog članka. U tom slučaju, investicijsko društvo dužno je prestati obavljati djelatnosti za koje ima dozvolu za rad i brisati iste djelatnosti iz sudskog registra. Investicijsko društvo ponovni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovog Zakona ne može podnijeti prije proteka roka od jedne godine od dana oduzimanja dozvole.

(7) Investicijsko društvo iz članka 223. ovog Zakona dužno je najkasnije trideset dana od proteka roka iz članka 583. ovog Zakona uplatiti inicijalni doprinos iz članka 237. stavka 2. ovog Zakona.

Članak 585.

(1) Odobrenja za članove uprave investicijskog društva izdane do dana stupanja na snagu ovog Zakona, ostaju na snazi, kao suglasnosti za obavljanje dužnosti člana uprave izdane temeljem odredbi ovog Zakona.

(2) Dozvole za obavljanje poslova brokera izdane do dana stupanja na snagu ovog Zakona, ostaju na snazi kao odobrenja za rad brokera izdana u skladu s odredbama ovog Zakona.

(3) Dozvole za obavljanje poslova investicijskog savjetnika izdane do dana stupanja na snagu ovog Zakona, ostaju na snazi kao odobrenja za rad investicijskog savjetnika izdana u skladu s odredbama ovog Zakona.

(4) Položeni ispiti za obavljanje poslova brokera koji su organizirani ili priznati na temelju odredbi ZTVP-a, kao i položeni ispiti organizirani ili priznati na temelju odredbi Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima (»Narodne novine«, br. 107/95.) priznaju se kao položeni ispiti organizirani na temelju odredbi članka 24. stavka 4. Zakona za obavljanje poslova sadržanih u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona.

(5) Položeni ispiti za obavljanje poslova investicijskog savjetnika koji su organizirani ili priznati na temelju odredbi ZTVP-a, kao i položeni ispiti organizirani na temelju odredbi Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima (»Narodne novine«, br. 107/95.) priznaju se kao položeni ispiti organizirani na temelju odredbi članka 24. stavka 4. Zakona za obavljanje poslova sadržanih u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1., 2., 4. i 5. ovog Zakona.

Članak 586.

(1) Investicijska društva dužna su kapitalne zahtjeve u razdoblju od 1. siječnja 2009. do 30. ožujka 2010. ispunjavati na način da održavaju minimalnu razinu kapitala jednaku iznosu upisanog kapitala.

(2) Investicijska društva iz članaka 32. i 35. ovog Zakona dužna su u razdoblju od 1. srpnja 2009. do 30. ožujka 2010. izračunavati adekvatnost kapitala sa stanjem na zadnji dan izvještajnog razdoblja i rezultate izračuna dostavljati Agenciji na način i u rokovima iz članka 217. ovog Zakona.

(3) Investicijska društva iz članaka 32. i 35. ovog Zakona dužna su počevši od 31. ožujka 2010. u potpunosti primjenjivati odredbe o adekvatnosti kapitala iz članaka 155. do 221. ovog Zakona.

Članak 587.

Članci od 224. do 228. i 230. do 235. ovog Zakona počinju se primjenjivati s 1. siječnja 2010.

Članak 588.

(1) Kreditne institucije, koje na dan stupanja na snagu ovog Zakona imaju dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima upisanih u sudski registar, nastavljaju pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge na temelju postojeće dozvole i to na način da:

1. posao iz članka 34. stavka 1. točke 1. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 2. ovog Zakona,

2. posao iz članka 34. stavka 1. točke 2. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona,

3. posao iz članka 34. stavka 1. točke 3. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovog Zakona,

4. posao iz članka 34. stavka 1. točke 5. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 7. ovog Zakona,

5. posao iz članka 34. stavka 1. točke 6. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovog Zakona,

6. posao iz članka 34. stavka 1. točke 7. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 5. ovog Zakona,

7. posao iz članka 34. stavka 1. točke 8. ZTVP-a nastavljaju obavljati kao pomoćnu uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovog Zakona.

(2) Postojeća dozvola za obavljanje poslova iz članka 34. ZTVP-a vrijedi samo u odnosu na obavljanje poslova s financijskim instrumentima iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke a., b. i c. ovog Zakona.

(3) Kreditne institucije iz stavka 1. ovog članka dužne su Agenciji dostaviti izvještaj o usklađenju u roku od trideset dana nakon proteka roka iz članka 583. ovog Zakona.

(4) Izvještaju o usklađenju iz stavka 3. ovog članka potrebno je priložiti:

1. osnivački akt u obliku javnobilježničke isprave,

2. dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članaka 36. do 42. i pravilnika iz članka 43. ovog Zakona,

3. dokaz o članstvu u Sustavu zaštite ulagatelja i uplati inicijalnog uloga.

(5) Ako iz izvještaja i priloženih dokaza iz stavka 4. ovog članka, proizlazi da je kreditna institucija usklađena s odredbama ovog Zakona, Agencija će izdati prethodnu suglasnost o udovoljavanju uvjetima za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga, u skladu s odredbama ovog Zakona o izdavanju prethodne suglasnosti kreditnoj instituciji. Ako kreditna institucija u roku od šest mjeseci od dana izdavanja prethodne suglasnosti ne upiše u sudski registar djelatnosti za koje je dobila prethodnu suglasnost, ista prestaje važiti.

(6) Ako kreditna institucija ne postupi u skladu s odredbama stavka 4. ovog članka, Agencija može kreditnoj instituciji oduzeti dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima iz stavka 1. ovog članka i o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. U tom slučaju, kreditna institucija, od dana dostavljanja rješenja o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima ne smije obavljati poslove s vrijednosnim papirima na koje se oduzeta dozvola odnosi, te se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o oduzimanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija. Kreditna institucija ponovni zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti u skladu s odredbama ovog Zakona ne može podnijeti prije proteka roka od jedne godine od dana oduzimanja dozvole.

(7) Kreditna institucija iz članka 223. ovog Zakona dužna je najkasnije trideset dana od proteka roka iz članka 583. ovog Zakona, uplatiti inicijalni doprinos iz članka 237. stavka 2. ovog Zakona.

Članak 589.

(1) Investicijska društva, nakon stupanja na snagu ovog Zakona, postojeće profesionalne ulagatelje čije je razvrstavanje provedeno na temelju odgovarajuće procjene stručnosti, iskustva i znanja klijenta, a čija procjena predstavlja razumni temelj, s obzirom na prirodu transakcije ili usluge koja je u pitanju, da je klijent sposoban donositi vlastite investicijske odluke i shvatiti uključene rizike, mogu nastaviti tretirati kao profesionalne ulagatelje u skladu s odredbama ovog Zakona.

(2) Investicijska društva dužna su obavijestiti svoje klijente o uvjetima razvrstavanja klijenata kako se ono provodi u skladu s odredbama ovog Zakona.

Članak 590.

(1) Društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom koja, u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje investicijskih fondova i društava za upravljanje investicijskim fondovima, obavljaju poslove upravljanja imovinom za račun nalogodavatelja – vlasnika portfelja i poslove investicijskog savjetovanja – savjetovanje pri ulaganju u vrijednosne papire, nastavljaju obavljati ove poslove kao investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona.

(2) Pružanje investicijskih usluga iz stavka 1. ovog članka, vrijedi samo u odnosu na pružanje usluga s financijskim instrumentima iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke a., b. i c. ovog Zakona.

(3) Društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom iz stavka 1. ovog članka dužna su do 30. lipnja 2009. godine uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Zakona.

(4) Društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom iz stavka 1. ovog članka dužna su Agenciji dostaviti izvještaj o usklađenju u roku od trideset dana nakon proteka roka iz stavka 3. ovog članka.

(5) Izvještaju o usklađenju iz stavka 4. ovog članka potrebno je priložiti:

1. dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članaka 36. do 42. i pravilnika iz članka 43. ovog Zakona,

2. dokaze o ispunjavanju uvjeta koji se odnose na temeljni kapital,

3. dokaz o članstvu u Sustavu zaštite ulagatelja i uplati inicijalnog uloga.

(6) Ako iz izvještaja i priloženih dokaza iz stavka 5. ovog članka proizlazi da je društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom usklađeno s odredbama ovog Zakona, Agencija će izdati rješenje o usklađenosti s odredbama ovog Zakona u odnosu na pružanje investicijskih usluga iz članka 5. stavka 1. točke 4. i 5. ovog Zakona.

(7) Ako u roku iz stavka 3. ovog članka, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ne uskladi svoje poslovanje u skladu s odredbama ovog Zakona, dozvola iz stavka 1. ovog članka prestaje važiti, o čemu će Agencija donijeti rješenje. U tom slučaju društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom dužno je prestati obavljati djelatnosti za koje ima dozvolu za rad. Društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ponovni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovog Zakona, ne može podnijeti prije proteka roka od jedne godine od dana oduzimanja dozvole.

(8) Društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom iz članka 223. stavka 2. ovog Zakona dužno je najkasnije trideset dana od proteka roka iz stavka 3. ovog članka uplatiti inicijalni doprinos iz članka 237. stavka 2. ovog Zakona.

Članak 591.

Investicijska društva, kreditne institucije i društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom dužna su uskladiti svoje opće akte s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 592.

(1) Burza koja na dan stupanja na snagu ovog Zakona ima dozvolu za obavljanje poslova povezivanja ponude i potražnje vrijednosnih papira nastavlja, u skladu s odredbama ovog Zakona, poslovati kao burza koja obavlja djelatnosti iz članka 281. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona s financijskim instrumentima iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočka a. i b. ovog Zakona.

(2) Burza iz stavka 1. ovog članka koja obavlja djelatnost iz članka 281. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona s financijskim instrumentima iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke a. i b. ovog Zakona smatra se Operaterom MTP-a u smislu ovog Zakona.

(3) Burza iz stavka 1. i 2. ovog članka, dužna je uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Zakona, šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, uključujući i usklađenje s odredbama ovog Zakona koje propisuju uvjete za uvrštenje financijskih instrumenata na odgovarajuće segmente uređenog tržišta i MTP-a.

(4) Burza iz stavka 1. i 2. ovog članka, dužna je u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona, Agenciji na odobrenje dostaviti akte iz članaka 294. i 295. ovog Zakona.

(5) Vrijednosni papiri uvršteni u prvu kotaciju na temelju ZTVP-a, od dana stupanja na snagu ovog Zakona, smatrat će se uvrštenim na službeno tržište u skladu s odredbama ovog Zakona.

(6) Vrijednosni papiri uvršteni u kotaciju za javna dionička društva i kotaciju za zatvorene investicijske fondove na temelju ZTVP-a, od dana stupanja na snagu ovog Zakona, smatrat će se uvrštenim na redovito tržište u skladu s odredbama ovog Zakona.

(7) Ostale kotacije iz članka 88. stavka 4. ZTVP-a smatrat će se MTP-om u smislu ovog Zakona.

(8) Burza iz stavka 2. ovog članka, dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, uskladiti svoje poslovanje s odredbama članaka 119. do 135. ovog Zakona.

(9) Članovi burze iz stavka 1. ovog članka, na dan stupanja na snagu ovog Zakona, ovlašteni su i dalje trgovati na uređenom tržištu i MTP-u kojim upravlja burza.

(10) Odobrenja za članove uprave burze, izdana do dana stupanja na snagu ovog Zakona, ostaju na snazi kao odobrenja za člana uprave burze.

(11) Ako burza ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovog članka, Agencija joj može oduzeti odobrenje za rad.

(12) Burza je dužna u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona nadzorni odbor uskladiti s odredbama članka 286. stavka 6. do 9. ovog Zakona.

Članak 593.

(1) Središnja depozitarna agencija koja ima dozvolu za obavljanje poslova depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira te poslova prijeboja i namire sklopljenih pravnih poslova s tim papirima u skladu sa ZTVP-om, nastavlja poslovanje kao središnje klirinško depozitarno društvo u skladu s odredbama ovog Zakona, koje je dobilo odobrenje za obavljanje djelatnosti iz članka 506. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovog Zakona s vrijednosnim papirima i trezorskim, blagajničkim i komercijalnim zapisima.

(2) Sustav za obavljanje poslova prijeboja i namire sklopljenih prav­nih poslova s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima kojim up­ravlja središnja depozitarna agencija nastavlja djelovati kao sustav po­ravnanja i namire za vrijednosne papire iz članka 501. ovog Zakona.

(3) Središnje klirinško depozitarno društvo iz stavka 1. ovog članka dužno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Zakona te podnijeti Agenciji na odobrenje usklađene opće akte iz članaka 521. i 522. ovog Zakona.

(4) Odobrenja za članove uprave središnje depozitarne agencije iz stavka 1. ovog članka, izdana do dana stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi kao odobrenja za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva.

(5) Ako središnje klirinško depozitarno društvo ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovog članka, Agencija može oduzeti odobrenje za rad.

(6) Središnje klirinško depozitorno društvo dužno je u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona nadzorni odbor uskladiti s odredbama članka 509. ovog Zakona.

Oblik dionica izdanih prije stupanja na snagu ovog Zakona

Članak 594.

(1) Dionička društva izdaju dionice kao vrijednosne papire u skladu s odredbama propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava ili kao nematerijalizirane vrijednosne papire u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Dionička društva koja prije stupanja na snagu ovog Zakona nisu izdale isprave o dionicama niti su ih izdale kao nematerijalizirane vrijednosne papire u kompjutorskom sustavu središnje depozitarne agencije, obvezna su radi dematerijalizacije dostaviti središnjem klirinškom depozitarnom društvu podatke o vrijednosnim papirima i njihovim imateljima iz knjiga dionica ili registra izdavatelja, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

 

GLAVA II.   Prestanak i početak primjene pojedinih odredbi ovog Zakona danom ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije

Članak 595.

(1) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaju važiti odredbe članka 4. točka 2., članka 49. stavka 4. točke 1., članka 73. točke 6., članka 113. stavka 3. i 10., članka 131. stavka 1. i 2., članka 132. stavka 1., članka 133. stavka 1. i 2., članka 134. stavka 3., članka 309. stavka 2. točke 4., članka 309. stavka 5., članka 310. stavka 3. točke 2., članka 333. stavka 1. i 2., članka 334. stavka 1., članka 335. stavka 1. i 2. i članka 336. stavaka 1., 2. i 4. ovog Zakona.

(2) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 2., članka 4. točaka 3, 4, 5, 6, 7, druga alineja točke 8, 18, 20 i 21., članka 6. stavka 1. točke 2., članka 6. stavka 2. točke 2., članka 9. stavka 2., članka 10. stavka 2., članka 13. stavka 10., članka 41. stavka 6., članka 47., članka 49. stavka 4. točke 2., članka 59., članka 73. točke 7., članka 74., članaka od 100. do 111., članaka 113. stavka 4., članka 113. stavka 5. točke 3., članka 113. stavaka 6., 8., 9. i 11., članka 131. stavka 3., članka 132. stavka 2., članka 133. stavka 3., članka 134. stavka 4., članaka 136. do 141., članaka 144. do 147., članaka 148. do 151., članka 152., članka 153., članka 179. stavka 3., članka 199. stavka 4., članka 206. stavka 1. točke 2., stavka 2. točke 4. i 5., stavka 4. i stavka 5., članka 208. stavaka 3., 4., 5. i 6., članka 210. stavka 1. točaka 1. i 3. i stavka 2., članka 223. stavka 4., članka 248., članka 249., članka 250., članka 266. stavka 5., članka 267., članka 268., članka 269., članka 271. stavaka 3. i 4., članka 272., članka 273., članka 274., članka 275., članka 276. stavka 5., članka 277., članka 284. stavka 2., članka 291. stavaka 7. do 9., članka 300., članka 301. stavka 1. točke 2., članka 306., članka 307., članka 309. stavka 2. točke 5., članka 309. stavaka 6. i 7., članka 310. stavka 3. točke 3., članka 312., članka 314. stavka 7., članka 318., članka 321., članka 325., članka 333. stavka 3., članka 334. stavka 2., članka 335. stavka 3., članka 336. stavka 3., članka 339. stavaka od 6. do 8. i članka 341. stavaka 7. i 8. ovog Zakona.

(3) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, prestaju važiti Pravilnici koje je Agencija donijela na temelju članka 3. stavak 2. i članka 135. ovog Zakona.

(4) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaju važiti odredbe članka 351. stavka 1. točke 11., članka 364. stavka 1., članka 365. stavka 1., članka 366. stavka 1., članka 367. stavka 1., članka 384. stavka 1. i 4., članka 391., članka 392., članaka 393. i 394. ovog Zakona.

(5) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 342. stavka 1., točke 2. podtočke c), d). i e) i točke 3., 4. i 5., članka 343. stavka 1. točke 6. druge rečenice podtočke d) i druge rečenice podtočke e), članka 343. stavka 1. točke 12. i 13., članka 351. stavka 1. točke 2., članka 353., članka 355. stavka 6., članka 358. stavka 5., članka 361. stavka 3., članka 364 stavaka 2. i 3., članka 365. stavka 2., članka 366. stavka 2., članka 367. stavka 2., članka 368., članka 374. stavka 1. točke 2., članka 379. stavka 4., članka 380., članka 381., članka 382., članka 383., članka 384. stavaka 2. i 3. i članka 385. ovog Zakona.

(6) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, prestaju važiti pravilnici koje je Agencija donijela na temelju članka 360. stavka 1., članka 364. stavka 6. i članka 374. stavka 4. ovog Zakona.

(7) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaju važiti odredbe članka 396., članka 405., članka 408., članka 410. stavka 3., članka 425. stavka 1., članka 434. stavka 2., članka 435. stavka 2., članka 438. stavka 1., članka 439. stavka 1., članka 440. stavka 2., članka 446. stavka 2. točke 8. i stavka 4. ovog Zakona.

(8) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 395. stavka 1. točke 4. alineje 3. i točke 7. do 9., članka 397., članka 398., članka 399., članka 406., članka 409., članka 410. stavka 4., članka 412. stavka 1. točke 2., 5., 6. i 7., članka 422., članka 425. stavka 2., članka 432. stavka 2., članka 434. stavka 3., članka 435. stavka 3. i 6., članka 436., članka 437., članka 438. stavci 2. do 7., članci 439. stavka 2. i 3., članka 440. stavka 3., članka 446. stavka 2. točke 9. i stavka 5., članka 447., članka 449. ovog Zakona.

(9) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaju važit odredbe članka 450., 453. stavka 1. točke 2., članka 454. stavka 1. i 3., te članka 464. stavka 4. alineje 1. ovog Zakona.

(10) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 451., članka 453. stavka 1. točke 3., članka 454. stavka 2. i 4., članka 464. stavka 4. alineje 2., te članka 483. stavka 2., članka 484., članka 485. stavka 2., članka 486. i članka 487. ovog Zakona.

(11) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju, prestaje važiti Pravilnik koji je Agencija donijela na temelju članka 454. stavka 1. ovog Zakona.

(12) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 505. stavka 2. i članka 524. stavka 6. ovog Zakona.

(13) Na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju stupaju na snagu odredbe članka 556., članka 557. i članka 563. ovog Zakona.

 

Članak 596.

Do dana prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju na države članice kako su definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 25. ovog Zakona, na odgovarajući način primjenjivat će se odredbe ovog Zakona koje se odnose na treće države.Postupci

Članak 597.

Postupci pokrenuti pred Agencijom, uključujući i provedbu postupka javne ili privatne ponude vrijednosnih papira, do dana stupanja na snagu ovog Zakona, dovršit će se primjenom odredbi Zakona o tržištu vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 84/02. i 138/06.).

Članak 598.

Do donošenja propisa na temelju ovog Zakona na odgovarajući se način primjenjuju propisi doneseni na temelju Zakona o tržištu vrijednosnih papira, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovog Zakona.

Prestanak važenja propisa na dan stupanja na snagu ovog Zakona

Članak 599.

(1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o tržištu vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 84/02. i 138/06.).

(2) Agencija će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti propise za čije je donošenje ovlaštena ovim Zakonom.

Stupanje na snagu

Članak 600.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2009.

Klasa: 451-04/08-01/01

Zagreb, 15. srpnja 2008.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 54/13

Članak 240.

(1) Investicijska društva, kreditne institucije i društva za upravljanje investicijskim fondovima s javnom ponudom dužna su najkasnije do 30. rujna 2013. uskladiti se s odredbama članaka 22. do 27. ovoga Zakona.

(2) Investicijska društva dužna su najkasnije do 30. rujna 2013. uskladiti se s odredbama članaka 53. i 54. ovoga Zakona.

(3) Burza je dužna najkasnije do 30. rujna 2013. uskladiti se s odredbama članaka 108. i 109. ovoga Zakona.

(4) Burza je dužna najkasnije do 30. rujna 2013. osigurati uvjete za prijavljivanje transakcija sukladno članku 126. ovoga Zakona.

(5) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je najkasnije do 30. rujna 2013. uskladiti se s odredbama članaka 182., 185. i 187. ovoga Zakona.

(6) Fizičke i pravne osobe koje imaju dionice burze ili središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužne su najkasnije do 30. rujna 2013. postupiti sukladno članku 103. odnosno članku 181. ovoga Zakona.

Članak 241.

Postupci pokrenuti pred Agencijom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08. i 74/09.).

Članak 242.

Agencija će u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članaka 15., 64., 65., 78., 104., 170. i 215. ovoga Zakona.

Članak 243.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izradi pročišćeni tekst Zakona o tržištu kapitala.

Članak 244.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Prijelazne i završne odredne iz NN 159/13

Članak 164.

(1) U razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2018. investicijsko društvo dužno je izračunavati protuciklički zaštitni sloj kapitala specifičan za investicijsko društvo u skladu s člancima 118. do 128. Zakona o kreditnim institucijama, samo na osnovi izloženosti u Republici Hrvatskoj i u drugim državama članicama koje primjenjuju protuciklički zaštitni sloj kapitala u istom tom razdoblju i za koje je Hrvatska narodna banka donijela odluku o priznavanju toga prijelaznog razdoblja primjene zahtjeva za protuciklički zaštitni sloj.

(2) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti podzakonske akte utemeljene na ovome Zakonu i Uredbi (EU) br. 575/2013.

(3) Do dana stupanja na snagu propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 575/2013, na odgovarajući se način primjenjuju sljedeći propisi doneseni na temelju Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, br. 88/08., 146/08., 79/09. i 54/13.):

1. Pravilnik o izvještavanju o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (»Narodne novine«, br. 48/09., 30/13. i 85/13.),

2. Pravilnik o objavljivanju informacija investicijskog društva (»Narodne novine«, br. 48/09. i 85/13.),

3. Pravilnik o adekvatnosti kapitala investicijskih društava (»Narodne novine«, br. 48/09. i 85/13.),

4. Pravilnik o kapitalu investicijskih društava (»Narodne novine«, br. 48/09. i 85/13.) i

5. Pravilnik o likvidnosti investicijskih društava (»Narodne novine«, br. 102/11. i 30/13.), i to u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s Uredbom (EU) br. 575/2013. i ovim Zakonom.

Članak 165.

(1) Središnje klirinško depozitarno društvo d. d., Zagreb je dužno provesti usklađenje s odredbama članka 118. stavka 1., članka 124. stavka 1. i članka 135. ovoga Zakona u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju da Središnje klirinško depozitarno društvo d. d., Zagreb ili njegovo povezano društvo, u propisanom roku podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje usluga poravnanja u svojstvu središnje druge ugovorne strane, u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012., Središnje klirinško depozitarno društvo d. d., Zagreb dužno je usklađenje iz stavka 1. ovoga članka provesti u roku od mjesec dana od dana donošenja odluke Agencije o podnesenom zahtjevu.

(3) Po provedenom usklađenju iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, Središnje klirinško depozitarno društvo d. d., Zagreb je dužno bez odgode Agenciji dostaviti izvještaj o usklađenju, te podnijeti na odobrenje usklađene opće akte iz članaka 521. i 522. Zakona.

Članak 166.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2014., osim odredbi članka 77. koji stupa na snagu 1. siječnja 2015.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 18/15

Članak 20.

Agencija će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike kojima će propisati strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane te strukturu i sadržaj nadzornih izvještaja središnje druge ugovorne strane iz članka 13. ovoga Zakona.

Članak 21. (NN 110/15)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 10. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2016. i članka 12. ovoga Zakona kojim je dodan članak 501.a Zakona, koji stupa na snagu 1. siječnja 2017.

 

 

Copyright © Ante Borić