Objavljeno u NN 107/08 od 19.09.2008.:

 

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

Na temelju članka 19. stavak 1. Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (»Narodne novine« br. 140/05.) ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: ministar) donosi

 

PRAVILNIK O PODRUČJIMA PROVENIJENCIJA SVOJTI ŠUMSKOG DRVEĆA OD GOSPODARSKOG ZNAČAJA

Članak 1.

Ovim pravilnikom se propisuju područja provenijencija za gospodarski važne svojte šumskog drveća.

Članak 2.

U smislu ovoga pravilnika površina područja provenijencije odgovara jedinstvenim ekološkim odnosima unutar kojih, uvažavanjem nadmorskih visina, sastojine ili skupine sjemenskih stabala imaju slične fenotipske ili genetske karakteristike.

Članak 3.

Područja provenijencija utvrđuju se za sljedeće svojte šumskog drveća od gospodarskog značaja: 1. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) 2. Hrast kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) 3. Hrast crnika (Quercus ilex L.) 4. Hrast medunac (Quercus pubescens Willd.) 5. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) 6. Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) 7. Obični jasen (Fraxinus excelsior L.) 8. Crna joha (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) 9. Bijela vrba (Salix alba L.) i njezini hibridi 10. Topole (Populus sp.) i njezini hibridi – Europska crna topola (Populus nigra L.); – Bijela topola (Populus alba L.); – Trepetljika (Populus tremula L.); – Američka crna topola (Populus deltoides Marsh.). 11. Obična jela (Abies alba Mill.) 12. Obična smreka (Picea abies (L.) H. Karst.) 13. Obični bor (Pinus sylvestris L.) 14. Crni bor (Pinus nigra J. F. Arnold) 15. Alepski bor (Pinus halepensis Mill.) 16. Brucijski bor (Pinus brutia Ten.) 17. Čempres (Cupressus sempervirens L.) 18. Primorski bor (Pinus pinaster Aiton).

Članak 4.

Površine područja provenijencija dijele se na sljedeće sjemenske jedinice: • sjemenske oblasti • sjemenske zone • sjemenske regije.

Članak 5.

Površine područja provenijencija podijeljena su na sjemenske oblasti i sjemenske zone: 1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.) 1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.) 1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.) 2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.) 2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.) 2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.) 2.3. Sjemenska zona šume panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.) 3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n.v.) 3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150 – 400 m n. v.) 3.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n.v.) 3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.) 3.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma (800 – 1000 m n. v.) 4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n.v.) 4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n.v.) 4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n.v.) 5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n.v.) 5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n.v.) 5.2. Sjemenska zona šuma dalmatinskog crnog bora (otoci, od 400 m n. v. na više).

Članak 6.

Površine područja provenijencija dijele se na razini oblasti, odnosno zona na sjemenske regije za svojte šumskog drveća iz članka 3. ovoga pravilnika kako slijedi:

Vrsta: Quercus robur L. – hrast lužnjak

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n.v.) 1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n.v.) 1.1.1. Sjemenska regija Baranja, Đakovački i Vukovarski ravnjak 1.1.2. Sjemenska regija srednja Podravina 1.1.3. Sjemenska regija gornja Podravina 1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.) 1.2.1. Sjemenska regija donja Posavina 1.2.2. Sjemenska regija srednja Posavina 1.2.3. Sjemenska regija gornja Posavina i Pokuplje 4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n.v.) 4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0-1000 m n.v.) 4.1.1. Sjemenska regija Motovunska šuma  

Vrsta: Quercus petraea (Matt.) Liebl. – hrast kitnjak

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n.v.) 2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.) 2.1.1. Sjemenska regija srednja Hrvatska 2.1.2. Sjemenska regija Moslavina 2.1.3. Sjemenska regija Zagorsko-bilogorska 2.1.4. Sjemenska regija Korduna i Banovine 3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.) 3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150 – 400 m.n.v.) 3.1.1. Sjemenska regija Lička

Vrsta: Quercus ilex L. – hrast crnika

5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n.v.) 5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n.v.) 5.1.1. Sjemenska regija sjeverna 5.1.2. Sjemenska regija srednja 5.1.3. Sjemenska regija južna

Vrsta: Quercus pubescens Willd. – hrast medunac

4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.) 4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n.v.) 4.1.1. Sjemenska regija medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.) 4.1.2. Sjemenska regija medunčevih šuma s crnim grabom (300 – 1000 m n. v.) 4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n.v.) 4.2.1. Sjemenska regija medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.) 4.2.2. Sjemenska regija medunčevih šuma s crnim grabom (300 – 1000 m n. v.)

Vrsta: Fagus sylvatica L. – obična bukva

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.) 2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.) 2.2.1. Sjemenska regija Diljsko-psunjska 2.2.2. Sjemenska regija Zagorsko-bilogorska 2.2.3. Sjemenska regija Žumberačko-pokupsko-banovinska 2.3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.) 2.3.1. Sjemenska regija Papučka 2.3.2. Sjemenska regija Sljemenska 2.3.3. Sjemenska regija Zagorska 3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.) 3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.) 3.3.1. Sjemenska regija Gorsko kotarska 3.3.2. Sjemenska regija Kapelsko-velebitska 3.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma (800 – 1000 m n. v.) 3.4.1. Sjemenska regija Istarska 3.4.2. Sjemenska regija Velebitsko-dinarska 3.4.3. Sjemenska regija Mosorsko-biokovska

Vrsta: Fraxinus angustifolia Vahl – poljski jasen

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n.v.) 1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n.v.) 1.1.1. Sjemenska regija Podunavlja 1.1.2. Sjemenska regija srednje i gornje Podravine 1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.) 1.2.1. Sjemenska regija donje Posavine 1.2.2. Sjemenska regija srednje Posavine 1.2.3. Sjemenska regija gornje Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja

Vrsta: Fraxinus excelsior L. – obični jasen

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n.v.) 3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n.v.)

Vrsta: Alnus glutinosa (L.) Gaertn. – crna joha

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n.v.) 1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n.v.) 1.1.2. Sjemenska regija srednje i gornje Podravine 1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.) 1.2.1. Sjemenska regija Posavine 1.2.2. Sjemenska regija Pokuplja

Vrsta: Salix alba L. – bijela vrba i njezini hibridi

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n.v.) 1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n.v.) 1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.)

Vrsta: Populus sp. – topole i njezini hibridi

– Europska crna topola (Populus nigra L.); – Bijela topola (Populus alba L.); – Trepetljika (Populus tremula L.); – Američka crna topola (Populus deltoides Marsh.). 1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n.v.) 1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n.v.) 1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.) 4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.) 4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)

Vrsta: Abies alba Mill. – obična jela

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.) 2.3. Sjemenska zona šume panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.) 2.3.1. Sjemenska regija međuriječja rijeka Save i Drave 3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.) 3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.) 3.3.1. Sjemenska regija Gorski Kotar – Velebit 3.3.2. Sjemenska regija Biokovo

Vrsta: Picea abies (L.) H. Karst. – obična smreka

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.) 2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.) 3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.) 3.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.) 3.2.1. Sjemenska regija Gorski Kotar i Lika 3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.) 3.3.1. Sjemenska regija Gorski Kotar 3.3.2. Sjemenska regija Velebit i Lika

Vrsta: Pinus sylvestris L. – obični bor

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n.v.) 2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n.v.) 2.1.1. Sjemenska regija šuma običnog bora srednje i sjeverne Hrvatske 3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n.v.) 3.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n.v.) 3.2.1. Sjemenska regija šuma običnog bora gorske Hrvatske

Vrsta: Pinus nigra J. F. Arnold – crni bor

3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n.v.) 3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n.v.) 3.3.1. Sjemenska regija austrijskog crnog bora (kontinentalna Hrvatska) 4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n.v.) 4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n.v.) 4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n.v.) 5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n.v.) 5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n.v.) 5.1.1. Sjemenska regija korzičkog crnog bora (Istra i Kvarner) 5.1.2. Sjemenska regija dalmatinskog crnog bora (otoci)

Vrsta: Pinus halepensis Mill. – alepski bor i Pinus brutia Ten. – brucijski bor

5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n.v.) 5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n.v.) 5.1.1. Sjemenska regija od Šibenika na sjever (uključujući i otoke) 5.1.2. Sjemenska regija od Šibenika na jug (uključujući i otoke)

Vrsta: Cupressus sempervirens L. – obični čempres

5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n.v.) 5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n.v.) 5.1.1. Sjemenska regija sjeverna 5.1.2. Sjemenska regija srednja 5.1.3. Sjemenska regija južna.

Članak 7.

Detaljan opis područja provenijencija, s pripadajućim šumskim zajednicama, tablično prikazanim stanišnim podacima i kartografskim prikazima sadržan je u Prilogu I ovoga pravilnika i njegov je sastavni dio. Popis gospodarskih jedinica prema pripadnosti po sjemenskim regijama sadržan je u Prilogu II ovog pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 8.

Korištenje šumskog reprodukcijskog materijala gospodarski važnih svojti šumskog drveća dopušteno je samo u skladu sa smjernicama propisanim u Prilogu I ovog pravilnika.

Članak 9.

U slučaju pomanjkanja šumskog reprodukcijskog materijala određene svojte šumskog drveća unutar propisane sjemenske jedinice za korištenje, ministar na temelju mišljenja Povjerenstva za šumski reprodukcijski materijal može odobriti korištenje šumskog reprodukcijskog materijala te svojte šumskog drveća iz druge sjemenske jedinice.

Članak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-01/08-01/08 Urbroj: 538-07-08-01 Zagreb, 8. rujna 2008.

Ministar Petar Čobanković, v. r.

PRILOG 1 RAZDJELBA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA NA PODRUČJA PROVENIJENCIJA

Na temelju dosadašnjih istraživanja, uvažavajući saznanja do kojih je došla šumarska znanost i struka, predložena je podjela šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske na sjemenske oblasti, zone i regije.

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)

Oblast nizinskih šuma pripada eurosibirsko-sjevernoameričkom šumskom području, a rasprostire se uz naše velike vodotoke. Oblast nizinskih šuma obuhvaća dvije sjemenske zone koje su obrasle listopadnim drvećem, a ponajviše hrastom lužnjakom. Ova oblast obuhvaća planarni i najniži dio Republike Hrvatske do 200 m n. v. Glavnina oblasti smještena je između rijeka Save, Drave i Dunava, u njihovim dolinama i oko njihovih pritoka. Oblast je izložena djelovanju umjereno tople kišne klime, bez izrazito suhog razdoblja. Srednja godišnja temperatura zraka kreće se od 10 – 11°C. Ukupne godišnje količine oborina iznose od 600 do 900 mm koje su jednoliko razdijeljene tijekom godine. Najsuši dio godine pada u hladno godišnje doba. Prema istoku ukupna godišnja količina oborina se smanjuje. Prema Köppenovoj klasifikaciji tip klime je Cfwbx" i Cfwb"x". Oborinska, poplavna i podzemna voda te mikroreljef ove oblasti bitno utječu na preraspodjelu vlage u tlu što se odražava na pedogenetske procese i pojavu vegetacije. Geološku podlogu ove oblasti čine aluvijalni nanosi i pretaloženi močvarni prapor. Na takvoj geološkoj podlozi dolaze močvarna (euglejna) tla s podtipovima hipoglejno, epiglejno i amfiglejno. Velike površine zauzima nizinski pseudoglej na pleistocenim ilovinama i glinama na terasama i gredama (mikrouzvisinama). Uže zone uz riječne tokove zauzimaju aluvijalna tla. Unutar ove oblasti izdvojene su dvije zone:

1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)

Glavno obilježje daje rijeka Drava. Svojom snagom, količinom vode, njezinim vodostajem i dinamikom plavljenja stvoreni su tipovi tala sa specifičnim obilježjima. Veliko učešće pijeska i šljunka stvaraju posebne hidrološke prilike što ova staništa čine različitim od onih u području Save. Direktna blizina sjevernog dijela Panonske nizine utječe na klimatske parametre koji su obilježeni s ne toliko toplijom, koliko sušom klimom. Utjecaj Alpa odnosno topljenje snijega u njima odrazio se i na vrijeme poplava koje su u ovim staništima prisutne nešto kasnije nego uz rijeku Savu, a najčešće u kasno proljeće. Osnovni sinekološki čimbenici opisani su za cjelokupnu nizinsku oblast. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja obuhvaća područje provenijencija tri sjemenske regije u kojima su razvijene šumske zajednice i to: a) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I VELIKE ŽUTILOVKE S RASTAVLJENIM ŠAŠEM (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae I. Horvat 1938) b) TIPIČNA ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1971) c) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA S CEROM (Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris Rauš 1969) d) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA S BUKVOM (Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rauš 1971) e) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA S LIPOM (Carpino betuli-Quercetum roboris tilietosum tomentosae Rauš 1969) f) ŠUMA CRNE JOHE S TRUŠLJIKOM (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968) g) ŠUMA CRNE JOHE I POLJSKOG JASENA SA SREMZOM (Pruno-Fraxinetum angustifoliae Oberdorfer 1953) h) ŠUMA CRNE I BIJELE TOPOLE (Populetum nigro-albae Slavnić 1952) i) ŠUMA BIJELE VRBE I CRNE TOPOLE (Salici albae-Populetum nigrae Tüxen 1931) j) ŠUMA BIJELE VRBE (Salicetum albae Issler 1926) k) ŠUMA BIJELE VRBE I CRNE TOPOLE S PLAVOM KUPINOM (Salici – Populetum nigrae rubetosum caesii Rauš 1973)

1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)

Vodni odnosi u ovoj zoni ovisni su o rijeci Savi, koja ove prostore plavi najčešće u rano proljeće. Povratne vode nabujalih potoka često izazivaju poplave i tijekom vegetacijskog razdoblja. Osnovni činitelj rasporeda vode je mikroreljef koji je u ovim prostorima naročito izražen mikrouzvisinama i mikroudubinama, nazvan u narodu grede, nize i bare. Raznolikost terena uvjetovao je mozaički raspored tala koja su u odnosu na podravsko-podunavsku sjemensku zonu težeg mehaničkog sastava, dubljeg ekološkog profila i duže zadržavaju akumuliranu vlagu. Različitost stanišnih prilika uvjetovala je pridolazak šumskih zajednica hrasta lužnjaka i poljskog jasena. U ovoj zoni prevladava kontinentalna klima opisana u oblasti nizinskih šuma. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja obuhvaća područje provenijencija u tri sjemenske regije u kojima su razvijene šumske zajednice i to: a) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I VELIKE ŽUTILOVKE S DRHTAVIM ŠAŠEM (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides I. Horvat 1938) b) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I VELIKE ŽUTILOVKE S RASTAVLJENIM ŠAŠEM (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae I. Horvat 1938) c) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I VELIKE ŽUTILOVKE SA ŽESTILJEM (Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971) d) TIPIČNA ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1971) e) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA S BUKVOM (Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum Rauš 1971) f) ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA S CEROM (Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris Rauš 1969) g) ŠUMA POLJSKOG JASENA S KASNIM DRIJEMOVCEM (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959) h) ŠUMA VEZA I POLJSKOG JASENA (Fraxino-Ulmetum laevis Slavnić 1952) i) ŠUMA CRNE JOHE S TRUŠLJIKOM (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968) j) ŠUMA CRNE JOHE I POLJSKOG JASENA SA SREMZOM (Pruno-Fraxinetum angustifoliae Oberdorfer 1953)

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)

Ova oblast jasno je obilježena rijekom Savom i Dravom, te se proteže do podnožja Velike i Male Kapele. Većina masiva vrlo je razgranata, s puno dolina i jaruga, tako da ovo područje obiluje mnoštvom različitih stanišnih prilika. Zauzima područje od 150 m n. v. do 1061 m na Ivanščici. Šume na nižim položajima iskrčene su na većim površinama, dok se iznad 400 m n. v. prostiru cjeloviti šumski kompleksi. Velika složenost pedološkog pokrova ovog prostora uvjetovana je, u prvom redu, složenom litološkom građom, a zatim geomorfološkom raščlanjenošću prostora. Pedogenetski čimbenici bitno su utjecali na površinsku preraspodjelu oborina, taložnih tvari i solarne energije te na transport i transformacije mineralne i organske komponente tla. Prevladava umjereno topla kišna klima, oznake Cfwbx" prema Köppenu. Nadmorska visina i ekspozicija bitno utječu na promjene pojedinih parametara klime, što stvara puno mikroklimatskih karakteristika. Oborine su dobro raspoređene tijekom cijele godine, a značajnije povećanje događa se iznad 500 m n. v. S obzirom na petrografiju i sastav stijena, uočava se vertikalna zonalnost tala. Na tvorbu, njihovih tipova i podtipova te sastojina koje obitavaju na njima naročito je utjecala izmjena silikatnih i karbonatnih stijena. Na osojnim padinama razvijeni su vlažniji, dublji tipovi tala, podtipovi i njihovi varijeteti. Na tim površinama, uglavnom su rasprostranjene bukovo-jelove i submontanske bukove šume, a samo lokalno šume gorskog javora i jasena. Prisojne strane pokrivene su plićim i sušim tlima, na kojima se razvijaju šume hrasta kitnjaka s povećanim udjelom hrasta cera. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske pripada eurosibirsko-sjevernoameričkom šumskom području. Ovu oblast tvore tri sjemenske zone.

2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)

Ovaj kotlinski ili brežuljkasti pojas karakteriziran je šumama gdje dominira hrast kitnjak. Klimatski odnosi i tlo uvjetuju širinu ovog pojasa. Na grebenima, toplijim ekspozicijama te plitkim do srednje dubokim tlima dominira hrast kitnjak. Na nešto dubljim i svježim tlima, gdje se duže zadržavaju hladne zračne mase, prevladava obična bukva. Na toplijim zaravnima, sedlima ili blagim padinama, na tlima dubljeg ekološkog profila prostire se pitomi kesten. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena obuhvaća područje provenijencija pet sjemenskih regija u kojima se rasprostiru šumske zajednice hrasta kitnjaka i to: a) ŠUMA HRASTA KITNJAKA S BEKICOM (Luzulo-Quercetum petraeae /Hilitzer 1932/ Passarge 1953) b) ACIDOFILNA ŠUMA HRASTA KITNJAKA S RUNJIKOM (Hieracio racemosi-Quercetum petraeae Vukelić /1990/ 1991) c) ŠUMA HRASTA KITNJAKA S VLASULJOM (Festuco drymeiae-Quercetum petraeae /Janković 1968/ Hruška 1974) d) ILIRSKA ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOGA GRABA (Epimedio-Carpinetum betuli /I. Horvat 1938/ Borhidi 1963)

2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)

Ova zona obilježena je oštrijom klimom, godišnja temperatura kreće se oko 8°C, a prosječna količina oborina iznosi oko 1200 mm. Geološka podloga sačinjena je od pretežno silikatnih stijena. Tla su acidofilna, više ili manje duboka o čemu ovise dimenzije i kvaliteta šumskih sastojina. Prevladavaju šume obične bukve, jednoličnog izgleda. Sjemenska zona gorske bukove šume obuhvaća područje provenijencija u tri sjemenske regije u kojima pridolaze šumske zajednice obične bukve i to: a) GORSKA BUKOVA ŠUMA S MRTVOM KOPRIVOM (Lamio orvalae -Fagetum sylvaticae /I. Horvat 1938/ Borhidi 1963) b) BUKOVA ŠUMA S BEKICOM (Luzulo-Fagetum sylvaticae Meusel 1937) c) BRDSKA BUKOVA ŠUMA S TREPAVIČASTIM ŠAŠEM (Carici pilosae-Fagetum sylvaticae Oberdorfer 1957) d) BUKOVA ŠUMA S GRAHORICOM (Vicio oroboidi-Fagetum sylvaticae (I. Horvat 1938/ Pocs et Borhidi 1960)

2.3. Sjemenska zona šume panonske bukve i jele (800-1000 m n. v.)

Najviši pojas u ovoj zoni izložen je oštrim klimatskim prilikama i dovoljnim količinama vlage. Šume su pod utjecajem panonske klime, s istoka i alpske klime, koja obiluje oborinama i manjih je temperaturnih kolebanja. Rasprostranjene su na Medvednici, Ivanščici, Macelju i Papuku, na južnim ekspozicijama iznad 800 m n.v., a na sjevernim ponekad već od 300 m n.v. na pješčenjacima i škriljevacima, a ostali zapadni dijelovi areala nalaze se na karbonatnim stijenama. Sjemenska zona šume panonske bukve i jele obuhvaća područje provenijencija u tri sjemenske regije u kojima se razvijaju šumske zajednice obične bukve i jele i zajednica gorskog javora i običnog jasena: a) PANONSKA BUKOVO-JELOVA ŠUMA S BRDSKOM VLASULJOM (Festuco drymeiae-Abietetum Vukelić et Baričević 2007) b) ŠUMA GORSKOG JAVORA I OBIČNOG JASENA (Chrysanthemo macrophylli-Aceretum pseudoplatani /I. Horvat 1938/ Borhidi 1963)

3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)

Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma pripada eurosibirsko-sjevernoameričkom šumskom području u gorsko-kotarskoj i dinarskoj regiji. Ovu oblast čine četiri sjemenske zone. Šume visokih gora i planina dinarskog područja Hrvatske zauzimaju prostore Gorskog kotara, Like i visokih planina Dalmacije, kao što su Dinara, Svilaja i Biokovo. Na relativno malom prostoru smjestio se velik broj šumskih zajednica nastalih prirodnim putem, s prirodnom strukturom i velikim brojem biljaka, koje su za razliku od sličnih područja Europe dosta dobro očuvane. Tla ovih šuma su se razvila na pretežno čistim vapnencima i dolomitima, vapnenim brečama i konglomeratima te djelomično na silikatima paleozojskih i verfenskih klastita. Na takvim geološkim podlogama najčešće susrećemo smeđa tla na vapnencima i dolomitima, tla tipa vapneno-dolomitne crnice, smeđa i lesivirana tla i rendzine. Što je veća nadmorska visina, udio crnice i plitkih kalkokambisola je veći. Što se tiče klime, dolaze do izražaja mediteranska klima, utjecaj Atlantika sa sjeverozapada preko Alpa i kontinentalna klima koja utječe sa sjevera preko Panonske nizine. Prema Köppenu klimatski tip definiran je formulom Cfsbx”, što označava umjereno toplu kišnu klimu, bez sušnog razdoblja, s oborinama jednoliko raspoređenim na cijelu godinu. Najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Maksimumu oborine u početku toplog dijela godine pridružuje se maksimum u kasnoj jeseni koji je veći od prvoga. U planinskim predjelima iznad 1200 m nadmorske visine javlja se borealni tip klime – Dfsbx". Srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od -3°C, a najtoplijeg mjeseca iznad 10 °C, te postoji toplo ljeto i oštra zima. Temperatura najtoplijeg mjeseca je ispod 22°C. Tlo je prekriveno dugotrajnim snježnim prekrivačem. Oborina je jednoliko raspodijeljena na cijelu godinu, ali najsušniji dio pada u toplo godišnje doba. Uzajamnim utjecajem sinekoloških čimbenika tijekom tisuća godina na tom su se prostoru formirale različite šumske zajednice. Neke od njih su klimatogene zajednice, a neke su prijelazne odnosno azonalne. Klimatogene zajednice tvore na tim prostorima mješovite ili čiste sastojine obične jele (Abies alba Mill.) i obične bukve (Fagus sylvatica L.). Prijelazne zajednice tvore one vrste drveća koje imaju široku ekološku valenciju, što ih svrstava u grupu pionirskih vrsta drveća. To su ponajprije obična smreka (Picea abies (L.) H. Karst.), obični bor (Pinus sylvestris L.), crni bor (Pinus nigra J. F. Arnold.), tisa (Taxus baccata L.), bor krivulj (Pinus mugo Turra), gorski javor (Acer pseudoplatanus L.), obični jasen (Fraxinus excelsior L.) i dr. Pionirske vrste drveća na tim prostorima zauzimaju ekstremno loše stojbine, bilo da se radi o plitkim kamenitim tlima, mrazištima ili stojbinama izloženima pretežni dio godine niskim temperaturama, vjetru, ledu i snijegu. Vrlo često se događa da pionirske vrste drveća ispune svoj zadatak stvaranja povoljnih ekoloških uvjeta na staništu koje zauzimaju te omogućuju pridolazak vrsta i klimatogenih zajednica, npr. bukovih ili jelovo – bukovih šuma. Na ekstremno lošim stanišnim uvjetima, kao što su velika stjenovitost bez kvalitetnog tla ili velike visine blizu granice šumske vegetacije gdje vladaju vrlo niske temperature, taj proces je vrlo spor i teško uočljiv, ali se on ipak odvija. Gdje se god nalaze šume koje tvore pionirske vrste drveća, nastaje progresija stojbine i progresivna sukcesija vrsta drveća koje tvore klimatogene zajednice.

3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150 – 400 m n. v.)

Obuhvaća zapadni dio naše zemlje na nižim položajima kontinentalne klime, što ju čini bitno različitom od zone u panonskom dijelu Hrvatske. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena čini područje provenijencije jedne sjemenske regije.

3.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.)

Sjemenska zona obuhvaća područje Velike i Male Kapele, Ličke Plješivice, Risnjaka i Velebita. Litološka podloga su uglavnom vapnenci i dolomiti, puno manje pješčenjaci na kojima su se razvila tla bogata skeletom (većim učešćem kamenja) i koja su slabo do umjereno lesivirana. Oštrija klima i obilnije oborine glavna su razlika između ove zone i zone u gorskoj bukovoj šumi (2.2.). Sjemenska zona gorske bukove šume obuhvaća područje provenijencija u dvije sjemenske regije u kojima se razvijaju šumske zajednice gorske bukove šume: a) BUKOVA ŠUMA S REBRAČOM (Blechno-Fagetum sylvaticae I. Horvat ex Marinček 1970) b) GORSKA BUKOVA ŠUMA S MRTVOM KOPRIVOM (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae /I. Horvat 1938/ Borhidi 1963) c) BUKOVA ŠUMA S CRNIM GRABOM (Ostryo-Fagetum sylvaticae M. Wraber ex Trinajstić 1972)

3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.)

Zona se prostire na području Gorskog Kotara, Like i viših planina Dalmacije. Ima veliku visinsku amplitudu gdje su se uzajamnim utjecajem ekoloških čimbenika formirale klimatogene i azonalne zajednice. Uz raznolikost zajednica izraženi krški fenomeni i geološke specifičnosti na vapneno-dolomitnoj i silikatnoj podlozi daju osnovno obilježje ovoj zoni. Klima je također oštrija, od zone u panonskom dijelu sa puno više oborina i dužim zadržavanjem snijega. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele obuhvaća područje provenijencija u Gorsko-kotarskoj sjemenskoj regiji u šumskim zajednicama: a) DINARSKA BUKOVO-JELOVA ŠUMA (Omphalodo vernae-Fagetum Marinček et al. 1992) b) ŠUMA JELE l REBRAČE (Blechno-Abietetum I. Horvat 1950) c) ŠUMA CRNOGA BORA S KRESTUŠCEM (Chamaebuxo-Pinetum I. Horvat 1956) d) ŠUMA CRNOGA I OBIČNOGA BORA S KUKURIJEKOM (Helleboro-Pinetum I. Horvat 1958) e) ŠUMA CRNOG BORA S DUNJARICOM (Cotoneastro-Pinetum nigrae I. Horvat 1938) f) GORSKA SMREKOVA ŠUMA S PAVLOVCEM (Aremonio-Picetum I. Horvat 1938) g) SMREKOVA ŠUMA S KUKURJEKOM-BOŽIČNJAKOM NA DOLOMITU (Helleboro nigri-Piceetum /I. Horvat 1950/ Trinajstić et Pelcer 2005)

3.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma (800 – 1000 m n. v.)

Sjemenska zona utjecana je značajnim djelovanjem primorske klime koja se sukobljava s oštrom kontinentalnom. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma obuhvaća područje provenijencije tri sjemenske regije u kojima se razvija šumska zajednica: a) ŠUMA PRIMORSKE BUKVE S JESENSKOM ŠAŠIKOM (Seslerio autumnalis-Fagetum sylvaticae /I. Horvat 1938/ M. Wraber ex Borhidi 1963)

4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.)

Oblast ovih šuma obuhvaća nešto hladniji pojas našeg primorja, koji se pruža na primorskoj strani Dinarida. U ovoj oblasti prevladava umjereno topla kišna klima, oznake Cfsax”. Ljeta su vruća sa srednjom mjesečnom temperaturom iznad 22°C. Zimsko kišno razdoblje je široko rascijepljeno u proljetni (travanj do lipanj) i jesensko-zimski maksimu (listopad – studeni). Najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Na nadmorskim visinama iznad 600 m dolazi varijanta osnovnog tipa klime sredozemnih obala Csbx”. Ljeta su svježa i suha, jer je srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca ispod 22 °C, s količinom oborina u najsušnijem mjesecu od 50 – 70 mm. Litološka podloga većinom je sačinjena od vapnenca, dolomita i fliša, različite starosti. Ovo degradirano krško područje karakterizirano je veoma niskom produktivnom sposobnošću tla. Tla su, u pravilu, plitka i bogata skeletom, prevladavaju vapneno – dolomitne crnice, rendzine na dolomitu i flišu, luvisoli i u manjem dijelu crvenice. Tla su umjereno do jako erodirana. Klima je umjereno topla, kišna, s vrućim i suhim ljetima. Zima je nešto hladnija i s povremenim snježnim padalinama, koje se kratko zadržavaju. Vanjski izgled ovih šuma, uglavnom je dosta loš, upravo radi teških i nepovoljnih edafskih, hidroloških i klimatskih prilika. Oblast submediteranskih šuma obuhvaća Istru i sve strane okrenute Jadranskom moru. Unutar ove oblasti razlikujemo dvije zone u kojima rastu šumske zajednice hrasta medunca.

4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)

Sjemenska zona obuhvaća priobalni pojas sjevernog Hrvatskog primorja. Na otocima kvarnerskog zaljeva, u vapnenačkom dijelu Istre, duž priobalnog dijela podvelebitskog kanala i u Ravnim kotarima, na plitkoj kamenoj podlozi antiklinala zauzima velike površine. Obilježena je zajednicom medunca i bijelog graba u litoralnom pojasu, te šumama medunca i crnoga graba u montanskom pojasu. Ovakav razvitak u vertikalnom profilu upućuje na hladnije klimatske prilike, čime se potvrđuje i izostanak vazdazelenih mediteranskih elemenata. Ovu zonu tvore područja provenijencije sa dvije sjemenske regije koje obuhvaćaju zajednice: a) ŠUMA HRASTA MEDUNCA I BIJELOGA GRABA (Querco-Carpinetum orientalis Horvatić 1939) b) ŠUMA MEDUNCA I CRNOGA GRABA (Ostryo-Quercetum pubescentis I. Horvat 1938)

4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n. v.)

Sjemenska zona proteže se od rijeke Zrmanje na istok, naročito na dubljim smeđim tlima. Hrast medunac postupno zamjenjuje dub (Quercus virgiliana (Ten.)Ten.) koji u dubrovačkom području dominira. Razlika u odnosu na medunčeve šume očituje se u jačem učešću ilirsko – apeninskih vrsta. Ovu zonu čini područje provenijencija dvije sjemenske regije koje obuhvaćaju zajednice: a) ŠUMA DUBA I BIJELOGA GRABA (Carpino orientali-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987) b) ŠUMA MEDUNCA I CRNOGA GRABA (Ostryo-Quercetum pubescentis I. Horvat 1938)

5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n. v.)

Nastavlja se na oblast submediteranskih šuma. Ova oblast predstavlja tipično mediteransko područje u kojem u cijelosti dolazi do izražaja osnovni tip mediteranske klime. Obilježen je toplim i sušim ljetima i blagim zimama, bez snijega. Proteže se duž cijele obale Jadranskog mora, pa su i razlike u djelovanju nekih meteoroloških elemenata i pojava između sjevernih i južnih područja očekivane. U ovoj oblasti vlada tip klime sredozemnih obala. Obilježen je blagom zimom i suhim ljetom s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime kao u najsušnijem mjesecu ljeta. Količina oborine u najsušnijem mjesecu manja je od 40 mm. Ljeta su vruća, suha i vedra. Ovaj tip klime označava se i kao klima masline. Litološka podloga predstavljena je vapnencima i dolomitima s malo fliša, na kojima se razvijaju skeletna i skeletoidna tla, tipa rendzina, smeđa tla na vapnencima i dolomitima, te plitke crvenice. Oblast eumediteranskih šuma pripada mediteranskom području, a razvijena je na uskom obalnom području Jadrana i jadranskim otocima. U toj oblasti nalazi se sjemenska zona šuma hrasta crnike s tri sjemenske regije u kojima su razvijene šumske zajednice hrasta crnike.

5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (sjeverna, srednja i južna varijanta) (0 – 400 m n. v.)

To je tipično mediteransko područje koje ne zauzima veliku površinu, ali se proteže duž cijele obale. Visinska razlika je relativno mala, najviše do 400 m n. v. na nekim dalmatinskim otocima. Razlika u klimi između sjevernih i južnih područja određuje florni sastav, a utjecaj čovjeka i djelovanje ekoloških čimbenika utječe na izgled sastojine. U sjemenskoj zoni šuma hrasta crnike unutar šumskih zajednica hrasta crnike i crnoga jasena, kao i u zajednicama alepskog bora, razvija se obični čempres u manjim skupinama. Ovu zonu čine područja provenijencija s tri sjemenske regije koje obuhvaćaju zajednice: a) ŠUMA HRASTA CRNIKE S MIRTOM (Myrto-Quercetum ilicis /Horvatić 1956/ Trinajstić 1985) b) ŠUMA HRASTA CRNIKE I CRNOGA JASENA (Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić /1956/ 1958) c) ŠUMA ALEPSKOG BORA SA SOMINOM (Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis Trinajstić 1988) d) ŠUMA ALEPSKOG BORA S RESIKOM (Erico-Pinetum halepensis Krause et al. 1963) e) ŠUMA ALEPSKOG BORA I HRASTA CRNIKE (Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971)

5.2. Sjemenska zona šuma dalmatinskog crnog bora (otoci, od 400 m n. v. na više)

Zona se nalazi se unutar zimzelenog eumediteranskog područja na višim položajima (400 m). Najveće površine nalaze se na otoku Braču, a ima ih na Korčuli, Hvaru i poluotoku Pelješcu. U tom području dalmatinski crni bor tvori mješovite šume s crnikom, koje se mogu smatrati trajnim stadijem, nastalim degradacijom crnikovih šuma. Ovu zonu čine područja provenijencija sa dvije sjemenske regije koje obuhvaćaju zajednice: a) ŠUMA DALMATINSKOGA CRNOGA BORA S RESIKOM (Erico manipuliflorae-Pinetum dalmaticae Trinajstić 1977) b) ŠUMA DALMATINSKOGA CRNOGA BORA S KLEČICOM (Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae Domac /1962/ 1965)

RAZDJELBA PODRUČJA PROVENIJENCIJA ZA SVOJTE ŠUMSKOG DRVEĆA OD GOSPODARSKOG ZNAČAJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Vrsta: Quercus robur L. – hrast lužnjak

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n.v.) 1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.) 1.1.1. Sjemenska regija Baranja, Đakovački i Vukovarski ravnjak 1.1.2. Sjemenska regija srednja Podravina 1.1.3. Sjemenska regija gornja Podravina 1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.) 1.2.1. Sjemenska regija donja Posavina 1.2.2. Sjemenska regija srednja Posavina 1.2.3. Sjemenska regija gornja Posavina i Pokuplje 4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.) 4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.) 4.1.1. Sjemenska regija Motovunska šuma

Smjernica za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Uporaba šumskog reprodukcijskog materijala dozvoljena je unutar jedne sjemenske zone. U oblasti submediteranskih šuma, dozvoljena je uporaba šumskog reprodukcijskog materijala samo unutar postojeće sjemenske regije.

Vrsta: Quercus petraea (Matt.) Liebl. – hrast kitnjak

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednie i sieverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.) 2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.) 2.1.1. Sjemenska regija srednja Hrvatska 2.1.2. Sjemenska regija Moslavina 2.1.3. Sjemenska regija Zagorsko-bilogorska 2.1.4. Sjemenska regija Korduna i Banovine 3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.) 3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150 – 400 m n. v.) 3.1.1. Sjemenska regija Lička

Smjernice za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Korištenje šumskog reprodukcijskog materijala dozvoljeno je unutar pojedine sjemenske oblasti.

Vrsta: Quercus ilex L. – hrast crnika

5. Oblast eumediteranskih šuma (0 – 400 m n. v.) 5.1. Sjemenska zona šuma hrasta crnike (0 – 400 m n. v.) 5.1.1. Sjemenska regija sjeverna 5.1.2. Sjemenska regija srednja 5.1.3. Sjemenska regija južna

Smjernice za korištenie šumskog reprodukcijskog materijala

Koristiti šumski reprodukcijski materijal unutar sjemenske regije.

 

Vrsta: Quercus pubescens Willd. – hrast medunac

4. Oblast submediteranskih šuma (0 – 1000 m n. v.) 4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice) (0 – 1000 m n. v.) 4.1.1. Sjemenska regija medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.) 4.1.2. Sjemenska regija medunčevih šuma s crnim grabom (300 – 1000 m n. v.) 4.2. Sjemenska zona jugoistočna (od Tijarice) (0 – 1000 m n. v.) 4.2.1. Sjemenska regija medunčevih šuma s bjelograbićem (0 – 300 m n. v.) 4.2.2. Sjemenska regija medunčevih šuma s crnim grabom (300 – 1000 m n. v.)

Smjernice za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Koristiti šumski reprodukcijski materijal unutar iste sjemenske oblasti.

 

Vrsta: Fagus sylvatica L. – obična bukva

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.) 2.2. Sjemenska zona gorske bukove šume (300 – 800 m n. v.) 2.2.1. Sjemenska regija Diljsko-psunjska 2.2.2. Sjemenska regija Zagorsko-bilogorska 2.2.3. Sjemenska regija Žumberačko-pokupsko-banovinska 2.3. Sjemenska zona šuma panonske bukve i jele (800 – 1000 m n. v.) 2.3.1. Sjemenska regija Papučka 2.3.2. Sjemenska regija Sljemenska 2.3.3. Sjemenska regija Zagorska 3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.) 3.3. Sjemenska zona dinarskih šuma bukve i jele (700 – 1200 m n. v.) 3.3.1. Sjemenska regija Gorsko kotarska 2.2.2. Sjemenska regija Kapelsko-velebitska 3.4. Sjemenska zona primorskih bukovih šuma (800 – 1000 m n. v.) 3.4.1. Sjemenska regija Istarska 3.4.2. Sjemenska regija Velebitsko-dinarska 3.4.3. Sjemenska regija Mosorsko-biokovska

Smjernica za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Koristiti šumski reprodukcijski materijal iz sjemenskih objekata iste sjemenske zone, poštivajući visinske pojaseve rasprostranjenosti vrste.

Vrsta: Fraxinus angustifolia Vahl i Fraxinus excelsior L. – jaseni

Fraxinus angustifolia Vahl – poljski jasen

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.) 1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.) 1.1.1. Sjemenska regija Podunavlja 1.1.2. Sjemenska regija srednje i gornje Podravine 1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.) 1.2.1. Sjemenska regija donje Posavine 1.2.2. Sjemenska regija srednje Posavine 1.2.3. Sjemenska regija gornje Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja

Fraxinus excelsior L. – obični jasen

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.) 3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)

Smjernica za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala

Fraxinus angustifolia Vahl

Koristiti šumski reprodukcijski materijal unutar jedne sjemenske zone.

Fraxinus excelsior L.

Koristiti šumski reprodukcijski materijal unutar sjemenske oblasti.  

Vrsta: Alnus glutinosa (L.) Gaertn. – crna joha

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.) 1.1. Sjemenska zona Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.) 1.1.2. Sjemenska regija srednje i gornje Podravine 1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n.v.) 1.2.1. Sjemenska regija Posavine 1.2.2. Sjemenska regija Pokuplja

Smjernice za uporabu šumskog reprodukcijskog materijala

Šumski reprodukcijski materijal može se koristiti u svim regijama unutar pojedine sjemenske zone. Izvan područja rasprostranjenja koristiti šumski reprodukcijski materijal lokalnih populacija.  

Vrsta: Salix alba L. – bijela vrba i njezini hibridi

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.) 1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.) 1.2. Sjem2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)

Kujnjak – Rakovac – Mačkovac

 

Jagodnjačke šume

Zmajevačke podunavske šume

Tikveške podunavske šume 

Dvorac – Siget

Haljevo – Kozaračke šume

Darđanske šume

Kopačevske podunavske šume

Baranjska planina

Bačke šume

Torjanačke šume

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)

 

1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)

 

1.1.1. Baranja, Đakovački i Vukovarski ravnjak

 

Vinkovci

 

Dubrave

Jelaš

Vukovarske dunavske ade

Iločke šume

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)

 

1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)

 

1.1.2. Srednja Podravina

 

Našice

 

Miholjačke podravske šume

Čađavački lug – Jelas – Đol

Kapelački lug – Karaš 

Lacić – Gložđe

Bugodišće – Breza – Lugovi

Đurđenovačke nizinske šume

Krndija našička

Obradovačke nizinske šume

Pušinska planina

Gaj

Slatinske podravske šume

Slatinske nizinske šume

s="T-98bezuvl" align="center" style="text-align:center"> Slatinske prigorske šume (dio I i II )

 

Kupres – Slana voda

Sekulinačka planina

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)

 

1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja (80 – 200 m n. v.)

 

1.1.3. Gornja Podravina

 

Koprivnica

 

Banov Brod

Đurđevačka bilogora

Đurđevačke nizinske šume

Đurđevački pijesci

Jazmak – Kosturač – Buk – Drobna

Kalnik Kolačka

Koprivničke nizinske šume

Križevačke prigorske šume

Mesarica – Plavo

Novigradska planina

 

 

Suhopoljska Bilogora

Suhopoljske virovitičke nizinske šume

Virovitička Bilogora

Suhopoljske dravske šume

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)

 

1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)

 

1.2.1. Donja Posavina

 

Vinkovci

 

Trstenik

Merolino

Orljak

Durgutovica

Muško ostrvo

Vrapčana 

Dionica

Kunjevci

Ceranski lugovi

Jamaričko brdo

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)

 

1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)

 

1.2.2. Srednja Posavina

 

Nova Gradiška

 

Stupničko brdo – Cerje

Mrsinjski lug – Migalovci

Glovac – Renovica

Dolca

Ilijanska – Jelas

Radinje

Ješevik – Briknjevača

Podložje – Ključevi

Prašnik

Ljeskovača

Međustrugovi

Novsko Brdo

Trstika I

Grede Kamare

Krapje – Đol

Žabarski bok

Zelenika Podložje

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)

 

1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)

 

1.2.3. Gornja Posavina i Pokuplje

 

Bjelovar

 

Bastajske šume – Krivaja – Klisa

Bedenik

Bjelovarska Bilogora

Blatuško Brdo

Bolčanski –Žabljački lug

Bukovac

Čazmanske nizinske šume

Česma

Daruvarske prigorske šume

DišZobikovac – Petkovača

Dugački gaj – Jasenova – Drljež

Garjevica – Čazma

Grđevačka Bilogora

Grubišnopoljska Bilogora

Krnjača – Gradina – Sječa

Ivanske prigorske šume

Lugovi

Međuvođe – Ilovski lug

Miletina rijeka 

Novakuša – Šikava

 

 

 

 

Pisanička Bilogora

Vrbovečke prigorske šume

Zdenački gaj – Prespinjača

Trupinski Pašijanski gaj

Varoški lug

Garjevica – Ivanska

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)

 

1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)

 

1.2.3. Gornja Posavina i Pokuplje

 

Zagreb

 

Kutinske nizinske šume

Kutinske prigorske šume

Popovačke nizinske šume

Žutica

Veliki Jantak

Čret Varoški lug

Marča

Bistranska gora

Duboki jarak

Črnovšak

Obreški lug

Savski vrbaci

Limbuš – Sava

Zlatarske prigorske šume

Zelinske šume

Šiljakovačka Dubrava II

Vukomeričke gorice – Horvati

Pregrada Klanjec

Stubičko podgorje

Turopoljski lug

Vukomeričke gorice

Stupnički lug

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)

 

1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)

 

1.2.3. Gornja Posavina i Pokuplje

 

Karlovac

 

Draganički lugovi

Jastrebarski lugovi 

Pisarovinski lugovi

Rečički lugovi

Domačaj lug – Kovačevički lug

Gračec – Lučelnica

Orlova

Veliko brdo

Crna draga

Topličke kose

Jastrebarske prigorske šume

Loskunja 

Stražnji vrh

1. Oblast nizinskih šuma (80 – 200 m n. v.)

 

1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja (80 – 200 m n. v.)

 

1.2.3. Gornja Posavina i Pokuplje

 

Sisak

 

Belčićev gaj – Šikara

Brezovica

 

Vuka

Breznica

Sjeverni Dilj

Kujnjak – Rakovac – Mačkovac

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)

 

2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)

 

2.1.1. Srednja Hrvatska

 

Bjelovar

 

Bastajske šume – Krivaja Klisa

Blatuško brdo

Daruvarske prigorske šume

Javornik

Miletina rijeka

Pakračka gora – Zapadni Papuk

Rogoljica

Sjeverni Psunj – Javorovica

Kutinske prigorske šume

Kutinska garjevica

Popovačke prigorske šume

Veliki jantak

Marča

Popovačka garjevica

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)

 

2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)

 

2.1.3 Zagorsko-bilogorska

 

Bjelovar

 

Bjelovarska Bilogora

Bukovac

Grđevačka Bilogora

Grubišnopoljska Bilogora

Pisanička Bilogora

Suhopoljska Bilogora 

Virovitička Bilogora

Vrbovečke prigorske šun>

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)

 

2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)

 

2.1.3. Zagorsko-bilogorska

 

Zagreb

 

Macelj

Sljeme medvedgradske šume

Markuševačka gora

Bistranska gora

Stubička gora

Duboki jarak

Južna Ivančica

Kal – Javorac

Limbuš – Sava

Strahinčica – Trnovec

Zlatarske prigorske šume

Žumberak – Novoselska gora

Polum – Medenjak

Seča

Gornje Međimurje

Sjeverna Ivančica

Ravna gora

Trakošćan

Vinica Plitvica

Lijepa Gorica

Kalnik

Varaždin breg

Željeznica

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sj. Hrv. (150 – 1000 m n. v.)

2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)

2.1.4 Korduna i Banovine

Zagreb

Vukomeričke gorice – Horvati

Vukomeričke gorice

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)

 

 

Čorkovača – Karlice

Javornik

Kljuka

Kotar – Stari gaj

Letovanički lug

Petrinjčica

Petrinjski lug – Piškornjač

Pešćenica – Cerje

Pogledić – Biljeg

Pokule – Pećine

Pokupske šume

Popov gaj

Posavske šume – Sunja

Prolom – Kobiljak – Šašava

Šamarica 1

Šamarica 2

Vinica – Kobiljača

Vučjak – Tješnjak

Zrinska brda

Posavske šume – Dubica

2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske (150 – 1000 m n. v.)

2.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka, bukve i pitomog kestena (150 – 300 m n. v.)

2.1.4 Korduna i Banovine

 

 

Vojni poligon Slunj

3. Oblast brdsko-gorsko- -planinskih šuma (150 – 1500 m n. v.)

 

3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150 – 400 m n. v.)

 

3.1.1. Lička

 

Gospić

 

Bovan – Jelar

Konjska draga – Begovača

Žitnik

Duman

Godača – Veliki kotao

enter"> Crno jezero – Marković rudine

Svilaruša – Kalčevac

Grabar – Brušljan

Kompoljski vrh

Krekovača – Vrbovice

Smolčić uvala

Stajnička Kapela

Bijeli vrh – Dolac

Trovrh – Kik 

Orlovača

Marina glava

Mrsinj

Ivčević kosa

Vidovača

Crni vrh

Staza

Vrebačka staza

Srednja gora

Trovrh – Mirkača

Medačke borove kulture

Oštrac bok

Ostrvica

Risovac – Grabovača

Jadovno – Jazbine

Šedrvan – Bukova glava

Kosurina – Bogunica

Grabar – Duliba

Smrdljivac – Kom

Bubinka – Marčića vrh

Kestenovac – Nebljuška gora

Visočica – Lisac

Šijanova kosa

Kalčić vrh – Obljaj 

 

Vrsta drveća: Quercus ilex L. – hrast crnika

Ražanac – Vrsi

 

 

Vrsta drveća: Fagus sylvatica L. – obična bukva  

Šedrvan – Bukova glava

Oprtalj

/td>

 

Vrsta drveća: Populus nigra L. i njezini hibridi, P. alba L., P. tremula L., P. deltoides Marsh. – topole

 

Vrsta drveća: Abies alba Mill. – obična jela

 

Vrsta drveća: Pinus nigra J. F. Arnold – crni bor

Zelinske šume

/td> 

Šumarija Zadar – neuređeno

 

Vrsta drveća: Pinus halepensis Mill. – alepski bor i Pinus brutia Ten. – brucijski bor

5.1.2. Od Šibenika na jug (uključujući i otoke)

 

Vrsta drveća: Cupressus sempervirens L. – obični čempres

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/341720.html