Povezani zakoni

Zakon o djelatnosti psihoterapije

NN 64/18

na snazi od 26.07.2018.

Uživajte...

Baza je ažurirana 17.10.2018. zaključno sa NN 91/18

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, standard obrazovanja, osnivanje Hrvatske komore psihoterapeuta (u daljnjem tekstu: Komora), dužnosti i stručni nadzor nad radom psihoterapeuta te nad provođenjem djelatnosti psihoterapije.

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27. 12. 2006.) u dijelu psihoterapeutskih usluga koje se pružaju kao gospodarska djelatnost izvan zdravstvenog sustava.

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 4.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. psihoterapija je tretman problema emocionalne prirode psihološkim putem u kojem educirana osoba namjerno uspostavlja profesionalan terapijski odnos i koristi stručne postupke u svrhu uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih psihičkih simptoma/poteškoća, u svrhu promjene poremećenih shema ponašanja i poticanje pozitivnog razvoja ličnosti djeteta, adolescenta i odrasle osobe te obuhvaća:

– psihoterapiju koja podrazumijeva uspostavljanje terapijskog odnosa radi postizanja pozitivnih promjena u smislu mijenjanja obrasca ponašanja i reagiranja uspostavljajući vezu s nesvjesnim motivima, mislima i osjećajima

– savjetovanje koje podrazumijeva uspostavljanje terapijskog odnosa kojemu je cilj prorada aktualnih poteškoća radi pronalaženja najboljeg rješenja u skladu s potrebama osobe u savjetovanju, a pri tome se ne radi na proradi nesvjesnih motivacija aktualnih emocionalnih poteškoća

2. djelatnost psihoterapije je sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka, mjera i sredstava utemeljen na načelima i spoznajama psihoterapeutske znanosti i prakse. Djelatnost psihoterapije može obavljati psihoterapeut i savjetodavni terapeut

3. psihoterapeut je stručnjak koji provodi psihoterapiju i udovoljava uvjetima propisanim člankom 5. stavkom 2. ovoga Zakona

4. savjetodavni terapeut je stručnjak koji provodi savjetovanje, suportivnu terapiju te savjetodavni individualni ili grupni rad po principima psihoterapije i udovoljava uvjetima propisanim člankom 5. stavkom 3. ovoga Zakona

5. psihoterapijski vježbenik je osoba koja se osposobljava za psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta i udovoljava uvjetima propisanim člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona.

 

II. OBAVLJANJE DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE

Članak 5.

(1) Djelatnost psihoterapije obavlja psihoterapeut i savjetodavni terapeut.

(2) Psihoterapeut može biti osoba koja:

– ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u području medicine, psihologije, socijalnog rada i edukacijske rehabilitacije, socijalne pedagogije, pedagogije i logopedije u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi članici Europske unije odnosno u nekoj trećoj državi ako mu je inozemna stručna kvalifikacija priznata u Republici Hrvatskoj

– ima završen stručni dio izobrazbe iz psihoterapije u trajanju od najmanje četiri godine u nekom od psihoterapijskih pravaca koje priznaje Europska asocijacija za psihoterapiju, a koji su odobreni od Krovne međunarodne udruge za određeni psihoterapijski pravac

– ima državljanstvo Republike Hrvatske odnosno države potpisnice Ugovora o europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije ili državljanstvo treće države

– ima znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu

– je upisana u Imenik Komore

– ima odobrenje za samostalan rad (dopusnica).

(3) Savjetodavni terapeut može biti osoba koja:

– ima završen preddiplomski stručni ili sveučilišni studij u području medicine, psihologije, socijalnog rada, edukacijske rehabilitacije, socijalne pedagogije, pedagogije, logopedije, obrazovanja i sestrinstva u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi članici Europske unije odnosno u nekoj trećoj državi ako mu je inozemna stručna kvalifikacija priznata u Republici Hrvatskoj

– ima završen stručni dio izobrazbe iz psihoterapije u trajanju od najmanje tri godine u nekom od psihoterapijskih pravaca koje priznaje Europska asocijacija za psihoterapiju, a koji su odobreni od Krovne međunarodne udruge za određeni psihoterapijski pravac

– ne ispunjava uvjete iz podstavka 1. ovoga stavka, ali ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u nekom drugom području i završen studij propedeutike psihoterapije

– ima državljanstvo Republike Hrvatske odnosno države potpisnice Ugovora o europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije ili državljanstvo treće države

– ima znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu

– je upisana u Imenik Komore

– ima odobrenje za samostalan rad (dopusnica).

(4) Psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut koji radi s djecom i adolescentima mora imati posebno dodatno obrazovanje o primjeni odgovarajućih terapijskih tehnika u zavisnosti od faze razvoja djeteta i djetetovih problema, kao i odnosa s roditeljima i okolinom.

(5) Psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut koji radi s djecom i adolescentima može obavljati svoju djelatnost isključivo na temelju prethodno prikupljene liječničke dijagnostičke dokumentacije i postavljene indikacije za provođenje tretmana.

(6) Djelatnost psihoterapije ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv spolne slobode i kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

(7) Psihoterapijski vježbenik može biti osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 2. podstavka 1. ili stavka 3. podstavka 1. ovoga članka i osposobljava se za psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta, a sadržaj vježbeničkog staža općim aktima propisuje Komora. Vježbenički staž traje godinu dana.

(8) Iznimno od odredbe stavka 2. podstavka 4. i stavka 3. podstavka 3. ovoga članka, državljani trećih država mogu obavljati djelatnost psihoterapije u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

(9) Ispunjavanje uvjeta iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka utvrđuje Komora u postupku davanja odobrenja za samostalan rad sukladno članku 14. ovoga Zakona.

(10) Državljani država članica Europske unije i Švicarske Konfederacije i državljani trećih država moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluge psihoterapije, odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1.

(11) Vrstu posebnog dodatnog obrazovanja za rad s djecom i adolescentima iz stavka 4. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

Članak 6.

(1) Psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu obavljati svoju djelatnost u privatnoj praksi ili po osnovi ugovora s drugim pravnim ili fizičkim osobama ovlaštenim za obavljanje djelatnosti psihoterapije.

(2) Djelatnost psihoterapije u privatnoj praksi može zajednički obavljati više psihoterapeuta ili savjetodavnih terapeuta (grupna privatna psihoterapeutska praksa).

Članak 7.

(1) Psihoterapeut u smislu članka 2. ovoga Zakona, sa sjedištem u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, može trajno obavljati psihoterapeutsku djelatnost u Republici Hrvatskoj ako se upiše u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj.

(2) Psihoterapeut u smislu članka 2. ovoga Zakona, sa sjedištem u drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, može obavljati djelatnost psihoterapije i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa psihoterapeutske djelatnosti u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o uslugama.

(3) Psihoterapeut iz stavka 2. ovoga članka dužan je putem elektroničke pošte obavijestiti Jedinstvenu kontaktnu točku za usluge ili ministarstvo nadležno za psihoterapeutsku djelatnost o namjeri pružanja usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi.

Članak 8.

(1) Psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu obavljati privatnu psihoterapeutsku praksu pod sljedećim uvjetima:

– da imaju odgovarajuću dopusnicu

– da raspolažu odgovarajućim prostorom i opremom

– da imaju poslovnu sposobnost.

(2) Zahtjev za obavljanje privatne psihoterapeutske prakse podnosi se Komori koja rješenjem izdaje odobrenje za početak rada privatne prakse nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Adresa sjedišta prakse obvezno se elektroničkim putem prijavljuje Komori radi upisa u Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika. Psihoterapeut i savjetodavni terapeut dužni su obavijestiti Komoru o svakoj promjeni sjedišta u roku od osam dana.

(4) Psihoterapeut mora na ulazu u prostor gdje obavlja djelatnost jasno istaknuti da obavlja psihoterapijsku praksu, a savjetodavni terapeut mora jasno istaknuti da obavlja savjetovanje.

(5) U slučaju da klijent zbog fizičkih i/ili psihičkih teškoća nije u mogućnosti doći u sjedište prakse te ako psihoterapeut ili savjetodavni terapeut ima ugovor o suradnji s pojedincem ili drugim pravnim subjektom, psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu svoju djelatnost obavljati izvan svog poslovnog prostora ili pri kućnoj posjeti osobi kojoj se pruža psihoterapijska pomoć. Odluku o obavljanju djelatnosti izvan svog poslovnog prostora psihoterapeut i savjetodavni terapeut donose vlastitom stručnom procjenom, sukladno profesionalnim i etičkim standardima struke.

(6) Način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse te uvjete u pogledu potrebnog prostora i opreme za rad propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom.

Članak 9.

(1) Više psihoterapeuta ili savjetodavnih terapeuta koji obavljaju grupnu privatnu praksu međusobna prava i obveze dužni su urediti u pisanom obliku.

(2) Psihoterapeuti ili savjetodavni terapeuti koji obavljaju grupnu privatnu psihoterapeutsku praksu moraju ispunjavati uvjete iz članka 5. stavka 2. ili 3. ovoga Zakona.

(3) Zahtjev za obavljanje grupne psihoterapijske prakse podnosi se Komori koja rješenjem izdaje odobrenje za rad nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Podnošenje zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka se ne naplaćuje.

Članak 10.

(1) Za obavljanje psihoterapijske djelatnosti može se osnovati trgovačko društvo ili obrt.

(2) Psihoterapijsku djelatnost u trgovačkom društvu ili obrtu obavljaju psihoterapeut ili savjetodavni terapeut koji ispunjavaju uvjete iz članka 5. ovoga Zakona.

(3) Zahtjev za obavljanje psihoterapijske prakse u trgovačkom društvu ili obrtu podnosi se Komori koja rješenjem izdaje odobrenje za rad nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 5. ovoga Zakona.

Članak 11.

Trgovačko društvo ili obrt koji obavlja djelatnost psihoterapije se upisuje u sudski registar trgovačkih društava ili obrta.

Članak 12.

(1) Zahtjeve iz članka 8. stavka 2., članka 9. stavka 3. i članka 10. stavka 3. ovoga Zakona može se podnijeti i u elektroničkom obliku, putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge, sukladno zakonu kojim se uređuje pružanje usluga.

(2) Temeljem odobrenog zahtjeva za obavljanje psihoterapijske prakse iz članka 8. stavka 2., članka 9. stavka 3. ili članka 10. stavka 3. ovoga Zakona Komora vrši upis u odgovarajući Upisnik.

(3) Protiv rješenja iz članka 8. stavka 2., članka 9. stavka 3. i članka 10. stavka 3. ovoga Zakona žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Članak 13.

(1) Osoba koja udovoljava uvjetima za obavljanje psihoterapijske djelatnosti ovlaštena je iza svog imena i naziva osnovne struke navesti naziv psihoterapeut ili savjetodavni terapeut uz oznaku psihoterapijskog pravca.

(2) Psihoterapijske pravce koji nisu utemeljeni na programima priznatih psihoterapijskih pravaca iz Republike Hrvatske, drugih država članica Europske unije odnosno trećih država, odobrava Izvršni odbor Komore na temelju posebnih uvjeta koje svojom odlukom propisuje Skupština Komore.

 

III. IZDAVANJE DOPUSNICE

Članak 14.

(1) Dopusnica je javna isprava kojom se dokazuje stručna osposobljenost za samostalno obavljanje djelatnosti psihoterapije.

(2) Dopusnicu izdaje Komora u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.

(3) Rješenje o izdavanju i ukidanju dopusnice donosi Komora.

(4) Izdavanje dopusnice se ne naplaćuje.

(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Članak 15.

(1) Dopusnica se može steći na temelju završenoga osposobljavanja u ustanovi koja provodi izobrazbu iz psihoterapije prema odobrenju Komore.

(2) Dopusnica se izdaje na neograničeno vrijeme uz uvjet trajnog usavršavanja.

(3) Sustav bodovanja stručnog usavršavanja psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta svojom odlukom određuje Komora.

Članak 16.

Komora može psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu ukinuti dopusnicu ako:

– povrijedi odredbe ovoga Zakona i odredbe Kodeksa psihoterapeutske etike

– obavlja djelatnost psihoterapije nestručno zbog neznanja i nehaja

– u obavljanju djelatnosti psihoterapije počini kazneno djelo za koje mu je pravomoćnom presudom izrečena kazna zatvora

– ako se trajno ne usavršava sukladno članku 15. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona.

Članak 17.

(1) Psihoterapeuti, savjetodavni terapeuti i psihoterapijski vježbenici vode psihoterapijsku dokumentaciju.

(2) Način vođenja i čuvanja psihoterapijske dokumentacije propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi svojim pravilnikom.

Članak 18.

Psihoterapeuti, savjetodavni terapeuti i psihoterapijski vježbenici upisuju se u Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika.

 

IV. PRESTANAK PRAVA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE

Članak 19.

(1) Psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu pravo na obavljanje psihoterapijske djelatnosti prestaje:

– ako umre

– ako izgubi poslovnu sposobnost

– ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje psihoterapijske djelatnosti

– ako mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti

– ako mu je odlukom nadležnog tijela Komore izrečena disciplinska mjera privremenog ili trajnog ukidanja odobrenja za samostalan rad (dopusnice)

– ako se odrekne prava na obavljanje psihoterapijske djelatnosti

– ako je odlukom disciplinskog tijela Komore proglašen nedostojnim za obavljanje psihoterapijske djelatnosti

– u ostalim slučajevima predviđenim aktima Komore.

(2) Psihoterapeut i savjetodavni terapeut ne smiju obavljati psihoterapijsku djelatnost od dana dostavljanja izvršne odluke Komore o prestanku prava na obavljanje psihoterapijske djelatnosti zbog razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka.

(3) O prestanku obavljanja djelatnosti Komora donosi rješenje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

 

V. KOMORA

Članak 20.

(1) Psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti, državljani Republike Hrvatske, drugih država Europskoga gospodarskog prostora i trećih država, a koji psihoterapijsku djelatnost žele obavljati na području Republike Hrvatske, mogu se učlaniti u Komoru. Članstvo u Komori je dobrovoljno.

(2) Psihoterapijskim vježbenicima izdaje se rješenje kojim se odobrava vježbenički rad. Psihoterapijski vježbenici mogu se učlaniti u Komoru.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor.

Članak 21.

(1) Komora je samostalna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe koja ima javne ovlasti.

(2) Komora čuva ugled i prava psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta, provodi stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta, promiče, zastupa i usklađuje zajedničke interese psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta pred državnim i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te pruža svojim članovima stručnu pomoć i zaštitu.

(3) Sjedište Komore je u Zagrebu.

(4) Komora se upisuje u sudski registar.

Članak 22.

Osnivači Komore su Republika Hrvatska i Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), a prava i dužnosti osnivača u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.

Članak 23.

Komora ima sljedeće javne ovlasti:

– vodi Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika

– vodi Upisnik psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta koji obavljaju grupnu privatnu praksu

– vodi Upisnik trgovačkih društava i obrta koja obavljaju psihoterapijsku djelatnost

– izdaje odobrenje za samostalan rad (dopusnicu)

– izdaje odobrenje za početak rada privatne prakse

– izdaje odobrenje za vježbenički rad

– obavlja stručni nadzor nad radom psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika.

Članak 24.

Osim javnih ovlasti iz članka 23. ovoga Zakona Komora obavlja i slijedeće poslove:

– vodi Imenik supervizora za psihoterapeute i savjetodavne terapeute te Imenik mentora/supervizora za psihoterapijske vježbenike na temelju dostavljenih potvrda o završenom edukacijskom programu iz pojedinog psihoterapijskog pravca

– donosi Kodeks psihoterapijske etike

– organizira, nadzire i vrednuje stručno usavršavanje psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta

– izrađuje plan stručnog usavršavanja za tekuću godinu

– vodi evidenciju dostavljenih potvrda o završenom edukacijskom programu

– vodi popis psihoterapijskih pravaca i programa izobrazbe

– daje prijedloge i stručna mišljenja kod pripreme propisa koji imaju utjecaj na razvoj psihoterapijske djelatnosti

– prati, proučava i stručno nadzire obavljanje psihoterapijske djelatnosti

– surađuje s drugim strukovnim udrugama, stručnim i znanstvenim institucijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu

– utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radnih dužnosti

– provodi disciplinski postupak i izriče mjere za disciplinske povrede

– zastupa članove Komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa

– surađuje s nadležnim inspekcijama

– obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, Statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 25.

(1) Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva od upisnine, članarine i iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore, na način da je plaćanje naknada Komori dobrovoljno u smislu članstva u njoj.

(2) Psihoterapeuti koji se dobrovoljno odluče biti članovi Komore obvezni su uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori. Visina upisnine, članarine i stručnog ispita utvrđuje se odlukom Skupštine Komore, uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

(3) Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za osnivanje Komore sukladno članku 22. ovoga Zakona.

Članak 26.

(1) Tijela Komore jesu Skupština, Upravni odbor, Izvršni odbor, predsjednik i druga tijela utvrđena Statutom Komore.

(2) Ustroj, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore detaljnije se uređuju Statutom Komore i drugim općim aktima Komore.

Članak 27.

(1) Skupština Komore je najviše tijelo Komore koje odlučuje u skladu s ovlaštenjima danim ovim Zakonom i Statutom Komore.

(2) Skupštinu Komore čine svi članovi Komore, a vodi je predsjednik Komore.

Članak 28.

(1) Sjednica Skupštine može biti redovita ili izvanredna.

(2) Redovitu sjednicu Skupštine Komore saziva predsjednik Komore najmanje jednom godišnje.

(3) Predsjednik Komore može sazvati izvanrednu sjednicu Skupštine Komore u svako doba ako to zbog rješavanja određenih pitanja pisano zatraži Upravni odbor Komore ili najmanje jedna trećina članova Komore, uz navođenje predmeta rasprave.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka predsjednik Komore dužan je sazvati izvanrednu sjednicu Skupštine Komore te predložiti dnevni red koji se dostavlja uz poziv, najkasnije u roku od 21 dana od primitka zahtjeva za sazivanje sjednice Skupštine Komore.

Članak 29.

(1) Skupština Komore donosi:

– Statut Komore i druge opće akte određene ovim Zakonom i Statutom Komore

– program rada Komore i prihvaća izvješće o izvršenju tog programa

– godišnji proračun prihoda i rashoda Komore i prihvaća izvješće o izvršenju tog proračuna

– poslovnik o radu Skupštine Komore i drugih tijela Komore

– strateške odluke važne za rad Komore

– druge akte određene ovim Zakonom ili Statutom Komore.

(2) Skupština Komore odlučuje o:

– visini upisnine, članarine i naknade za usluge Komore

– raspisivanju izbora te provodi imenovanja i razrješenja u skladu s ovim Zakonom, Statutom Komore te drugim općim aktima Komore

– međusobnim odnosima i suradnji s drugim komorama i udrugama radi provedbe programa od zajedničkog interesa i

– drugim pitanjima određenim ovim Zakonom ili Statutom Komore.

(3) Skupština Komore obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i Statutom Komore.

Članak 30.

Skupština Komore odlučuje većinom od ukupnog broja prisutnih članova Skupštine i članova Skupštine koji su glasali elektroničkim putem.

Članak 31.

(1) Upravni odbor Komore izvršno je tijelo koje vodi poslovanje Komore i nadležan je za izvršenje programa rada Komore i donesenih odluka.

(2) Upravni odbor Komore ima 11 članova, a bira ih Skupština na način da predsjednik i zamjenik predsjednika Hrvatske komore psihoterapeuta te predstavnici osnivača ulaze u sastav Upravnog odbora po položaju, a ostalih sedam članova bira Skupština između preostalih članova Skupštine. Predsjednik Hrvatske komore psihoterapeuta (u daljnjem tekstu: predsjednik Komore) po položaju je predsjednik Upravnog odbora.

(3) Predsjednik Komore predsjedava sjednicom i rukovodi radom Upravnog odbora.

(4) Zadaće Upravnog odbora Komore su da:

– provodi odluke i zaključke Skupštine Komore

– utvrđuje prijedlog Statuta Komore i drugih općih akata koje donosi Skupština Komore

– predlaže odluke, zaključke i stajališta te daje mišljenja o pitanjima o kojima Skupština Komore raspravlja

– utvrđuje i usklađuje interese članova Komore pri oblikovanju mjera ekonomske politike i izrade zakona i podzakonskih propisa

– procjenjuje učinak važećih propisa i tijelima državne uprave predlaže nove mjere za jačanje djelatnosti psihoterapije

– osniva i imenuje članove radnih skupina, povjerenstava, stručnih savjeta, ekspertnih radnih skupina za pojedina područja s obvezujućim stručnim mišljenjima

– rješava sva pitanja koja nisu stavljena u djelokrug kojem drugom tijelu Komore.

(5) Upravni odbor obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i Statutom Komore.

Članak 32.

(1) Izvršni odbor čine predsjednik Komore, zamjenik, tajnik, blagajnik, referent za upise u imenike i upisnike Komore te još jedan član.

(2) Izvršnim odborom predsjedava predsjednik Komore.

Članak 33.

Izvršni odbor Komore:

1. vodi Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika

2. vodi Upisnik psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta koji obavljaju grupnu privatnu praksu

3. vodi Upisnik trgovačkih društava i obrta koja obavljaju psihoterapijsku djelatnost

4. izdaje odobrenja za samostalan rad (dopusnicu) te odobrenja za vježbenički rad

5. izdaje rješenje o odobrenju za početak rada

6. odlučuje o privremenoj obustavi rada psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta

7. vodi Imenik supervizora za psihoterapeute i savjetodavne terapeute te Imenik mentora/supervizora za psihoterapijske vježbenike na temelju dostavljenih potvrda o završenom edukacijskom programu iz pojedinog psihoterapijskog pravca

8. vodi popis psihoterapijskih pravaca i programa izobrazbe

9. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, Statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 34.

(1) Sjednice Izvršnog odbora saziva predsjednik Komore.

(2) Za donošenje pravovaljanih zaključaka potrebna je prisutnost većine članova Izvršnog odbora. Zaključci se donose većinom glasova svih članova.

(3) O svojim zaključcima i svojem radu Izvršni odbor izvješćuje Upravni odbor Komore na njegovoj prvoj redovitoj sjednici.

(4) Za svoj rad Izvršni odbor odgovara Upravnom odboru Komore.

Članak 35.

(1) Predsjednika Komore iz reda svojih članova bira Skupština Komore

(2) Skupština Komore iz reda svojih članova bira i zamjenika predsjednika Komore koji zamjenjuje predsjednika Komore u slučaju njegove spriječenosti.

(3) Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na mandat od četiri godine i mogu biti ponovno birani na još jedan mandat.

(4) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru, odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja druge poslove određene ovim Zakonom i Statutom Komore.

(5) Predsjednik Komore može samostalno odlučivati o sklapanju pravnih poslova čija vrijednost ne prelazi iznos određen Statutom Komore.

(6) Predsjednik Komore odlučuje o sklapanju ugovora o radu te o pravima i obvezama iz radnih odnosa ako Statutom Komore nije drukčije određeno.

(7) Predsjednik Komore obavlja svoju funkciju na temelju ugovora o radu ili bez zasnivanja radnog odnosa.

(8) Predsjednik Komore odgovara za svoj rad Skupštini Komore.

 

VI. STRUČNI NADZOR

Članak 36.

(1) Stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta provodi Komora.

(2) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja psihoterapijske djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih usluga.

(3) Komora je dužna obaviti stručni nadzor po službenoj dužnosti, kao i na prijedlog fizičke ili pravne osobe, kad za to postoje opravdani razlozi.

(4) Način, uvjete i postupak provođenja stručnog nadzora propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom.

Članak 37.

(1) Na temelju izvješća o provedenom stručnom nadzoru nad radom psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta Komora može odlukom u skladu sa svojim propisima:

– zabraniti obavljanje onih poslova u kojima su uočeni nedostaci dok se ti nedostaci ne otklone

– privremeno ili trajno ukinuti dopusnicu za obavljanje djelatnosti psihoterapije

– odrediti obvezu dodatnoga stručnog usavršavanja za psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta kod kojega je ustanovljena nedostatna stručna osposobljenost.

(2) Protiv odluka donesenih na temelju ovoga članka žalba nije dopuštena, već se protiv njih može pokrenuti upravni spor.

 

VII. NADZOR NAD ZAKONITOŠĆU RADA

Članak 38.

(1) Upravni nadzor nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.

(2) U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke.

(3) Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti ministarstvu u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih nije u mogućnosti dostaviti.

 

VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 39.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja za obavljanje psihoterapijske djelatnosti zaposli ili sklopi ugovor o djelu s osobom koja ne ispunjava uvjete propisane člankom 5. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja psihoterapijsku djelatnost ako ne ispunjava uvjete propisane člankom 5. ovoga Zakona.

Članak 40.

Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj psihoterapeut i savjetodavni terapeut ako ne ispunjavaju uvjete propisane Kodeksom psihoterapijske etike utvrđenim člankom 24. stavkom 1. podstavkom 2. ovoga Zakona.

 

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

(1) Ministarstvo nadležno za socijalnu politiku i Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske osnovat će Komoru u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Statut i opće akte iz članka 29. stavka 1. podstavka 1. Komora je obvezna donijeti u roku od šest mjeseci od dana osnivanja.

(3) Propise iz članka 5. stavka 11., članka 8. stavka 6., članka 17. stavka 2. i članka 36. stavka 4. ovoga Zakona za čije je donošenje ovlašten ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donijet će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 42.

(1) Osobe koje u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj obavljaju psihoterapijsku djelatnost dužne su u roku od godine dana od osnivanja Komore podnijeti zahtjev za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti psihoterapije.

(2) Osobama iz stavka 1. ovoga članka izdat će se dopusnica sukladno uvjetima koji su propisani člankom 5. ovoga Zakona.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje ne podnesu zahtjev za izdavanje dopusnice u roku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno kojima se rješenjem odbije zahtjev za izdavanje dopusnice, od dana izvršnosti rješenja ne mogu obavljati djelatnost psihoterapije sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 43.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/17-01/177

Zagreb, 6. srpnja 2018.

HRVATSKI SABOR

 

 

Copyright © Ante Borić