Objavljeno u NN 153/98 od 26.11.1998.:
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
Na temelju članka 39. stavka 3. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br. 77/93, 90/96), ministar gospodarstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa donosi
IZMJENE I DOPUNE Stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa (naukovanje) za zanimanje pekar
I. DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA ZA POTREBE OBRTNIŠTVA
Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost općeobrazovnog od stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa naukovanja.
Nastava stručno-teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtničkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktični dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtničkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne učinke. Kako su obrtnička zanimanja vrlo raznolika nemoguće je propisati jednoobrazni pristup organiziranju i izvođenju nastave pa je naukovanje moguće organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajući u obzir posebnosti pojedinih zanimanja, a što se utvrđuje izvedbenim programom.
Modeli organizacije nastave vrlo su često bitno različiti od modela koji se primjenjuju za općeobrazovne sadržaje.
Ovi načini omogućuju veću racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od općeobrazovnog dijela programa.
Naukovanje završava polaganjem pomoćničkog ispita.
II. OPĆI I POSEBNI CILJEVI
OBRAZOVANJA
Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtničkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omogućuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja.
U skladu s navedenim određuju se sljedeći opći ciljevi naukovanja:
- stjecanje osnovnog profesionalnog obrazovanja temeljem kojeg je moguć daljnji razvoj,
- stjecanje uvida u odnose unutar svoje profesije i uspostavljanje potrebite komunikacije sa suradnicima kao i društvom u cjelini,
- spoznaja vlastitih mogućnosti i dosega,
- spoznaja radnih, zakonskih, ekonomskih, političkih i socijalnih odnosa,
- mogućnost usklađivanja vlastitih zahtjeva sa zahtjevima okoline.
Posebni ciljevi naukovanja za zanimanje pekar odnose se na stjecanje ovih znanja i vještina:
- zaštitu na radu, sprječavanje nesreća na radu, zaštitu okoliša i racionalno korištenje energije,
- provođenje mjera higijene,
- primjenu propisa o obrtništvu, propisa o živežnim namirnicama i ostalih propisa važnih za zanimanje,
- poznavanje organizacije rada u zanatskoj radionici,
- rukovanje i briga o strojevima, uređajima i postrojenjima,
- skladištenje i kontrolu sirovina i dodataka, polugotovih proizvoda, gotovih proizvoda i ambalaže za pakiranje
- proizvodnju kruha,
- proizvodnju specijalnih vrsta kruha,
- proizvodnja peciva,
- proizvodnju kolača od lisnatog, prhkog i dizanog tijesta,
- pripremu i obradbu glazura,
- proizvodnju i daljnju obradbu masa,
- proizvodnju medenjaka.
III. NASTAVNI PROGRAM NAUKOVANJA
A. PRAKTIČNI DIO NAUKOVANJA
I. godina naukovanja
| Red.
broj |
Opis obrazovanja
(posebni ciljevi) |
Znanja i vještine koje se moraju usvojiti
(sadržaj programa) |
Raspored po
polugodištima |
|
|
1 |
2 |
3 |
4 |
|
|
1 |
2 |
|||
II.i III. godina naukovanja
| Red.
broj |
Opis obrazovanja
(posebni ciljevi) |
Znanja i vještine koje se moraju usvojiti
(sadržaj programa) |
Raspored po
polugodištima |
|||
|
1 |
2 |
3 |
4 |
|||
|
3 |
4 |
5 |
6 |
|||
B. STRUČNO-TEORIJSKI DIO NAUKOVANJA
I. godina naukovanja
PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM
| Red.
broj |
Nastavni predmet | Broj sati godišnje |
1. STRUČNI RAČUN
1.1. CILJEVI I SADRŽAJI NASTAVNIH PODRUČJA
| Red.
broj |
Nastavno područje | Cilj | Sadržaj |
2. OSNOVE PRIRODNIH ZNANOSTI
2.1. CILJEVI I SADRŽAJI NASTAVNIH PODRUČJA
| Red.
broj |
Nastavno područje | Cilj | Sadržaj |
| Red.
broj |
Nastavno područje | Cilj | Sadržaj | |
| Red.
broj |
Nastavno područje | Cilj | Sadržaj |
| Red.
broj |
Nastavni predmeti i područja | Broj sati godišnje | |
|
II |
III |
||
1.2. CILJEVI I SADRŽAJI NASTAVNIH PODRUČJA
II. godina naukovanja
| Red.
broj |
Nastavno područje | Cilj | Sadržaj |
| Red.
broj |
Nastavno područje | Cilj | Sadržaj |
| Red.
broj |
Nastavni predmeti | Sati godišnje | |||
|
I |
II |
III |
|||
V. METODIČKE NAPOMENE
Nastavni program naukovanja je okvirni, pa će obrtnička škola zajedno s obrtnicima izraditi izvedbene programe.
Praktični dio naukovanja, tehnologija struke i stručni račun programirani su tako da čine smisaonu cjelinu u kojoj se sadržaji međusobno nadopunjuju.
U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradbi izvedbenog programa treba uvažavati posebitosti radionica u školi i obrtničkih radionica ne narušavajući pritom osnovnu strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadržaj se raspoređuje sukladno školskom kalendaru.
Izvedbenim programom konkretno treba reći koji se dio programa izvodi u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.
Preporuča se podijeliti naučnike u skupine i odrediti raspored i boravak svake pojedine skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod obrtnika s kojim naučnik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teorijskog dijela naukovanja i vježbi kao i vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktičnog dijela programa u školskoj radionici.
Praktični dio programa treba najvećim dijelom realizirati kod obrtnika. Stručni učitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi učenik vodi dnevnik rada.
Teorijski dio naukovanja i tehnološke vježbe ostvaruju nastavnici s visokom stručnom spremom odgovarajuće struke (diplomirani inženjeri elektrotehnike i profesori elektrotehnike, odnosno za neka nastavna područja diplomirani inženjeri strojarstva, odnosno profesori strojarstva). Tehnološke vježbe mjerenja i ispitivanja mogu u suradnji s nastavnicima s visokom stručnom spremom izvoditi i nastavnici s višom stručnom spremom.
VI. POMOĆNIČKI ISPIT
Ispit se sastoji iz praktičnog i teorijskog dijela.
Za dokazivanje usvojenosti vještina naučnik mora u roku od 8 sati izvesti po jednu radnu probu s područja proizvodnje kruha i sitnog pšeničnog peciva te proizvodnje pekarskih kolača.
Područja iz kojih je ova proba moguća su sljedeća:
Proizvodnja kruha i sitnog pšeničnog peciva te pletenica sa sljedećim fazama u radu: priprema tijesta, finalna obrada i pečenje.
Proizvodnja kolača od tijesta i masa, finog peciva, pravljenje glazure, finalna obrada pekarskih kolača i pečenje.
Za dokazivanje usvojenosti znanja potrebna je pismena provjera iz područja tehnologije zanimanja, stručne matematike kao i predmeta gospodarstva.
U predmetu tehnologije zanimanja treba staviti naglasak na:
- osobine, razvrstavanje po kvaliteti i primjenu sirovina,
- utjecaj tehnike izrade, racionalne proizvodnje i kakvoće primijenjenih sirovina na kvalitet finalnih proizvoda,
- uporabu strojeva i aparata u racionalnom postupku proizvodnje,
- recepte i varijacije recepata za kruh, pecivo i kolače,
- zaštitu na radu, sprječavanje nesreća na radu, zaštitu okoliša, racionalno korištenje energije i higijenu,
- propise vezane uz djelatnost.
Iz područja stručne matematike naročito je važno znati:
- proračunavanje recepture, primjenu i iskorištavanje pri proizvodnji kruha, peciva i kolača,
- proračunavanje kalkulacija u proizvodnji kruha, peciva i kolača.
Iz područja gospodarstva važno je znati osnovne propise iz područja struke, osnova radnog prava i sl. i to na primjerima iz prakse.
Ispiti traju od 60 do 120 minuta. U pojedinim predmetima moguć je i usmeni ispit. Usmeni ispit organizira se temeljem želja ispitanika i zaključka ispitnog odbora.
Objavom ovog Programa prestaje važiti stručno-teorijski i praktični dio programa (naukovanje) za zanimanje pekar ("Narodne novine", broj 86/96).
Klasa: 311-01/98-01/733
Urbroj: 526-01-98-13
Zagreb, 10. studenoga 1998.
Ministar
mr. Nenad Porges, v. r.