NN 129/11 od 14.11.2011. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine
NN 129/11 od 14.11.2011. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine iz obiteljske medicine
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI
Na temelju članka 139. stavka 2. i članka 140. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11 i 84/11) ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi
PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU DOKTORA MEDICINE IZ OBITELJSKE MEDICINE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuje se trajanje i program specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz obiteljske medicine, uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i doktori medicine koji obavljaju privatnu praksu za obavljanje specijalizacije, način provođenja specijalizacije te način polaganja specijalističkog ispita.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Članak 2.
Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
Specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja kompetencija prema propisanom programu koja se može obavljati samo u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, odnosno kod ovlaštenih doktora medicine koji obavljaju privatnu praksu, a koji ispunjavaju uvjete propisane člankom 4. ili 5. ovoga Pravilnika. Pod »doktorom medicine koji obavlja privatnu praksu u djelatnosti obiteljske (opće) medicine« podrazumijeva se i »doktor medicine koji obavlja privatnu praksu u djelatnosti obiteljske (opće) medicine na osnovi koncesije«.
Akreditacijsko područje jest nastavak usavršavanja specijalista obiteljske medicine koja se stječe završetkom programa akreditacijskog područja.
Program specijalizacije definira sadržaj i trajanje svih dijelova specijalističkog usavršavanja, popis općih i posebnih kompetencija, uvjete koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe za obavljanje specijalističkog usavršavanja, obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija, obrazac praćenja obavljenih zahvata, a uključuje i poslijediplomski specijalistički studij »Obiteljska medicina«.
Ishodi učenja obuhvaćaju iskaz o tome što specijalizant treba naučiti, razumjeti ili biti sposoban učiniti nakon završenog programa specijalizacije.
Kompetencije predstavljaju skup znanja, vještina i stavova. Razlikuju se opće i posebne kompetencije vezane uz poseban program usavršavanja. Razine usvojenih kompetencija jesu 1, 2 i 3:
1. Specijalizant je svladao tematsko područje na osnovnoj razini i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja.
2. Specijalizant je djelomično svladao tematsko područje i uz djelomični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja.
3. Specijalizant je u potpunosti svladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja.
Specijalizant jest doktor medicine s kojim je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, županija ili grad, uz ugovoreni probni rad u trajanju od šest mjeseci te kojem je po isteku ugovorenog probnog roka na temelju prijedloga ravnatelja zdravstvene ustanove, izdano rješenje ministra nadležnog za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) o odobrenju specijalizacije. Radni odnos specijalizant može zasnovati i u drugoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili kod doktora medicine privatne prakse. Specijalizant jest i doktor medicine koji obavlja privatnu praksu te doktor medicine kojem je na temelju prijedloga tijela, odnosno osoba iz članka 8. ovog Pravilnika izdano rješenje ministra o odobrenju specijalizacije.
Voditelj programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine jest doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine sa znanstveno-nastavnim ili stručnim zvanjem i najmanje deset godina radnog staža od kojeg ima najmanje pet godina specijalističkog staža u djelatnosti obiteljske (opće) medicine. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja koordinira izvođenje programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj, nadzire rad svih glavnih mentora i mentora i odgovoran je za postupak ocjenjivanja glavnih mentora i mentora od strane specijalizanata. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja koordinira izvođenje programa akreditacijskog područja. Voditelja programa specijalističkog usavršavanja uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske liječničke komore (u daljnjem tekstu: Komora) imenuje ministar na vrijeme od pet godina.
Glavni mentor jest doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine sa znanstveno-nastavnim ili stručnim zvanjem ili doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine s najmanje pet godina specijalističkog staža. Listu glavnih mentora iz obiteljske medicine ministarstvu nadležnom za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo) predlaže voditelj programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine uz pribavljeno mišljenje Komore. Glavni mentor mora biti u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno mora biti nositelj privatne prakse kojoj je dano ovlaštenje ministra sukladno članku 6. ovoga Pravilnika. Glavnog mentora imenuje ministar rješenjem o odobrenju specijalizacije. Glavni mentor može biti mentor istovremeno za najviše pet specijalizanata. Glavni mentor je odgovoran za propisano provođenje cjelokupnog programa specijalističkog usavršavanja. Glavni mentor surađuje s mentorima, prati napredak specijalizanta, redovito provjerava znanja specijalizanta putem provjere znanja i vještina najmanje dva puta godišnje te je odgovoran za točnost podataka u knjižici o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i dnevniku rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju. Glavni mentor za svoj rad odgovoran je voditelju programa specijalističkog usavršavanja koji je odgovoran za ocjenjivanje glavnog mentora od strane specijalizanata. Glavni mentor ostvaruje godišnju naknadu za rad po mentorstvu od podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. ovoga Pravilnika. Ministarstvo vodi registar glavnih mentora po pravnim i fizičkim osobama koje imaju ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine.
Mentor jest doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine s najmanje pet godina specijalističkog staža. Mentor jest i doktor medicine specijalist one grane za koju se izvodi dio programa specijalističkog usavršavanja s najmanje pet godina specijalističkog staža. Listu svih mentora u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, ordinaciji privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, ordinaciji privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika donosi ravnatelj zdravstvene ustanove, uprava trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno nositelj privatne prakse. Mentor mora biti u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili mora biti nositelj privatne prakse kojima je dano ovlaštenje ministra sukladno članku 6. ovoga Pravilnika. Specijalizant u svakoj zdravstvenoj ustanovi ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ordinaciji privatne prakse u kojoj obavlja dio programa specijalizacije ima mentora. Mentor može istovremeno voditi najviše tri specijalizanta. Mentor je odgovoran za propisano provođenje programa specijalističkog usavršavanja, za točnost podataka u knjižici o specijalističkom usavršavanju doktora medicine u koju bilježi napredak specijalizanta u stjecanju kompetencija. Mentor je odgovoran za točnost podataka u dnevniku rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju. Mentor prati napredak specijalizanta, redovito provjerava znanja specijalizanta putem provjere znanja i vještina, surađuje s glavnim mentorom i drugim mentorima, a za svoj rad odgovoran je glavnom mentoru u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinaciji privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i voditelju programa specijalističkog usavršavanja koji je odgovoran za ocjenjivanje mentora od strane specijalizanata. Mentor ostvaruje godišnju naknadu za rad po mentorstvu od podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. ovoga Pravilnika.
Ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja može se dati zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinaciji privatne prakse, koji moraju ispunjavati sve prostorne, kadrovske i posebne uvjete (organizacija, oprema, broj specifičnih pretraga i zahvata, broj bolesnika, itd.) propisane ovim Pravilnikom i programom specijalizacije.
Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine jest tijelo određeno pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.
Sporazum za obvezno provođenje dijelova programa specijalističkog usavršavanja jest sporazum koji sklapaju zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacija privatne prakse, iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost i ordinacija privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika, a koji treba jamčiti izvođenje specijalističkog usavršavanja uz definiran sadržaj i razinu kompetencije koja se može u njima odvijati.
Članak 3.
Doktori medicine mogu se stručno usavršavati u obliku specijalizacije, odnosno akreditacijskog područja.
Program specijalizacije iz obiteljske medicine iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu I. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio i obuhvaća sadržaj, trajanje svih dijelova specijalističkog usavršavanja, popis općih i posebnih kompetencija, uvjete koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe za obavljanje specijalističkog usavršavanja, obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija te obrazac praćenja obavljenih zahvata.
Članak 4.
Program specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz obiteljske medicine u trajanju do 50% od ukupnog trajanja specijalizacije obavlja se u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te ordinacijama privatne prakse koje u pogledu radnika, prostora i medicinsko-tehničke opreme udovoljavaju sljedećim uvjetima:
– u njima se obavljaju stručni poslovi predviđeni programom specijalizacije obiteljske medicine u punom opsegu rada,
– imaju odgovarajući prostor i opremu,
– u njima se liječi dovoljan broj bolesnika, uz dovoljan broj praktičnih procedura potrebnih za usavršavanje specijalizanata,
– imaju na raspolaganju stručnjake drugih struka i drugih medicinskih specijalnosti, kako bi se omogućilo da specijalizant stekne kompetenciju timskog rada u skrbi bolesnika,
– u njima radi doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine u znanstveno-nastavnom zvanju ili stručnom zvanju ili doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine s najmanje pet godina specijalističkoga staža,
– imaju organizirane aktivnosti na području praćenja kvalitete zdravstvene zaštite,
– ispunjavaju posebne uvjete navedene u programu specijalizacije.
Članak 5.
Zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te ordinacije privatne prakse u kojima se obavlja dio specijalističkog usavršavanja doktora medicine u pogledu radnika, prostora i medicinsko-tehničke opreme moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
– u njima se obavljaju stručni poslovi predviđeni programom specijalizacije za koji se izvodi dio programa specijalizacije,
– imaju odgovarajući prostor i opremu,
– u njima radi doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine s najmanje pet godina specijalističkoga staža ili doktor medicine specijalist one grane specijalizacije za koju se izvodi dio programa specijalističkog usavršavanja s najmanje pet godina specijalističkog staža,
– imaju organizirane aktivnosti na području praćenja kvalitete zdravstvene zaštite,
– ispunjavaju posebne uvjete navedene u programu specijalizacije.
Članak 6.
Ministar, na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine, rješenjem na vrijeme od pet godina ovlašćuje zdravstvenu ustanovu, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost te ordinaciju privatne prakse koja ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Pravilnika te zdravstvenu ustanovu, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost te ordinaciju privatne prakse koja ispunjava uvjete iz članka 5. ovoga Pravilnika za provođenje specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine.
U zahtjevu za davanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacija privatne prakse koja ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Pravilnika predlaže dio programa specijalizacije iz obiteljske medicine koji će se u njoj izvoditi, zdravstvene ustanove ili trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost ili ordinacije privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika s kojima ima sklopljen sporazum za obvezno provođenje dijelova programa specijalističkog usavršavanja.
Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka, zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacija privatne prakse obvezna je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 4. ovoga Pravilnika.
U zahtjevu za davanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacija privatne prakse koja ispunjava uvjete iz članka 5. ovoga Pravilnika predlaže dio programa specijalističkog usavršavanja koji će se u njoj izvoditi, mentore specijalizantima te zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacije privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika s kojima ima sklopljen sporazum za obvezno provođenje dijelova programa specijalističkog usavršavanja.
U zahtjevu iz stavka 4. ovoga članka, zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacija privatne prakse obvezna je priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 5. ovoga Pravilnika.
Za omogućavanje provođenja specijalističkog usavršavanja odgovaraju odgovorna osoba u pravnoj osobi, doktor medicine koji obavlja privatnu praksu te rukovoditelj jedinice u kojoj se specijalističko usavršavanje provodi.
O nastalim promjenama u vezi ispunjavanja uvjeta na temelju kojih je dano ovlaštenje ministra za provođenje specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine, ravnatelj zdravstvene ustanove, uprava trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost te nositelj privatne prakse obvezan je obavijestiti ministarstvo u roku od 30 dana od dana nastupa promjene.
Ministarstvo vodi registar zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te ordinacija privatne prakse u kojima se može obavljati specijalističko usavršavanje iz obiteljske medicine.
Članak 7.
Odobrenje za specijalizaciju iz obiteljske medicine daje ministar na temelju godišnjeg plana potrebnih specijalizacija koji donosi na prijedlog zdravstvenih ustanova, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), Komore te tijela i osoba iz članka 8. ovoga Pravilnika.
Plan specijalizacija iz stavka 1. ovoga članka zdravstvene ustanove obvezne su uskladiti s planom zapošljavanja doktora medicine za tekuću godinu, osim zdravstvenih ustanova čiji osnivač nije Republika Hrvatska, županija ili grad.
Članak 8.
Specijalizacija se može odobriti doktoru medicine kojem je izdano važeće odobrenje za samostalan rad te koji je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u radnom odnosu u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili radi kod doktora medicine privatne prakse.
Doktoru medicine iz stavka 1. ovoga članka koji nije u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi niti u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost niti ima privatnu praksu, odnosno ne radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse, sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem, ministar može odobriti specijalizaciju za potrebe ministarstva, ministarstva nadležnog za obranu, ministarstva nadležnog za pravosuđe, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, ministarstva nadležnog za obitelj i branitelje, ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje, ministarstva nadležnog za okoliš, Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, Agencije za lijekove i medicinske proizvode, Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, Hrvatskog zavoda za telemedicinu, fakulteta zdravstvenog usmjerenja, znanstvenih pravnih osoba, pravnih osoba koje obavljaju proizvodnju i promet lijekova i medicinskih proizvoda, pravnih osoba koje obavljaju poslove zdravstvenog osiguranja te upravnih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave nadležnih za zdravstvo.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka specijalizacija se može odobriti doktoru medicine, koji prema posebnom propisu, radi na određeno vrijeme u tijelima ili pravnim osobama iz stavka 2. ovoga članka te doktoru medicine koji radi na određeno vrijeme u pravnoj osobi čiji osnivač nije Republika Hrvatska, županija ili grad, odnosno kod doktora medicine privatne prakse.
Članak 9.
Prijedlog za odobrenje specijalizacije ministarstvu podnosi zdravstvena ustanova kod koje je doktor medicine u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno doktor medicine privatne prakse ili doktor medicine privatne prakse kod kojeg je doktor medicine u radnom odnosu, odnosno tijelo i osoba iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika te pravna ili fizička osoba iz članka 8. stavka 3. ovoga Pravilnika.
Ministarstvu je obvezno prilikom dostave prijedloga za odobrenje specijalizacije iz stavka 1. ovoga članka dostaviti: uredno popunjeni obrazac za odobrenje specijalizacije, važeće odobrenje za samostalan rad izdano od Komore, pisani pristanak glavnog mentora, pisanu suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove i/ili pisanu suglasnost uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili pisanu suglasnost nositelja privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i pisanu suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove i/ili pisanu suglasnost uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili pisanu suglasnost nositelja privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika u kojima će specijalizant obavljati specijalističko usavršavanje, ugovor o međusobnim pravima i obvezama iz članka 11. ovoga Pravilnika i dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 8. ovoga Pravilnika.
Obrazac za odobrenje specijalizacije iz stavka 2. ovoga članka propisuje se pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.
Članak 10.
Glavnog mentora imenuje ministar rješenjem o odobrenju specijalizacije.
Ako glavni mentor na temelju prijedloga mentora tijekom mentorstva utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz programa specijalističkog usavršavanja ili nema sklonosti prema specijalizaciji za koju se usavršava, o tome pisano izvješćuje ministarstvo i podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Glavni mentor tijekom specijalizacije može zahtijevati prestanak mentorstva iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Zahtjev za prestanak mentorstva obvezan je u pisanom obliku dostaviti ministarstvu, podnositelju prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i specijalizantu.
Ministarstvo razrješava glavnog mentora i/ili mentora ako utvrdi da isti neodgovorno vodi specijalizanta i to na temelju prijedloga voditelja programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine te o tome obavješćuje podnositelja prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika i specijalizanta.
Iznos naknade glavnom mentoru i mentoru za svoj rad po mentorstvu odlukom utvrđuje ministar.
Troškove naknade glavnom mentoru i mentoru snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Ako glavni mentor tijekom specijalizacije zahtijeva prestanak mentorstva zbog razloga iz stavka 2. ovoga članka ili izgubi status glavnog mentora ili mentora zbog razloga iz stavka 3. ovoga članka, obvezan je na povrat razmjernoga dijela naknade.
Članak 11.
Zdravstvena ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, županija i grad sa specijalizantom sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama.
Pri sklapanju ugovora iz stavka 1. ovoga članka obveza rada u radnom odnosu na neodređeno vrijeme nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita ne smije biti ugovorena u trajanju duljem od vremena trajanja specijalizacije.
U ugovoru iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ugovoriti i iznos naknade štete koju je doktor medicine, u slučaju kad otkazuje ugovor o radu prije isteka ugovorene obveze rada iz stavka 2. ovoga članka, obvezan isplatiti zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovoga članka, a koji ne može biti veći od 50% iznosa troškova specijalizacije iz članka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako doktor medicine otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, županija, odnosno grad, i uz pribavljenu suglasnost ministra te sklopljeni ugovor zdravstvenih ustanova o međusobnim pravima i obvezama, zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, županija, odnosno grad, obveza rada iz stavka 2. ovoga članka nastavlja se u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je doktor medicine zasnovao radni odnos.
Naknadu štete sukladno ugovoru zdravstvene ustanove i specijalizanta iz stavka 1. ovoga članka, odnosno ugovoru zdravstvenih ustanova iz stavka 4. ovoga članka snosi pravna, odnosno fizička osoba u kojoj se specijalizant ili specijalist zaposli za vrijeme trajanja obveze iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 12.
Iznos troškova specijalizacije odlukom utvrđuje ministar.
Troškove iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost te ordinaciji privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost te ordinaciji privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika u kojoj specijalizant obavlja dio programa specijalističkog usavršavanja, sredstva se doznačuju razmjerno trajanju dijela specijalističkog usavršavanja.
Sredstva za troškove specijalizacije doktora medicine iz obiteljske medicine za potrebe domova zdravlja i privatne prakse u djelatnosti obiteljske (opće) medicine na osnovi koncesije, osiguravaju se sukladno općim aktima Zavoda.
Doktor medicine koji je na specijalizaciji iz obiteljske medicine za potrebe doma zdravlja i doktor medicine privatne prakse u djelatnosti obiteljske (opće) medicine na osnovi koncesije, za vrijeme trajanja specijalističkog usavršavanja zamjenu osigurava ugovorom s domom zdravlja.
Sredstva za troškove zamjene iz stavka 5. ovoga članka osiguravaju se sukladno općim aktima Zavoda.
Članak 13.
Doktor medicine stranac može započeti specijalizaciju uz uvjete iz članka 12. ovoga Pravilnika određenu za specijalizante iz privatne prakse, a na temelju prijedloga ministarstva nadležnog za znanost, odnosno ministarstva.
Ministar izdaje doktoru medicine strancu rješenje o odobrenju specijalizacije.
Članak 14.
Program specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine doktor medicine stranac iz članka 13. ovoga Pravilnika obavlja prema programu specijalizacije iz članka 3. ovoga Pravilnika u zdravstvenim ustanovama i/ili trgovačkim društvima koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i/ili ordinacijama privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvenim ustanovama i/ili trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i/ili ordinacijama privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika.
Članak 15.
Specijalizant započinje s obavljanjem specijalističkog usavršavanja u roku od 30 dana od dana primitka rješenja o odobrenju specijalizacije.
U roku iz stavka 1. ovoga članka glavni mentor obvezan je izraditi raspored obavljanja propisanog programa specijalističkog usavršavanja, s mentorima dogovoriti obavljanje specijalizacije u zdravstvenoj ustanovi i/ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili ordinaciji privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvenoj ustanovi i/ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili ordinaciji privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika te utvrditi dan početka specijalizacije.
Raspored obavljanja programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine sadrži dio specijalističkog usavršavanja koji se obavlja u zdravstvenoj ustanovi i/ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili ordinaciji privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika u trajanju do 50% od ukupnog trajanja specijalizacije i preostalog dijela specijalističkog usavršavanja koji se obavlja u zdravstvenoj ustanovi i/ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili ordinaciji privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika.
Sporazumom za obvezno obavljanje dijela specijalističkog usavršavanja iz članka 6. stavka 2. i 4. ovoga Pravilnika zdravstvene ustanove i/ili trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i/ili ordinacije privatne prakse iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvene ustanove i/ili trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i/ili ordinacije privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika, određuju obavljanje dijelova specijalističkog usavršavanja u cilju stjecanja potrebnih znanja i vještina na različitim razinama zdravstvene djelatnosti.
Dio programa specijalizacije iz obiteljske medicine mora sadržavati stjecanje općih kompetencija iz područja:
– komunikacijske vještine,
– timski rad,
– znanstveni rad,
– stjecanje i prenošenje znanja,
– upravljanje sustavom,
– profesionalni razvoj,
– etika i propisi,
– promocija zdravlja.
Dio teorijskog programa specijalizacije iz stavka 5. ovoga članka, uključujući i poslijediplomski specijalistički studij »Obiteljska medicina«, obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom vremenu ne duljem od 10 % vremena od ukupnog trajanja specijalizacije.
Dio programa iz stavka 5. ovoga članka sastavni je dio specijalističkog usavršavanja te se organizira u nastavnom obliku za specijalizante različitih usmjerenja specijalizacije.
Tijekom obavljanja programa specijalizacije specijalizant mora sudjelovati na redovitim stručnim sastancima te:
– najmanje dva puta po godini trajanja specijalizacije na stručnom sastanku dati prikaz slučaja bolesnika i
– ukupno tijekom trajanja specijalizacije objaviti najmanje jedan stručni rad iz područja specijalizacije.
Članak 16.
Specijalizant u pravilu provodi program specijalizacije bez prekida. Vrijeme godišnjeg odmora sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ne smatra se prekidom, već je uračunato u vrijeme trajanja specijalizacije.
O svakom prekidu u tijeku trajanja specijalističkog usavršavanja podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika obvezan je izvijestiti ministarstvo.
Iznimka od stavka 2. ovoga članka jest stručno ili znanstveno usavršavanje u inozemstvu u kontinuiranom trajanju duljem od 30 dana, obavljanje poslijediplomskog specijalističkog studija, rodiljni dopust, komplikacije u trudnoći, bolesti kod kojih liječenje traje dulje od 30 dana, izvršenje vojne obveze te pritvor dulji od 30 dana.
Za prekid iz stavka 3. ovoga članka prilaže se potvrda ravnatelja zdravstvene ustanove, uprave trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, doktora medicine privatne prakse, odnosno čelnika tijela ili pravne osobe iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika prilikom prijave specijalističkog ispita.
Ako je prekid opravdan, specijalizacija se produljuje za vrijeme za koje je prekid trajao.
Ako se specijalističko usavršavanje obavlja u inozemstvu, koje je sukladno programu specijalističkog usavršavanja u Republici Hrvatskoj, specijalizacija se ne produljuje.
Članak 17.
Pravo na obavljanje specijalizacije prestaje ako:
1. specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, doktoru medicine privatne prakse, odnosno tijelu ili osobi iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika, koja ga je predložila za odobrenje specijalizacije,
2. sukladno odredbi članka 10. stavka 2. ovoga Pravilnika glavni mentor utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz programa specijalizacije ili nema sklonosti prema specijalizaciji za koju se usavršava te o tome pisano izvijesti zdravstvenu ustanovu, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, doktora medicine privatne prakse, odnosno tijelo ili osobu iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika za čije se potrebe specijalizant specijalizira i voditelja programa specijalističkog usavršavanja iz članka 2. ovoga Pravilnika.
Rješenje o prestanku prava na specijalizaciju donosi ministar na temelju zahtjeva zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, doktora medicine privatne prakse, odnosno tijela ili osobe iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika.
Zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka prilažu se isprave kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta iz točke 1. ili 2. stavka 1. ovoga članka.
Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga članka, u slučaju iz članka 11. stavka 4. ovoga Pravilnika ministar rješenjem utvrđuje prestanak i istovremeno odobrava nastavak specijalizacije u drugoj zdravstvenoj ustanovi.
Članak 18.
Specijalističko usavršavanje i obveze specijalizanta u knjižicu o specijalističkom usavršavanju doktora medicine upisuju glavni mentor i mentor u zdravstvenoj ustanovi i/ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili ordinaciji privatne prakse iz članka 4. i 5. ovoga Pravilnika u kojima specijalizant obavlja specijalističko usavršavanje prema propisanom programu.
O rješenju spornih pitanja između glavnog mentora, mentora i specijalizanta oko upisa specijalističkog usavršavanja i obveza u knjižicu o specijalističkom usavršavanju doktora medicine odlučuje voditelj programa specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine.
Obrazac knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine propisuje se pravilnikom o obrascu knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.
Članak 19.
Praćenje dnevnih aktivnosti specijalizanta tijekom specijalističkog usavršavanja, provjera usvojenih znanja i vještina, praćenje prikaza slučaja bolesnika, praćenje objavljenih stručnih radova iz područja specijalizacije bilježi se u dnevnik rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju.
Obrazac dnevnika rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka propisuje se pravilnikom o obrascu dnevnika rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju.
Specijalizant posjeduje osobnik u koji pohranjuje sve dokumente koji se odnose na specijalističko usavršavanje i čuva ga. Osobnik obuhvaća knjižicu o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i dnevnik rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju, potvrde o sudjelovanju na stručnim skupovima kao i druge aktivnosti iz područja specijalizacije.
Članak 20.
Nakon obavljenog programa specijalizacije iz članka 3. ovoga Pravilnika obavljenog u zdravstvenoj ustanovi i/ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i/ili ordinaciji privatne prakse iz članka 4. i 5. ovoga Pravilnika, specijalizant polaže specijalistički ispit.
Specijalistički ispit polaže se najkasnije u roku šest mjeseci od završetka specijalističkog usavršavanja.
Ministar utvrđuje troškove polaganja specijalističkog ispita koje snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Članak 21.
Prijava za polaganje specijalističkog ispita podnosi se ministarstvu najmanje 30 dana prije pristupanja polaganju specijalističkog ispita.
Pristupnik prijavljuje polaganje specijalističkog ispita na temelju završnog mišljenja glavnog mentora.
Prijava iz stavka 1. ovog članka treba sadržavati: uredno popunjeni obrazac za prijavu specijalističkog ispita, zamolbu pristupnika, uredno popunjenu knjižicu o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, dnevnik rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju, dokaz o završenom poslijediplomskom specijalističkom studiju »Obiteljska medicina« te dokaz o radnom odnosu iz članka 8. ovoga Pravilnika.
Obrazac za prijavu specijalističkog ispita iz stavka 3. ovoga članka propisuje se pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine.
Članak 22.
Ministar na temelju završnog mišljenja glavnog mentora donosi rješenje o polaganju specijalističkog ispita.
Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka ministar imenuje tri člana i tajnika ispitnog povjerenstva te određuje datum polaganja specijalističkog ispita. Tajnik povjerenstva je zaposlenik pravne osobe iz članka 23. stavka 2. ovoga Pravilnika.
Glavni mentor i mentori specijalizanta ne mogu biti članovi ispitnog povjerenstva.
Tajnik povjerenstva odgovoran je za zakonitost provođenja postupka te je obvezan preuzeti potrebnu dokumentaciju za provođenje specijalističkog ispita od ministarstva i istu vratiti u ministarstvo najkasnije tri dana od završetka ispita. Tajnik povjerenstva obvezan je čuvati tajnu o podacima za koje sazna u obavljanju te dužnosti sukladno propisima o zaštiti tajnosti podataka.
Ministar donosi poslovnik o radu ispitnog povjerenstva.
Članovi i tajnik ispitnog povjerenstva na specijalističkom ispitu imaju pravo na novčanu naknadu čiji iznos određuje ministar posebnim rješenjem.
Članak 23.
Specijalistički ispit iz obiteljske medicine sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela.
Teorijski dio specijalističkog ispita sastoji se od pisanog i usmenog dijela.
Praktični dio specijalističkog ispita i usmeni dio teorijskog dijela specijalističkog ispita polaže se u domu zdravlja koji ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Pravilnika na području kojeg je specijalizant obavio program specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine u trajanju do 50% od ukupnog trajanja specijalizacije.
Pisani dio teorijskog dijela specijalističkog ispita polaže se u Komori.
Članak 24.
Opći uspjeh pristupnika na specijalističkom ispitu iz obiteljske medicine ocjenjuje se s »položio« ili »nije položio«.
Ocjena se donosi većinom glasova članova ispitnog povjerenstva i upisuje se uz pitanja u zapisnik o polaganju specijalističkog ispita čiji je obrazac tiskan u Prilogu II. ovoga Pravilnika koji čini njegov sastavni dio.
Po završetku specijalističkog ispita zapisnik se s cjelokupnom dokumentacijom dostavlja ministarstvu sukladno članku 22. stavku 4. ovoga Pravilnika.
Članak 25.
Doktoru medicine koji je položio specijalistički ispit izdaje se diploma o specijalističkom usavršavanju.
Obrazac diplome o specijalističkom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka propisuje se pravilnikom o obrascu diplome o specijalističkom usavršavanju.
Ministarstvo vodi evidenciju o doktorima medicine koji su položili specijalistički ispit.
Članak 26.
Pristupnik koji ne položi specijalistički ispit prvi puta, može ga ponoviti u roku koji zapisnički utvrdi ispitno povjerenstvo, a koji ne može biti kraći od 30 dana, niti dulji od 90 dana od dana polaganja ispita. Ako pristupnik ne položi ispit drugi put, može ga još jedanput ponoviti kroz daljnjih 90 dana.
Ako niti nakon ponovljenog roka pristupnik ne položi ispit, upućuje se na ponovno obavljanje specijalističkog usavršavanja u trajanju koje odredi ispitno povjerenstvo, a koje ne može biti kraće od 90 dana.
Troškove dodatnog specijalističkog usavršavanja iz stavka 2. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Ako pristupnik ne pristupi polaganju ispita ili odustane od započetog ispita bez opravdanog razloga, smatra se da ispit taj put nije položio i mora ga ponoviti u roku koji odredi ispitno povjerenstvo, a koji ne smije biti dulji od 90 dana. Troškove ponavljanja ispita snosi sam pristupnik. Opravdanost razloga utvrđuje ispitno povjerenstvo.
Pristupnik može pristupiti polaganju specijalističkog ispita najviše tri puta.
Članak 27.
Po položenom specijalističkom ispitu stječe se naziv specijalist obiteljske medicine, propisan u programu specijalizacije iz članka 3. ovoga Pravilnika.
Članak 28.
Ministar uz prethodno pribavljeno mišljenje Komore može rješenjem doktorima medicine specijalističko usavršavanje obavljeno u inozemstvu priznati djelomično ili u cijelosti ako uvjeti i program specijalizacije obavljene u inozemstvu te stečene kompetencije bitno ne odstupaju od uvjeta, programa i kompetencija propisanih ovim Pravilnikom.
Članak 29.
Kvalifikacija doktora medicine navedena u točki 5.1.4. Priloga V Direktive 2005/36/EC Europskog parlamenta i vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (u daljnjem tekstu: Direktiva) državljanima države članice Europske unije priznaju se u Republici Hrvatskoj kao kvalifikacija specijalist obiteljske medicine, primjenjujući načelo automatskog priznavanja.
Uvjet specijalističkog usavršavanja doktora medicine jest priznata ili potvrđena kvalifikacija završenog sveučilišnog studija medicine, sukladno posebnom zakonu, posjedovanje važećeg odobrenja za samostalan rad države članice Europske unije i dokaz o završenom posebnom stručnom usavršavanju u općoj medicini u trajanju od najmanje tri godine s punom satnicom obavljenom u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi države članice Europske unije.
Članak 30.
Republika Hrvatska u svrhu obavljanja djelatnosti obiteljske (opće) medicine priznaje stečeno pravo doktoru medicine koji ima pravo obavljati djelatnost liječnika u obiteljskoj (općoj) medicini u okviru sustava zdravstvene zaštite Republike Hrvatske u trenutku pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i to na temelju važećeg odobrenja za samostalan rad izdanog od Komore sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Zakonu o liječništvu, a koji ima poslovni nastan u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Republici Hrvatskoj na dan pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Ministarstvo će izdati potvrdu o stečenom pravu iz stavka 1. ovoga članka, samo ako je podnositelj traži.
Potvrda iz stavka 2. ovoga članka potvrđivat će sljedeće:
a) da je podnositelj završio sveučilišni studij medicine,
b) da je podnositelj stvarno i zakonito radio u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe,
c) da je podnositelj imao poslovni nastan u Republici Hrvatskoj sve do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Članak 31.
Na kvalifikaciju doktora medicine specijalista, državljanina države članice Europske unije koji je specijalizaciju završio izvan područja Europske unije ili državljana treće države koji je specijalizaciju završio izvan područja Europske unije ili državljanina treće države koji je specijalizaciju završio u državi članici Europske unije primjenjuje se opći sustav priznavanja propisan posebnim zakonom, a uzimajući u obzir uvjete propisane ovim Pravilnikom.
Iznimno, od stavka 1. ovoga članka doktoru medicine državljaninu treće države koji je specijalizaciju završio u državi članici Europske unije, priznaje se kvalifikacija po načelu automatskog priznavanja pod uvjetom da ima radno iskustvo po završenom posebnom stručnom usavršavanju u općoj medicini u trajanju od najmanje tri godine unutar posljednjih pet godina specijalističkog rada na teritoriju države članice Europske unije.
Uvjet za specijalističko usavršavanje doktora medicine iz stavka 1. i 2. ovoga članka jest priznata ili potvrđena kvalifikacija završenog sveučilišnog studija medicine, sukladno posebnom zakonu te posjedovanje važećeg odobrenja za samostalan rad.
Članak 32.
Doktor medicine iz članka 31. ovoga Pravilnika na temelju provedenog postupka priznavanja ima pravo korištenja naziva specijalist obiteljske medicine.
Članak 33.
Kvalitetu specijalističkog usavršavanja doktora medicine, odnosno njezinu provjeru, procjenu i unapređenje obavlja Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine iz članka 2. ovoga Pravilnika, prema strukturiranim obrascima i na način utvrđen u Povelji Europskog udruženja obiteljske medicine (»European Union of General Practitioners/Family Physicians«– UEMO), koja se objavljuje na web-stranici ministarstva.
Nacionalno povjerenstvo za specijalističko usavršavanje doktora medicine predlaže ministru poduzimanje odgovarajućih mjera u slučaju negativnog nalaza provjere kvalitete specijalističkog usavršavanja doktora medicine iz obiteljske medicine.
Članak 34.
Zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te ordinacije privatne prakse koje ispunjavaju uvjete iz članka 4. ovoga Pravilnika i zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost te ordinacije privatne prakse iz članka 5. ovoga Pravilnika, obvezne su u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu podnijeti ministarstvu zahtjev za davanje rješenja o ovlaštenju za provođenje specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine.
Zahtjev treba sadržavati elaborat o radu zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost te ordinacije privatne prakse te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 4. ili 5. ovoga Pravilnika.
O svakoj promjeni uvjeta iz članka 4. ili 5. ovoga Pravilnika zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost te ordinacija privatne prakse obvezna je izvijestiti ministarstvo u roku 30 dana od dana nastale promjene.
Ako zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno ordinacija privatne prakse ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka, rješenjem će im se oduzeti ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja, a specijalizant će specijalističko usavršavanje nastaviti u drugoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost te ordinaciji privatne prakse kojima je rješenjem izdano ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja iz obiteljske medicine.
Članak 35.
Rješenja o ovlaštenju za provođenje specijalističkog usavršavanja koja su donesena na temelju članka 30. i članka 32. Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine« br. 111/09) danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika ostaju na snazi.
Članak 36.
Doktori medicine koji su specijalističko usavršavanje započeli obavljati do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika nastavljaju obavljati specijalizaciju prema planu i programu određenom rješenjem o odobrenju specijalizacije, a specijalistički ispit polažu prema odredbama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika (»Narodne novine«, br. 33/94, 53/98, 64/98, 97/99, 84/01 i 43/03), odnosno Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine («Narodne novine», br. 111/09).
Članak 37.
Zdravstvene ustanove obvezne su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, specijalizantima ponuditi sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme ako s njima imaju sklopljene ugovore o radu na određeno vrijeme.
Zdravstvene ustanove obvezne su u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika ponuditi specijalizantu sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama sukladno članku 11. ovoga Pravilnika.
Zdravstvene ustanove obvezne su u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika ponuditi specijalistu koji je na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika u obvezi rada na temelju sklopljenog ugovora o specijalističkom usavršavanju, sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama sukladno članku 11. stavku 2. ovoga Pravilnika.
Zdravstvenoj ustanovi koja ne postupi prema stavku 1., 2. i 3. ovoga članka oduzet će se ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja.
Članak 38.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine«, br. 111/09) i Pravilnik o specijalističkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika (»Narodne novine«, br. 33/94, 53/98, 64/98, 97/99, 84/01 i 43/03) u dijelu koji se odnosi na program specijalizacije iz obiteljske medicine, osim za doktore medicine iz članka 36. ovoga Pravilnika.
Članak 39.
Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, doktorom medicine strancem iz članka 13. ovoga Pravilnika, smatra se državljanin treće države.
Članak 40.
Doktor medicine koji ima više od 20 godina rada u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Republici Hrvatskoj, može steći status specijalista obiteljske medicine pod uvjetom položenog specijalističkog ispita iz obiteljske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (»Narodne novine«, br. 111/09).
Zahtjev za stjecanje statusa specijalista obiteljske medicine iz stavka 1. ovoga članka doktor medicine može podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 41.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 29. i 31. koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Klasa: 011-02/11-02/132
Urbroj: 534-07-11-1
Zagreb, 7. studenoga 2011.
Potpredsjednik Vlade
i ministar zdravstva i socijalne skrbi
mr. Darko Milinović, dr. med., v. r.
PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ OBITELJSKE MEDICINE
PRILOG I.
|
Naziv specijalizacije |
Obiteljska medicina |
|
Naziv koji se stječe polaganjem specijalističkog ispita |
Specijalist obiteljske medicine |
|
Trajanje specijalizacije |
48 mjeseci (4 godine) |
|
Program specijalizacije
|
OBITELJSKA MEDICINA POD NADZOROM MENTORA – 22 mjeseca BOLNIČKI ODJELI I SPECIJALISTIČKE AMBULANTE – 18 mjeseci POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ OBITELJSKA MEDICINA – 3 mjeseca RAD NA MEDICINSKOM FAKULTETU U PROGRAMU ZNANSTVENOG I STRUČNOG ISTRAŽIVAČKOG RADA – 1 mjesec UKUPNO OBILASKA – 44 mjeseca BOLNIČKI ODJELI I SPECIJALISTIČKE AMBULANTE – 18 mjeseci Interna medicina – 3 mjeseca Infektologija – 1 mjesec Pedijatrija – 3 mjeseca Kirurgija – 1 mjesec i 15 dana Urologija – 15 dana Ginekologija i opstetricija – 1 mjesec i 15 dana Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina – 15 dana Medicinska dijagnostika – 15 dana Ortopedija – 15 dana Neurologija – 1 mjesec Psihijatrija – 1 mjesec Otorinolaringologija – 21 dan Oftalmologija – 21 dan Dermatologija i venerologija – 1 mjesec Reumatologija – 21 dan Fizikalna medicina – 21 dan GODIŠNJI ODMOR – 4 mjeseca Poslijediplomski specijalistički studij »Obiteljska medicina« U okviru specijalizacije iz obiteljske medicine specijalizant mora završiti poslijediplomski specijalistički studij »Obiteljska medicina». Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora medicine. |
|
Kompetencije koje polaznik stječe završetkom specijalizacije |
Razina usvojene kompetencije: 1 Specijalizant je svladao tematsko područje na osnovnoj razini i potrebna mu je pomoć i stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja 2 Specijalizant je djelomično svladao tematsko područje i uz djelomični stručni nadzor u mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja 3 Specijalizant je u potpunosti svladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja Za stjecanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor. Opće kompetencije Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant obiteljske medicine mora imati u potpunosti usvojene opće kompetencije. Posebna pozornost mora se usmjeriti stjecanju općih kompetencija važnih za određenu granu specijalizacije. Završetkom specijalizacije specijalizant obiteljske medicine mora: • poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3) • posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta (3) • poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine (3) • poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3) • biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi (3) • biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3) • kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada (3) • usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3) Osnovne kompetencije specijalizacije iz obiteljske medicine Završetkom specijalizacije iz obiteljske medicine specijalizant treba steći slijedeća znanja i sposobnosti: 1. medicinskog eksperta, što uključuje primjenu medicinskog znanja, vještina i profesionalnih stavova u pružanju pacijentu-usmjerene sveobuhvatne zdravstvene zaštite 2. komunikatora, što uključuje uspostavljanje učinkovitog odnosa između liječnika i bolesnika 3. suradnika, što uključuje rad unutar zdravstvenog tima s ciljem postizanja optimalne zdravstvene zaštite za bolesnika 4. organizatora i upravljača (»manager«), što uključuje učinkovito djelovanje unutar cjelokupnog zdravstvenog sustava, učinkovitu organizaciju vlastite prakse, grupne prakse donošenje odluka o rasporedu sredstava i vlastiti doprinos efikasnom funkcioniranju cjelokupnog zdravstvenog sustava 5. zastupnika interesa osobe u skrbi što uključuje odgovorno korištenje znanja i sposobnosti s ciljem unapređenja zdravlja pojedinca, lokalne zajednice i cjelokupne populacije 6. učenika i učitelja, koji trajno uči i unapređuje vlastito znanje i sposobnosti, ali i pridonosi stvaranju, širenju i primjeni medicinskog znanja. 7. profesionalca koji je usredotočen na zdravlje pojedinca ali i cijele zajednice i društva, na način da obavlja svoje profesionalne obveze na najvišoj stručnoj razini, poštuje postojeću regulativu te se u osobnom ponašanju pridržava visokih moralnih i etičkih standarda. 8. liječnika koji pruža osobnu, primarnu, kontinuiranu i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu pojedincima i obiteljima u ordinaciji, u domovima bolesnika i u lokalnoj zajednici bez obzira na dob, spol ili bolest i prati ih za vrijeme liječenja u drugim zdravstvenim ustanovama 9. liječnika koji je osposobljen raditi timski sa suradnicima u obiteljskoj medicini, suradnicima iz drugih djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, iz drugih razina zdravstvene zaštite i suradnicima iz drugih sektora 10. stručnjaka za praćenje i analizu zdravstvenog stanje pučanstva koje ga je izabralo za svog osobnog ili obiteljskog liječnika i zajednice u kojoj radi. 11. liječnika koji provodi mjere primarne zdravstvene zaštite za određene populacijske skupine ili definirane zdravstvene probleme prema Programu mjera zdravstvene zaštite 12. stručnjaka za unapređenje zdravlja, prevenciju dijagnosticiranje i liječenje akutnih i epizodnih zdravstvenih problema kao i hitnih stanja, te za prevenciju, dijagnosticiranje, liječenje i praćenje bolesnika koji boluju od najčešćih kroničnih bolesti u populaciji 13. stručnjaka za ocjenu i unapređenje kvalitete vlastitog rada 14. stručnjaka koji sudjeluje u izobrazbi studenata i liječnika obiteljske medicine te trajnom unapređivanju programa specijalizacije obiteljske medicine 15. aktivnog učesnika u istraživanjima i razvoju iz područja obiteljske medicine. (Točke 14. i 15. obvezne su za specijalizante za akademske ustanove, a poželjne za sve specijalizante) 1. Obiteljska medicina kao zasebna medicinska profesija i znanstvena disciplina Specijalizanti moraju razumjeti i usvojiti znanja koja se odnose na specifičnosti obiteljske medicine kao posebne stručne i znanstvene medicinske discipline te metode i vještine kojim se ta znanja primjenjuju u rješavanju kliničkih i istraživačkih problema: a) uloga doktora medicine specijalista obiteljske medicine (generalista) u sustavu zdravstva b) specifičnosti konzultacije, komunikacija i odnosa liječnik-bolesnik c) specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja d) specifičnosti morbiditeta i mortaliteta e) povezanost uvjeta rada i kliničkih postupaka f) posebnosti metoda rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni pristup, dostupnost g) obiteljski pristup h) orijentacija zajednici 2. Organizacija rada i funkcioniranje ordinacije obiteljske medicine Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati primijeniti vještinu korištenja vremena kao dijagnostičkog i terapijskog pomagala te organizaciju rada b) provoditi kućne posjete i kućno liječenje, palijativnu, potpornu i terminalnu skrb c) voditi ordinaciju kao poslovnu i organizacijsku jedinicu, primijeniti postupke o nabavci, pohranjivanju i odlaganju lijekova i sanitetskog materijala d) timski raditi i organizirati tim te suradnju s pacijentima i zajednicom e) znati surađivati sa drugim djelatnostima u primarnoj razini zaštite te sa sekundarnom i tercijarnom razinom zdravstvene zaštite f) provoditi savjetovališni i grupni rad te edukaciju bolesnika g) voditi strukturiranu i bolesniku usmjerenu medicinsku dokumentaciju h) planirati, izraditi i provoditi preventivne aktivnosti i) usvojiti pravila profesionalnog ponašanja, etičkih i legalnih odredbi j) znati sve zdravstvene propise iz područja svojega djelovanja 3. Tjelesne, emocionalne i psihološke promjene tijekom razvoja i života čovjeka te patološke promjene tijekom životnog ciklusa Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati osnove medicinske genetike fetalni razvoj te poremećaje u razvoju fetusa, novorođečenta i dojenčeta b) provoditi antenatalnu i neonatalnu skrb c) poznavati i pratiti rast i razvoj djeteta predškolske i školske dobi, pubertet, adolescenciju te razvoj osobnosti i odrastanje d) poznavati i pratiti spolni razvoj i ponašanje te preporučiti najprihvatljivije metode kontracepcije odnosno provoditi mjere planiranja obitelji e) poznavati i razumjeti zdravstveno ponašanje i devijacije u razvoju i ponašanju f) znati prepoznati, sprječavati i suzbijati neželjene promjene zdravstvenog stanja uvjetovane učinkom općeg i radnog okoliša, bolesti profesije i profesionalne bolesti g) znati ulogu obitelji, obiteljskih odnosa, poremećaje funkcioniranja obitelji i metode dijagnostike i liječenja poremećaja u obitelji h) usvojiti i primijeniti metode zdravstvenog odgoja i) provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja j) poznavati fiziologiju i patologiju starije dobi i starenja 4. Medicina i društvo Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati norme i vrijednosti u socijalnom ponašanju, socijalne grupe i klase b) poznavati metode socioloških istraživanja c) znati objasniti socijalne i klasne razlike i bolesti, razumjeti korištenje zdravstvene zaštite, te znati socijalne uzroke bolesti d) znati opću metodologiju zdravlja u zajednici te načela socijalne zaštite i identificirati i predložiti rješenja za najčešće socijalno medicinske probleme e) poznavati metode planiranja, programiranja i praćenja zdravstvene zaštite 5. Istraživanja i unapređenje kvalitete rada u obiteljskoj medicini Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba: a) znati metode istraživanja u obiteljskoj medicini, planirati istraživanje te ga provesti prema primjerenom istraživačkom postupku b) znati interpretirati rezultate istraživanja te ih publicirati c) znati metode procjene i unapređenja kvalitete rada te se trajno profesionalno usavršavati d) postupati u svom radu prema načelima medicine temeljene na dokazima e) primjenjivati smjernice za rad f) usvojiti originalan način razmišljanja i osposobiti se za kritičku procjenu znanstvenih i stručnih članaka i drugih materijala 6. Unapređenje zdravlja, prevencija, dijagnostika i liječenje najčešćih bolesti Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba imati znanje o čuvanju i unapređenju zdravlja, razvoju zdravih stilova života i prevenciji bolesti i invalidnosti, o bolestima koje susreće u praksi te usvojiti vještinu dobre kliničke prakse: a) obrazložiti što je očuvanje i unapređenje zdravlja (u komparaciji s preventivom) i potkrijepiti primjerima na pojedincima ili grupi populacije za koju skrbi b) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima bolesnika učinkovito provođenje svih sastavnica i načina preventivnog rada u obiteljskoj medicini c) primijeniti principe timskog rada koji osiguravaju sveobuhvatno integrirano preventivno, kurativno i socijalno medicinsko zbrinjavanje pojedinca, njegove obitelji i zajednice d) demonstrirati, na primjerima bolesnika, sposobnost interpretacije nalaza kako bi se na osnovu podataka raznolikih dijagnostičkih pretraga i postupaka moglo stvoriti klinički ispravno korisno mišljenje e) opisati, obrazložiti i demonstrirati na primjerima bolesnika sve aspekte zdravlja i bolesti te utjecaj okolišnih i socijalnih i društveno ekonomskih činitelja na zdravlje i bolest f) učinkovito rješavati raznolike kliničke probleme primjenom metoda, postupaka i pristupa specifičnih za obiteljsku medicinu g) pružati učinkovitu skrb za bolesnika sa multimorbiditetom kroničnih bolesti te provoditi kompleksnu rehabilitaciju, potpornu i palijativnu skrb h) usvojiti vještinu dobre kliničke prakse: uzimanje anamneze, klinički pregled, liječenje i komunikacija s bolesnikom i kolegama; dijagnostika i liječenje bolesti; usvojiti vještinu odlučivanja, ali i preuzimanja odgovornosti o svim postupcima potrebnim za provođenje skrbi 7. Organizacija zdravstvene zaštite, planiranje i rukovođenje u zdravstvu, zdravstvena ekonomika Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati: a) teoriju organizacije te elemente, strukturu i funkcioniranje zdravstvenog sustava, metode upravljanja i rukovođenja b) zdravstvenu potrošnju i cijene zdravstvenih usluga c) međunarodne usporedne analize potencijala i zdravstvene potrošnje d) postupke i metode racionalizacije zdravstvene potrošnje i sustave kontrole, analize odnosa troška i dobiti (cost –benefit) e) određivanje standarda i normativa, mreža zdravstvenih ustanova f) načine financiranja zdravstvene zaštite kod nas i u svijetu 8. Interna medicina (3 mjeseca) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih internističkih bolesti, te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju 40 bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost. U prijemnoj ambulanti mora znati obraditi najmanje 40 pacijenata 9. Infektologija (1 mjesec) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih infektoloških bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) znati samostalno u prijemnoj infektološkoj ambulanti dijagnosticirati i zbrinuti hitna i akutna stanja u infektologiji te indicirati i provesti dijagnostički i terapijski postupak kod uobičajenih zaraznih bolesti 10. Pedijatrija (3 mjeseca) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih pedijatrijskih bolesti, te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) znati samostalno dijagnosticirati i zbrinuti hitna i akutna stanja u pedijatriji te indicirati i provesti dijagnostički i terapijski postupak. c)znati provesti program zdravstvene zaštite djece predškolske dobi 11. Kirurgija (1 mjesec i 15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih kirurških bolesti b) samostalno izvesti ove procedure: uklanjanje kožnih izraslina i lezija ekscizijom, kemijskom i električnom kauterizacijom; liječenje (incizija) paronihije; incizija i drenaža panaricijuma; djelomična ili potpuna ablacija uraslog nokta; infiltracijska i provodna anestezija, primarna obrada i liječenje rane i opekotina, previjanje, zaustavljanje krvarenja (privremeno, trajno); imobilizacija – privremena, transportna kod iščašenja velikih zglobova, fraktura dugih kostiju, kralježnice, zdjelice; punkcija i drenaža toraksa kod pneumotoraksa, osobito tenzijskog; ispiranje želuca, primjena obloga,omota, zaustavljanje krvarenja iz vena i arterija, incizija gnojnih procesa kože i potkožja, incizija tromboziranih vanjskih hemoroida u slučaju hitne indikacije, intraartikularna punkcija i aplikacija lijeka, infuzija, vađenje stranog tijela iz kože i potkožja, skidanje gipsa u slučaju hitne indikacije, zamjena vrećica i toaleta kolostome i toaleta gastrostome (po mogućnosti svaku proceduru po 10 puta). 12. Urologija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih uroloških bolesti b) samostalno izvesti procedure: rektalni pregled, proktoskopiju, anoskopiju, pregled testisa i penisa, rektalni pregled (rektum, prostata), test na okultno krvarenje, interpretacija rezultata dijagnostičkih pretraga (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih), kateterizaciju mokraćnog mjehura, postavljanje i promjena trajnog katetera 13. Ginekologija i opstetricija (1 mjesec i 15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ginekoloških i opstetričkih bolesti i stanja te provoditi kontracepciju i rano otkrivanje malignih bolesti. b) Treba izvesti: pregled abdomena i zdjelice, palpatorni pregled dojke; osposobiti bolesnicu za izvođenje samopregleda; vaginalni pregled u spekulumima; bimanualni vaginalni pregled; uzeti, obojiti i pod mikroskopom pregledati i ocijeniti stupanj čistoće vaginalnog brisa; uzimanje i interpretacija dobivenog rezultata brisa po Papanicolaou. Sudjelovati u izvođenju hitnog poroda i skrbiti za rodilju u hitnim situacijama. Procijeniti sposobnost dojke za laktaciju i poučavati tehniku dojenja. Poznavati dijagnostičke postupke te znati interpretirati i objasniti rezultate dijagnostičkih postupaka u ginekologiji i opstetriciji. 14. Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju te posthospitalnu skrb kod najčešćih bolesti i stanja koja se zbrinjavaju u jedinicama intenzivne skrbi. b) treba izvesti: CPR kod djece i odraslih, uspostava i održavanje zračnih puteva: intubacija, upotreba Ambu maske, ventilacijska podrška, oksigenacija, vanjska masaža srca, defibrilacija, venepunkcija kod odraslih i djece i postavljenje venskog puta, postavljanje nazogastrične sonde, ispiranje želuca – lavaža i vještina davanja injekcija svih vrsta, terapija kisikom, anestezija kože i sluznica, gingive c) naučiti osnove analgezije i upoznati se s anesteziološkim postupcima liječenja kronične boli 15. Medicinska dijagnostika (15 dana) a) Po završenoj specijalizaciji liječnik treba znati opisati indikcije za pojedine radiološke ili druge »imaging» pretrage te UZV pretrage, znati koje se greške mogu očekivati, kako pripremiti bolesnika za pretrage. b) znati izvesti venepunkciju i uzimanje krvi za hematološku i biokemijsku analizu, uzimanje brisa ždrijela, nosa, uha i nasađivanja na podlogu; uzimanje iskašljaja urina te stolice za bakteriološku analizu. Uzimanje stolice i analnog brisa za parazitološku analizu; nasađivanje vaginalnih briseva na kandidu i trihomonas, uzimanje cervikalnih bruiseva na Chlamidiju, Ureaplasmu i Mycoplasmu i uzimanje briseva uretre na gonoreju i sifilis 16. Ortopedija (15 dana) a) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih ortopedskih bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: privremenu imobilizaciju uganuća svih zglobova prvog stupnja, privremenu imobilizaciju velikih zglobova, prepoznati izljev u zglobu, aspiraciju izljeva u zglobu, intraartikularnu injekciju, periartikularnu primjenu kortikosteroida, aspiraciju prepatelarne burse, burse olekranona – infiltracija kortikosteroidima, znati interpretirati rezultate dijagnostičkih pretraga, (laboratorijskih, histoloških, radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih) koji se primjenjuju u ortopediji. 17. Neurologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih neuroloških bolesti b) treba znati: izvesti kompletan neurološki status, prosudbu oštećenja motornih, senzornih i kognitivnih funkcija, prosudbu gubitka vestibularnih funkcija, interpretaciju dijagnostičkih nalaza te indikacije i interpretaciju rezultata specijalnih dijagnostičkih metoda u neurologiji: EEG, EMNG, psihologijskih testova, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih pretraga. 18. Oftalmologija (15 dana) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih oftalmoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi i masti, preokretanje gornje vjeđe, upotreba površnih anestetika, vađenje stranog tijela iz konjunktive i s korneje, ispitivanje bulbomotorike, primjenu testova za strabizam, ispitivanje vida, ispitivanje sljepoće za boje, ispitivanje nistagmusa, pregled očne pozadine – fundoskopija, primjena atropina i vazokonstriktora pupile, opskrba površne ozlijede oka i opekline te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specijalnih dijagnostičkih metoda u oftalmologiji i optometriji: ispitivanje vidnog polja, elektronistagmografija, radioloških, ultrazvučnih, angiografskih 19. Otorinolaringologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih otorinolaringoloških bolesti b) treba izvesti slijedeće postupke: dati upute bolesniku o ispravnoj upotrebi kapi za nos i uho, otoskopiranje, prednju rinoskopiju, vađenje stranog tijela iz uha, nosa i grla, ispiranje uha, toaleta zvukovoda, propuhivanje tuba – policeriranje, zaustavljanje krvarenja iz nosa i uha (tamponada prednja), analiza nistagmusa, ispitivanje sluha (skrining u dječjoj dobi), stražnje rinoskopije, indirektne laringoskopije, primjenu inhalatora, uzimanja briseva, uha, nosa, grla, opskrbiti manje ozlijede nosa, uha i ustiju te opekotine, interpretacija audiovestibulograma te obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih radioloških, ultrazvučnih, endoskopskih dijagnostičkih metoda u bolestima uha, grla i nosa. 20. Psihijatrija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati, liječiti i /ili pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih duševnih bolesti, kao što su: anksioznost, napadaji panike i fobije, depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija, psihoorganski sindrom, alkoholizam, zlouporaba droga, somatoformni poremećaj, poremećaj u jedenju, postraumatski stresni poremećaj, sindrom zlostavljanja i urgentna stanja u psihijatriji b) treba znati indikacije za primjenu specifičnih laboratorijskih, radioloških, ultrazvučnih i drugih dijagnostičkih metoda kod osoba sa psihološkim tegobama, znati interpretirati dobivene rezultate te primijeniti odgovarajuće metode terapije 3) znati provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja 21. Dermatologija i venerologija (1 mjesec) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnosticirati uobičajene kožne bolesti te liječiti i pratiti bolesnike koji boluju od najčešćih kožnih bolesti b) treba znati izvesti: intrakutani alergološki test, uzeti uzorak rožnatog sloja kože, uzeti i pripremiti bris na gljivice uzeti bris vulve, uretre, vagine pripremiti i pod mikroskopom analizirati razmaz iscjetka genitalija, provesti terapiju tekućim dušikom, kauterizaciju, obradu kronične rane, obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda koje se primjenjuju u dermatologiji 22. Reumatologija (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine treba znati dijagnostiku i intervenciju kod najčešćih reumatskih bolesti; osteoartritis, artritis povezan sa spondilitisom, najčešće difuzne bolesti vezivnog tkiva, bolesti kosti i hrskavice i izvanzglobne bolesti te sudjelovati kao bolnički sobni liječnik u zbrinjavanju nekoliko bolesnika za vrijeme bolničkog liječenja b) izvesti samostalno, uz nadzor mentora, sve dijagnostičke i terapeutske procedure karakteristične za specijalnost. U prijemnoj ambulanti mora znati obraditi najmanje 10 pacijenata 23. Fizikalna medicina (21 dan) a) po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine će znati dijagnostički postupak, mogućnosti funkcionalnog liječenja i metoda fizikalne terapije te rehabilitacijski postupak kod najčešćih bolesti i poremećaja lokomotornog sustava: spušteno stopalo, haluks valgus i varus, hondromalacija patele, osteoartrirtis velikih zglobova i kralježnice, smrznuto, bolno rame, epikondilitis, sindrom karpalnog tunela, fibromijalgija, akutna poliartralgia, akutna monoartralgia, sinovitisi i tendinitisi, burzitis, reumatoidni artritis, osteoporoza b) znati će izvesti: klinički pregled lokomotornog aparata, procijeniti funkcionalno stanje lokomotornog aparata mjerenjem opsega pokreta zgloba, prepoznati izljev te izvršiti aspiraciju izljeva u zglobu, intraartikularna injekcija, periartikularna primjena kortikosteroida, aspiracija prepatelarne burse, burse olekranona – infiltracija kortikosteroidima, primjena krioterapije, terapije toplinom, terapije vodom, primjena parafinskih kupki, TENS; kinezioterapija, statičke-izometričke vježbe, dinamičke-izotoničke vježbe; vježbe stopala i vježbe za skoliozu, te postaviti indikaciju, odrediti njihovu isplativost i dati obavijesti bolesniku o rezultatima i značenju biokemijskih, radioloških-CT, elektromiografskih i ultrazvučnih i drugih specifičnih dijagnostičkih metoda u reumatologiji. 24. Obiteljska medicina (22 mjeseca) Po završetku specijalizacije specijalist obiteljske medicine će: 1. znati najčešće akutne i kronične bolesti, njihov prirodni tijek, metodologiju dijagnostike i mogućnosti liječenja i praćenja bolesnika te provesti dijagnostiku i zbrinjavanje bolesnika 2. u hitnim stanjima provesti dijagnostiku i zbrinjavanje bolesnika 3. usvojiti saznanja da postojanje zdravstvenog problema može biti povezano s odnosima u obitelji te kako zdravlje i bolest mogu biti povezani i pod utjecajem okoliša i socijalnih činitelja 4. znati djelokrug preventivne medicine i primjenjivati preventivne aktivnosti u svakodnevnom radu, te provoditi i evaluirati u praksi preventivni program 5. razumjeti razvoj i ponašanje pojedinca i kako ti procesi mogu utjecati na zdravlje 6. prepoznati među svojim bolesnicima one koji imaju posebne potrebe i odgovarajuće reagirati na te potrebe 7. usvojiti znanja i vještine za primjerenu suradnju sa specijalistima konzultantima, posebice u podjeli skrbi za bolesnike 8. poznavati i razumjeti zdravstveni sustav u cjelini i kako voditi bolesnika kroz taj sustav. 9. izvesti konzultaciju u obiteljskoj medicini te primijeniti potrebne dijagnostičke i terapijske vještine 10. obavljati kućne posjete bolesnicima, i provoditi kućno liječenje (indikacije, organizacija, preduvjeti, provođenje, palijativna, potporna i terminalna skrb za bolesnika) 11. racionalno propisivati lijekove 12. ocijeniti radnu sposobnost 13. voditi bolesniku orijentiranu strukturiranu medicinsku dokumentaciju 14. oblikovati i voditi registar bolesnika za posebno ugrožene skupine (predškolska djeca, žene, stariji) i/ili za bolesnike prema određenom problemu ili kroničnoj bolesti (dijabetičari, hipertoničari, izbjeglice, ratni veterani i slično) 15. oblikovati i voditi rad grupa kroničnih bolesnika 16. voditi savjetovališta za dojenčad i predškolsku djecu 17. voditi druga savjetovališta (za pretile, za onkološku skrb, za mladež, za antenatalnu skrb, za kontracepciju, za obitelj i slično. ) 18. organizirati rad u ambulanti (radno vrijeme, korištenje telefona za savjetovanje i naručivanje bolesnika na preglede u ambulantu, sustav naručivanja, evidencija poziva za kućne posjete) 19. voditi ambulantu kao poslovnu jedinicu (dužnosti i obveze svakog pojedinog djelatnika u ambulanti, stvaranje ugovora sa osiguranjem) 20. surađivati sa konzultantima te sa svim drugim službama u zdravstvenom sustavu 21. surađivati sa svim službama koje sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti, posebice na lokalnoj razini 22. Izraditi znanstveni i/ili stručni istraživački rad |
|
Uvjeti za ustanovu u kojoj se provodi specijalizacija |
Ustanova mora ispunjavati uvjete iz članka 4. ili 5. ovoga Pravilnika. Specijalističko usavršavanje iz obiteljske medicine odvija se u tri glavne cjeline pa je sukladno tome potrebno definirati i uvjete za sve tri vrste ustanova: 1. Teorijska izobrazba odvija se na medicinskim fakultetima u okviru specijalističkog poslijediplomskog studija »Obiteljska medicina« 2. Specijalističko usavršavanje na bolničkim odjelima, prijemnim i specijalističkim ambulantama te specijalističkim ambulantama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dijagnostičkim laboratorijima i kabinetu vještina se odvija na ustanovama koje su ovlaštene za provođenje specijalističkog usavršavanja 3. Dio specijalističkog usavršavanja obavlja se u ordinacijama obiteljske medicine glavnog mentora i/ili mentora te u kabinetu vještina Specifični uvjeti specijalističke ordinacije obiteljske medicine u kojoj se provodi dio specijalističkog usavršavanja za vrijeme specijalizacije jesu: a) Dostatan broj i raznolika dobna struktura bolesnika u skrbi kako bi se specijalizant mogao upoznati sa širokim spektrom zdravstvenih i socijalnih problema (1000-2000 osoba u skrbi) b) Mentor mora biti nositelj tima, te mora tijekom specijalizacije u razdoblju od 5 godina objaviti najmanje jedan rad u koautorstvu sa specijalizantom c) Ordinacija obiteljske medicine u kojoj se provodi specijalizacija mora biti opremljena u skladu s propisanim minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti d) U ordinaciji se provodi organiziran rad (naručivanje, rad s posebnim skupinama bolesnika, planirana i programirana skrb za kronične bolesnike) e) Uz rad u ordinaciji provodi se zbrinjavanje bolesnika u kući (kućne posjete, kućno liječenje, palijativna, potporna i terminalna skrb) f) U ordinaciji je organiziran timski rad i suradnja sa ustanovama i službama na primarnoj razini, u lokalnoj zajednici, te strukturirana i programirana suradnja sa kolegama iz specijalističko-konzilijarne i bolničke razine zaštite g) Ordinacija je uključena u sve javno-zdravstvene i preventive programe h) U ordinaciji se redovito provodi procjena i evaluacija rada |
OBRAZAC PRAĆENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA
OBITELJSKA MEDICINA
|
TEMA |
STUPANJ NAPREDOVANJA |
GLAVNI
|
||
|
1 |
2 |
3 |
||
|
OPĆE KOMPETENCIJE |
Datum i potpis mentora |
Datum i potpis |
||
|
Poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije |
||||
|
Posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta |
||||
|
Poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine |
||||
|
Poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu |
||||
|
Biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi zdravstvene skrbi |
||||
|
Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka |
||||
|
Kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog rada |
||||
|
Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja |
||||
|
Imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu |
||||
|
Razumjeti važnost znanstvenog pristupa struci |
||||
|
Sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu poštujući etička načela znanstveno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu |
||||
|
Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije |
||||
|
Znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima |
||||
|
Poznavati važnost i način učinkovitog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno važećim propisima |
||||
|
Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno učinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika |
||||
|
Procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene skrbi |
||||
|
Biti upoznat s važnošću suradnje te aktivno surađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u sustav zdravstva |
||||
|
Poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja učinkovitosti te razvoja i unapređenja sustava kvalitete zdravstvene zaštite |
||||
|
Poznavati regulativu iz područja zdravstva, osobito iz područja zaštite prava pacijenata |
||||
|
Razumjeti značenja vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata |
||||
|
Poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima, posebice financijskim |
||||
|
Razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice |
||||
|
Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata |
||||
|
Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti |
||||
|
Promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije |
||||
|
TEMA |
STUPANJ NAPREDOVANJA |
GLAVNI MENTOR |
||||
|
1 |
2 |
3 |
||||
|
POSEBNE KOMPETENCIJE |
Datum i potpis mentora |
Datum i potpis |
||||
|
Obiteljska medicina kao zasebna medicinska profesija i znanstvena disciplina |
||||||
|
Obiteljska medicina kao zasebna znanstvena disciplina |
||||||
|
Uloga doktora obiteljske medicine-generalista u sustavu zdravstva |
||||||
|
Specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja, specifičnosti konzultacije |
||||||
|
Specifičnost zdravstvenih problema, morbiditeta i mortaliteta |
||||||
|
Specifičnost razloga dolaska |
||||||
|
Povezanost uvjeta rada i kliničkih postupaka, stilovi rada liječnika |
||||||
|
Specifične metode rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni i obiteljski pristup |
||||||
|
Odnos doktor medicine bolesnik – doktor medicine kao lijek |
||||||
|
Komunikacija kao dijagnostičko i terapijsko pomagalo |
||||||
|
Racionalno propisivanje lijekova-farmakoekonomika |
||||||
|
Politerapija i polipragmazija |
||||||
|
Najvažnije interakcije lijekova, bolesti uzrokovane lijekovima |
||||||
|
Anafilaksija i preosjetljivost na lijekove |
||||||
|
Upotreba najvažnijih skupina lijekova |
||||||
|
Zloupotreba lijekova, ovisnost |
||||||
|
Samomedikacija, uloga »placeba« |
||||||
|
Orijentacija zajednici |
||||||
|
Profesionalno udruživanje, organizacije |
||||||
|
Uloga publikacija u razvoju struke |
||||||
|
Uloga edukacije u razvoju struke |
||||||
|
Organizacija rada i funkcioniranje ordinacije |
||||||
|
Korištenje vremena, raspored rada, naručivanje |
||||||
|
Suradnja sa užim i širim timom u PZZ |
||||||
|
Prostor i oprema ordinacije |
||||||
|
Nabavka, pohranjivanje i odlaganje lijekova i sanitetskog materijala |
||||||
|
Pomoćno osoblje, radni zadaci, radni ugovori |
||||||
|
Dijagnostičke pretrage, koje, gdje, kada, kako |
||||||
|
Financiranje te vođenje financijskog poslovanja |
||||||
|
Korištenje kompjutora u radu (Elektronski zdravstveni karton, Internet, E-mail) u ocjeni kvalitete rada i u istraživačkom radu |
||||||
|
Problemima usmjerena medicinska dokumentacija, registri, obvezni formulari, dnevna evidencija i izvješćivanje |
||||||
|
Grupni rad i savjetovalište za kronične bolesti: hipertenziju, dijabetes, KOPB, ... |
||||||
|
Provedba preventivnih programa |
||||||
|
Suradnja sa specijalistima konzultantima i upućivanje na specijalističke konzultacije i dijagnostičke pretrage |
||||||
|
Suradnja s pacijentima i njihovo učešće |
||||||
|
Savjetovališni rad (za trudnice i rodilje, za dojenčad i predškolsku djecu, za kontracepciju, obiteljsko savjetovalište) |
||||||
|
Suradne ustanove: dječji vrtići, domovi umirovljenika, hospiciji i dr. |
||||||
|
Tjelesne, emocionalne i psihološke promjene tijekom razvoja i života čovjeka te patološke promjene tijekom životnog ciklusa |
||||||
|
Osnove medicinske genetike, genetsko savjetovanje |
||||||
|
Fetalni razvoj i poremećaji, Antenatalni skrining |
||||||
|
Postupak s novorođenčetom |
||||||
|
Tjelesni rast i psihomotorni razvoj dojenčeta i malog djeteta |
||||||
|
Dojenje, prehrana dojenčeta i malog djeteta |
||||||
|
Poremećaji prehrane |
||||||
|
Otkrivanje anomalija: iščašenje kuka, strabizam, gluhoća, srčane mane i sl. |
||||||
|
Intelektualni i emocionalni razvoj djece, ponašanje |
||||||
|
Dijete u vrtiću |
||||||
|
Problemi djece vezanih uz školu |
||||||
|
Pubertet, tjelesni razvoj, poremećaji prehrane i ponašanja |
||||||
|
Adolescencija, poremećaji prehrane i ponašanja |
||||||
|
Normalno i poremećeno seksualno ponašanje |
||||||
|
Znati specifične fiziološke pojave u svim životnim razdobljima žene i muškarca |
||||||
|
Zaštita od spolno prenosivih bolesti, kontracepcija |
||||||
|
Razvoj osobnosti, adaptacija i obrambeni mehanizmi |
||||||
|
Interpersonalno i međugeneracijsko ponašanje |
||||||
|
Ponašanje u obitelji, uloga obitelji, odnosi u obitelji |
||||||
|
Utjecaj obitelji na zdravlje i bolest pojedinca te utjecaj pojedinca na zdravlje i bolest obitelji |
||||||
|
Reakcije na bolesti i/ili gubitke: član obitelji, umirovljenje, gubitak posla, na funkcioniranje obitelji |
||||||
|
Metode dijagnostike poremećaja i intervencija u obiteljskim odnosima |
||||||
|
Verbalna i neverbalna komunikacija |
||||||
|
Vođenje intervjua, teške komunikacije, vještina postavljanja pitanja |
||||||
|
Informiranje bolesnika i davanje savjeta |
||||||
|
Metode površinske psihoterapije |
||||||
|
Zdravo i patološko starenje, institucijsko i izvaninstitucijsko zbrinjavanje starijih osoba |
||||||
|
Savjetovalište za stare ljude |
||||||
|
Medicina i društvo |
||||||
|
Socijalne grupe, norme i vrijednosti u socijalnom ponašanju |
||||||
|
Metode socioloških istraživanja |
||||||
|
Sociologijske teorije o obitelji i socijalizaciji |
||||||
|
Pacijent kao partner, udruge pacijenata |
||||||
|
Socijalni uzroci bolesti |
||||||
|
Socijalne razlike, klase i bolesti, korištenje zdravstvene zaštite |
||||||
|
Zdravstveno ponašanje pojedinih skupina |
||||||
|
Uloga socijalne medicine i javnog zdravstva |
||||||
|
Koncepti zaštite zdravlja |
||||||
|
Zdravstveno stanje u svijetu i kod nas |
||||||
|
Demografska kretanja i populaciona politika |
||||||
|
Opća metodologija zdravlja u zajednici |
||||||
|
Socijalna zaštita, načela i najčešći problemi |
||||||
|
Profesionalna vrijednosti, etika, profesionalni kodeks |
||||||
|
Postupci u moralno i etički »osjetljivim« situacijama: eutanazija, prisilna hospitalizacija, liječnička tajna |
||||||
|
Istraživanje i unapređenje kvalitete u obiteljskoj medicini |
||||||
|
Područja istraživanja u obiteljskoj medicini |
||||||
|
Planiranje istraživanja: određivanje cilja, odabir metoda, interpretacija dobivenih podataka |
||||||
|
Korištenje i pretraživanje literature |
||||||
|
Kritičko čitanje i interpretacija članka |
||||||
|
Priprema podataka za statističku analizu |
||||||
|
Pisanje i objavljivanje rezultata istraživanja |
||||||
|
Značajke i posebnosti statističkih metoda |
||||||
|
Značaji i metode procjene i unapređenja kvalitete rada |
||||||
|
Rad u programu stručnog i znanstvenog istraživačkog rada |
||||||
|
Kontinuirana edukacija i unapređenje kvalitete |
||||||
|
Licenciranje i relicenciranje |
||||||
|
Medicina temeljena na dokazima |
||||||
|
Harmonizacija i standardizacija |
||||||
|
Unapređenje zdravlja, prevencija, dijagnostika i liječenje najčešćih bolesti |
||||||
|
Promicati zdravlje, provoditi zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje pojedinaca i grupa |
||||||
|
Provoditi mjere primarne prevencije u populaciji u skrbi |
||||||
|
Provoditi postupke i metode za unapređenje mentalnog zdravlja te rano otkrivanje i liječenje duševnih bolesti |
||||||
|
Uočiti čimbenike rizika za kronične bolesti te načine njihova otkrivanja u populaciji u skrbi |
||||||
|
Identificirati pojedince i skupine sa rizičnim čimbenicima |
||||||
|
Znati principe probira (skrining) |
||||||
|
Usvojiti i primijeniti principe preventivnog rada: planiranje programa, definiranje elemenata programa, potrebni stručnjaci, oprema financiranje, evaluacija |
||||||
|
Znati metode epidemioloških istraživanja |
||||||
|
Epidemiologija infektivnih bolesti |
||||||
|
Epidemiologija kroničnih bolesti |
||||||
|
Epidemiologija raka |
||||||
|
Oštećenja zdravlja izazvana fizikalnim i kemijskim čimbenicima općeg i radnog okoliša |
||||||
|
Profesionalne bolesti i bolesti profesije, ozljede na radu |
||||||
|
Prethodni i sistematski pregledi radnika športaša i rekreativaca |
||||||
|
Profesionalna orijentacija i selekcija |
||||||
|
Zakonski propisi u zaštiti zdravlja od faktora općeg i radnog okoliša |
||||||
|
Kancerogene tvari |
||||||
|
Metode sprečavanja i ranog otkrivanja malignih bolesti |
||||||
|
Organizacija zdravstvene zaštite, planiranje i rukovođenje u zdravstvu, zdravstvena ekonomika |
||||||
|
Metode upravljanja i rukovođenja |
||||||
|
Teorije organizacije, specifičnost organizacija zdravstvene zaštite |
||||||
|
Struktura i funkcioniranje zdravstvenog sustava |
||||||
|
Ponuda i potražnja i cijene zdravstvenih usluga |
||||||
|
Sustavi i metode financiranja sustava zdravstvene zaštite, posebno OM |
||||||
|
Zdravstvena potrošnja |
||||||
|
Međunarodne usporedne analize potencijala i zdravstvene potrošnje |
||||||
|
Racionalizacija i sustav kontrole (stručna, administrativna) |
||||||
|
Ekonomika unapređenja zdravlja |
||||||
|
Troškovi-dobici (cost-benefit) u sustavu zdravstvene zaštite |
||||||
|
Interna medicina |
||||||
|
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim internističkim stanjima i bolestima |
||||||
|
Postaviti indikacije, procijeniti valjanost i racionalnost primjene, te interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda u internoj medicini |
||||||
|
Pružiti obavijesti bolesniku o načinu pripreme, izvođenju i značenju rezultata dijagnostičkih metoda |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima endokrinološkog sustava |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja endokrinološkog sustava |
||||||
|
Bolesti štitnjače (hiper/hipotireoza, struma, tumori) i doštitne žlijezde (hiper/hipoparatireoza, adenom) |
||||||
|
Šećerna bolest (DM tip 2, hiper-, hipoglikemija) |
||||||
|
Šećerna bolest (DM tip 1) |
||||||
|
Ostale endokrine bolesti (Addison, Cushing, hipofiza) |
||||||
|
Pretilost, hiperuricemija, hiperlipidemija; metabolički sindrom |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima hematološkog sustava |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja hematološkog sustava |
||||||
|
Anemije (mikrocitna, makrocitna, hemolitička, aplastična) |
||||||
|
Poremećaji zgrušavanja, hemoraška dijateza |
||||||
|
Leukemije, limfomi; mijelodisplazije, mijeloproliferacije |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima gastrointestinalnog sustava (otežano gutanje, bol u trbuhu, žgaravica, nadutost, opstipacija, mučnina, povraćanje, proljev, poremećaji apetita) |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja gastrointestinalnog sustava |
||||||
|
Bolesti gornjeg probavnog trakta (GERB, ulkusna bolest, funkcijske dispepsije) |
||||||
|
Bolesti jetre, žučnih putova i gušterače (ikterus, kolelitijaza; upale); ascites |
||||||
|
Bolesti crijeva (malapsorpcija, iritabilni kolon, divertikuloza, ulcerozni kolitis, Crohnova bolest) |
||||||
|
Maligne bolesti gastrointestinalnog trakta |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima kardiovaskularnog sustava (bol u prsima, nepravilan i/ili ubrzan rad srca, zaduha, cijanoza, otok potkoljenica) |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja kardiovaskularnog sustava |
||||||
|
Esencijalna arterijska hipertenzija |
||||||
|
Sekundarne hipertenzije i esencijalna hipertenzija s razvijenim komplikacijama |
||||||
|
Koronarna srčana bolest |
||||||
|
Najvažniji poremećaji ritma |
||||||
|
Zatajenje srca, miokardiopatije; bolesti zalistaka i osrčja |
||||||
|
Arterioskleroza, bolesti arterija |
||||||
|
Bolesti vena |
||||||
|
Tromboembolijska bolest |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima bubrega i mokraćnog sustava (bol u trbuhu, poremećaji mokrenja, hematurija ) |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja bubrega i mokraćnog sustava |
||||||
|
Akutno i kronično zatajenje bubrega |
||||||
|
Infekcije mokraćnih putova (cistitis, uretritis, pijelonefritis) |
||||||
|
Urolitijaza |
||||||
|
Specifične upale urinarnog sustava |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima respiratornog sustava (otežano disanje, stridor, bol u prsima, nedostatak zraka, cijanoza kašalj, sukrvavi iskašljaj, pneumotoraks, astmatski status) |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja respiratornog sustava |
||||||
|
Kronične dišne bolesti (KOPB, astma) |
||||||
|
Bolesti pleure |
||||||
|
Plućna tuberkuloza |
||||||
|
Bronhitis akutni, pneumonije |
||||||
|
Bolesti gornjih dišnih putova |
||||||
|
Maligne bolesti dišnog sustava |
||||||
|
Infektologija |
||||||
|
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim infektološkim stanjima i bolestima |
||||||
|
Postaviti indikacije, procijeniti valjanost i racionalnost primjene, te interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda u infektologiji |
||||||
|
Pružiti obavijesti bolesniku o načinu pripreme, izvođenju i značenju rezultata dijagnostičkih metoda |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima uzrokovanih infektivnim bolestima (vrućica,zimica, tresavica, osip, povraćanje, proljev, hiperpireksija) |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja uzrokovanih infektivnim bolestima |
||||||
|
Akutne infekcije gornjeg i donjeg dišnog sustava |
||||||
|
Crijevne virusne, bakterijske, parazitarne infektivne bolesti, trovanje hranom |
||||||
|
Osipne zarazne bolesti |
||||||
|
Infekciozna mononukleoza, infekcije CMV, toksoplazmoza |
||||||
|
Tropske zarazne bolesti |
||||||
|
Spolno prenosive zarazne bolesti (herpes, HPV, gonoreja, lues, AIDS, trihomonas, klamidija) |
||||||
|
Infekcije centralnog živčanog sustava (meningitis, encefalitis, encefalomijelitis) |
||||||
|
Srčanožilne infekcije (endokarditis, peri-, miokarditis, tromboflebitis) |
||||||
|
Hepatitis |
||||||
|
Infekcije urinarnog trakta |
||||||
|
Infekcije kože, kosti, zglobova i mekih tkiva |
||||||
|
Antiinfektivna terapija (antibiotici, antivirotici, antiprotozoici, antifungici). Rezistencija |
||||||
|
Prevencija: cijepljenje, kemoprofilaksa |
||||||
|
Pedijatrija |
||||||
|
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje novorođenčad, dojenčad i malu djecu s hitnim stanjima i bolestima |
||||||
|
Sudjelovati u cjelokupnoj zdravstvenoj skrbi za na vrijeme rođeno novorođenče |
||||||
|
Organizirati i voditi savjetovalište za djecu |
||||||
|
Postaviti radnu dijagnozu pri najčešćim akutnim poremećajima zdravlja dojenčadi i male djece |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih akutnih poremećaja zdravlja dojenčadi i male djece |
||||||
|
Sudjelovati u cjelokupnoj zdravstvenoj skrbi za kronično bolesno dijete |
||||||
|
Parazitarne bolesti u djece |
||||||
|
Akutne respiratorne bolesti u djece |
||||||
|
Laringitis, krup |
||||||
|
Otitis u djece |
||||||
|
Problemi sluha |
||||||
|
Bronhitis, bronhiolitis, pneumonija |
||||||
|
Ostale infektivne bolesti |
||||||
|
Alergijske bolesti dišnih putova, astma |
||||||
|
Najčešće bolesti kože u djece, dermatitisi, ekcemi, akutne infekcije kože i potkožja, akne |
||||||
|
Najčešće bolesti gastrointestinalnog trakta, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu |
||||||
|
Imunizacija |
||||||
|
Pretilost, dijabetes, poremećaji rasta i druge endokrine bolesti u djece |
||||||
|
Fenilketonurija i druge metaboličke bolesti u djece |
||||||
|
Anemije |
||||||
|
Leukemije, limfomi |
||||||
|
Ostale česte bolesti krvi i krvotvornih organa u djece |
||||||
|
Cerebralna paraliza |
||||||
|
Epilepsija i ostali konvulzivni poremećaji |
||||||
|
Tumori centralnog nervnog sustava |
||||||
|
Ostale česte bolesti nervnog sustava u djece |
||||||
|
Najčešće bolesti oka u djece, konjunktivitis, refrakcijske anomalije, strabizam, strano tijelo keratitis |
||||||
|
Slabovidnost |
||||||
|
Kongenitalne anomalije srca, upalne bolesti srca i komplikacije |
||||||
|
Reumatska bolest srca |
||||||
|
Upalne bolesti jetre, crijeva, malapsorpcijaki sindromi |
||||||
|
Celijakija i srodni poremećaji |
||||||
|
Najčešće bolesti genitourinarnog sustava u djece, akutne i recidivirajuće infekcije urinarnog trakta |
||||||
|
Bolesti bubrega, glomerulonefritis, pijelonefritis, nefrotski sindrom |
||||||
|
Kongenitalne anomalije urinarnog trakta |
||||||
|
Hidrokela, fimoza, torzija testisa, orhitis, epididimitis |
||||||
|
Najčešće bolesti mišićno koštanog sustava u djece, stečene deformacije stopala, udova kralježnice |
||||||
|
Upalne bolesti koštano mišićnog sustava |
||||||
|
Tumori koštano mišićnog sustava u djece |
||||||
|
Kongenitalne anomalije koštanomišićnog sustava |
||||||
|
Ozljede i trovanja u djece |
||||||
|
Prometni traumatizam |
||||||
|
Kirurgija |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze i hitno zbrinjavanje najčešćih simptoma i poremećaja koji zahtijevaju hitnu kiruršku intervenciju |
||||||
|
Hitna medicinska pomoć u najčešćim kirurškim bolestima |
||||||
|
Procijeniti medicinske probleme koji mogu utjecati na rizik od operacije kod pacijenta |
||||||
|
Izvesti predoperativnu obradu i procijeniti sposobnost za operativni zahvat |
||||||
|
Dijagnosticirati i razlikovati komplikacije od normalnog postoperativnog tijeka |
||||||
|
Kontuzije i hematomi |
||||||
|
Površinske ozljede i laceracije |
||||||
|
Nategnuća i iščašenja zglobova |
||||||
|
Napuknuća i prijelomi kostiju |
||||||
|
Indikacije za kirurško liječenje bolesti (gastrointestinalni, lokomotorni, urogenitalni, respiratorni sustav) |
||||||
|
Indikacije za kirurško liječenje upala kože i potkožja |
||||||
|
Incizija tromboziranih vanjskih hemoroida u hitnim stanjima |
||||||
|
Postupak kod ozljeda nastalih zračenjem i kemijskim sredstvima |
||||||
|
Urologija |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima mokraćnog sustava (bol, krvarenja, zastoj mokraće, ozljede) |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja mokraćnog sustava |
||||||
|
Tumori mokraćnog sustava |
||||||
|
Urolitijaza |
||||||
|
Kongenitalne anomalije urogenitalnog sustava |
||||||
|
Upalne bolesti urogenitalnog sustava |
||||||
|
Akutni i kronični prostatitis |
||||||
|
Benigna hiperplazija prostate |
||||||
|
Orhiepididimitis, varikokele |
||||||
|
Dijagnosticirati probleme seksualnosti, pružiti pomoć i/ili uputiti na odgovarajuću konzultaciju |
||||||
|
Ginekologija i opstetricija |
||||||
|
Sudjelovati u prevenciji i ranom otkrivanju najčešćih malignih bolesti kod žena u skrbi: raka dojke, vrata maternice |
||||||
|
Sudjelovati u programima za planiranje obitelji i kontracepciju |
||||||
|
Dijagnosticirati probleme seksualnosti, pružiti pomoć i/ili uputiti na odgovarajuću konzultaciju |
||||||
|
Sudjelovati u pružanju cjelovite zdravstvene skrbi žena oboljelih od najčešćih ginekoloških bolesti i stanja |
||||||
|
Poremećaji menstrualnog ciklusa, amenoreja, menoragija i klimakterij |
||||||
|
Infektivne bolesti genitalnog trakta koje se susreću u obiteljskoj medicini; uzročnici i komplikacije |
||||||
|
Indikacije, kontraindikacije i provođenje kontracepcije |
||||||
|
Sudjelovati u pružanju cjelovite zdravstvene skrbi trudnica |
||||||
|
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnicu s hitnim ginekološkim stanjima i bolestima |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u ginekologiji i opstetriciji |
||||||
|
Poremećaj plodnosti i metode asistirane reprodukcije |
||||||
|
Akutna i kronična bol u maloj zdjelici |
||||||
|
Poznavanje etiologije i simptoma pobačaja |
||||||
|
Sudjelovati u izvođenju rutinskog vaginalnog poroda u hitnim situacijama |
||||||
|
Poznavati simptome i znakove patološkog poroda, metode hitne intervencije, poznavati metode intervencije u bolničkim uvjetima |
||||||
|
Prepoznavanje rizične trudnoće (prijeteći pobačaj,krvarenje, intrauterini zastoj rasta ploda, hipertenzija, urinarna infekcija, dijabetes, prijeteća eklampsija) |
||||||
|
Postaviti radnu dijagnozu , intervenirati i/ili uputiti na daljnju skrb žene s postpartalnim komplikacijama (krvarenje, mastitis , tromboza dubokih vena, depresija ili postpartalna psihoza, odgođena eklampsija) |
||||||
|
Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina |
||||||
|
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći, osigurati transport i uputiti na daljnju skrb bolesnike u stanjima koji životno ugrožavaju bolesnika |
||||||
|
Šok u okviru početnog zbrinjavanja bolesnika (anafilaktički, hemoragijski, septički, kardiogeni) |
||||||
|
Politrauma |
||||||
|
Intrakranijalne povrede |
||||||
|
Otrovanja kemikalijama, ubodima otrovnih životinja, ingestijom otrovnih sastojaka |
||||||
|
Izloženost radijaciji, hipo-hipertermija |
||||||
|
Medicinska dijagnostika |
||||||
|
Upoznati se s indikacijama, kontraindikacijama, pouzdanosti rutinskih i suvremenih dijagnostičkih metoda (način interpretacije rezultata) te načinom izvođenja i pripremom bolesnika (radi davanja informacija bolesniku) |
||||||
|
Radiološke pretrage (pluća, nativni abdomen, urografije, kralježnice, zglobova, ostalih kostiju) |
||||||
|
CT, MR, angiografske pretrage i ostale slikovne (imaging) pretrage |
||||||
|
UZV pretrage (abdomen, štitnjača, dojka) |
||||||
|
Pretrage u hematološkom laboratoriju |
||||||
|
Pretrage u biokemijskom laboratoriju |
||||||
|
Pretrage u mikrobiološkom laboratoriju |
||||||
|
Pretrage u citološkom laboratoriju |
||||||
|
Ortopedija |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u ortopediji (otežana pokretljivost, deformiteti kostiju i zglobova, otok zgloba i kostiju, izrasline na kostima i zglobovima) |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u ortopediji |
||||||
|
Koštano-zglobni reumatizam |
||||||
|
Upale pokosnica i zglobova, osteomijelitis |
||||||
|
Kontrakture i ankiloze zglobova |
||||||
|
Povrede kostiju i zglobova-frakture,luksacije,distorzije |
||||||
|
Terapija upalnih procesa u ortopediji |
||||||
|
Kongenitalne anomalije kostiju i zglobova |
||||||
|
Tumori koštanomišićnog sustava |
||||||
|
Perthesova bolest |
||||||
|
Hondromalacija patele i druge juvenilne hondromalacije |
||||||
|
Procijeniti indikaciju, valjanost i racionalnost primjene, te interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih testova i metoda u ortopediji |
||||||
|
Prepoznati i razlikovati komplikacije od normalnog postoperativnog tijeka |
||||||
|
Neurologija |
||||||
|
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim neurološkim stanjima i bolestima |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u neurologiji (vrtoglavica, gubitak svijesti, konvulzije, kljenuti, gubitak senzo– motoričkih i osjetilnih funkcija) |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u neurologiji |
||||||
|
Glavobolja |
||||||
|
Prolazni cerebralni ishemijski napadaji |
||||||
|
Cerebrovaskularna bolest, cerebrovaskularni inzult |
||||||
|
Epilepsija |
||||||
|
Parkinsonova bolest i drugi tremor |
||||||
|
Multipla skleroza i ostale kronične demijelinizirajuće bolesti |
||||||
|
Miastenija gravis i ostali mioneuralni poremećaji |
||||||
|
Alzheimerova bolest i ostale degenerativne bolesti živčanog sustava |
||||||
|
Poremećaji kranijalnih živaca (neuralgije trigeminusa, facijalisa) živčanih korjenova i pleksusa |
||||||
|
Cerebralna paraliza i ostali paralitični sindromi |
||||||
|
Periferna neuropatija |
||||||
|
Tumori mozga i drugih dijelova živčanog sustava |
||||||
|
Koma i ostali poremećaji svijesti |
||||||
|
Povrede glave |
||||||
|
Povrede živaca |
||||||
|
Oftalmologija |
||||||
|
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim oftalmološkim stanjima i bolestima |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u oftalmologiji |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u oftalmologiji |
||||||
|
Konjunktivitis, konjunktivalna i cilijarna injekcija oka |
||||||
|
Keratitis |
||||||
|
Strano tijelo konjuktive i korneje |
||||||
|
Hordeolum i halazion |
||||||
|
Refrakcijske anomalije, strabizam |
||||||
|
Glaukom |
||||||
|
Katarakta |
||||||
|
Diplopija |
||||||
|
Iritis i iridociklitis |
||||||
|
Vaskularne bolesti retine (hipertenzija, dijabetes), Ablacija retine |
||||||
|
Atrezija suznog kanala |
||||||
|
Slabovidnost i sljepoća |
||||||
|
Tumori vjeđa i oka |
||||||
|
Otorinolaringologija |
||||||
|
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim otorinolaringološkim stanjima i bolestima |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u otorinolaringologiji |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u otorinolaringologiji |
||||||
|
Otitis externa, cerumen, akutni otitis media |
||||||
|
Kronični otitis i uho koje secernira, mastoiditis |
||||||
|
Gluhoće-oštećenje sluha, tinitus |
||||||
|
Otoskleroza |
||||||
|
Grlobolja |
||||||
|
Indikacije za adenotomiju i tonzilektomiju |
||||||
|
Alergijski rinitis, sinusitis |
||||||
|
Devijacija septuma |
||||||
|
Nosna polipoza |
||||||
|
Akutni laringitis, krup i pseudokrup |
||||||
|
Promuklost |
||||||
|
Tumori glave i vrata |
||||||
|
Psihijatrija |
||||||
|
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim psihijatrijskim stanjima i bolestima |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u psihijatriji (psihološki i emocionalni poremećaji, gubitak realiteta, agresivnost, depresija, suicidalnost, ovisničko ponašanje) |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u psihijatriji |
||||||
|
Upoznati suvremeni dijagnostički postupak i metode, ambulantnog i bolničkog liječenja psihijatrijskih bolesti koje zahtijevaju hospitalizaciju ili nadzor psihijatra |
||||||
|
Generalizirani anksiozni poremećaj |
||||||
|
Panični poremećaj, fobija |
||||||
|
Postraumatski stresni poremećaj |
||||||
|
Depresija |
||||||
|
Bipolarni poremećaj |
||||||
|
Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaj |
||||||
|
Organski psihički poremećaj |
||||||
|
Alkoholizam |
||||||
|
Zlouporaba droga i drugih psihoaktivnih tvari |
||||||
|
Somatoformni poremećaji |
||||||
|
Dijagnosticiranje i intervencije pri pojavi zlostavljanja unutar obitelji |
||||||
|
Sindrom pregorijevanja |
||||||
|
Seksualne disfunkcije |
||||||
|
Urgentna stanja u psihijatriji |
||||||
|
Psihofarmakoterapija – opći principi |
||||||
|
Dermatologija i venerologija |
||||||
|
Postaviti radnu dijagnozu, intervenirati na razini hitne medicinske pomoći i/ili uputiti na bolničko liječenje bolesnike s hitnim dermatološkim stanjima i bolestima |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u dermatologiji |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u dermatologiji |
||||||
|
Eczemi |
||||||
|
Dermatitis, kontaktni, profesionalni i drugi |
||||||
|
Neurodermitis |
||||||
|
Upalni procesi na koži – celulitis, furunkuli i karbunkuli, impetigo, erizipel |
||||||
|
Gljivične infekcije kože, pitrijaza, kandidijaza, onihomikoza |
||||||
|
Scabies |
||||||
|
Urtikarija |
||||||
|
Seboroični dermatitis i akne vulgaris |
||||||
|
Psorijaza |
||||||
|
Varikozni i drugi kronični ulkusi |
||||||
|
Akutni limfadenitis |
||||||
|
Bolesti kose i folikula |
||||||
|
Hipertrofične i atrofične bolesti kože |
||||||
|
Eritema nodozum |
||||||
|
Penfigus, penfigoid |
||||||
|
Lihen planus |
||||||
|
Vitiligo i drugi poremećaji pigmentacije |
||||||
|
Eritrodermije |
||||||
|
Toksična epidermoliza |
||||||
|
Pruritus, generalizirani, analni i genitalni |
||||||
|
Ihtioza |
||||||
|
Maligne notvorine kože |
||||||
|
Benigne novotvorine kože |
||||||
|
Reumatologija |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima u reumatologiji |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja u reumatologiji |
||||||
|
Osteoartritis |
||||||
|
Artritis povezan sa spondilitisom (ankilozantni spondilitis, psorijatski artritis) |
||||||
|
Difuzne bolesti vezivnog tkiva (reumatoidni artritis, SLE) |
||||||
|
Bolesti kosti i hrskavice (hondromalacija patele, osteoporoza) |
||||||
|
Izvanzglobni reumatizam (burzitis, entezopatije) |
||||||
|
Fizikalna medicina |
||||||
|
Postavljanje radne dijagnoze pri najčešćim simptomima i poremećajima lokomotornog sustava |
||||||
|
Zbrinjavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite najčešćih simptoma i poremećaja lokomotornog sustava |
||||||
|
Upoznati se sa suvremenim dijagnostičkim postupcima, mogućnostima funkcionalnog liječenja i metoda fizikalne terapije te rehabilitacijskim postupkom kod najčešćih bolesti i poremećaja lokomotornog sustava |
||||||
|
Bol u leđima – lumbosakralni sindrom |
||||||
|
Lumboishialgija, hernija intervertebralnog diska |
||||||
|
Sakroileitis i ankilozantni spondilitis |
||||||
|
Osteoartritis koljena i kuka te kralježnice |
||||||
|
Cervikocefalni i cervikobrahijalni sindrom |
||||||
|
Izvanzglobni reumatizam |
||||||
|
Akutna mono i poliartralgija |
||||||
|
Reumatoidni artritis i slične bolesti |
||||||
|
Ostale bolesti kolagena-kolagenoze |
||||||
|
Fibromijalgija |
||||||
|
Giht |
||||||
|
Osteoporoza |
||||||
|
Indikacije za operativno liječenje |
||||||
|
Upoznati se s indikacijama, postupkom i učinkovitošću pojedinih fizikalno terapijskih metoda |
||||||
|
Obiteljska medicina |
||||||
|
Rješavati najčešće akutne bolesti na razini primarne zdravstvene zaštite koristeći se znanjem o njihovom prirodnom tijeku, dostupnom dijagnostikom i terapijskim mogućnostima |
||||||
|
Rješavati najčešće kronične bolesti na razini primarne zdravstvene zaštite koristeći se znanjem o njihovom prirodnom tijeku, dostupnom dijagnostikom i terapijskim mogućnostima |
||||||
|
Provoditi preventivne aktivnosti u svakodnevnom radu |
||||||
|
Razumjeti specifičnosti morbiditeta i mortaliteta |
||||||
|
Provoditi skrb za bolesnike s multimorbiditetom i komorbiditetom |
||||||
|
Provoditi programiranu skrb za kronične bolesnike |
||||||
|
Usvojiti saznanje kako zdravlje i bolest mogu biti povezani i pod utjecajem općeg i radnog okoliša te socijalnih činitelja |
||||||
|
Razumjeti razvoj i ponašanje pojedinca i obitelji, te kako ti procesi mogu utjecati na zdravlje |
||||||
|
Uočiti bolesnike s posebnim potrebama i odgovarajuće skrbiti za njih |
||||||
|
Usvojiti znanja i vještine za primjerenu suradnju sa specijalistima konzultantima, posebice u podijeli skrbi za bolesnike |
||||||
|
Propisivati lijekove poštujući principe racionalne farmakoterapije |
||||||
|
Zaštita starijih ljudi |
||||||
|
Kućne posjete i kućno liječenje |
||||||
|
Palijativna, potporna i terminalna skrb |
||||||
|
Razumjeti mjesto i ulogu obiteljske medicine |
||||||
|
Razumjeti specifičnosti konzultacije, komunikacije i odnosa liječnik-bolesnik |
||||||
|
Razumjeti specifičnosti kliničkog postupka i odlučivanja u obiteljskoj medicini |
||||||
|
Razumjeti posebnosti metoda rada: kontinuitet, sveobuhvatnost, biopsihosocijalni pristup, dostupnost skrbi |
||||||
|
Znati primijeniti vještinu korištenja vremena kao dijagnostičkog i terapijskog pomagala te organizaciju rada u obiteljskoj medicini |
||||||
|
Voditi ordinaciju kao poslovnu i organizacijsku jedinicu |
||||||
|
Znati koristiti principe timskog rada |
||||||
|
Znati surađivati sa drugim djelatnostima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti |
||||||
|
Znati provoditi savjetovališni i grupni rad te edukaciju bolesnika |
||||||
|
Znati voditi strukturiranu i bolesniku usmjerenu medicinsku dokumentaciju |
||||||
|
Znati zdravstvene propise iz područja svoga djelovanja |
||||||
|
Znati tjelesne, emocionalne i psihološke promjene tijekom razvoja i života čovjeka te patološke promjene tijekom životnog ciklusa |
||||||
|
Znati provoditi metode ventilacije, savjetovanja, persuazije i obiteljskog savjetovanja |
||||||
|
Znati metode procjene i unapređenja kvalitete rada te se trajno profesionalno usavršavati |
||||||
|
Postupati u svom radu prema načelima medicine temeljene na dokazima |
||||||
|
Primjenjivati pravovaljane smjernice u svakodnevnom radu |
||||||
|
Provoditi prevenciju dijagnostiku i liječenje najčešćih bolesti te unapređivati zdravlje |
||||||
|
Usvojiti vještinu odlučivanja, ali i preuzimanja odgovornosti o svim postupcima potrebnim za provođenje skrbi |
||||||
|
Znati organizaciju zdravstvene zaštite, planiranje i rukovođenje u zdravstvu te principe zdravstvene ekonomike |
||||||
OBRAZAC PRAĆENJA OBAVLJENIH ZAHVATA
OBITELJSKA MEDICINA
|
Naziv dijela programa specijalizacije Naziv zahvata |
Broj zahvata |
STUPANJ NAPREDOVANJA |
GLAVNI
|
|
|
2 |
3 |
|||
|
Datum i potpis |
Datum i potpis |
|||
|
Uzimanje anamneze |
1020 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
300 |
|||
|
Internistički odjel |
40 |
|||
|
Internistička ambulanta |
40 |
|||
|
Prijemna internistička ambulanta |
40 |
|||
|
Infektološki odjel |
20 |
|||
|
Infektološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna infektološka ambulanta |
10 |
|||
|
Pedijatrijski odjel |
40 |
|||
|
Pedijatrijska ambulanta |
40 |
|||
|
Prijemna pedijatrijska ambulanta |
40 |
|||
|
Pedijatrijska ambulanta u PZZ |
40 |
|||
|
Kirurški odjel |
20 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Urološki odjel |
10 |
|||
|
Urološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna urološka ambulanta |
10 |
|||
|
Ortopedski odjel |
10 |
|||
|
Ortopedska ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ortopedska ambulanta |
10 |
|||
|
Neurološki odjel |
20 |
|||
|
Neurološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna neurološka ambulanta |
10 |
|||
|
Oftalmološki odjel |
20 |
|||
|
Oftalmološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna oftalmološka ambulanta |
10 |
|||
|
ORL odjel |
20 |
|||
|
ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Psihijatrijski odjel |
20 |
|||
|
Psihijatrijska ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna psihijatrijska ambulanta |
10 |
|||
|
Dermatološki odjel |
20 |
|||
|
Dermatološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna dermatološka ambulanta |
10 |
|||
|
Reumatološki odjel |
20 |
|||
|
Reumatološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna reumatološka ambulanta |
10 |
|||
|
Odjel fizikalne medicine |
20 |
|||
|
Ambulanta za fizikalnu medicinu |
20 |
|||
|
Uzimanje heteroanamneze |
210 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Pedijatrijski odjel |
40 |
|||
|
Pedijatrijska ambulanta |
40 |
|||
|
Prijemna pedijatrijska ambulanta |
40 |
|||
|
Psihijatrijski odjel |
20 |
|||
|
Psihijatrijska ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna psihijatrijska ambulanta |
10 |
|||
|
Fizikalni pregled |
730 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
300 |
|||
|
Internistički odjel |
40 |
|||
|
Internistička ambulanta |
40 |
|||
|
Prijemna internistička ambulanta |
40 |
|||
|
Infektološki odjel |
20 |
|||
|
Infektološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna internistička ambulanta |
10 |
|||
|
Pedijatrijski odjel |
40 |
|||
|
Pedijatrijska ambulanta |
40 |
|||
|
Prijemna pedijatrijska ambulanta |
40 |
|||
|
Pedijatrijska ambulanta u PZZ |
40 |
|||
|
Kirurški odjel |
20 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Urološki odjel |
10 |
|||
|
Urološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna urološka ambulanta |
10 |
|||
|
Odjel intenzivne skrbi |
10 |
|||
|
Anesteziološka ambulanta |
10 |
|||
|
Uzimanje neurološkog statusa |
140 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Neurološki odjel |
20 |
|||
|
Neurološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna neurološka ambulanta |
10 |
|||
|
Uzimanje psihijatrijskog statusa |
140 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Psihijatrijski odjel |
20 |
|||
|
Psihijatrijska ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna psihijatrijska ambulanta |
10 |
|||
|
Uzimanje reumatološkog statusa |
140 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Reumatološki odjel |
20 |
|||
|
Reumatološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna reumatološka ambulanta |
10 |
|||
|
Uzimanje ortopedskog statusa |
80 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Ortopedski odjel |
10 |
|||
|
Ortopedska ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ortopedska ambulanta |
10 |
|||
|
Uzimanje oftalmološkog stausa |
80 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Oftalmološki odjel |
10 |
|||
|
Oftalmološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna oftalmološka ambulanta |
10 |
|||
|
Uzimanje dermavenerološkog statusa |
90 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Dermatovenerološki odjel |
20 |
|||
|
Dermatovenerološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna dermatovenerološka ambulanta |
10 |
|||
|
Ocjena psihomotornog razvoja djeteta |
260 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Pedijatrijski odjel |
40 |
|||
|
Pedijatrijska ambulanta |
40 |
|||
|
Prijemna pedijatrijska ambulanta |
40 |
|||
|
Pedijatrijska ambulanta u PZZ |
40 |
|||
|
Komunikacijske vještine |
810 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
300 |
|||
|
Internistički odjel |
40 |
|||
|
Internistička ambulanta |
40 |
|||
|
Prijemna internistička ambulanta |
40 |
|||
|
Infektološki odjel |
20 |
|||
|
Infektološka ambulanta |
10 |
|||
|
Odjel intenzivne skrbi |
10 |
|||
|
Anesteziološka ambulanta |
10 |
|||
|
Kirurški odjel |
20 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Urološki odjel |
10 |
|||
|
Urološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna urološka ambulanta |
10 |
|||
|
Odjel intenzivne skrbi |
10 |
|||
|
Anesteziološka ambulanta |
10 |
|||
|
Ginekološki odjel |
20 |
|||
|
Ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Ortopedski odjel |
10 |
|||
|
Ortopedska ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ortopedska ambulanta |
10 |
|||
|
Neurološki odjel |
20 |
|||
|
Neurološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna neurološka ambulanta |
10 |
|||
|
Psihijatrijski odjel |
20 |
|||
|
Psihijatrijska ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna psihijatrijska ambulanta |
10 |
|||
|
Reumatološki odjel |
20 |
|||
|
Reumatološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna reumatološka ambulanta |
10 |
|||
|
Odjel fizikalne medicine |
20 |
|||
|
Ambulanta za fizikalnu medicinu |
20 |
|||
|
Komunikacijske vještine s djetetom i roditeljima |
210 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Pedijatrijski odjel |
40 |
|||
|
Pedijatrijska ambulanta |
40 |
|||
|
Prijemna pedijatrijska ambulanta |
40 |
|||
|
Pedijatrijska ambulanta u PZZ |
40 |
|||
|
Komunikacijske vještine s obitelji |
130 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Psihijatrijski odjel |
10 |
|||
|
Psihijatrijska ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna psihijatrijska ambulanta |
10 |
|||
|
Psihološka priprema pacijenta prije operativnog zahvata |
100 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Odjel intenzivne skrbi |
10 |
|||
|
Anesteziološka ambulanta |
10 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Savjetovanje |
100 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Funkcionalni testovi |
150 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Internistički odjel |
30 |
|||
|
Internistička ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna internistička ambulanta |
10 |
|||
|
Spirometrija |
130 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Internistička ambulanta |
30 |
|||
|
EKG; snimanje i interpretacija |
140 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Internistički odjel |
20 |
|||
|
Internistička ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna internistička ambulanta |
10 |
|||
|
Elektrodijagnostičke metode |
40 |
|||
|
Neurološki odjel |
10 |
|||
|
Neurološka ambulanta |
10 |
|||
|
Reumatološki odjel |
10 |
|||
|
Reumatološka ambulanta |
10 |
|||
|
Uzimanje uzorka krvi i mokraće |
100 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Medicinsko-dijagnostički laboratorij |
50 |
|||
|
Kateterizacija mokraćnog mjehura |
40 |
|||
|
Urološki odjel |
10 |
|||
|
Urološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna urološka ambulanta |
10 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
10 |
|||
|
Uzimanje materijala za mikrobiološku obradu, brisa, ždrijela, nosa, uha; iskašljaja urina, stolice ; uzimanje stolice i analnog brisa za parazitološku analizu;uzimanje i nasađivanje vaginalnih briseva na kandidu, trihomonas, klamidiju te interpretacija dobivenog nalaza |
60 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
10 |
|||
|
Medicinsko-biokemijski laboratorij |
10 |
|||
|
Infektološki odjel |
10 |
|||
|
Infektološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna infektološka ambulanta |
10 |
|||
|
Ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Upotreba mikroskopa |
30 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
10 |
|||
|
Medicinsko-biokemijski laboratorij |
10 |
|||
|
Ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Provedba testa za okultno krvarenje |
60 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Medicinsko-biokemijski laboratorij |
10 |
|||
|
Upotreba brze dijagnostike |
120 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Medicinsko-biokemijski laboratorij |
20 |
|||
|
Prijavljivanje zaraznih bolesti |
90 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Infektološki odjel |
20 |
|||
|
Infektološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna infektološka ambulanta |
10 |
|||
|
Orijentacijsko ispitivanje vida, sluha |
130 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Pedijatrijski odjel |
20 |
|||
|
Pedijatrijska ambulanta |
20 |
|||
|
Prijemna pedijatrijska ambulanta |
20 |
|||
|
Pedijatrijska ambulanta u PZZ |
20 |
|||
|
Kardiopulmonalna reanimacija odraslih |
70 |
|||
|
Prijemna interna ambulanta |
10 |
|||
|
Odjel intenzivne skrbi |
10 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Kardiopulmonalna reanimacija u djece |
70 |
|||
|
Prijemna pedijatrijska ambulanta |
10 |
|||
|
Odjel intenzivne skrbi |
10 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Uspostava i održavanje dišnih putova, (airway) oralno i nazalno, ventilacija s pomoću maske i samoširećeg balona (Ambu balona) |
70 |
|||
|
Odjel intenzivne skrbi |
10 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
10 |
|||
|
Intubacija i ventilacijska podrška |
60 |
|||
|
Odjel intenzivne skrbi |
10 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Primjena defibrilatora |
70 |
|||
|
Prijemna internistička ambulanta |
10 |
|||
|
Odjel intenzivne skrbi |
10 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Primjena kisika |
80 |
|||
|
Prijemna internistička ambulanta |
10 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
10 |
|||
|
Odjel intenzivne skrbi |
10 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Postavljanje braunile i davanje infuzije |
180 |
|||
|
Prijemna internistička ambulanta |
50 |
|||
|
Odjel intenzivne skrbi |
50 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
30 |
|||
|
Postavljanje nazogastrične sonde, ispiranje želuca |
140 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
10 |
|||
|
Prijemna internistička ambulanta |
30 |
|||
|
Odjel intenzivne skrbi |
50 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Liječenje opeklina po stupnjevima |
80 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Zaustavljanje krvarenja |
50 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
20 |
|||
|
Postavljanje privremene imobilizacije kod fraktura te nategnuća i iščašenja velikih zglobova |
60 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
10 |
|||
|
Postavljanje trajne imobilizacije kod fraktura te nategnuća i iščašenja velikih zglobova |
50 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Priprema rane za šivanje i tehnike šivanja |
50 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Primarna obrada rane |
70 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
20 |
|||
|
Incizija paronihije i panaricijuma, gnojnih procesa kože i potkožja |
50 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
20 |
|||
|
Resekcija i ablacija uraslog nokta |
30 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Uklanjanje kožnih tvorbi ekscizijom, kemijskom i električnom kauterizacijom |
30 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Punkcija i drenaža torkasa kod tenzijskog pneumotoraksa |
30 |
|||
|
Kirurški odjel |
0 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
0 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
0 |
|||
|
Kabinet vještina |
30 |
|||
|
Primarna opskrba zatvorenih i otvorenih prijeloma kostiju |
30 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Toaleta gastrostome i kolostome |
50 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
20 |
|||
|
Davanje klizme |
50 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
20 |
|||
|
Digitorektalni pregled |
120 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Kirurški odjel |
10 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
10 |
|||
|
Urološki odjel |
10 |
|||
|
Urološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna urološka ambulanta |
10 |
|||
|
Kabinet vještina |
10 |
|||
|
Anoskopija i proktoskopija |
15 |
|||
|
Kirurški odjel |
5 |
|||
|
Kirurška ambulanta |
5 |
|||
|
Prijemna kirurška ambulanta |
5 |
|||
|
Pregled vanjskog spolovila i testisa |
50 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
10 |
|||
|
Urološki odjel |
10 |
|||
|
Urološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna urološka ambulanta |
10 |
|||
|
Kabinet vještina |
10 |
|||
|
Pregled vanjskog spolovila i rodnice |
50 |
|||
|
Ginekološki odjel |
10 |
|||
|
Ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Kabinet vještina |
20 |
|||
|
Tehnika pregleda u spekulima i uzimanje Papa nalaza i brisa za stupanj čistoće |
50 |
|||
|
Ginekološki odjel |
10 |
|||
|
Ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Kabinet vještina |
20 |
|||
|
Određivanje mjere zdjelica i gestacijske dobi |
80 |
|||
|
Ginekološki odjel |
10 |
|||
|
Ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Određivanje pozicije, prezentacije i otkucaja srca čeda |
30 |
|||
|
Ginekološki odjel |
10 |
|||
|
Ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Manualni pregled dojki i aksila |
130 |
|||
|
Ginekološki odjel |
10 |
|||
|
Ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Pregled posteljice i šivanje međice |
20 |
|||
|
Ginekološki odjel |
10 |
|||
|
Ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ginekološka ambulanta |
0 |
|||
|
Provjera dojke za laktaciju, tehnike dojenja, pomagala |
50 |
|||
|
Ginekološki odjel |
10 |
|||
|
Ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ginekološka ambulanta |
10 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
20 |
|||
|
Pregled očne pozadine – fundoskopija, primjena atropina i vazokonstriktora pupile |
30 |
|||
|
Oftalmološki odjel |
10 |
|||
|
Oftalmološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna oftalmološka ambulanta |
10 |
|||
|
Vađenje stranog tijela iz konjunktive i s korneje (indikacija za ambulantno vađenje stranog tijela) |
25 |
|||
|
Oftalmološki odjel |
5 |
|||
|
Oftalmološka ambulanta |
5 |
|||
|
Prijemna oftalmološka ambulanta |
5 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
10 |
|||
|
Opskrba površne ozlijede oka i opekotine |
30 |
|||
|
Oftalmološki odjel |
5 |
|||
|
Oftalmološka ambulanta |
5 |
|||
|
Prijemna oftalmološka ambulanta |
5 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
15 |
|||
|
Rinoskopija, otoskopija |
60 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
30 |
|||
|
ORL odjel |
10 |
|||
|
ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Vađenje stranog tijela iz uha i nosa |
25 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
10 |
|||
|
ORL odjel |
5 |
|||
|
ORL ambulanta |
5 |
|||
|
Prijemna ORL ambulanta |
5 |
|||
|
Ispiranje uha, toaleta zvukovoda |
80 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
ORL odjel |
10 |
|||
|
ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Propuhivanje tuba – policeriranje |
80 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
ORL odjel |
10 |
|||
|
ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Zaustavljanje krvarenja iz nosa (tamponada prednja) i uha |
30 |
|||
|
ORL odjel |
10 |
|||
|
ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Orijentaciono ispitivanje sluha u odraslih, skrining sluha u dječjoj dobi te interpretacija audiovestibulograma |
60 |
|||
|
ORL odjel |
20 |
|||
|
ORL ambulanta |
20 |
|||
|
Prijemna ORL ambulanta |
20 |
|||
|
Indirektna laringoskopija |
50 |
|||
|
ORL odjel |
5 |
|||
|
ORL ambulanta |
5 |
|||
|
Prijemna ORL ambulanta |
5 |
|||
|
Kabinet vještina |
35 |
|||
|
Primjena inhalatora |
50 |
|||
|
ORL odjel |
10 |
|||
|
ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ORL ambulanta |
30 |
|||
|
Opskrba manje ozlijede nosa i uha te opekotine |
50 |
|||
|
ORL odjel |
10 |
|||
|
ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
20 |
|||
|
Obrazložiti indikacije i interpretirati rezultate specifičnih dijagnostičkih metoda u bolestima uha, grla i nosa |
50 |
|||
|
ORL odjel |
30 |
|||
|
ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Poznavanje postupka paracenteze |
30 |
|||
|
ORL odjel |
10 |
|||
|
ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna ORL ambulanta |
10 |
|||
|
Metode površinske psihoterapije |
160 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Psihijatrijski odjel |
20 |
|||
|
Psihijatrijska ambulanta |
20 |
|||
|
Prijemna psihijatrijska ambulanta |
20 |
|||
|
Izvesti intrakutane alergološke testove |
50 |
|||
|
Dermatovennerološki odjel |
10 |
|||
|
Dermatovenerološka ambulanta |
30 |
|||
|
Prijemna dermatovenerološka ambulanta |
10 |
|||
|
Provesti terapiju tekućim dušikom |
60 |
|||
|
Dermatovennerološki odjel |
10 |
|||
|
Dermatovenerološka ambulanta |
40 |
|||
|
Prijemna dermatovenerološka ambulanta |
10 |
|||
|
Provesti kemijsku i elektrokoagulaciju |
30 |
|||
|
Dermatovennerološki odjel |
10 |
|||
|
Dermatovenerološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna dermatovenerološka ambulanta |
10 |
|||
|
Zbrinjavanje kronične rane |
80 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Dermatovenerološki odjel |
10 |
|||
|
Dermatovenerološka ambulanta |
10 |
|||
|
Prijemna dermatovenerološka ambulanta |
10 |
|||
|
Kineziterapija, statičke i dinamičke vježbe |
40 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
20 |
|||
|
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju |
20 |
|||
|
Krioterapija, terapija toplinom |
40 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
20 |
|||
|
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju |
20 |
|||
|
Primjena TENS-a |
20 |
|||
|
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju |
20 |
|||
|
Primjena UZ, Laser |
20 |
|||
|
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju |
20 |
|||
|
Statičke-izometričke vježbe i dinamičke vježbe : vratna, lumbalna kralježnica, kuk, koljeno |
40 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
20 |
|||
|
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju |
20 |
|||
|
Postavljanje Schanzova ovratnika |
20 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
10 |
|||
|
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju |
10 |
|||
|
Vježbe za stopala |
40 |
|||
|
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju |
20 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
20 |
|||
|
Aspiracija prepatelarne burse i burse olekranona, infiltracija kortikosteroidima |
100 |
|||
|
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju |
20 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
30 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Periartikularna infiltracija kortikosteroida: rame, lakat, tendovaginitis |
100 |
|||
|
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju |
20 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
30 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Aspiracija izljeva u zglobu |
30 |
|||
|
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju |
10 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
10 |
|||
|
Kabinet vještina |
10 |
|||
|
Intraartikularna primjena kortikosteroida |
100 |
|||
|
Ambulanta za funkcionalno liječenje i fizikalnu terapiju |
20 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
30 |
|||
|
Kabinet vještina |
50 |
|||
|
Izvesti konzultaciju u obiteljskoj medicini te primijeniti potrebne dijagnostičke i terapijske vještine |
300 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
300 |
|||
|
Obavljati kućne posjete bolesnicima, i provoditi kućno liječenje |
300 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
300 |
|||
|
Usvojiti i primijeniti principe racionalnog propisivanja i primjene lijekova |
300 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
300 |
|||
|
Ocijeniti radnu sposobnost |
300 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
300 |
|||
|
Voditi bolesniku orijentiranu strukturiranu medicinsku dokumentaciju |
300 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
300 |
|||
|
Oblikovati i voditi rad grupa kroničnih bolesnika |
100 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Usvojiti i primijeniti metode savjetovališnog rada |
100 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Provoditi i evaluirati u praksi preventivni program |
100 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Racionalno korištenje ljudskih resursa u užem i širem timu u PZZ |
100 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Učinkovito organizirati i financijski racionalno upravljati vlastitom praksom |
50 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
50 |
|||
|
Surađivati sa konzultantima te sa svim drugim službama u zdravstvenom sustavu |
300 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
300 |
|||
|
Surađivati sa svim službama koje sudjeluju u zdravstvenoj zaštiti, posebice na lokalnoj razini |
100 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
100 |
|||
|
Evaluirati i trajno unapređivati svoj rad |
300 |
|||
|
Ordinacija obiteljske medicine |
300 |
|||
|
Izraditi znanstveni i/ili stručni istraživački rad |
1 |
|||
|
Poslijediplomski specijalistički studij |
1 |
|||
PROGRAM SPECIJALIZACIJE IZ OBITELJSKE MEDICINE
(pdf. format)
PRILOG II.