Objavljeno u NN 153/98 od 26.11.1998.:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Na temelju članka 39. stavka 3. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br. 77/93, 90/96), ministar gospodarstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa donosi

IZMJENE I DOPUNE Stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa (naukovanje) za zanimanje frizer

I. DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA ZA POTREBE OBRTNIŠTVA

Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost općeobrazovnog od stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa naukovanja.

Nastava stručno-teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtničkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktični dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtničkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne učinke. Kako su obrtnička zanimanja vrlo raznolika nemoguće je propisati jednoobrazni pristup organiziranju i izvođenju nastave pa je naukovanje moguće organizirati uz primjenu najrazvijenijih organizacijskih rješenja, uzimajući u obzir posebnosti pojedinih zanimanja, a što se utvrđuje izvedbenim programom.

Modeli organizacije nastave vrlo su često bitno različiti od modela koji se primjenjuju uz općeobrazovne sadržaje.

Ovi načini omogućuju veću racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od općeobrazovnog dijela programa.

Naukovanje završava polaganjem pomoćničkog ispita.

II. OPĆI I POSEBNI CILJEVI
OBRAZOVANJA

Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtničkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omogućuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja.

U skladu s navedenim određuju se sljedeći opći ciljevi naukovanja:

- stjecanje osnovnog profesionalnog obrazovanja temeljem kojeg je moguć daljnji razvoj,

- stjecanje uvida u odnose unutar svoje profesije i uspostavljanje potrebite komunikacije sa suradnicima kao i društvom u cjelini,

- spoznaja vlastitih mogućnosti i dosega,

- spoznaja radnih, zakonskih, ekonomskih, političkih i socijalnih odnosa,

- mogućnost usklađivanja vlastitih zahtjeva sa zahtjevima okoline.

Posebni ciljevi naukovanja za zanimanje frizer odnose se na stjecanje sljedećih znanja i vještina:

- stjecanje obrazovanja i osposobljavanje učenika za odgovorno i samostalno obavljanje poslova i zadataka u sklopu frizerske struke, pridonoseći na taj način podizanju kvalitete čovjekova življenja,

- razvijanje komunikacijskih sposobnosti zasnovanih na humanim i demokratskim odnosima,

- razvijanje potrebe i navike očuvanja i zaštite prirode, životne i radne sredine,

- osposobljavanje za shvaćanje važnosti društveno-ekonomskih, kulturnih i zdravstvenih potreba za frizerskom djelatnošću,

- osposobljavanje učenika za stjecanje potrebnih znanja i vještina o svim načinima i vrstama uređivanja kose, njege kose, lica i ruku kod žena i muškaraca,

- korištenje stručne literature pri obavljanju poslova u sklopu svog zanimanja i osposobljavanju učenika za praćenje razvoja zanimanja.

III. NASTAVNI PROGRAM

A. PRAKTIČNI DIO NAUKOVANJA

I. godina naukovanja

V. METODIČKE NAPOMENE

Nastavni program naukovanja je okvirni, pa će svaka obrtnička škola zajedno s obrtnicima izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora voditi računa da zanimanje obuhvaća više vrsta obrta (frizer za žene i frizer za muškarce) pa nastaju programske razlike koje je potrebno prevladati radi cjelovitog stjecanja zanimanja. O tome se vodilo računa i kod izrade okvirnih programa, a posebno praktičnog dijela naukovanja.

Praktični dio naukovanja, tehnologija zanimanja i stručni račun programirani su tako da čine smislenu cjelinu u kojoj se sadržaji međusobno nadopunjuju.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišteno je načelo egzemplarnosti. Pri izradbi izvedbenog programa treba uvažavati specifičnosti radionica u školi i obrtničkih radionica ne narušavajući pri tome osnovnu strukturu okvirnog programa.

Izvedbenim programom treba reći koji se dio programa izvodi u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporuča se naučnike podijeliti u skupine i odrediti raspored i boravak svake pojedine skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod obrtnika s kojim naučnik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teorijskog dijela naukovanja i vježbi kao i vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktičnog dijela programa u školskoj radionici.

Praktični dio naukovanja treba najvećim dijelom realizirati kod obrtnika.

Stručni učitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi učenik vodi dnevnik rada.

Teorijski dio naukovanja ostvaruju nastavnici s visokom stručnom spremom koji su završili studij na odgovarajućem fakultetu za pojedina područja programa. Vježbe iz frizerstva realiziraju stručni učitelji s majstorskim ispitom ili priznatim majstorskim statusom.

To pretpostavlja timski rad s unutarnjom podjelom rada prema znanju i sposobnostima pojedinih stručnjaka.

VI. POMOĆNIČKI ISPIT

Ispit se sastoji iz praktičnog i teorijskog dijela. Okvirni sadržaj iz praktičnog dijela ispita, kojim ispitanik dokazuje stečena praktična znanja i vještine, utemeljen je na praktičnom dijelu naukovanja i tehnološkim vježbama.

Definirana su u dva dijela:

1. Ispitni uradak

2. Ispitne probe

Ispitni uradak predviđa provedbu kemijskog procesa na kosi (hladnu trajnu ondulaciju, bojanje i izbjeljivanje kose) u trajanju od 3-3,5 sati.

Ispitne probe ispitanik izrađuje tijekom trajanja kemijskog procesa. To su obvezatno osnovne usluge u frizerskoj struci koje svaki naučnik mora naučiti tijekom svog obrazovanja:

- uvijanje kose,

- šišanje kose,

- izrada frizure,

- oblikovanje kose štipaljkama, prstima i sl.,

- analiza kose i vlasišta za odabir prikladnih preparata,

- pranje i masaža kose i vlasišta,

- manikiranje,

- oblikovanje brade i brkova.

Sadržaji teorijskog dijela utvrđuju se iz područja tehnologije zanimanja, tehnologije materijala, stručnog računa i dermatologije.

Ispitna pitanja iz tehnologije zanimanja mogu biti, npr.:

- načini močenja kose razvijačem kod HTO,

- pripremni radovi izbjeljivanja kose,

- vrste frizura prema namjeni.

Ispitna znanja iz tehnologije materijala mogu biti, npr.:

- regeneratori, sastav, vrste i namjena,

- vrste boja za kosu prema trajnosti obojanja,

- perut, vrste preparata za liječenje.

Ispitna pitanja iz stručnog računa mogu biti, npr.:

- izračunavanje količine preparata za bojanje kose,

- izračunavanje cijene usluga,

- izračunavanje troškova vode, struje i plina za obavljanje pojedinačnih usluga.

Ispitna pitanja iz dermatologije mogu biti, npr.:

- alergijski ekcem kod frizera,

- alopecija; vrste i uzroci ispadanja kose,

- trihogram kose.

Objavom Stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa (naukovanja) za zanimanje frizer prestaje vrijediti Stručno-teorijski i praktični dio programa-naukovanja objavljen u "Narodnim novinama" broj 86/1996. str. 3450.

Klasa: 311-01/97-01/1678
Urbroj: 526-08-97-02
Zagreb, 10. studenoga 1998.

Ministar
mr. Nenad Porges, v. r.