Objavljeno u NN 153/98 od 26.11.1998.:

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Na temelju članka 39. stavka 3. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br. 77/93, 90/96), ministar gospodarstva, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost Ministra prosvjete i športa donosi

IZMJENE I DOPUNE Stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa (naukovanje) za zanimanje alatničar

I. DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA ZA POTREBE OBRTNIŠTVA

Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost općeobrazovnog od stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa naukovanja.

Nastava stručno-teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtničkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktični dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtničkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne učinke. Kako su obrtnička zanimanja vrlo raznolika nemoguće je propisati jednoobrazni pristup organiziranju i izvođenju nastave pa je naukovanje moguće organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajući u obzir posebnosti pojedinih zanimanja, a što se utvrđuje izvedbenim programom.

Modeli organizacije nastave vrlo su često bitno različiti od modela koji se primjenjuju za općeobrazovne sadržaje.

Ovi načini omogućuju veću racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od općeobrazovnog dijela programa.

Naukovanje završava polaganjem pomoćničkog ispita.

II. OPĆI I POSEBNI CILJEVI
OBRAZOVANJA

Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtničkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omogućuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja.

U skladu s navedenim određuju se sljedeći opći ciljevi naukovanja:

- stjecanje osnovnog profesionalnog obrazovanja temeljem kojega je moguć daljnji razvoj,

- stjecanje uvida u odnose unutar svoje profesije i uspostavljanje potrebite komunikacije sa suradnicima kao i društvom u cjelini,

- spoznaja vlastitih mogućnosti i dosega,

- spoznaja radnih, zakonskih, ekonomskih, političkih i socijalnih odnosa,

- mogućnost usklađivanja vlastitih zahtjeva sa zahtjevima okoline.

Posebni ciljevi obrazovanja za zanimanje alatničar odnose se na stjecanje sljedećih znanja i vještina:

- zaštita na radu, sprječavanje nesreća na radu, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije,

- poznavanje svojstava i primjene materijala i pribora, racionalno trošenje materijala za izradbu i održavanje alata,

- rastavljanje i sastavljanje pojedinih cjelina i sklopova alata,

- ispitivanje i podešavanje funkcija alata,

- održavanje dijelova i sklopova.

Predmet stručnog obrazovanja su sljedeće vještine i znanja:

- obrazovanje za zanimanje

- ustrojstvo i organizacija obrazovnog pogona

- radno pravo, zaštita na radu

- sigurnost na radu, zaštita okoliša, racionalno trošenje energije

- planiranje i pripremanje rada te kontroliranje i ocjenjivanje radnih rezultata

- tehničko crtanje - čitanje, primjena i izradba tehničkih nacrta

- mjerenje, kontrola i ispitivanje

- spajanje

- ručno skidanje strugotina i oblikovanje

- strojna obradba

- održavanje u ispravnom stanju dijelova, uređaja, sustava, alata i strojeva

- tokarenje i glodanje (obradba izratka skidanjem strugotine na alatnim strojevima)

- toplinska obradba, ispitivanje tvrdoće

- lemljenje, zakivanje, lijepljenje, zavarivanje, spajanje ljevom

- montiranje elemenata i sklopova

- izgradnja i ispitivanje hidrauličnih i pneumatskih upravljanja

- programiranje numeričkih upravljanih alatnih strojeva

- obradba izratka povezivanjem različitih postupaka skidanja strugotina

- demontiranje i montiranje reznih alata, reznih strojeva (strojeva za rezanje) i pomoćnih sprava

- utvrđivanje i ograničavanje pogrešaka i smetnji, stavljanje u ispravno stanje reznih strojeva, sprava za rezanje ili instrumenata

- izradba ručnih i strojnih reznih alata, reznih sprava ili instrumenata

- ispitivanje i podešavanje funkcije i stavljanje u pogon alata, strojeva ili sprava.

III. NASTAVNI PROGRAM NAUKOVANJA

A. PRAKTIČNI DIO NAUKOVANJA

                                                         2.2. CILJEVI I SADRŽAJI NASTAVNIH PODRUČJA

                                                                           I. godina naukovanja
 

IV. NASTAVNI PLAN NAUKOVANJA

Nastavni plan naukovanja temeljen je na procjeni potrebnog vremena za savladavanje znanja i vještina koji su neophodni za ovo zanimanje kao i na duljini trajanja nastave u pojedinoj školskoj godini.

V. METODIČKE NAPOMENE

Nastavni program naukovanja je okvirni, pa će obrtnička škola zajedno s obrtnicima izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora voditi računa da zanimanje obuhvaća više vrsta tehnoloških cjelina koje ne realiziraju svi obrtnici u cjelini pa nastaju programske razlike koje je potrebno prevladati radi cjelovitog stjecanja zanimanja.

Praktični dio naukovanja, tehnologija struke i stručni račun programirani su tako da čine smisaonu cjelinu u kojoj se sadržaji međusobno nadopunjuju.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradbi izvedbenog programa treba uvažavati specifičnosti radionica u školi i obrtničkih radionica ne narušavajući pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadržaj se raspoređuje sukladno školskom kalendaru.

Izvedbenim programom konkretno treba reći koji se dio programa izvodi u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporuča se naučnike podijeliti u skupine i odrediti raspored i boravak svake pojedine skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod obrtnika s kojim naučnik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teoretskog dijela naukovanja i vježbi kao i vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktičnog dijela programa u školskoj radionici.

Praktični dio programa treba najvećim dijelom realizirati kod obrtnika. Stručni učitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi učenik vodi dnevnik rada.

Teorijski dio naukovanja i vježbe ostvaruju nastavnici s visokom stručnom spremom koji su završili studij strojarstva (dipl. inž. strojarstva ili prof. strojarstva). To pretpostavlja timski rad s podjelom rada prema znanju i sposobnostima pojedinih stručnjaka ili personalna koncentracija stručnjaka za teorijski rad, vježbe i praktični dio programa.

VI. POMOĆNIČKI ISPIT

Ispit se sastoji iz praktičnog i teorijskog dijela.

Okvirni sadržaji iz praktičnog dijela ispita, kojim ispitanik dokazuje stečena praktična znanja i vještine, utemeljen je na praktičnom dijelu naukovanja i tehnološkim vježbama, može se definirati ovako:

- osigurati tehnološki tok rada, izabrati i pripremiti alat i strojeve s obzirom na postupak obradbe, vrstu materijala i oblik izratka. Tokariti ili glodati dijelove od metala do mjerne točnosti 0,05 mm.

- prema tehničkim podacima montirati elemente u sklopove,

- dograditi, priključiti i ispitati funkciju hidrauličkih i pneumatskih elemenata prema tehničkim podacima i propisima,

- demontirati, montirati i utvrditi valjanost reznih alata, alata za savijanje, presjecanje, izvlačenje te ispitati ponovnu upotrebljivost alata,

- demontirati rezne strojeve i rezne uređaje te ispitati ponovnu upotrebljivost,

- provesti ispitivanje alata, osobito ispitivanje funkcije, osiguravajućih elemenata i osiguravajućih uređaja.

Sadržaj iz teorijskog dijela ispita utvrđuje se iz područja stručnog računa, tehnologije zanimanja i tehnoloških vježbi.

Ispitna pitanja iz područja stručnog računa mogu biti:

- izračunavanje sila rezanja, brzine rezanja i učinka kod alatnih strojeva,

- izračunavanje ukupnog vremena izrade alata i montaže sklopova strojeva i uređaja,

- proračun snage i stupnja dijelova kod strojeva za rezanje.

Ispitna pitanja iz tehnologije zanimanja mogu biti:

- osnovna znanja o tehničkim materijalima,

- odrednice za izbor tehničkih materijala, ekonomičnost u primjeni tehničkih materijala,

- znanja o izradbi alata, sprava i instrumenata,

- upravljačke tehnike za numerički upravljane alatne strojeve.

Ispitna pitanja iz područja tehnoloških vježbi mogu biti:

- elementi konstruiranja, konstrukcije alata i naprava,

- izbor podloga za utvrđivanje tehnološkog procesa (tehnički podaci, pogonske vrijednosti i propisi),

- tehnološki postupci montaže, ispitivanje funkcije alata i naprava.

Objavom ovog Programa prestaje važiti Stručno-teorijski i praktični dio programa (naukovanje) za zanimanje alatničar ("Narodne novine", broj 86/96).

Klasa: 311-01/98-01/733
Urbroj: 526-01-98-12
Zagreb, 10. studenoga 1998.

Ministar
mr. Nenad Porges, v. r.