NN 28/2023 (10.3.2023.), Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

473

Na temelju članka 13. stavka 3. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 21/23.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. ožujka 2023. donijela

ODLUKU

O DONOŠENJU PROGRAMA MJERA OBNOVE ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE

I.

Donosi se Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.

Program mjera iz stavka 1. ove točke sastavni je dio ove Odluke.

II.

Postupci započeti po odredbama Prvog programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, broj 119/20.), Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 17/21.), Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 99/21.), Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 137/21.) i Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 88/22.) dovršit će se primjenom odredaba Programa mjera iz točke I. stavka 1. ove Odluke ako je to povoljnije za stranku.

III.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 88/22.).

IV.

Ova Odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/23-04/80

Urbroj: 50301-05/20-23-1

Zagreb, 9. ožujka 2023.

Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

PROGRAM MJERA OBNOVE ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE

1. PREDMET PROGRAMA MJERA

Ovim Programom mjera (u daljnjem tekstu: Program) se, u skladu s odredbama članaka 13. i 14. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, broj 21/23. – u daljnjem tekstu: Zakon), utvrđuju mjere obnove zgrada koje se odnose na obnovu zgrada javne namjene, višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća te stambeno zbrinjavanje, na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.

1.1. UVODNI DIO

Potres u Zagrebu i okolici dogodio se 22. ožujka 2020. u 6 sati i 24 minute magnitude M=5,5 po Richteru, te idući u 7 sati i 1 minutu magnitude M = 5,0 po Richteru, a seizmička aktivnost u široj okolici grada nastavila se tako da je do 12. kolovoza 2020. Seizmološka služba, pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zabilježila na području Grada Zagreba 2047 potresa. Potres je bio jačine 5,5 stupnjeva po Richteru – znatno manje od potresa iz 1880. godine, ali i manje od potresa magnitude 6,5 po Richteru koji se prema istraživanjima hrvatskih seizmologa i geologa može dogoditi na medvedničkom rasjednom sustavu.

Većina zgrada starijih od 100 godina u centru grada Zagreba su znatno oštećene, a neke zgrade koje nemaju značaj graditeljske baštine morat će se ukloniti jer obnova tako slabe konstrukcije nije isplativa. Olakotna okolnost je da se potres dogodio u nedjelju, u ranim jutarnjim satima kada su bile prazne ulice, škole, vrtići, javne ustanove, stoga je ovaj potres prošao uz minimalne ljudske žrtve. Materijalna šteta je značajna, ali na sreću većina oštećenih građevina može se obnoviti i rekonstruirati kako bi zadovoljile protupotresne propise i izdržale i jače potrese od ovoga potresa.

U dijelu potresom zahvaćenih obiteljskih kuća također su nastala znatna oštećenja zbog kojih je jedan dio obiteljskih kuća trenutno neupotrebljiv pa je dio stanovništva smješten u privremeni smještaj.

Ovaj potres je potvrdio da bi u slučaju da Grad Zagreb pogodi potres magnitude veće od 6.0 po Richteru, a koji je moguć, za područje Grada Zagreba i okolice posljedice bile katastrofalne. S obzirom na trenutno stanje, znatan dio bolnica, škola, vrtića, kazališta, crkava, muzeja, višestambenih zgrada i obiteljskih kuća bili bi urušeni do temelja. Veliki vremenski razmaci između katastrofalnih potresa uzrokovali su da je olako zaboravljena potreba prikladne rekonstrukcije starih zgrada za njihov učinkoviti odgovor djelovanju potresa tako da je seizmička gradnja novih i obnova starih građevina svakako jedan od važnih prioriteta budućeg razdoblja.

Republiku Hrvatsku su 28. i 29. prosinca 2020. pogodili novi snažni potresi, od kojih je najjači bio magnitude 6,2 po Richteru s epicentrom kod Grada Petrinje. Potres se osjetio diljem Hrvatske i u okolnim zemljama, a najveći intenzitet procijenjen je da iznosi VIII – IX (osam do devet) stupnjeva EMS ljestvice. Materijalna šteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, posebice na području Grada Petrinje i okolice je ogromna te su brojne građevine razrušene, odnosno uništene te oštećene. Materijalna šteta prijavljena je i na području Karlovačke županije, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.

Dana 28. prosinca 2020. u 6:28 sati uređaji Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su jak potres kod Petrinje. Magnituda potresa iznosila je M = 5.0 prema Richteru, a intenzitet VII stupnjeva EMS ljestvice. 29. prosinca 2020. u 12:19 sati, uređaji Seizmološke službe zabilježili su razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje (45.4002N, 16.2187E, dubina 11.5 km). Magnituda potresa iznosila je M = 6.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII – IX stupnjeva EMS ljestvice. Nakon tog potresa uslijedilo je mnogo slabijih potresa. Potres je prouzročio ljudska stradavanja i velike štete na području gradova Gline, Petrinje i Siska te okolnim naseljima. Došlo je do pada električne mreže, a mnogi objekti su pretrpjeli oštećenja, te u njima nije moguć daljnji boravak. 4. siječnja 2021., na temelju Zakona o sustavu civilne zaštite (»Narodne novine«, br. 82/15., 118/18., 31/20., 20/21. i 114/22.), članaka 22. i 54., na prijedlog ministra unutarnjih poslova i nakon analiziranja stanja na terenu, Vlada Republike Hrvatske je proglasila katastrofu uzrokovanu potresom za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.

S obzirom na katastrofalne štete koje su nastale nakon spomenutih potresa, posebice uzimajući u obzir činjenicu da je velik dio stanovništva na pogođenim područjima ostao bez doma, donesen je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, broj 102/20.), te izmjene i dopune tog Zakona koje su objavljene u »Narodnim novinama«, broj 10/21. i »Narodnim novinama«, broj 117/21. Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, broj 21/23.), koji je stupio na snagu dana 23. veljače 2023., prestao je važiti Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 102/20., 10/20. i 117/21.). Postupci pokrenuti na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 102/20., 10/21. i 117/21.) dovršit će se prema odredbama Zakona, ako je povoljniji za stranku. Zakonom je postavljen uvjet da konstrukcije javnih zgrada budu pouzdane i kod potresa većih i razornijih magnituda čija je vjerojatnost događanja vrlo izvjesna jer se žele u budućnosti smanjiti moguća stradavanja, materijalna šteta i gubitak ljudskih života.

Minimalno potrebna razina tehničke dokumentacije definira se uvažavajući propise kojima se uređuje prostorno uređenje, gradnja, obnova i inspekcijski nadzor građenja, te posebne propise koji utječu na propisivanje ili određivanje uvjeta za gradnju građevina. Ishođenje građevinske dozvole za izvođenje radova obnove zgrada nakon potresa nije predviđeno s obzirom na to da se radi o organiziranoj obnovi u kontroliranim uvjetima, ali se određuje potreba provođenja stručnog nadzora od strane inženjera građevinske struke i po potrebi drugih tehničkih struka, operativnih koordinatora za provedbu obnove po određenim tipovima zgrada u područjima obnove. Kako bi se proces obnove što brže realizirao, potrebna je suradnja s konzervatorskom strukom tijekom projektiranja ukoliko se radi o zgradama koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, kao i u slučaju bilo kakve nejasnoće vezano za povijesne građevine i njihova obilježja unutar kulturno-povijesne cjeline. U procesu cjelovite obnove zgrada potrebno je uključiti sve inženjerske struke u skladu s njihovim propisanim zadaćama i kompetencijama.

Nakon djelovanja potresa, osim trenutnih i vidljivih oštećenja konstrukcije, stare zidane zgrade dodatno su izgubile znatan dio svoje mehaničke otpornosti za prihvat novog potresnog opterećenja te je potreban međusobno usklađen inženjerski pristup, s naglaskom na protupotresnu otpornost, kako bi iste u nastavku ispunjavale svoju svrhu.

U dosadašnje aktivnosti obnove nakon tih potresa uključili su se brojni ovlašteni inženjeri i arhitekti koji su proveli preliminarne brze preglede prijavljenih oštećenih zgrada. Zakonodavni okvir omogućuje da se korištenjem modernih inženjerskih metoda nađu optimalna rješenja za svaki konkretni slučaj, uvažavajući tehničke, organizacijske i troškovne aspekte obnove, te ispravno konstruiranje građevina sigurnih na potres. Stručnjaci i znanstvenici koji prate i razvijaju najnovija znanstvena dostignuća u potresnom inženjerstvu te izvođači radova od kojih se očekuje uvažavanje svih tehnoloških rješenja, kao i uključivanje modernih tehnologija tamo gdje se to pokaže razumnim i ekonomičnim, dat će doprinos brzom povratu zgrada oštećenih ovim potresom u punu funkciju.

Organizirana obnova i samoobnova prema Zakonu ima primarni i kratkoročni cilj osigurati zdravlje i živote ljudi koji oštećene zgrade koriste ili se nalaze u njihovoj blizini kao i spriječiti nastajanje daljnjih šteta, te sekundarni, odnosno dugoročni cilj koji se odnosi na cjelovitu obnovu zgrada i urbanu obnovu Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije te Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.

Ovim Programom utvrđuje se dokumentacija potrebna za provođenje postupaka obnove oštećenih zgrada.

1.2. POJMOVI

Osnovni pojmovi u smislu Zakona definirani su člankom 4. Zakona.

Osim u Zakonu definiranih pojmova u ovome Programu koriste se i sljedeći pojmovi:

Konstrukcija je sklop konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata zgrade koji moraju biti mehanički otporni i stabilni kako bi se osigurala otpornost, uporabljivost i trajnost zgrade.

Dimnjak je nekonstrukcijski element zgrade, u obliku vertikalnog ili približno vertikalnog kanala, koji služi za siguran i neometan odvod dimnih plinova, nastalih radom na dimnjak priključenog uređaja za loženje, u vanjsku atmosferu.

Konstrukcijski i nekonstrukcijski elementi zgrade imaju značenje određeno Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (u daljnjem tekstu: Tehnički propis).

Sredstva za nekonstrukcijsku, konstrukcijsku i cjelovitu obnovu, odnosno gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, gradnju višestambenih odnosno stambeno-poslovnih zgrada, te uklanjanje uništenih zgrada uključuju: geodetske usluge, geotehničke istražne radove, projektiranje, kontrolu projekata, stručni nadzor, izvođenje, operativnu koordinaciju i ostale srodne usluge ovlaštenih inženjera.

Sudionici u obnovi su operativni koordinator, projektant, revident, izvođač, nadzorni inženjer te po potrebi i drugi sudionici.

1.3. OBNOVA POTRESOM OŠTEĆENIH ZGRADA

Prema člancima 16. do 21. Zakona, oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljaju se na sljedeće načine:

1. popravkom nekonstrukcijskih elemenata

2. popravkom konstrukcije

3. pojačanjem konstrukcije

4. cjelovitom obnovom konstrukcije

5. cjelovitom obnovom zgrade

i to uz poštivanje sljedećih načela:

1. oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se popravkom nekonstrukcijskih elemenata, popravkom konstrukcije, odnosno pojačanjem konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom, ako Zakonom nije propisano drukčije. Opisana konstrukcijska obnova zgrade uključuje: pripremne radove uključujući po potrebi i geotehnička ispitivanja, radove demontaže i uklanjanja, zemljane radove povezane direktno s ojačanjem konstrukcije, radove na stabilizaciji ili ojačanju temeljnog tla, radove na obnovi konstrukcije zgrade, građevinske radove uz instalacije, završne zidarske radove, izolaterske radove na razinu prije potresa, krovopokrivačke radove, limarske radove, podne podloge, elektroinstalaterske radove, instalacije vodovoda i kanalizacije te instalacije grijanja i klimatizacije. Obnova zgrada provodi se sukladno rezultatima ispitivanja geomehaničkih karakteristika tla, te prostorno-planskih podloga za obnovu, ukoliko se radi o geomehaničkim pojavama nakon potresa koje su uzrokovale posljedice na nosivost tla

2. vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koja je iznad razine iz Tehničkog propisa, odnosno cjelovitu obnovu zgrade koja nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro kada sami provode obnovu uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije

3. oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade, osim njihovih posebnih dijelova (stanova, poslovnih prostora i drugih posebnih dijelova zgrade) u kojima se ne izvode završno-obrtnički radovi

4. oštećene zgrade javne namjene obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade

5. popravak nekonstrukcijskih elemenata, uklanjanje zgrade, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije, cjelovita obnova zgrade, obnova građevinske konstrukcije, gradnja zamjenske obiteljske kuće, gradnja višestambene i stambeno-poslovne zgrade na temelju Zakona, u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, smatraju se poslovima redovite uprave

6. poslovima redovite uprave u smislu odredbe članka 22. stavka 2. Zakona smatra se odluka suvlasnika o obnovi za popravak nekonstrukcijskih elemenata, uklanjanju zgrade, popravku konstrukcije, pojačanju konstrukcije, cjelovitoj obnovi konstrukcije, cjelovitoj obnovi zgrade, obnovi građevinske konstrukcije, gradnji zamjenske obiteljske kuće, gradnji višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te isplati novčane pomoći. Tijekom izrade projekata obnove konstrukcije zgrade ovlaštene osobe koje izrađuju projekte (projektanti) obvezne su konzultirati se s podnositeljima zahtjeva oštećenih zgrada.

Obnova konstrukcije zgrade provodi se u svemu u skladu s Tehničkim propisom, uvažavajući važeće priloge.

Razine obnove za određene županije su izradili stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek te inženjeri iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Hrvatskog inženjerskog saveza. U izradi razina obnove korištena su, osim stručnih znanja, i iskustva iz obnove u sličnim situacijama u nedavnim potresima u drugim državama.

Na temelju ovoga Programa Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) će u skladu s pravilima o državnim potporama osigurati punu primjenu relevantnih pravila iz područja državnih potpora sukladno Zakonu o državnim potporama (»Narodne novine«, broj 47/14. i 69/17.) u dijelu u kojem se javna sredstva i javne mjere poduzimaju u korist poduzetnika koji obavljaju gospodarsku djelatnost u poslovnoj zgradi. U tu svrhu, Ministarstvo će izraditi program državnih potpora uz ispravnu primjenu pravila o državnim potporama. Do stupanja na snagu programa temeljem Zakona ostaje na snazi Program dodjele državnih potpora za nadoknadu štete prouzročene potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, klasa: 360-01/21-01/124, ur.broj 531-01-03/35-21-4, od 14. lipnja 2021.

Za potrebe izvođenja građevinskih radova vezanih za obnovu od potresa sukladno Zakonu, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija osigurat će, bez naknade, privremenu regulaciju prometa nužnu za organizaciju gradilišta, postav skele i/ili pristup gradilištu za dovoz i odvoz građevnih proizvoda odnosno građevinskog otpada.

1.4. UKLANJANJE ZGRADE I GRADNJA ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE

Na temelju Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća (u daljnjem tekstu: uništena zgrada), a čije uklanjanje se financira sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.

Uništena zgrada uklanja se u skladu s projektom za uklanjanje zgrade, osim slobodnostojeće obiteljske kuće i pomoćne zgrade te se u izradi projekta na odgovarajući način primjenjuju odredbe propisa o gradnji.

Obnova zgrada koja se provodi uklanjanjem i/ili gradnjom zamjenskih obiteljskih kuća, provodi se uz poštivanje sljedećih parametara:

1. rješenjem o obnovi provodi se uklanjanje uništene zgrade, koja je izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća s obzirom na nosivost tla nakon potresa ili ako je konstrukcija zgrade u takvom stanju da je nije moguće obnoviti. Rezultati mjerenja nosivosti tla i prostorno-planski nalazi stanja nakon potresa uzimaju se u obzir pri projektiranju predloženog rješenja obnove (uklanjanje ili popravak konstrukcije zgrade)

2. rješenjem o obnovi, ukoliko su ispunjeni zakonski uvjeti, provodi se uz uklanjanje obiteljske kuće i gradnja zamjenske obiteljske kuće, uz poštivanje kriterija utvrđenih ovim Programom u odnosu na površinu zamjenske obiteljske kuće

3. uklanjanje uništene zgrade provodi se uz suglasnost vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade. U slučaju uklanjanja zgrade koja je kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi unutar povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, odnosno kulturno-povijesnih cjelina na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara

4. uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi provodi se temeljem članka 38. Zakona.

1.5. PROVEDBA POSTUPKA NABAVE ZA SUDIONIKE U OBNOVI

Postupci nabave roba, usluga i radova čija je procijenjena vrijednosti manja od vrijednosti europskih pragova koje Europska komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije, provode se sukladno Pravilniku o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove iz članka 71. Zakona, a postupci nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova provode se sukladno zakonu kojim se uređuju pravila o postupku javne nabave.

U svrhu učinkovitije provedbe nabave u postupcima obnove zgrada oštećenih potresom mogu se obuhvatiti zgrade po geografskoj cjelini, podcjelini odnosno blokovska rješenja.

2. LOKACIJA PODRUČJA NA KOJEM SE PROVODE MJERE OBNOVE ZGRADA

Lokacija područja na kojem se provode mjere obnove zgrada po ovome Programu određena je Zakonom, a odnosi se na područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije pogođeno potresom.

Nastavno na rezultate ispitivanja geomehaničkih karakteristika tla, te izradu prostorno-planskih podloga za obnovu, ovo poglavlje dijeli se na Sisačko-moslavačko područje, u kojem su geomehaničke pojave nakon potresa uzrokovale posljedice na nosivost tla, a koja se uzima u obzir pri obnovi nakon potresa, te na ostalo područje na kojem ograničenja zbog takvih pojava nisu zabilježena.

Za područje 16 općina i gradova Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije izrađena je Studija o seizmički induciranim efektima Petrinjske potresne serije 2020. – 2021. u kojoj je provedena preliminarna identifikacija rizičnih geoloških procesa i pojava, likvefakcije, vrtača i klizišta. Studija je nastala kao rezultat projekta geoloških, inženjerskogeoloških, hidrogeoloških i geofizičkih istraživanja za potrebe definiranja djelotvornoga koncepta organizirane obnove na područjima pogođenima potresom, a izrađivači studije su Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Na osnovi provedenih istraživanja izrađene su tematske karte koje sadrže kartografske podatke o rizičnim pojavama i izmjerenim razinama podzemne vode te su dane smjernice za donošenje odluka o planiranju i provođenju zahvata u prostoru, kao i upute za provedbu geotehničkih i geofizičkih istraživanja za projektiranje građevina u odnosu na registrirane pojave geohazarda, odnosno na potencijalne pojave likvefakcije, klizišta i vrtača. Tematska karta s podacima o izmjerenim razinama podzemne vode može se koristiti za definiranje nepovoljnih uvjeta s obzirom na razinu podzemne vode.

Kartografski prikazi sadrže:

– karte inventara pojava likvefakcije aktivirane glavnim petrinjskim potresom M 6,2 i karte podložnosti na likvefakciju

– karte inventara vrtača i karte podložnosti na vrtače

– karte inventara klizišta i karte podložnosti na klizanje

– karte dubina do podzemne vode (karte izobata) u aluvijalnim dolinama.

Studija i kartografski prikazi, kao tematski prikazi područja prirodnih ograničenja vezano uz seizmički inducirane efekte te podaci o podzemnoj vodi, kao i izrađene preporuke, dostupni su na mrežnim stranicama Ministarstva i u modulu ISPU-a eKatalog.

Vektorski slojevi na temelju kojih su izrađeni kartografski prikazi dostupni su za preuzimanje u modulu ISPU-a eKatalog.

3. OPIS ŠTETA NA ZGRADAMA

U organizaciji Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Civilne zaštite Grada Zagreba s velikom pomoći Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Državnog inspektorata, timovi građevinskih stručnjaka volontera započeli su i obavili, u situaciji epidemije uzrokovane širenjem bolesti COVID-19 i propisanim mjerama zaštite Stožera civilne zaštite, brze preglede oštećenih zgrada na terenu u cilju utvrđivanja stupnja oštećenja zgrada u odnosu na zaštitu života i imovine, odnosno određivanja je li zgrada uporabljiva, neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva. Građevinski stručnjaci pregledom na terenu, na temelju uočenih oštećenja, procjene ponašanja konstrukcije u slučaju ponovljenog potresa i procjene rizika, dodjeljuju jednu od ponuđenih kategorija uporabljivosti. Ocjena se može odnositi na cijelu zgradu ili na pojedini dio zgrade, a pregled ne uključuje pregled instalacija niti statički elaborat zgrade.

Preliminarnim vizualnim pregledima zgrada te označavanjem uporabljivosti zgrada (zelena, žuta i crvena boja), svim zgradama je dodijeljena odgovarajuća oznaka stupnja oštećenja s klasifikacijom uporabljivosti zgrade, a sve usklađeno s Europskom makroseizmičkom ljestvicom EMS-98.

Prema klasifikaciji uporabljivosti, oštećene zgrade su razvrstane u šest kategorija:

1) N1 – Neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja – Građevina je opasna zbog mogućnosti urušavanja masivnih dijelova susjedne građevine. Uslijed takve opasnosti preporuka je da se u takvim zgradama nikako ne boravi.

2) N2 – Neuporabljivo – zbog oštećenja – Građevina je opasna zbog mogućnosti urušavanja masivnih dijelova oštećene građevine. Uslijed takve opasnosti preporuka je da se u takvim zgradama nikako ne boravi (posebice s obzirom na veliki broj ponavljanja potresa).

3) PN1 – Privremeno neuporabljivo (u potpunosti ili djelomično) – potreban detaljan pregled. Zgrada ima umjerena oštećenja bez opasnosti od urušavanja. Nosivost zgrade je djelomično narušena. Ne preporučuje se boravak u zgradi, odnosno građani u takvoj zgradi borave na vlastitu odgovornost. Kraći boravak u zgradi je moguć, uz savjete građevinskog stručnjaka koji se odnose na potrebne mjere i ograničenje boravka. Građevinski stručnjak daje preporuke za uklanjanje opasnosti.

4) PN2 – Privremeno neuporabljivo – potrebne mjere hitne intervencije (upotrebljiva nakon kratkoročnih intervencija). Zgrada ima umjerena oštećenja bez opasnosti od urušavanja, ali se ne može upotrebljavati zbog potencijalne opasnosti urušavanja pojedinih elemenata sa same zgrade. Građevinski stručnjak utvrđuje hitne mjere intervencije i daje upute korisnicima. Dok se ne provedu mjere, zgrada ili njezin dio nije uporabljiv (primjerice krovište). Privremena neupotrebljivost može se odnositi samo na neke dijelove građevine.

5) U1 – Uporabljivo bez ograničenja – Zgrada se može upotrebljavati. Zgrada nema oštećenja ili ima mala oštećenja koja ne predstavljaju opasnost za nosivost i uporabljivost zgrade.

6) U2 – Uporabljivo s preporukom – zgrada se može upotrebljavati u skladu s predviđenom namjenom, osim u pojedinim dijelovima gdje postoji neposredna opasnosti za dio zgrade. Građevinski stručnjak daje preporuke za uklanjanje opasnosti i preporuke korisnicima za privremeno ograničavanje boravka u pojedinim dijelovima zgrade. Nakon uklanjanja opasnosti zgrada se može koristiti bez ograničenja.

U postupku izrade projektne dokumentacije za obnovu zgrada provest će se detaljni pregled zgrade (što uključuje vizualni pregled, prikupljanje postojeće dokumentacije i po potrebi istražne radove) te će način obnove oštećenih zgrada ovisiti o ocjeni projektanta.

3.1. TIPOLOGIJA OŠTEĆENJA

Prema preliminarnim informacijama timova inženjera koji su nakon potresa pregledali zgrade i ocijenili uporabljivosti istih na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije vidljiva je tipologija konstrukcijskih oštećenja, te se uglavnom radi o:

a) otkazivanju mehaničke otpornosti i stabilnosti nekonstrukcijskih elementa (dimnjaci, fasadni ukrasni elementi i sl.) koji svojim padom nanose oštećenja na pokrovu i omogućavaju prodor vode i daljnja oštećenja ili direktno oštećuju konstrukcijske elemente

b) otkazivanju mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcijskih elemenata koji u bitnome ugrožavaju stabilnost zgrade (zabatni zidovi, nadozidi, zidani stupovi, dijelovi zidova između/ispod prozora, svodovi, stropovi, stubišta i sl.). Među te elemente ubrajaju se i oštećena krovišta koja nerijetko zbog urušavanja pojedinih nosivih zidova (koji su nosili drvene grede) postaju nestabilna

c) upitnoj mehaničkoj otpornosti i stabilnosti u cijelosti.

3.2. PODACI O PREGLEDIMA OŠTEĆENIH GRAĐEVINA

Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet osnovao je podružnicu Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet Hrvatski centar za potresno inženjerstvo (u daljnjem tekstu: HCPI) koja, u okviru svojih djelatnosti, organizira i provodi preglede oštećenih građevina nakon djelovanja potresa. HCPI uspostavlja, održava i unaprjeđuje informacijski sustav koji sadrži podatke o obavljenim pregledima oštećenih građevina a prema klasifikaciji uporabljivosti oštećenih građevina kako je prethodno navedeno u točkama 3. i 3.1. ovoga Programa. Sredstva za obavljanje djelatnosti HCPI osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske te su podaci koje sadrži navedeni informacijski sustav u digitalnom obliku dostupni svim tijelima javne vlasti koja sudjeluju u postupcima obnove te po potrebi i drugim tijelima javne vlasti. Za potrebe povezivanja i razmjene podataka s drugim postojećim sustavima HCPI navedene podatke razmjenjuje u strojno čitljivom obliku, u određenim vremenskim razmacima, a ako postoje poslovne potrebe i u realnom vremenu, koristeći tehnologije potrebne za automatizirane razmjene podataka između nadležnih državnih tijela i javnih službi (Web servisi).

4. ODREĐIVANJE PRIORITETA U OBNOVI

Parametri za određivanje prioriteta obnove zgrada oštećenih u potresu su prema svojoj važnosti:

• namjena

• status korištenja

• lokacija

• stupanj oštećenja

• raspoloživa financijska sredstva

• inženjerski i izvođački kapaciteti.

Prvenstvo za obnovu imaju zgrade čije je održavanje cjelovitosti tijekom potresa od važnosti za širu zajednicu, kao što su: zdravstvene ustanove veće važnosti (klinički bolnički centri i sl.), građevine interventnih službi (vatrogasne, hitne pomoći, javne i nacionalne sigurnosti i sl.), zgrade javne uprave od vitalne važnosti za funkcioniranje nakon potresa, građevine od životne važnosti za opskrbu, telekomunikacije, energetske građevine, građevine za skladištenje zapaljivih tekućina, plinova i toksičnih materijala, te obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade u kojima je vlasnik, odnosno suvlasnik stanovao na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. i koja mu je jedina nekretnina.

Prvenstvo kod obnove obiteljskih kuća, višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada imaju oni vlasnici ili suvlasnici koji su smješteni u kontejnerima ili drugim oblicima privremenog smještaja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske odnosno na teret proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, korisnici prava na sufinanciranje najamnine, zatim vlasnici ili suvlasnici koji su primatelji socijalne skrbi te osobe s invaliditetom, u statusu branitelja ili drugom statusu prema posebnom zakonu.

Oštećene zgrade kategorizirane crvenom oznakom prema klasifikaciji uporabljivosti predstavljaju prioritet pri uklanjanju/obnovi.

Planiranje grupa prioriteta zgrada određuje se na godišnjoj razini prema predviđenim godišnjim sredstvima iz državnog proračuna Republike Hrvatske te proračuna Grada Zagreba i županija kao i drugim izvorima sredstava. Nakon analize raspoloživih sredstava planirat će se provedba postupaka javne nabave, odnosno ugovaranje temeljem provedbenih postupaka nabave.

5. KRITERIJI ZA ODABIR SUDIONIKA U OBNOVI: OPERATIVNI KOORDINATORI, PROJEKTANTI, REVIDENTI, NADZORNI INŽENJERI I IZVOĐAČI RADOVA

5.1. OPĆENITO

Na temelju Zakona, a sukladno definiranim operativnim ulogama i ovlastima sudionika provedbe procesa obnove u potresu oštećenih zgrada, poštujući odredbe tog Zakona, Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju, Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, Zakona o građevnim proizvodima, Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, pravilnika, tehničkih propisa i pravila struke, Pravilnika o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove i Zakona o javnoj nabavi, nužno je definirati kriterije za odabir sudionika u obnovi.

Sudionici u obnovi obavljaju sljedeće usluge odnosno izvode sljedeće radove:

• izradu projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekta za uklanjanje zgrade, projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće i projekta za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade (projektanti)

• izrada nalaza kojim se utvrđuje kategorija uporabljivosti zgrade (neuporabljiva N1, N2; privremeno neuporabljiva PN1, PN2; uporabljiva U2, U1)

• kontrola projekta vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti (revidenti)

1. obavljanje stručnih geodetskih poslova i izrada geodetske dokumentacije

2. provedbu geotehničkih istraživanja tla

• operativnog terenskog koordiniranja tj. službe za koordinaciju sudionika u gradnji (operativni koordinatori)

• stručnog nadzora nad izvođenjem radova obnove potresom oštećenih zgrada, uklanjanja potresom uništenih zgrada te građenja zamjenskih obiteljskih kuća, višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada (nadzorni inženjeri)

• izvođača radova na obnovi potresom oštećenih zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada te građenju zamjenskih obiteljskih kuća, višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada (izvođači)

• po potrebi provedba neophodnih istražnih radova i neophodnih konzervatorskih istražnih radova, kao podloga za izradu projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekta za uklanjanje zgrade, projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće i projekta za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade (ispitivanje materijala na postojećim zgradama i drugo)

• ostale usluge, a koje su neophodne za provedbu obnove zgrada u pojedinačnim fazama.

5.2. POSEBNI UVJETI ZA IZVRŠENJE USLUGA I RADOVA

5.2.1. Usluge

Gospodarski subjekt mora zadovoljiti sve uvjete iz važećih zakonskih normi, a specifičnost usluga propisana je zakonskim i podzakonskim aktima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje i drugim posebnim propisima te se navode neki od uvjeta za izvršenje ugovora, specifični za tražene usluge.

5.2.1.1. Usluge projektiranja s projektantskim nadzorom

Projektiranje se mora pisanim ugovorom povjeravati osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema zakonu. Poslovi projektiranja mogu se obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog barem jednog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera ovisno o namjeri sudjelovanja u obnovi, a ostale potrebne stručnjake mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa.

Pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe zakona iz područja gradnje i prostornoga uređenja i posebnih zakona kojima se uređuje građenje te osigurati da obavljanje poslova projektiranja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri.

Koordinator za zaštitu na radu u fazi projektiranja obvezan je sudjelovati u izradi dokumentacije sukladno propisima kojima se uređuje zaštita na radu.

5.2.1.2. Usluge izrade nalaza

Usluga izrade nalaza mora se pisanim ugovorom povjeravati osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema zakonu. Poslovi izrade nalaza mogu se obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi.

Pravna osoba za poslove izrade nalaza mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog barem jednog ovlaštenog inženjera građevinske struke ovisno o namjeri sudjelovanja u obnovi, a ostale potrebne stručnjake mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa.

Pravna osoba dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe zakona iz područja gradnje i prostornoga uređenja i posebnih zakona kojima se uređuje građenje te osigurati da obavljanje poslova izrade nalaza bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni inženjeri.

Nalaz izrađuje ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija.

Na temelju nalaza može se mijenjati klasifikacija uporabljivosti zgrade.

Ministarstvo može putem ovlaštenog inženjera građevinarstva izraditi nalaz prije donošenja rješenja.

Upute za izradu nalaza nalaze se u točki 10. Programa.

5.2.1.3. Usluge kontrole projekata (revidenata)

Kontrola projekata se mora pisanim ugovorom povjeravati osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu. Poslovi kontrole projekata mogu se obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Kontrolu projekata betonskih i zidanih konstrukcija provodi revident koji ima ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata u području betonskih i zidanih konstrukcija (BK).

Kontrolu projekata drvenih konstrukcija provodi revident koji ima ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata u području drvenih konstrukcija (DK).

Kontrolu projekata metalnih i spregnutih konstrukcija provodi revident koji ima ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata u području metalnih i spregnutih konstrukcija (MK).

Kontrolu projekata provodi revident koji ima ovlaštenja za obavljanje kontrole projekata u području geotehničkih konstrukcija (GK).

Revident provodi kontrolu projekata sukladno odredbama zakona iz područja gradnje i podzakonskim propisima iz područja kontrole projekata.

Revident ne može obaviti kontrolu projekata u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.

5.2.1.4. Usluge stručnog nadzora

Obavljanje stručnog nadzora pisanim ugovorom se povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu. Poslovi stručnog nadzora mogu se obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Pravna osoba registrirana za djelatnost stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera ovisno o namjeri sudjelovanja u obnovi, a ostale potrebne stručnjake mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa.

Pravna osoba registrirana za djelatnost stručnog nadzora građenja dužna je u obavljanju tih poslova poštivati odredbe zakona iz područja gradnje i prostornoga uređenja i posebnih zakona kojima se uređuje građenje te osigurati da obavljanje poslova stručnog nadzora građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri.

Poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

5.2.1.5. Geodetske usluge

Ponuditelj treba imati na raspolaganju ovlaštenog inženjera geodezije koji ima suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova prema posebnom propisu kojim je uređeno obavljanje geodetske djelatnosti i koji stručne geodetske poslove obavljaju u svojstvu odgovorne osobe samostalno u vlastitom uredu ovlaštenog inženjera geodezije, u zajedničkom geodetskom uredu ili kao zaposlenik u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje geodetske djelatnosti u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama u skladu s Pravilnikom o geodetskim elaboratima, te izrade geodetske podloge za projektiranje i izvođenje. Stručne geodetske poslove vezano za predmet nabave u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti može obavljati ovlašteni inženjer geodezije u svojstvu odgovorne osobe samostalno u vlastitom uredu ovlaštenog inženjera geodezije, u zajedničkom geodetskom uredu ili kao zaposlenik u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje geodetske djelatnosti. Pravna osoba registrirana za obavljanje geodetske djelatnosti može obavljati stručne geodetske poslove ako ima zaposlenog ovlaštenog inženjera geodezije.

5.2.1.6. Geotehničke usluge

Ponuditelj treba imati na raspolaganju ovlaštene inženjere građevinarstva s dokazanim iskustvom i referencama iz područja izrade programa geotehničkih istražnih radova, organizacije i nadzora nad provođenjem geotehničkih istražnih radova i laboratorijskih ispitivanja te izrade geomehaničkih/geotehničkih elaborata u svrhu utvrđivanja geotehničkih karakteristika temeljnog tla potrebnih za formiranje geostatičkih modela na kojima će se provoditi provjere njegove nosivosti i stabilnosti.

5.2.2. Izvođač radova

Gospodarski subjekt, odnosno izvođač radova, mora zadovoljiti sve uvjete iz važećih zakonskih normi i propisa donesenih na temelju tih zakona kojima je uređeno građenje, a specifičnost usluga izvođenja radova propisana je zakonskim i podzakonskim aktima kojima se regulira obavljanje poslova i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje.

Izvođenje radova na obnovi zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada, građenju zamjenskih obiteljskih kuća, građenju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada, pisanim ugovorom se povjerava osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu.

Radove na obnovi zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada, građenju zamjenskih obiteljskih kuća, građenju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada može izvoditi pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja odnosno izvođenja pojedinih radova, koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja (u daljnjem tekstu: izvođač).

Izvođač je dužan osigurati da pojedini rad obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, te u obavljanju djelatnosti građenja mora imati zaposlenog glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi.

Izvođač je dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja te osigurati da obavljanje poslova bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova i/ili voditelji manje složenih radova.

5.3. KRITERIJI ZA ODABIR PONUDE SUDIONIKA U OBNOVI

Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, Pravilniku o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove i Programu, ukoliko kriterij za odabir ponude bude ekonomski najpovoljnija ponuda (ENP), ona se utvrđuje na temelju kriterija cijene i dodatnih kriterija sukladno dokumentaciji o nabavi/pozivu na dostavu ponude. Ekonomski najpovoljnija ponuda je ona koja dobije najveći broj bodova na temelju kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, koja se sastoji od:

– financijske ocjene ponude i

– stručne ocjene ponude – specifično iskustvo stečeno tijekom provedbe prethodno zaključenih ugovora ovisno o predmetu nabave, odnosno vrsti usluga ili radova koji se ugovaraju.

Bodovanje se određuje po pojedinom predmetu nabave na temelju valjane dokumentacije koja se dostavlja uz ponudu. Ponuditelji će priložiti u elektroničkoj ponudi dokaze o traženom stručnom specifičnom iskustvu u obavljanju izvođenja radova odnosno životopis za ponuđene stručnjake, iz kojih su potpuno jasno razvidni podaci vezani za traženo specifično iskustvo (npr. ugovor o provedbi stručnog nadzora građenja, naziv građevine za koju je proveden stručni nadzor građenja, te vremensko razdoblje u kojem je proveden stručni nadzor građenja) za pružanje usluga stručnog nadzora građenja.

Ugovor se zaključuje s pojedinim ponuditeljem za jednu ili više zgrada.

S obzirom na to da kvaliteta izvršenja ugovora u značajnoj mjeri ovisi o kvalifikacijama i profesionalnom iskustvu osoba koje će biti angažirane na izvršenju ugovora, naručitelj kao kvalitativni kriterij za odabir ponude ocjenjuje i boduje iskustvo pojedinog stručnjaka, odnosno predloženog tima stručnjaka.

5.4. OPIS POSLOVA UGOVORNIH SUDIONIKA U OBNOVI

Sukladno definiranim operativnim ulogama sudionika u obnovi u potresu oštećenih zgrada na području Grada Zagreba i županija ovim Programom se definira opis poslova i operativnih zaduženja pojedinih ugovornih sudionika u obnovi i to: operativnih koordinatora, projektanata, revidenata, nadzornih inženjera i izvođača radova. Isto će se uključiti u tehničke specifikacije sukladno Zakonu o javnoj nabavi.

5.4.1. Operativni koordinatori

Operativni koordinator mora biti ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva ili ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva.

Operativni koordinatori su osobe koje svoje znanje, vještine i tehnike primjenjuju za planiranje, organizaciju, praćenje i kontrolu svih aspekata projekta obnove zgrada oštećenih potresom, te motiviraju sve uključene za postizanje postavljenih ciljeva na siguran način, unutar planiranih troškova, vremena i prema zadanim karakteristikama. Njihov zadatak je održavanje ravnoteže između ciljeva, plana i resursa.

Konkretni opis poslova operativnih koordinatora u procesu obnove u potresu oštećenih zgrada može uključivati:

• uvođenje u posao i kontrola izvršenja ugovornih obaveza

• uvođenje u posao i kontrola izvršenja ugovornih obveza osoba koje provode obnovu i osoba koje obavljaju stručni nadzor u skladu s Programom do završetka obnove sukladno projektiranoj razini obnove tj. predaje obnovljenih i/ili novoizgrađenih zamjenskih zgrada korisnicima procesa obnove. Pod kontrolom izvršenja podrazumijeva se stalna kontrola rada na terenu uz podnošenje izvještaja o tijeku procesa obnove Ministarstvu.

• izrada i praćenje financijsko-operativnog plana provedbe ovoga Programa u formi koju odredi Naručitelj

• operativni koordinator može po zahtjevu naručitelja zaprimati nalaze ovlaštenih inženjera građevinarstva te evidentirati prema utvrđenoj razini oštećenja u formi koju odredi naručitelj i po izvršenom dostaviti Ministarstvu

• suradnja s projektantima, stručnim nadzorom građenja, izvođačima, vlasnicima odnosno suvlasnicima zgrada, predstavnikom suvlasnika i upraviteljima zgrada te njihovo povezivanje i koordinacija

• koordinacija aktivnosti i komunikacija u provedbi procesa obnove zgrada s nadležnim komunalnim službama i tijelima jedinica lokalne samouprave te drugim upravnim tijelima

• mrežno planiranje aktivnosti i rokova

• organizaciju radi učinkovitosti izvođenja radova i deponiranja materijala od uklanjanja i/ili građevnog otpada

• preuzimanje projektne dokumentacije za obnovu oštećenih zgrada od projektanata i drugih tijela te distribucija ostalim sudionicima u provedbi ovoga Programa

• distribucija i kontrola privremenih i okončanih situacija odnosno računa za plaćanje sudionika u obnovi

• operativni koordinator će u slučaju organizirane nekonstrukcijske obnove, novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade, novčane pomoći za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, novčane pomoći za uklanjanje zgrade i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće biti zadužen za koordiniranje vlasnika/suvlasnika/upravitelja zgrade/predstavnika suvlasnika, projektanata, stručnog nadzora i izvođača radova te će za Naručitelja provoditi kontrolu izrade projektne dokumentacije, kontrolu troškovnika te kontrolu privremenih i okončane situacije za plaćanje

• unos podataka u mrežnu aplikaciju o provedbi Programa sa svim relevantnim podacima o korisnicima, izvršiteljima, izvršenim aktivnostima, planiranim i utrošenim financijskim sredstvima i slično

• izrada tjednih, mjesečnih i završnih izvješća u vezi provedbe Programa na način i u formi koju odredi Naručitelj

• sudjelovanje u rješavanju prigovora i žalbi korisnika obnove ili ovlaštenih predstavnika stambenih zgrada vezanih uz provedbu ovoga Programa uz obveznu dostupnost za direktan prijem stranaka, telefonske i elektronske upite

• rad na terenu, s vlasnicima, ovlaštenim predstavnicima stambenih zgrada i ostalim zainteresiranim stankama i sudionicima u provedbi ovoga Programa.

Ministarstvo može, po potrebi, zatražiti od operativnog koordinatora utvrđivanje je li predmetna zgrada postojeća, prikupljanje dokumentacije temeljem koje se daje utvrđenje je li zgrada postojeća, odnosno prikupljanje građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se navedeno utvrđuje.

U slučajevima samoobnove, nakon dovršene obnove obiteljskih kuća, višestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada, operativni koordinator koji mora biti ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina u projektiranju konstrukcija po nalogu Ministarstva izrađuje izvješće za utvrđivanje i ocjenu činjenica opravdanosti troškova konstrukcijske samoobnove.

Aktivnosti koje, između ostaloga, sadrži izvješće su sljedeće:

– utvrđivanje jesu li radovi popravka konstrukcije ili cjelovite obnove zgrade izvedeni od ovlaštenog izvođača radova tj. je li radove privremene zaštite zgrade izveo ovlašteni izvođač radova u skladu s elaboratom popravka nekonstrukcijskih elemenata izrađenim od ovlaštene osobe, odnosno projektom popravka građevinske konstrukcije ili projektom cjelovite obnove zgrade

– utvrđivanje opravdanog troška za Zakonom propisane kategorije radova (novčana pomoć za privremenu zaštitu potresom oštećene postojeće višestambene, stambeno-poslovne, poslovne zgrade, obiteljske kuće)

– utvrđenje opravdanih troškova projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade temeljem ispostavljenih ispravnih računa. Usporedbom vrijednosti između opravdanih troškova i najveće vrijednosti projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade ili cjelovite obnove zgrade operativni koordinator utvrđuje iznos novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade odnosno cjelovitu obnovu zgrade. Novčana pomoć ne može biti veća od vrijednosti projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova popravka konstrukcije ili cjelovite obnove zgrade na koju vlasnik odnosno suvlasnici imaju pravo na temelju Zakona.

Aktivnosti koje se provode pri tom utvrđivanju obavezno uključuju:

– obilazak lokacija i zgrada, odnosno očevid i pregled izvedenih radova na terenu, fotografiranje izvedenih radova

– u slučaju teško dostupnih ili nedostupnih dijelova zgrade te ukoliko je predmetna zgrada u stanju upitne preostale stabilnosti i mehaničke otpornosti te ulazak u istu prijeti sigurnosti i zdravlju ljudi, izvješće je potrebno temeljiti na podacima dobivenim iz postojeće dokumentacije o izvedenim radovima privremene zaštite na zgradi

– pregled i analiza dostavljene dokumentacije (računi, situacije, projekti, elaborati, građevinski dnevnik, građevinska knjiga, izvješća nadzornih inženjera i dr.)

– izjava operativnog koordinatora kao sastavni dio izvješća da nije sudjelovao u preliminarnom pregledu zgrade koja je predmet izvješća, te da nije sudjelovao u svojstvu projektanta ili nadzornog inženjera kod izvođenja radova koji su predmet utvrđivanja.

Operativni koordinator može u svrhu provedbe obnove provoditi i druge potrebne radnje.

Operativni koordinator ne može za istu zgradu izvršavati usluge odnosno biti zaposlenik osobe koja izvršava usluge sljedećih sudionika u obnovi:

– projektanta

– revidenta

– izvođača

– nadzornog inženjera.

5.4.2. Projektanti

Poslovi projektanata uključuju izradu projektne dokumentacije za obnovu sukladno Zakonu i ovom Programu, pri čemu se u svemu poštuju zadaće struka prema posebnom propisu.

Uz navedeno poslovi projektiranja uključuju i projektantski nadzor.

Projektantski nadzor obuhvaća sljedeće poslove i dužnosti:

– usluge vezane uz davanje mišljenja i odobrenja u pogledu izvedbenih projekata izvođača (projekt tehnologije izvedbe, radionički nacrti)

– tumačenje i pojašnjenje izvođaču nejasnoća vezanih na projektnu dokumentaciju

– procjenu izvedenih radova i njihove usklađenosti s projektom, dozvolama, i zahtjevima arhitekta tijekom građenja

– kontrolu izvedbe radova te provjeru izvode li se u skladu s projektom te ocjenu njihove estetske vrijednosti i prihvatljivosti

– tumačenje dodatnih radova potrebnih za izvedbu prema nalogu investitora ili nadzora koji su vezani na projekt

– savjetovanje izvođača tijekom izvedbe u svim slučajevima vezanim na izvođenje radova predviđenih projektom.

– obilazak gradilišta na dan koordinacijskog sastanka, odnosno po pozivu operativnog koordinatora i stručnog nadzora

– obavještavanje naručitelja i izvođača radova o svim greškama nastalim tijekom izvedbe, a posebice o onima koje odstupaju od projektne dokumentacije.

Obveza projektanta za obavljanje projektantskog nadzora traje za vrijeme izvođenja radova do primopredaje zgrade za korištenje odnosno do prihvaćanja završnog izvješća. Obveze projektanta ne odnose se na razdoblje izvođačkih jamstvenih rokova.

Projektantski nadzor kao standardnu uslugu ne sadrži tehničku kontrolu kvalitete izvedenih radova kao ni prihvatljivost tehnologije izvedbe radova, prikupljanje dokaza kvalitete, odobrenja za uporabu ili sličnih dokumenata za predviđene materijale i tehnologije.

Projektantski nadzor ne pokriva obveze koje se odnose na zakonske obveze investitora o stručnom nadzoru, kao ni primjerice: praćenje organizacije radova i načina njihove provedbe, izradu i koordinaciju narudžbi, provjeru certifikata i prikupljanje ostale dokumentacije vezane uz odobrenje materijala i proizvoda za ugradbu, preuzimanje, provjeru i tumačenje obračuna i izvođačevih računa.

5.4.3. Revidenti

Poslovi revidenata uključuju kontrolu projekata a koja se provodi u skladu sa Zakonom i ovim Programom.

Usluge kontrole projektne dokumentacije dodatno uključuju i:

• terensku kontrolu oštećenja građevine, prema potrebi

• sudjelovanje na koordinacijama vezano za provedbu procesa obnove.

5.4.4. Stručni nadzor građenja

Poslovi nadzornog inženjera uključuju provedbu stručnog nadzora građenja odnosno izvođenja radova na obnovi potresom oštećenih zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada, građenju zamjenskih obiteljskih kuća, građenju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te izradi završnog izvješća nadzornog inženjera sukladno Zakonu, ovom Programu, zakonima kojima je uređeno građenje i građevni proizvodi te propisima donesenim na temelju tih zakona.

Nadzorni inženjer nadzire izvođenje radova na obnovi zgrade, uklanjanju zgrade i građenju zgrada u skladu s projektnom dokumentacijom na temelju Zakona, na sljedeći način:

1. prisutnošću na gradilištu u svim slučajevima početka i završetka izvođenja pojedinih radova te tijekom izvođenja tih radova u mjeri i učestalosti koja osigurava da se u izvođenju radova neće odstupiti od projekta, Zakona, propisa kojima je uređeno građenje i pravila struke u dijelu u kojem su primjenjivi na zgradu koja je predmet stručnog nadzora

2. poznavanjem projekta i tehničkog rješenja obnove zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće, građenja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada, uklanjanja zgrade te tehnološkog načina na koji izvođač izvodi pojedine radove u mjeri koja je potrebna da može uočiti potencijalna odnosno stvarna odstupanja od projekta

3. poznavanjem propisa kojima je uređeno građenje primjenjivih na zgradu koja je predmet stručnog nadzora te propisanih obveza izvođača i nadzornog inženjera u mjeri koja osigurava da pri izvođenju radova nad kojima se provodi stručni nadzor ne dođe do odstupanja od Zakona te odredbi propisa kojima je uređeno građenje u dijelu u kojem su primjenjivi na zgradu koja je predmet stručnog nadzora

4. poznavanjem pravila struke primjenjivih na zgradu koja je predmet stručnog nadzora u mjeri koja osigurava praćenje izvođenja radova obnove/građenja zamjenske obiteljske kuće, građenja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada/uklanjanja zgrade i poduzimanje mjera da se ostvari tehničko rješenje obnove zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće građenja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada kao i uočavanje potencijalnih ili stvarnih aktivnosti koje mogu dovesti do odstupanja od projekta, Zakona i propisa kojima je uređeno građenje u dijelu u kojem su primjenjivi na zgradu koja je predmet stručnog nadzora

5. ovjerom računa, privremenih ili okončanih situacija odgovara za namjensko trošenje sredstava za obnovu koja se financira sukladno Zakonu

6. ako se izvode radovi koji se ne financiraju na temelju Zakona, dužan je izraditi i ovjeriti izvješće o opravdanim troškovima obnove kojem je sastavni dio račun, privremena ili okončana situacija, u kojem izvješću je dužan izdvojiti stavke opravdanog troška obnove koje se financiraju na temelju Zakona

7. provedbom drugih aktivnosti propisanih Zakonom o gradnji, Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera i posebnim propisima u dijelu u kojem su primjenjivi na zgradu koja je predmet stručnog nadzora.

U provedbi stručnog nadzora izvođenja radova na obnovi zgrade/građenju zamjenske obiteljske kuće, građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade, uklanjanju zgrade, nadzorni inženjer utvrđuje:

1. ispunjava li svaki od izvođača s kojima je sklopljen ugovor o građenju uvjete propisane posebnim zakonom na način da obavlja uvid u dokumente kojima je izvođač osigurao da pojedini rad obavlja osoba s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama

2. ispunjava li odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno radove uvjete propisane posebnim zakonom na način da obavlja:

a. uvid u izjavu o radnopravnom statusu glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, voditelja radova, odnosno osobe koja vodi manje složene radove, a koja izjava mora biti ovjerena potpisom odgovorne osobe izvođača i

b. uvid u presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu ili presliku potvrde o položenom stručnom ispitu, u vezi položenog stručnog ispita i odgovarajućem stupnju obrazovanja određene struke, odnosno uvidom u presliku potvrde o položenom majstorskom ispitu ili presliku diplome o majstorskom zvanju

3. ispunjava li odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno radove uvjete propisane posebnim zakonom uvidom u presliku rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, u slučaju da obavljanje poslova odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno radove podliježe priznavanju stručne kvalifikacije.

U provedbi stručnog nadzora građenja zamjenske obiteljske kuće, građenja višestambene i stambeno-poslovne zgrade nadzorni inženjer utvrđuje je li elaborat iskolčenja izradila, te iskolčenje obiteljske kuće obavila osoba ovlaštena za obavljanje tih poslova sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje stručnih geodetskih poslova uvidom u rješenje Državne geodetske uprave kojim je izdana suglasnost ovlaštenoj osobi za obavljanje stručnih geodetskih poslova i djelatnosti.

Nadzorni inženjer određuje provedbu kontrolnih ispitivanja odnosno drugih kontrolnih postupaka koji se odnose na svojstva određenih dijelova zgrade ili zgrade u cjelini u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva odnosno uvjeta predviđenih projektom, ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta na sljedeći način:

1. određivanjem kontrolnog tijela i, ako je to potrebno, određivanjem načina provedbe postupaka koji su posebnim propisom propisani kao kontrolni postupci odnosno koji su normama na koje upućuju propisi određeni kao kontrolni postupci koje provodi treća strana

2. određivanjem kontrolnog tijela za postupke koji su programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio projekta obnove zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće, građenja višestambene i stambeno-poslovne zgrade, uklanjanja zgrade određeni kao kontrolni postupci ili se smatraju kontrolnim postupcima u skladu s posebnim propisom kojim se određuje sadržaj programa kontrole i osiguranja kvalitete

3. određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe kontrolnih postupaka u slučaju sumnje, uz prethodnu obavijest Ministarstva putem operativnog koordinatora

4. provjerom je li izvođač utvrdio činjenice koje se odnose na građevne proizvode proizvedene izvan gradilišta, odnosno je li dokazana uporabljivost proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe te zgrade, te odobravanjem odnosno zabranom ugradnje tih proizvoda upisom u građevinski dnevnik

5. provjerom je li izvođač proveo pripreme za izvođenje radova

6. provjerom izvodi li izvođač obnovu, građenje odnosno uklanjanje zgrade u skladu s projektom

7. pri određivanju kontrolnog tijela iz prethodno navedenih točaka 1., 2. i 3., nadzorni inženjer mora osigurati da to tijelo ispunjava propisane zahtjeve, te da je dokazana neovisnost i nepristranost tog tijela u odnosu na postupke i dokazivanja uređene člankom 54. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o gradnji.

Nadzorni inženjer obvezan je pisanim putem obavijestiti i upoznati Ministarstvo, građevinsku inspekciju te druge inspekcije sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči u projektu obnove, građenja odnosno uklanjanja zgrade.

Nadzorni inženjer obvezan je pisanim putem obavijestiti Ministarstvo, građevinsku inspekciju te druge inspekcije o svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom izvođenja radova.

Nadzorni inženjer određuje način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti izvođenja radova obnove odnosno građenja ako dokumentacijom o ispitivanjima određenih dijelova zgrade u svrhu provjere odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva odnosno uvjeta predviđenih projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i dokumentacijom o obvezi provjere u pogledu građevnih proizvoda nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugrađenih građevina, njihovih dijelova, proizvoda, opreme i/ili postrojenja, na sljedeći način:

1. određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe postupaka kojima se može utvrditi stvarno stanje u odnosu na sukladnost, odnosno kvalitetu ugrađenih dijelova građevine, građevnih i drugih proizvoda, opreme i/ili postrojenja i/ili

2. određivanjem računske ili druge provjere ispunjavanja propisanih zahtjeva za zgradu pri čemu se uzima u obzir stvarno stanje u odnosu na sukladnost, odnosno kvalitetu ugrađenih dijelova zgrade, građevnih i drugih proizvoda, opreme i/ili postrojenja i/ili

3. drugim primjerenim načinom kojim se može utvrditi zatečeno stvarno izvedeno stanje zgrade (očevidom, uvidom u dokumentaciju zgrade, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova zgrade, proračunima i sl.) u svrhu usporedbe sa svojstvima koje mora imati zgrada odnosno njezini dijelovi

4. pri određivanju kontrolnog tijela iz točke 1. nadzorni inženjer mora osigurati da to tijelo ispunjava propisane zahtjeve, te da je dokazana neovisnost i nepristranost tog tijela u odnosu na dokazivanja uređene člankom 54. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o gradnji

5. do završetka otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnosti iz točke 1. zabranjuje izvođenje radova nakon što ocijeni da:

a) nastavak izvođenja radova može ugroziti ili onemogućiti provedbu postupaka iz točke 1.

b) postoji opasnost za zgradu na kojoj se izvode radovi obnove, stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina/zgrada i/ili

c) je moguće ugrožavanje života i zdravlja ljudi ili javnog interesa

6. zabrana iz točke 5. upisuje se u građevinski dnevnik odmah nakon utvrđenja činjenica, a izvođenje radova smije se nastaviti nakon što nadzorni inženjer utvrdi da su nedostaci odnosno nepravilnosti izvođenja radova obnove zgrade otklonjeni i upiše u građevinski dnevnik prestanak zabrane izvođenja pojedinih radova.

Nadzorni inženjer u svrhu otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnosti građenja, zabranjuje vođenje građenja, odnosno vođenje pojedinih radova ako odgovorna osoba ne ispunjava uvjete propisane posebnih zakonom, što upisuje u građevinski dnevnik odmah nakon utvrđenja činjenica. Vođenje građenja i vođenje pojedinih radova mogu se nastaviti nakon što nadzorni inženjer utvrdi da su nedostaci odnosno nepravilnosti izvođenja obnove zgrade odnosno građenja otklonjeni i nakon što upiše u građevinski dnevnik prestanak zabrane izvođenja radova, odnosno prestanak zabrane vođenja građenja ili vođenja pojedinih radova.

Nadzorni inženjer neposredno prije ugradnje građevnog proizvoda u građevinsku konstrukciju mora:

1. provjeriti je li za građevni proizvod, izrađen prema projektu obnove konstrukcije zgrade, dokazana njegova uporabljivost u skladu s projektom

2. provjeriti postoji li za građevni proizvod proizveden prema tehničkoj specifikaciji valjana prateća dokumentacija i oznaka u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje područje građevnih proizvoda, te je li građevni proizvod sukladan zahtjevima iz projekta obnove konstrukcije zgrade ili

3. za građevni proizvod koji se zakonito prodaje u drugoj državi članici Europske unije i koji je u skladu sa zakonom kojim se uređuju građevni proizvodi stavljen na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske, a za koji proizvod nije sastavljena izjava o svojstvima te koji nije označen »C« oznakom, neposredno prije ugradnje građevnog proizvoda u građevinsku konstrukciju mora provjeriti postoji li uz takav građevni proizvod prateća dokumentacija propisana tim zakonom

4. provjeriti je li građevni proizvod postavljen u skladu s projektom obnove odnosno građenja ili s uputom odnosno tehničkom uputom za ugradnju i uporabu i

5. dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik.

Nadzorni inženjer upisom u građevinski dnevnik:

1. utvrđuje je li elaborat iskolčenja izradila i iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu kojim je uređeno obavljanje stručnih geodetskih poslova

2. odobrava početak izvođenja radova na obnovi zgrade, građenju zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade odnosno uklanjanju zgrade

3. ocjenjuje usklađenost pregledanih izvedenih radova za zahtjevima iz projekta obnove, građenja zamjenske obiteljske kuće, građenja višestambene i stambeno-poslovne zgrade te tehničkih propisa

4. određuje provedbu kontrolnih postupaka i druge podatke koji su u vezi s provedbom kontrolnih postupaka

5. podataka o rezultatima kontrolnih postupaka s komentarom o usklađenosti tih rezultata s rezultatima koji se očekuju prema projektu obnove, građenja zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade odnosno uklanjanja zgrade

6. određuje mjere koje poduzima a kojima odobrava odnosno zabranjuje nastavak radova te odobrava, odnosno određuje način otklanjanja utvrđenih nepravilnosti

7. odobrava nastavak izvođenja radova

8. odobrava ugradnju građevnih proizvoda i opreme ako utvrdi da je u skladu s posebnim propisom utvrđeno da su uporabljivi vezano za obnovu zgrade, građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade.

Nadzorni inženjer potpisom i otiskom pečata ovlaštenog inženjera na svakoj stranici ovjerava točnost upisa u građevinski dnevnik, te je obvezan uzeti i pohraniti paricu svake ovjerene stranice građevinskog dnevnika odmah po ovjeri, a po završetku izvođenja radova obnove ili građenja zgrade predaje Ministarstvu putem operativnog koordinatora na trajno čuvanje paricu uvezanoga građevinskoga dnevnika (osim ukoliko se građevinski dnevnik vodi kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik).

U slučaju da se vode zasebni dijelovi građevinskog dnevnika, nadzorni inženjer daje paricu završenoga zasebnog dijela građevinskog dnevnika glavnom nadzornom inženjeru radi sastavljanja građevinskog dnevnika za zgradu koja se obnavlja. Glavni nadzorni inženjer upisuje te potpisom i otiskom pečata ovlaštenog inženjera ovjerava upise u građevinski dnevnik koji se odnose na cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora, objedinjavanje građevinskog dnevnika te relevantne podatke sukladno Pravilniku o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera, osim u dijelu koji se odnosi na obvezu vođenja građevinskog dnevnika kao elektroničkog zapisa u programu eGrađevinski dnevnik.

Završno izvješće nadzornog inženjera izrađuje se u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera kao i svim naknadnim izmjenama i dopunama, osim u dijelu koji se odnosi na obvezu izrade završnog izvješća nadzornog inženjera elektroničkim putem u programu eGrađevinski dnevnik kao elektronički zapis.

5.4.5. Izvođač

Poslovi izvođača uključuju izvođenje radova na obnovi potresom oštećenih zgrada, uklanjanju potresom uništenih zgrada, građenju zamjenskih obiteljskih kuća, građenju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada te izrade pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja sukladno Zakonu, ovom Programu, zakonima kojima je uređeno građenje i građevni proizvodi te propisima donesenim na temelju tih zakona.

Izvođač je dužan radove izvoditi u skladu s projektom i pri tome:

1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova

2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu

3. ugrađivati građevne i druge proizvode u skladu sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima

4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova zgrade s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove zgrade i radove koji su u tijeku određena Zakonom o gradnji, posebnim propisom ili projektom obnove zgrade/za građenje zamjenske obiteljske kuće

5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom izvođenja radova na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom

6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom izvođenja radova/građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom

7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima za obnovu zgrade/uklanjanje zgrade/građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade

8. sastaviti pisanu izjavu o uvjetima održavanja građevine za obnovu zgrade/građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade.

Izvođač je obvezan urediti gradilište sukladno propisu koji uređuje gradnju.

Izvođač na gradilištu mora imati:

1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu

2. ugovor o građenju sklopljen između naručitelja i izvođača

3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova

4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između naručitelja i nadzornog inženjera

5. projekt obnove zgrade/za uklanjanje zgrade/za građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade

6. izvedbeni projekt ako je ugovoren

7. izvješće o obavljenoj kontroli projekta obnove zgrade, za građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade ako je propisano

8. građevinski dnevnik

9. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova zgrade temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove zgrade i za radove koji su u tijeku određena Zakonom o gradnji, posebnim propisom ili projektom obnove konstrukcije zgrade/za građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade

10. elaborat iskolčenja zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade

11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji uređuju gospodarenje otpadom.

Osoba izvođača koja vodi građevinski dnevnik svakodnevno upisuje podatke o usklađenosti i odstupanjima od uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova u odnosu na pretpostavke i zahtjeve iz projekta obnove zgrade/uklanjanja zgrade/građenja zamjenske obiteljske kuće, građenja višestambene i stambeno-poslovne zgrade a osobito podatke o:

1. prispijeću projekata obnove zgrade/za uklanjanje zgrada/za građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade te o njihovim izmjenama i dopunama,

2. prispijeću i porijeklu građevnih proizvoda i opreme koje se ugrađuje s dokazima o njihovoj uporabljivosti

3. vremenskim i drugim uvjetima bitnim za izvođenje radova

4. predloženim odnosno poduzetim mjerama usklađenja uvjeta za izvođenje radova

5. obavljenim pregledima i dokazima kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame odnosno tla (za građenje zamjenske obiteljske kuće), skela, oplate, armature, izvedba probne dionice i dr.), ugrađenih proizvoda i opreme

6. podatke o iskolčenju zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade i dokumentu na temelju kojeg je iskolčenje provedeno

7. podatke koji se odnose na izmjenu i dopunu projekta obnove zgrade/za uklanjanje zgrada/za građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade

8. podatke o promjenama sudionika u obnovi i tijeka izvođenja radova na obnovi/uklanjanja/građenja zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade

Pri izvođenju građevinskih konstrukcija izvođač je dužan pridržavati se projekta obnove zgrade/za uklanjanje zgrada/za građenje zamjenske obiteljske kuće, višestambene i stambeno-poslovne zgrade i uputa odnosno tehničkih uputa proizvođača za ugradnju i uporabu građevnih proizvoda.

Vođenje građevinskog dnevnika, u dijelu koji nije uređen ovim Programom, primjenjuju se odredbe Zakona o gradnji i Zakona o građevnim proizvodima te propisa i tehničkih propisa donesenih na temelju tih Zakona, Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera.

5.4.5.1. Vraćanje u prvobitno stanje i eventualna sanacija štete

Izvođač je dužan po završetku svih radova uklanjanja izvršiti čišćenje i uređenje lokacije te dovođenje terena u stanje potpune gotovosti.

Ako tijekom radova uklanjanja dođe do oštećenja na susjednim objektima prouzročenih izravnim djelovanjem aktivnosti izvođača radova, isti će biti u što kraćem roku otklonjeni i sanirani, tj. vraćeni u prvobitno stanje.

Oštećenja nastala na susjednim građevinama koje su prethodno višekratno oslabljene potresima, neadekvatnim održavanjem, nebrigom korisnika i/ili vlasnika, intervencijom tj. bespravnim preinakama korisnika i/ili vlasnika građevine nisu i ne mogu biti odgovornost Naručitelja i Izvođača radova te ne podliježu obvezi sanacije s njihove strane.

U skladu s člankom 95. Zakona propisano je da je sudionik u gradnji, u ovom slučaju Izvođač, zbog čijeg je nezakonitog i/ili nestručnog rada došlo do oštećenja ili uništenja zgrade oštećene ili uništene zbog nezakonitog ili nestručnog rada sudionika u gradnji, dužan Republici Hrvatskoj naknaditi troškove obnove odnosno uklanjanja zgrade.

5.4.5.2. Pisana izjava izvođača

Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima na konstrukcijskoj obnovi potresom oštećenih zgrada i građenju zgrada i uvjetima održavanja obnovljenih zgrada i izgrađenih zgrada izrađuje se primjenom odredbi Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

Pisana izjava izvođača o izvedenom radovima na uklanjanju potresom uništenih zgrada izrađuje se primjenom odredbi Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

A) Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima na obnovi zgrade i uvjetima njezina održavanja

Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima na obnovi zgrade oštećene potresom i uvjetima održavanja te zgrade sadrži:

1. adresu zgrade (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj), k.č.br. i k.o. odnosno zk.č.br. i k.o. čestice na kojoj je potresom oštećena zgrada izgrađena

2. ime i prezime/naziv, adresa stanovanja/sjedišta, OIB vlasnika/suvlasnika zgrade/posebnih dijelova zgrade

3. naziv projekta obnove zgrade te mjesto i datum izrade projekta

4. podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB)

5. podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi građenje

6. popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o projektu obnove zgrade ili njegovom dijelu kojima su dana tehnička rješenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za vođenje tih radova

7. izjavu o udovoljavanju uvjetima iz projekta obnove zgrada glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za zgradu

8. izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja zgrade s obzirom na izvedeno stanje zgrade, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja

9. podatke o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na projekt obnove zgrade, te podatke o izmjenama i/ili dopunama tog projekta

10. očitovanjem o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom izvođenja radova na obnovi zgrade, te o njihovom utjecaju na uporabljivost zgrade

11. druge značajne podatke, ovisno o vrsti zgrade i izvedenim radovima (uvođenje u posao, podatke o dokumentu o udruživanju izvođača koji su se u skladu s posebnim propisom udružili za izvođenje radova na obnovi zgrade, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl.).

Prilog pisanoj izjavi izvođača sadrži:

1. popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale

2. popis dokaza o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke

3. popis dokaza o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu

4. isprava o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu

5. popis dokaza kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.)

6. popis drugih dokaza uporabljivosti u skladu s posebnim propisom

7. drugu odgovarajuću dokumentaciju predviđenu projektom obnove zgrade odnosno posebnim propisom.

B) Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima na građenju zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade i uvjetima njezina održavanja

Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima građenja zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade i uvjetima održavanja sadrži:

1. adresu obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj), k.č.br. i k.o. odnosno zk.č.br. i k.o. čestice na kojoj je zamjenska obiteljska kuća/višestambena/stambeno-poslovna zgrada izgrađena

2. ime i prezime/naziv, adresa stanovanja/sjedišta, OIB vlasnika/suvlasnika obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade/posebnih dijelova obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade

3. naziv projekta gradnje zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade te mjesto i datum izrade projekta

4. podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB)

5. podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi građenje

6. popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o projektu građenja zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade ili njegovom dijelu kojima su dana tehnička rješenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za vođenje tih radova

7. izjavu o udovoljavanju uvjetima iz projekta građenja zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za obiteljsku kuću/višestambenu/stambeno-poslovnu zgradu

8. izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade s obzirom na izvedeno stanje obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja

9. podatke o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na projekt građenja zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade, te podatke o izmjenama i/ili dopunama tog projekta

10. očitovanjem o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom izvođenja radova na građenju zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade, te o njihovom utjecaju na uporabljivost obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade

11. druge značajne podatke, ovisno o vrsti zgrade i izvedenim radovima (uvođenje u posao, podatke o dokumentu o udruživanju izvođača koji su se u skladu s posebnim propisom udružili za izvođenje radova na građenju zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl.).

Prilog pisanoj izjavi izvođača sadrži:

1. popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale

2. popis dokaza o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke

3. popis dokaza o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu

4. isprava o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu

5. popis dokaza kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.)

6. popis drugih dokaza uporabljivosti u skladu s posebnim propisom

7. drugu odgovarajuću dokumentaciju predviđenu projektom građenja zamjenske obiteljske kuće/višestambene/stambeno-poslovne zgrade odnosno posebnim propisom.

C) Sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima na uklanjanju potresom uništene zgrade

Pisana izjava izvođača o izvedenim radovima na uklanjanju potresom uništene zgrade sadrži:

1. adresu zgrade (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj), k.č.br. i k.o. odnosno zk.č.br. i k.o. čestice na kojoj je potresom uništena zgrada izgrađena

2. ime i prezime/naziv, adresa stanovanja/sjedišta, OIB vlasnika/suvlasnika zgrade/posebnih dijelova zgrade

3. naziv projekta uklanjanja zgrade te mjesto i datum izrade projekta (ako se izrađuje projekt)

4. podatke o izvođaču (naziv i sjedište odnosno ime i adresu te OIB)

5. podatke o inženjeru gradilišta odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi radove uklanjanja

6. popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o projektu uklanjanja zgrade ili njegovom dijelu kojima su dana tehnička rješenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za vođenje tih radova

7. izjavu o udovoljavanju uvjetima iz projekta uklanjanja zgrada glede ispunjavanja uvjeta za uklanjanje (ako se izrađuje projekt)

8. podatke o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnosu na projekt uklanjanja zgrade, te podatke o izmjenama i/ili dopunama tog projekta (ako se izrađuje projekt)

9. očitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom izvođenja radova na uklanjanju zgrade

10. druge značajne podatke, ovisno o vrsti zgrade i izvedenim radovima (uvođenje u posao, podatke o dokumentu o udruživanju izvođača koji su se u skladu s posebnim propisom udružili za izvođenje radova na uklanjanju zgrade, zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije i sl.).

Prilog pisanoj izjavi izvođača je popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale.

5.4.6. Usluge ovlaštenog inženjera geodezije

Poslovi geodeta uključuju slijedeće poslove, ukoliko je primjenjivo na pojedinoj lokaciji:

1. izradu geodetske podloge

2. izradu geodetske situacije građevne čestice, te smještaja građevine na građevnoj čestici, popis koordinata lomnih točaka građevne čestice i građevine i GML datoteke

3. izradu elaborata iskolčenja građevine

4. iskolčenje građevine na terenu na nanosnu skelu prema elaboratu iskolčenja

5. izradu izjave ovlaštenog inženjera geodezije koja prethodi izradi završnog izvješća nadzornog inženjera

6. izrada geodetskog elaborata upisa objekta u katastarskom operatu i u zemljišnoj knjizi.

Ovlašteni inženjer geodezije također, po potrebi izrađuje i druge geodetske elaborate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje državne izmjere i katastra nekretnina. Navedene geodetske usluge, koje se izrađuju po potrebi, ovlašteni inženjeri geodezije izrađivat će samo u slučaju da su isti nužni radi provedbe Zakona te propisa donesenih na temelju Zakona, odnosno ako su propisani posebnim programima Državne geodetske uprave.

5.4.7. Geotehnički istražni radovi i ispitivanja s geotehničkim elaboratom

Po uklanjanju potresom uništene obiteljske kuće, a prije izgradnje zamjenske obiteljske kuće, odnosno višestambene i stambeno-poslovne zgrade na istoj katastarskoj čestici potrebno je utvrditi je li uklonjena zgrada bila izgrađena na klizištu odnosno na geološki promijenjenom tlu te se prije gradnje utvrđuju temeljne karakteristike tla.

Geotehnički elaborat uključuje provedbu odnosno izradu programa geomehaničkih/ geotehničkih istražnih radova, organizaciju i nadzor nad provođenjem geotehničkih istražnih radova i laboratorijskih ispitivanja u svrhu utvrđivanja klizišta ili drugih promjena u slojevima tla radi utvrđivanja nosivosti, a vezano uz potrebu utvrđivanja činjeničnog stanja na postojećem zemljištu prije izgradnje zamjenske obiteljske kuće, odnosno višestambene i stambeno-poslovne zgrade.

6. KONZERVATORSKE SMJERNICE, POSEBNI UVJETI I SUGLASNOSTI RADI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA ZA ZGRADE KOJE SU POJEDINAČNO ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO I/ILI KOJE SE NALAZE U KULTURNO POVIJESNIM CJELINAMA KOJE UŽIVAJU ZAŠTITU, A OBNAVLJAJU SE KONSTRUKCIJSKOM OBNOVOM ILI CJELOVITOM OBNOVOM ZGRADE

Konzervatorske smjernice za obnovu zgrada nakon potresa utvrđuju se u sklopu ovoga Programa s ciljem usmjeravanja i olakšavanja izrade projektne dokumentacije za obnovu zgrada oštećenih u potresu.

Projekt obnove konstrukcije zgrade izrađuje se u skladu s navedenim smjernicama.

Projektant projekta obnove konstrukcije zgrade dužan je izraditi taj projekt u skladu s konzervatorskim smjernicama i za isto odgovara.

Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu izrađuje se u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno javnopravno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Posebni uvjeti za projekt cjelovite obnove utvrđuju se elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola, po zahtjevu projektanta, koji se podnosi Ministarstvu te se uz zahtjev prilaže opis i grafički prikaz građevine koja je predmet obnove, sukladno članku 28. Zakona.

Ukoliko su utvrđeni posebni uvjeti iz područja zaštite kulturnih dobara na projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu potrebno je ishoditi suglasnost tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Zahtjev za suglasnost na projekt cjelovite obnove zgrade podnosi se elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola, po zahtjevu projektanta, koji se podnosi Ministarstvu.

U postupku izdavanja suglasnosti na projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu se primjenjuje odredba članka 86. Zakona o gradnji, a javnopravno tijelo dužno je izdati suglasnost ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti Ministarstvu, projektantu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

Za kulturno-povijesne cjeline program cjelovite obnove na temelju popisa i procjene štete te vrednovanja zgrada izrađuje ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima.

Ministarstvo kulture i medija osigurava javni pristup na mrežne stranice Geoportala kulturnih dobara Republike Hrvatske, koji sadrži prostorne podatke o nepokretnim kulturnim dobrima u nadležnosti Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

S obzirom na vrednovanje i provedbu mjera zaštite zgrade se razvrstavaju prema sljedećim kategorijama:

Kategorija Z/A Povijesne građevine koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra i građevine za koje će se provesti postupak utvrđivanja svojstva pojedinačnoga kulturnog dobra.

Kategorija B0 Povijesne građevine visoke arhitektonske kvalitete i stupnja očuvanosti izvornih obilježja, a koje u bitnome određuju povijesnu fizionomiju i sliku, te ambijentalne karakteristike neposredne okoline i grada u cjelini.

Kategorija B1 Povijesne građevine određene arhitektonske kvalitete i stupnja očuvanosti izvornih obilježja; građevine koje utječu na povijesnu fizionomiju ili ambijentalnost predjela i interpolacije novijeg vremena koje su slijedile mjerilo i arhitektonsko-tipološke osobitosti pripadajuće sredine.

Kategorija B2 Povijesne građevine djelomičnog stupnja očuvanosti i izraženosti izvornih obilježja; građevine određenoga povijesnog sloja gradnje koje u određenoj mjeri upotpunjuju povijesnu fizionomiju prostora i tvore segmente specifične ambijentalnosti; građevine bez osobitih arhitektonskih vrijednosti.

Kategorija C Povijesne građevine kojima su bitno izmijenjena izvorna obilježja, bez osobitih su arhitektonsko graditeljskih obilježja i vrijednosti, kasnije gradnje i dogradnje, odnosno gradnja koja ne posjeduje ambijentalno ili funkcionalno značenje u povijesnoj strukturi kulturno-povijesne cjeline i koja nije formativna komponenta cjeline.

Kategorija D Izgradnja druge polovice 20. stoljeća i 21. stoljeća čija arhitektonska obilježja ne predstavljaju sastavnicu svojstva kulturno-povijesne cjeline niti doprinose njenoj vrijednosti.

Smjernice za zgrade kategorije B0, B1 i B2

Ove smjernice obuhvaćaju zgrade koje su nositelji svojstava kulturno povijesne cjeline temeljem kojih je ona zaštićena a primarno se odnosi na zajedničke dijelove vanjštine i unutrašnjosti zgrade, sustav nosive konstrukcije te primjenu mjera energetske učinkovitosti.

Oštećene građevine izvedene su u vrijeme nedovoljnog znanja o potresnim djelovanjima i bez provedbe ikakvih proračuna i provjera na potres, tako da sve oštećene zgrade sadrže izvorne nedostatke i grube konceptualne greške. Pored konzervatorskih pravila, neophodno je udovoljiti i drugim temeljnim zahtjevima za građevinu kao što je mehanička otpornost i stabilnost.

U svrhu ubrzanja procesa i efikasnosti obnove zgrada te prioritetnog zadovoljavanja temeljnog zahtjeva za mehaničku otpornost i stabilnost građevine, u skladu sa Zakonom projektiranje i obnova zgrada, a koje nisu pojedinačno zaštićena kulturna dobra, odnosno ne pripadaju kategoriji vrednovanja Z/A, može se obavljati u fazama.

Prva faza projekta i radova odnosi se na popravak, pojačanje i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije u skladu sa smjernicama iz ovoga Programa.

U slučaju kada konstrukcijska obnova bitno utječe na arhitektonsku plastiku zgrade, prije početka projektiranja i/ili izvođenja radova potrebno je izraditi snimak postojećeg pročelja kao podlogu za drugu fazu do cjelovite obnove pročelja i/ili cjelovite obnove zgrade.

Druga faza obnove zgrade podrazumijeva projektiranje i izvođenje radova do cjelovite obnove pročelja i/ili zgrade u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno javnopravno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara te restauratorske i konzervatorske i druge istražne radove i elaborate.

Bitnim utjecajem na pročelje zgrade smatraju se radovi i intervencije na istakama pročelja preko cca 5 cm i zadiranje u plastiku pročelja, odnosno onaj zahvat koji nije moguće prekriti žbukom.

Intervencije na pročeljima zgrada u zoni zaštite koje su unutar debljine postojeće žbuke ili značajno ne utječu na promjenu debljina slojeva žbuke (unutar cca 5 cm) te zahvati kojima se ne mijenja odnosno ne narušava oblik i položaj arhitektonske plastike, te se nesmetano omogućuje buduća rekonstrukcija svih elemenata pročelja, ne smatraju se razlogom za pokretanjem konzervatorsko-restauratorskih radova niti postoji potreba za davanje projekta konstrukcijske obnove na potvrdu nadležnom konzervatorskom odjelu ili zavodu Grada Zagreba za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Potrebno je o početku radova obavijestiti nadležno tijelo iz područja zaštite kulturnih dobara.

6.1. ZAJEDNIČKI DIJELOVI VANJŠTINE ZGRADA

6.1.1. Krovišta (konstruktivni elementi + pokrov)

Opće smjernice:

• kod zahvata obnove krovišta potrebno je očuvati karakteristična rješenja krovova: izvornost, tip, gabarit i oblikovanje, konstruktivne i oblikovne elemente, budući da su dio autentičnog arhitektonskog rješenja i mjerodavni kao peta fasada u karakterističnoj slici naselja

• izvorna rješenja i tipove konstrukcije zadržati kad je to opravdano i moguće. U slučajevima vrlo velikih oštećenja koja nije moguće obnoviti u izvornom obliku popravkom ili zamjenom oštećenih elemenata, moguće je primijeniti i druga rješenja uz zadržavanje postojećeg gabarita

• kod obnove vanjskih dijelova krova, posebnu pažnju potrebno je posvetiti rekonstrukciji i kvalitetnoj sanaciji i obnovi dekorativnih arhitektonskih elemenata i skulpturalnih kompozicija kao sastavnih dijelova krovnih istaka (timpanona, lučnih istaka, kupola, atika, tornjića, dekorativnih krovnih kućica s bogatom arhitektonskom plastikom u žbuci i limariji). Iste je potrebno obnoviti u pravilu, u istom materijalu (s potrebnim ojačanjima), na temelju očuvanih izvornih elemenata (deponiranih in situ ili na depou), uz pomoć izvršenih 3D snimanja, arhivske dokumentacije, fotografija i dr. Statičko rješenje rekonstrukcije tih elemenata mora biti sastavni dio dokumentacije za obnovu građevine

• nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje

• na prostorima, potezima, ambijentima i karakterističnim povijesnim prospektima grada, kao i na zgradama koje svojim krovištem određuju sliku trga ili ulice, nisu dopušteni zahvati na krovištima kojima se bitno utječe na integritet povijesne strukture i mijenja izražajnost i izvornost krovne konstrukcije te kontinuitet krovnih kosina s karakterističnom vrstom pokrova (crijepom) ili drugom izvornim pokrovom, kao pete fasade grada.

Izvorna rješenja i tipove konstrukcije zadržati kad je to opravdano i moguće.

6.1.2. Ulična pročelja

Opće smjernice:

• kod zahvata obnove oštećenih zgrada koji utječu na pročelja zgrade, potrebno je predvidjeti cjelovitu obnovu pročelja na način da se očuvaju izvorne/povijesne graditeljske i oblikovne karakteristike pročelja zgrade (izvorni materijali, kad je to moguće s obzirom na kriterije konstrukcije, žbuka, sokl, profilacije, arhitektonska plastika, završne obrade, vrata, prozori, dekorativna bravarija (na balkonima i podrumskim prozorima) i dr. U tom slučaju tehnička dokumentacija treba sadržavati: snimak pročelja i prijedlog obnove, detaljni troškovnik svih građevinsko-obrtničkih, restauratorskih radova i konzervatorska istraživanja za obnovu pročelja

• obvezna je provjera stanja balkonskih istaka koje nisu nužno statički ugrožena zbog potresa, već zbog dotrajalosti materijala (oštećenja nosive konstrukcije uslijed višegodišnjeg djelovanja vlage, korozija armature i nosivih čeličnih profila, propadanje betona). Ukoliko je stanje nezadovoljavajuće potrebno ih je uključiti u projekt sanacije konstrukcije.

• kod obnove pročelja nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i materijala koja nije u skladu s arhitektonskim obilježjima pročelja.

Izvorna rješenja zadržati kad je to opravdano i moguće.

6.1.3. Dvorišna i ostala pročelja

Opće smjernice:

• kod zahvata obnove oštećenih zgrada koje utječu na dvorišna i ostala pročelja zgrade na kojima postoje arhitektonsko stilska obilježja, potrebno je predvidjeti cjelovitu obnovu pročelja na način da se očuvaju izvorne/povijesne graditeljske i oblikovne karakteristike pročelja zgrade (izvorni materijali, kad je to moguće s obzirom na kriterije konstrukcije, žbuka, sokl, profilacije, arhitektonska plastika, završne obrade) uz mogućnost prilagodbe suvremenim potrebama. U tom slučaju tehnička dokumentacija treba sadržavati detaljni troškovnik svih građevinsko-obrtničkih i restauratorskih radova za obnovu pročelja

• kod obnove pročelja nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i materijala koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje. Kod obnove dvorišnih pročelja ovisno o povijesnim i graditeljskim karakteristikama zgrade, odnosno kategorizaciji, postoji mogućnost zamjene zatečene stolarije, koja može odstupati od izvorne u materijalu i detalju, pod uvjetom da se ugradnja provede cjelovito na dvorišnim i ostalim pročeljima

• obavezna je provjera stanja balkonskih istaka koje nisu nužno statički ugrožena zbog potresa, već zbog dotrajalosti materijala (oštećenja nosive konstrukcije uslijed višegodišnjeg djelovanja vlage, korozija armature i nosivih čeličnih profila, propadanje betona). Ukoliko je stanje nezadovoljavajuće potrebno ih je uključiti u projekt sanacije konstrukcije.

• eventualna energetska obnova zgrada provodi se u skladu sa smjernicama Ministarstva kulture i medija objavljenim na mrežnim stranicama.

Izvorna rješenja zadržati kad je to opravdano i moguće.

6.1.4. Zabat

Opće smjernice:

• kod zahvata obnove oštećenih zabata moguća je obnova istovrsnim ili drugim materijalima

• u slučaju primjene drugih materijala zabat je potrebno završno obraditi žbukanjem, uz rekonstrukciju i obnovu svih izvornih elemenata oblikovanja zabata

• ovisno o mikrolokaciji same građevine (npr. Gornji grad) i njezinim stilskim obilježjima, obratiti pažnju na specifične arhitektonske i građevinske detalje na zabatu, npr. krovnog vijenca ili pasice, rubnog završetka krova uz zabat s polaganjem crijepa u mort umjesto izvođenja »veter lajsni« i sl.

• eventualna energetska obnova zabata, kao dio energetske obnove zgrade u cjelini provodi se u skladu sa smjernicama Ministarstva kulture i medija objavljenim na mrežnim stranicama.

6.1.5. Dimnjaci

Opće smjernice:

• kod zahvata obnove dimnjaka potrebno je pridržavati se Konzervatorskih smjernica za sanaciju dimnjaka koje su objavljene na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija

• skreće se pozornost na Tehnički propis za dimnjake u građevinama (»Narodne novine«, broj 3/07.), kojim se propisuju zahtjevi za dimnjake.

6.2. ZAJEDNIČKI DIJELOVI UNUTRAŠNJOSTI ZGRADA

6.2.1. Stubišta, kućne veže, vestibuli

Izvorna rješenja i tipove konstrukcije zadržati kad je to opravdano i moguće.

6.3. SUSTAV NOSIVE KONSTRUKCIJE ZGRADE

Opće smjernice:

• kod zahvata obnove nosive konstrukcije zgrade potrebno je odabrati intervencije koje su minimalno invazivne u korisničkom prostoru i pročeljima zgrada, na način da se maksimalno očuvaju izvorne/povijesne graditeljske i oblikovne karakteristike zgrade

• zahvatom je potrebno očuvati karakteristične, vidljive povijesne konstrukcije kao što su npr. svodovi, drveni grednici, lijevano željezne konstrukcije i sl.

• prije izrade projektne dokumentacije po potrebi se provode detaljni istražni radovi (konzervatorske, restauratorske, arheološke)

• obnavljati se može one elemente ukoliko je zbog njih ugrožen temeljni zahtjev za građevine – mehanička otpornost i stabilnost, što je primarni cilj koji treba ostvariti obnova zgrada

Izvorna rješenja i tipove konstrukcije zadržati kad je to opravdano i moguće.

Smjernice za zgrade kategorije C

Zbog niske ili nepovratno izgubljene vrijednosti ovih zgrada, konzervatorske smjernice odnose se samo na vanjštinu zgrada i to u smislu poboljšanja arhitektonskog stanja zgrade odnosno usklađivanja s vrijednim okruženjem. Prihvatljivo je njihovo uklanjanje i zamjenska izgradnja koja mora biti usklađena s arhitektonskim i urbanističkim obilježjima okruženja.

Smjernice za zgrade kategorije D

Konzervatorske smjernice odnose se na vanjštinu zgrade. Obnova se prihvaća prema izgledu zgrade prije potresa odnosno prema izvornom projektu.

7. POSTUPAK OBNOVE ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM

Podnositelji zahtjeva za oštećene zgrade u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. mogu ostvariti pravo na:

1. cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, popravak konstrukcije zgrade, obnovu građevinske konstrukcije potresom oštećene zgrade (u daljnjem tekstu: konstrukcijska obnova) i to:

1.1. višestambene zgrade

1.2. stambeno-poslovne zgrade

1.3. poslovne zgrade

1.4. obiteljske kuće

(u daljnjem tekstu: zgrade)

2. uklanjanje zgrade koja je izgubila mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili njezina obnova nije moguća i to:

2.1. višestambene zgrade

2.2. stambeno-poslovne zgrade

2.3. poslovne zgrade

2.4. obiteljske kuće

2.5. ostale zgrade

3. gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće

4. gradnju višestambene i stambeno-poslovne zgrade na području na kojem je proglašena katastrofa

5. novčanu pomoć:

5.1. za nekonstrukcijsku obnovu

5.2. za popravak konstrukcije zgrade, odnosno cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu)

5.3 za uklanjanje zgrade, osim za višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade

5.4. umjesto gradnje i opremanja zamjenske obiteljske kuće

5.4.1. za gradnju obiteljske kuće

5.4.2. za kupnju obiteljske kuće ili stana

5.5. za troškove izrade projektne dokumentacije

i to podnošenjem zahtjeva Ministarstvu, koje donosi rješenje o obnovi ili rješenje o novčanoj pomoći u skladu sa Zakonom i ovim Programom, a s obzirom na utvrđeno činjenično stanje oštećenja zgrade i druge činjenice utvrđene u postupku.

Zakonom je propisano da se obnavljaju postojeće zgrade, dok je Zakonom o gradnji propisano da se pod postojećom građevinom smatra građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena. U svrhu osiguravanja postizanja cilja Zakona te njegove primjene u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti upravnog postupka, službena osoba ovlaštena je u postupku odlučivanja o obnovi utvrditi svim dokaznim sredstvima radi li se o postojećoj građevini.

Sukladno odredbama Zakona o gradnji građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, te je Zakonom o gradnji propisan postupak utvrđivanja vremena izgradnje građevine do 15. veljače 1968. Vrijeme izgradnje građevine izgrađene do 15. veljače 1968. može se utvrđivati u postupku odlučivanja o obnovi, te se u smislu Zakona o gradnji može utvrđivati činjenica da se radi o zgradi koja je izgrađena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o područjima posebne državne skrbi, te zgradi koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja, a za koje se sukladno Zakonu o gradnji smatra da su izgrađene na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

Nadalje, Ministarstvo može svim dokaznim sredstvima utvrđivati radi li se o postojećim građevinama sukladno Zakonu o gradnji i Zakonu o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 47/09. i 110/21.).

Iznimno, na temelju Zakona obnavljaju se zgrade koje se ne smatraju postojećima, te zgrade za koje se utvrdi da bi postupak utvrđivanja dokaza postojeće zgrade doveo do odugovlačenja postupka, pri tome vodeći računa da je provedba Zakona u interesu Republike Hrvatske s obzirom se radi o obnovi zgrada koje su oštećene, odnosno uništene zbog prirodne nepogode ili katastrofe pri tome vodeći računa o načelu učinkovitosti i ekonomičnosti, a pod uvjetom da se:

– ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, broj 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.) i

– da je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini stanovao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika.

Vlasnici i/ili osnivači odnosno pravne osobe ili tijela kojima je zgrada javne namjene, oštećena u potresu od 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. dana na upravljanje, sukladno Zakonu o obnovi, donose odluku o:

1. obnovi zgrade javne namjene

2. uklanjanju zgrade javne namjene u skladu s ovim Programom.

Sukladno Zakonu vlasnici odnosno suvlasnici te upravitelji zgrada oštećenih potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. obvezni su otkloniti oštećenja na zgradama na način propisan Zakonom, koje su tijekom preliminarnog pregleda zgrada oštećenih potresom ocijenjene uporabljivo s preporukom postupanja, neuporabljivima ili privremeno neuporabljivima. Vlasnici odnosno suvlasnici zgrada oštećenih potresom čije zgrade nisu obuhvaćene preliminarnim pregledima zgrada ili smatraju da tijekom preliminarnih pregleda zgrada nije dana odgovarajuća ocjena kategorije uporabljivosti, mogu uz zahtjev dostaviti nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva te fotodokumentacijom kao obveznim dodatnim dokazom oštećenja zgrade, odnosno njezinih dijelova.

Zahtjevi za obnovu mogu se podnijeti i putem sustava e-Građani putem aplikacije eObnova, te je poveznica eObnove objavljena i na mrežnoj stanici Ministarstva. Ako se zahtjev za obnovu podnosi putem sustava e-Građani, podnositelj zahtjeva propisane priloge prilaže skenirane i dostavlja ih kao prilog uz zahtjev za obnovu.

Podaci u zahtjevu koji se prilažu, a koje sadrže temeljni registri odnosno javni registri sukladno posebnom propisu, popunjavaju se automatiziranom komunikacijom između mrežnog sustava eObnova Ministarstva i temeljnih odnosno javnih registara kojima raspolažu tijela državne uprave, druga tijela državne vlasti te javne službe.

Voditelji temeljnih odnosno javnih registara dužni su omogućiti automatiziranu razmjenu podataka između mrežnog sustava eObnova Ministarstva i svojih registara bez traženja dodatnih dozvola, sporazuma, naknada i sl., sve sukladno posebnom propisu.

U postupku predaje zahtjeva putem e-Obnove podnositelj zahtjeva može odabrati dostavu podnesaka elektroničkim putem, te se dostava elektroničkim putem smatra obavljenom u trenutku kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje takvih poruka. U slučaju da podnositelj zahtjeva ne pristane na dostavu elektroničkim putem, dostava pismena obavljat će se po pravilima osobne dostave sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Ukoliko podnositelj zahtjeva ne dostavi propisane priloge uz zahtjev, a radi se o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima javnopravno tijelo, odnosno sud raspolaže, Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti pružanje pravne pomoći, te je javnopravno tijelo, odnosno sud dužan Ministarstvu pružiti pravnu pomoć o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima raspolaže.

Podnositelj zahtjeva podnošenjem zahtjeva prihvaća da se podaci u zahtjevu i prilozima koriste za rad i unos u mrežnu aplikaciju Ministarstva te da budu javno objavljeni u svrhu informiranja javnost o aktivnostima i troškovima obnove.

7.1. POSTUPAK POPRAVKA KONSTRUKCIJE ZGRADE, ODNOSNO CJELOVITE OBNOVE POJEDINAČNO ZAŠTIĆENOG KULTURNOG DOBRA

7.1.1. Popravak konstrukcije, odnosno cjelovita obnova pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće

Zahtjev za obnovu potresom oštećene konstrukcije, odnosno cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: zahtjev za obnovu) može podnijeti:

1. upravitelj ili predstavnik suvlasnika višestambene zgrade, stambeno-poslovne i poslovne zgrade

2. vlasnik/suvlasnik poslovne zgrade koja prema posebnom propisu nema upravitelja zgrade

3. vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće.

Podnositelj zahtjeva za obnovu potresom oštećene zgrade Ministarstvu dostavlja:

1. zahtjev za obnovu zgrade iz ovoga Programa i

2. priloge iz ovoga Programa.

7.1.2. Zahtjev za obnovu zgrade

Zahtjev za obnovu potresom oštećene višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade/poslovne zgrade/obiteljske kuće sadrži:

1. ulogu podnositelja zahtjeva: upravitelj zgrade/ predstavnik suvlasnika/vlasnik/suvlasnik

2. podatke o podnositelju zahtjeva: naziv upravitelja zgrade, odnosno ime i prezime predstavnika suvlasnika/vlasnika/suvlasnika, OIB, broj telefona ili mobitela, e-mail, adresa (sjedišta za upravitelja zgrade/stanovanje za vlasnika/suvlasnika), ime i prezime odgovorne osobe (za upravitelja zgrade)

3. vrstu zgrade: višestambena zgrada/stambeno-poslovna zgrada/poslovna zgrada/ obiteljska kuća

4. broj katastarske čestice (k.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je oštećena zgrada izgrađena ili broj zemljišnoknjižne čestice (zk.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je oštećena zgrada izgrađena

5. točnu adresu zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj) ili sve točne adrese zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulice i kućni brojevi) ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više adresa.*

* ako je primjenjivo

7.1.3. Prilozi uz zahtjev za obnovu zgrade

Uz zahtjev za obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće prilaže se:

1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva:

1.1. za upravitelja višestambene zgrade, stambeno-poslovne i poslovne zgrade; za upravitelje višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade, ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više upravitelja zgrade, svi upravitelji prilažu dokumentaciju za dio zgrade kojim upravljaju

1.1.1. ugovor o upravljanju zgradom i

1.1.2. odluka većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za obnovu i za zastupanje

1.2. za predstavnika suvlasnika višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade

1.2.1. međuvlasnički ugovor

1.2.2. javnobilježnički ovjerena punomoć dana predstavniku suvlasnika od većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za obnovu zgrade i za zastupanje

1.3. za vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće

1.3.1. dokaz da je vlasnik/suvlasnik zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga**), odnosno ako se stvarno stanje glede vlasništva zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji pravo vlasništva se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom izdanom od tijela nadležnog za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovora na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima

1.3.2. pred javnopravnim tijelom koji vodi postupak dana punomoć ili javnobilježnički ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika za podnošenje zahtjeva i za zastupanje

2. dokaz da je potresom oštećena zgrada postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena (npr. građevinska dozvola, rješenje o izvedenom stanju, odnosno uporabna dozvola)

3. ako preliminarni pregled zgrade nije obavljen ili preliminarnim pregledom zgrada nije ocijenjena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom, dokaz da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva:*

3.1. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva i

3.2. fotodokumentacija o oštećenju zgrade i oštećenim konstrukcijskim elementima zgrade, koja je fotodokumentacija obvezni dodatni dokaz o oštećenju zgrade.

**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva

* ako je primjenjivo

Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točki, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.

Većina suvlasnika višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade koje prema posebnom propisu imaju upravitelja utvrđuje se prema suvlasničkim udjelima određenim međuvlasničkim ugovorom odnosno odlukom suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim udjelima. Ministarstvo, ukoliko utvrdi da iz baze preliminarnih pregleda proizlazi da se radi o zgradi koja je označena kategorijom oštećenja neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, ili je dostavljen nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, Ministarstvo putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrđuje jesu li zbog potresa od 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. na zgradi nastala konstrukcijska oštećenja zgrade na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, odnosno je li zgrada izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća.

Ukoliko se utvrdi da je zgrada zbog potresa od 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. konstruktivno oštećena na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, Ministarstvo poduzima radnje radi provođenja obnove zgrade sukladno Zakonu.

Podnositelj zahtjeva kojem je dostavljeno rješenje o obnovi obvezan je u roku od 30 dana od dana od primitka poziva Ministarstva sklopiti ugovor o obnovi zgrade.

Ugovorom o obnovi zgrade (u daljnjem tekstu: ugovor o obnovi) ugovaraju se prava i obveze podnositelja zahtjeva (u daljnjem tekstu: korisnik) i Ministarstva (u daljnjem tekstu: izvršitelj), a kojem ugovoru je sastavni dio projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade.

Obvezni sastojci ugovora o obnovi:

1. obvezu korisnika da će najkasnije u roku od 30 dana od dana potpisa ugovora o obnovi predati u posjed izvršitelju zgradu koja je predmet obnove, slobodnu od osoba i stvari. U slučaju da korisnik u navedenom roku ne preda u posjed zgradu ugovara se kao posljedica nemogućnost pristupanja obnovi dok se za isto ne steknu uvjeti te obvezu podnositelja zahtjeva da poduzme sve pravne radnje radi primopredaje predmetne zgrade u posjed izvršitelja, sukladno zakonskim odredbama

2. obveze korisnika da će u roku od 8 dana od dana primitka poziva izvršitelja pristupiti primopredaji obnovljene zgrade s tehničkom dokumentacijom, a što korisnik, izvršitelj i izvođač potvrđuju potpisom primopredajnog zapisnika. U slučaju da se korisnik ne odazove pozivu izvršitelja ili iz neopravdanih razloga odbije primopredaju obnovljene zgrade, nakon proteka roka od 30 dana od dana pozivanja korisnika, smatra se da je izvršena primopredaja i da korisnik nema primjedbi na izvedene radove

3. obveza korisnika da će u roku od 30 dana od dana izvršene primopredaje, odnosno od dana poziva na primopredaju obnovljene zgrade izvršiti primopredaju i osloboditi od osoba i stvari privremeni smještaj ukoliko je osiguran putem nadležnih tijela

4. obveza izvršitelja da odabere izvođača

5. obveza izvršitelja da odabranog izvođača uvede u radove

6. obveza izvršitelja da nadzire izvođenje radova

7. te druga prava i obveze korisnika i izvršitelja temeljem Zakona i Programa.

7.2. POSTUPAK UKLANJANJA POTRESOM UNIŠTENE ZGRADE I/ILI GRADNJE I OPEMANJA ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE

7.2.1. Uklanjanje potresom uništene zgrade i/ili gradnja i opremanje zamjenske obiteljske kuće

Zahtjev za uklanjanje potresom uništene višestambene zgrade/stambeno-poslovne/ poslovne zgrade/obiteljske kuće/pomoćne zgrade/ostale zgrade (u daljnjem tekstu: uništena zgrada), može podnijeti:

1. upravitelj ili predstavnik suvlasnika višestambene zgrade, stambeno-poslovne i poslovne zgrade

2. vlasnik/suvlasnik poslovne zgrade koja prema posebnom propisu nema upravitelja zgrade,

3. vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće/pomoćne zgrade/ostale zgrade.

Zahtjev za gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće može podnijeti:

1. vlasnik obiteljske kuće

2. suvlasnik obiteljske kuće.

Podnositelj zahtjeva za uklanjanje potresom uništene zgrade i/ili zahtjev za gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće Ministarstvu dostavlja:

1. zahtjev za uklanjanje zgrade i/ili zahtjev za gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće iz ovoga Programa

2. priloge iz ovoga Programa.

7.2.2. Zahtjev za uklanjanje potresom uništene zgrade i/ili gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće

Zahtjev za uklanjanje uništene zgrade i/ili gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće sadrži:

1. ulogu podnositelja zahtjeva: upravitelj zgrade/predstavnik suvlasnika/vlasnik/suvlasnik

2. podatke o podnositelju zahtjeva: naziv upravitelja zgrade, odnosno ime i prezime predstavnik suvlasnika/vlasnika/suvlasnika, OIB, broj telefona ili mobitela, e-mail, adresa (sjedišta za upravitelja zgrade/stanovanje za vlasnika/suvlasnika), ime i prezime odgovorne osobe (za upravitelja zgrade)

3. vrstu uništene zgrade: višestambena zgrada/stambeno-poslovna zgrada/poslovna zgrada/obiteljska kuća/pomoćne zgrade/ostale zgrade

4. broj katastarske čestice (k.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je uništena zgrada ili broj zemljišnoknjižne čestice (zk.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je uništena zgrada

5. točnu adresu uništene zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj) ili sve točne adrese uništene zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulice i kućni brojevi) ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više adresa

6. naznaka podnosi li se zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće *

7. ukoliko se podnosi zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće podatci o osobama koje su stanovale u uništenoj/uklonjenoj obiteljskoj kući na dan 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020.*

* ako je primjenjivo

7.2.3. Prilozi uz zahtjev za uklanjanje potresom uništene zgrade i/ili gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće

Uz zahtjev za uklanjanje potresom uništene višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade/poslovne zgrade/obiteljske kuće/pomoćne zgrade i/ili zahtjev za gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće prilaže se:

1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva:

1.1. za upravitelja višestambene zgrade/stambeno-poslovne i poslovne zgrade; za upravitelje višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade, ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više upravitelja zgrade, svi upravitelji prilažu dokumentaciju za dio zgrade kojim upravljaju

1.1.1. ugovor o upravljanju zgradom i

1.1.2. odluka većine suvlasnika za podnošenje zahtjeva za uklanjanje zgrade, te ovlaštenje za podnošenje zahtjeva i za zastupanje

1.2. za predstavnika suvlasnika

1.2.1. međuvlasnički ugovor

1.2.2. javnobilježnički ovjerena punomoć dana predstavniku suvlasnika od većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za uklanjanje zgrade i zastupanje

1.3. za vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće

1.3.1. ako se podnosi zahtjev za uklanjanje dokaz da je vlasnik/suvlasnik zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga**), odnosno ako se stvarno stanje glede vlasništva zgrade odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji dostavljaju se isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis ili neprekinuti slijed izvanknjižnih stjecanja ili provedba zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i po potrebi drugi dokazi*

1.3.2. ukoliko se podnosi i zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće dokaz da je vlasnik/suvlasnik zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga**), pravo vlasništva se može dokazivati i javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom izdanom od tijela nadležnog za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovora na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima

1.3.3. pred javnopravnim tijelom koji vodi postupak dana punomoć ili javnobilježnički ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika poslovne zgrade, odnosno obiteljske kuće za podnošenje zahtjeva i za zastupanje

2. ako preliminarni pregled zgrade nije obavljen ili preliminarnim pregledom zgrada nije ocijenjena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom, dokaz da je višestambena zgrada, stambeno-poslovna zgrada, poslovna zgrada i obiteljska kuća oštećena potresom od 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je uništena:

2.1. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da je zgrada uništena potresom od 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća. Taj nalaz obvezno sadrži karakterističnu fotodokumentaciju o uništenju zgrade iz koje se može nedvojbeno ustanoviti stupanj oštećenja i identifikacija zgrade (nekretnine).

3. pred javnopravnim tijelom dana suglasnost ili kod javnog bilježnika ovjerena suglasnost u kojoj vlasnik odnosno većina suvlasnika zgrade pod kaznenom i materijalnom odgovornošću daju suglasnost za uklanjanje uništene zgrade/obiteljske kuće

4. ukoliko je uklonjena obiteljska kuća, dokaz da je ista uklonjena na temelju Zakona:

4.1. završno izvješće nadzornog inženjera o uklanjanju obiteljske kuće, odnosno odluka o uklanjanju stožera civilne zaštite, rješenje Državnog inspektorata ili drugi dokaz sukladno Zakonu*

5. ukoliko se podnosi zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće, dokaz da je obiteljska kuća postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena*

6. dokaz da je pribavljena suglasnost za uklanjanje uništene zgrade od tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba, odnosno kulturno-povijesnih cjelina na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije*

6.1. suglasnost tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara

7. ukoliko se podnosi zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće dokaz da vlasnik odnosno suvlasnici na području na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020.

7.1. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika odnosno suvlasnika dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da na području na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća nemaju u vlasništvu drugu useljivu kuću ili stan na dan 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020.

8. ukoliko se podnosi zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće dokaz o vlasnicima/suvlasnicima, odnosno srodnicima vlasnika/suvlasnika koji su stanovali u uništenoj obiteljskoj kući na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020.

8.1. uvjerenja MUP-a o prebivalištu ili boravištu za sve osobe koje su u uklonjenoj obiteljskoj kući stanovale na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.*

8.2. izjava o stanovanju vlasnika/suvlasnika pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak***

8.2.1. isprave kojima se dokazuje svojstvo srodnika vlasnika/suvlasnika:

8.2.2. rodni list – za djecu, roditelje, posvojenike, posvojitelje, brata, sestru** ili

8.2.3. vjenčani list – za bračne drugove (ne stariji od mjesec dana)** ili

8.2.4. potvrda o životnom partnerstvu – za životne partnere (ne starija od mjesec dana)** ili

8.2.5. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika/suvlasnika/srodnika i izvanbračnog druga/neformalnog životnog partnera dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da su u izvanbračnoj zajednici/neformalnoj životnoj zajednici

9. dokaz o broju osoba koje su stanovale u pojedinom posebnom dijelu uništene obiteljske kuće, ako obiteljska kuća ima dva ili tri posebna dijela*

9.1. izjava dana pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak ili javnobilježnički ovjerena izjava podnositelja zahtjeva dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću o broju osoba i njihovim imenima i prezimenima koje su stanovale u pojedinom posebnom dijelu uništene obiteljske kuće na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

10. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba na čiji se IBAN račun uplaćuje iznos novčane pomoći za opremanje zamjenske obiteljske kuće:

10.1. izjava vlasnika obiteljske kuće da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o IBAN-u tekućeg računa vlasnika (npr. preslika tekućeg računa)

10.2. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana punomoć ili kod javnog bilježnika ovjerena punomoć dana suvlasniku od većine suvlasnika obiteljske kuće u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici obiteljske kuće suglasni da se podnositelju zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om, iznos novčane pomoći za opremanje zamjenske obiteljske kuće uplati na IBAN tekući račun podnositelja zahtjeva, koji IBAN račun mora biti naveden, a na koji se uplaćuje novčana pomoć.

* ako je primjenjivo

**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva

*** Potpisivanje izjave iz kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu kaznenog zakona i zakona kojim se uređuje kazneni postupak

Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točci, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.

Većina suvlasnika višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade koje prema posebnom propisu imaju upravitelja utvrđuje se prema suvlasničkim udjelima određenim međuvlasničkim ugovorom odnosno odlukom suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim udjelima.

Ukoliko se utvrdi da iz baze preliminarnih pregleda proizlazi da se radi o zgradi koja je označena kategorijom oštećenja neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, Ministarstvo će putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrditi radi li se o zgradi koja je izgubila svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njena obnova nije moguća.

Zamjenska obiteljska kuća gradi se na mjestu uklonjene obiteljske kuće, a iznimno na novoj lokaciji:

– u slučaju klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla,

– ako se utvrdi da obiteljska kuća, u kojoj je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. stanovao vlasnik odnosno suvlasnik odnosno srodnik vlasnika odnosno suvlasnika, nije postojeća i da je izuzeta od ozakonjenja temeljem članka 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama te ako gradnja nije moguća na istoj katastarskoj čestici izvan područja iz članka 6. navedenoga Zakona

– u slučaju kada se utvrdi da popravak konstrukcije nije moguć zbog klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla pod uvjetima propisanim Zakonom.

U slučaju da se obiteljska kuća gradi na novoj lokaciji svi suvlasnici koji ostvaruju pravo na gradnju moraju dati suglasnost za gradnju zamjenske obiteljske kuće na određenom zemljištu.

Iznimno, može se ukloniti i obiteljska kuća čiji su konstrukcijski elementi oštećeni prirodnom nepogodom ili katastrofom, a koja nije uništena i za koju vlasnik traži uklanjanje radi gradnje zamjenske obiteljske kuće od strane donatora.

Ukoliko se u postupku utvrdi da se ne radi o uništenoj zgradi, već da se radi o zgradi čiji su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, Ministarstvo će postupiti sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Zakonom je propisano da se zamjenska obiteljska kuća može graditi uz uvjet da vlasnik odnosno suvlasnik na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive obiteljske kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

Vlasništvo druge useljive kuće ili stana treba tumačiti kao vlasništvo upisano u zemljišnim knjigama/knjizi položenih ugovora u cijelosti u korist vlasnika/suvlasnika potresom uništene zgrade.

Dakle, suvlasništvo druge useljive kuće ili stana ne otklanja pravo vlasnika/suvlasnika potresom uništene zgrade na gradnju zamjenske obiteljske kuće niti pravo na novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće.

Status druge useljive obiteljske kuće ili stana utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenih jedinica imenovano od strane ministra nadležnog za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu, koje je sastavljeno od tri člana od kojih je najmanje jedan član građevinske struke.

Ocjenjujući radi li se u konkretnom predmetu o vlasnicima druge useljive obiteljske kuće ili stana, a kao zapreku prava na gradnju zamjenske obiteljske kuće u smislu odredbe članka 40. Zakona, u svakom pojedinačnom slučaju ovisi o kvaliteti, veličini i ostalim svojstvima kuće ili stana.

Pitanje useljivosti pojedine obiteljske kuće ili stana vezano za svojstvo kvalitete utvrđuje se u odnosu na konkretne okolnosti svakog pojedinog slučaja.

Kriteriji za utvrđivanje useljivosti kuće/stana su:

– posebna stambena cjelina s osiguranim pristupom

– odgovarajući krov

– odgovarajuća vanjska i unutarnja stolarija

– izveden priključak pitke vode na javni priključak ili odgovarajući alternativni sustav (hidrofor i drugo), izveden priključak na javni opskrbni sustav električne energije ili odgovarajući alternativni sustav (fotonaponski sustavi i drugo), izveden priključak na javni sustav odvodnje ili odgovarajući alternativni sustav (sabirne jame i drugo)

– mogućnost grijanja, izvedeni dimnjaci za loženje na kruta goriva, instalacije za grijanje na plin ili priključci za električnu energiju

– kupaonica s WC-om ili posebna prostorija s WC-om

– priključci za kuhinju i sl.

Ako se na obiteljskoj kući, odnosno stanu moraju izvesti manji radovi, kao i eventualni manji popravci, odnosno sanacija u svrhu ostvarenja gore naznačenih preduvjeta, smatra se da se radi o useljivoj obiteljskoj kući, odnosno stanu.

Eventualno oštećenje druge kuće ili stana uslijed djelovanja nepogode ili katastrofe iz članka 1. Zakona utvrđuje se nalazom iz točke 10. ovoga Programa ako je kategorija uporabljivosti dodijeljena preliminarnim pregledom »privremeno neuporabljiva« i »neuporabljiva«. Ukoliko iz nalaza proizlazi da se radi o kući koja je podobna za obnovu, isto ne predstavlja prepreku u smislu utvrđenja da se radi o useljivoj nekretnini na dan prirodne nepogode ili katastrofe iz članka 1. Zakona.

Vlasnici odnosno suvlasnici, sukladno Zakonu imaju mogućnost podnošenja zahtjeva za obnovu druge nekretnine (nekonstrukcijsku odnosno konstrukcijsku), te bi se ta nekretnina nakon završene obnove dovela do stanja uporabljivosti.

Ukoliko se nalazom utvrdi da je zgrada uništena ili obnova nije moguća iz drugih razloga, smatra se da navedena okolnost isključuje mogućnost useljenja.

Veličina useljive obiteljske kuće, odnosno stana u slučajevima dokazivanja neadekvatnosti druge useljive obiteljske kuće ili stana određuje se sukladno članku 46. Zakona.

Neovisno o stanju nekretnine, druga useljiva kuća ili stan ne smatra se useljivom za vlasnika/suvlasnika potresom uništene zgrade ukoliko je u drugoj kući ili stanu na dan potresa stanovao srodnik vlasnika.

Podnositelj zahtjeva koji je ishodio rješenje o obnovi obvezan je u roku od 30 dana od dana od primitka poziva Ministarstva sklopiti ugovor o gradnji zamjenske obiteljske kuće. Navedenim ugovorom o gradnji zamjenske obiteljske kuće utvrđuju se prava i obveze ukoliko se uklanja uništena obiteljska kuća na mjestu na kojem se gradi zamjenska obiteljska kuća, odnosno ukoliko se radi o gradnji zamjenske obiteljske kuće na novoj lokaciji sukladno članku 44. Zakona.

Ugovorom o gradnji zamjenske obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: ugovor o gradnji) ugovaraju se prava i obveze podnositelja zahtjeva (u daljnjem tekstu: korisnik) i Ministarstva (u daljnjem tekstu: izvršitelj), a kojem ugovoru sastavni dio može biti idejno rješenje, projekt za gradnju ili druga projektna dokumentacija za zamjenske obiteljske kuće.

Obvezni sastojci ugovora o gradnji zamjenske obiteljske kuće su:

1. veličina zamjenske obiteljske kuće na koju korisnik ima pravo temeljem Zakona

2. suglasnost korisnika na projektnu dokumentaciju za građenje zamjenske obiteljske kuće koja je sastavni dio ugovora o građenju zamjenske obiteljske kuće, a što korisnik potvrđuje svojim potpisom na ugovor o građenju

3. obveza korisnika da će najkasnije u roku od 30 dana od dana potpisa ugovora o građenju zamjenske obiteljske kuće predati u posjed izvršitelju nekretninu na kojoj se gradi zamjenska obiteljska kuća slobodnu od osoba i stvari. U slučaju da korisnik u navedenom roku ne preda u posjed nekretninu ugovara se posljedica nemogućnost izgradnje zamjenske obiteljske kuće dok se za to ne stvore uvjeti, te obveza podnositelja zahtjeva da poduzme sve pravne radnje radi primopredaje predmetne zgrade u posjed izvršitelja sukladno zakonskim odredbama, odnosno

4. obveza korisnika u slučaju da se uklanja uništena obiteljska kuća na mjestu na kojem se planira gradnja zamjenske obiteljske kuće, da će najkasnije u roku od 30 dana od dana potpisa ugovora o građenju zamjenske obiteljske kuće predati u posjed izvršitelja nekretninu na kojoj se uklanja uništena obiteljska kuća i gradi zamjenska obiteljska kuća slobodnu od osoba i stvari. U slučaju da korisnik u navedenom roku ne preda u posjed obiteljsku kuću ugovara se posljedica nemogućnost izgradnje zamjenske obiteljske kuće dok se za to ne stvore uvjeti, te obveza podnositelja zahtjeva da poduzme sve pravne radnje radi primopredaje obiteljske kuće u posjed izvršitelja sukladno zakonskim odredbama

5. obveze korisnika da će u roku od 8 dana od dana poziva izvršitelja pristupiti primopredaji izgrađene i opremljene zamjenske obiteljske kuće s tehničkom dokumentacijom, a što korisnik, izvršitelj i izvođač potvrđuju potpisom primopredajnog zapisnika. U slučaju da se korisnik ne odazove pozivu izvršitelja ili iz neopravdanih razloga odbije primopredaju izgrađene zamjenske obiteljske kuće, nakon proteka roka od 30 dana od dana pozivanja korisnika, smatra se da je izvršena primopredaja i da korisnik nema nikakvih primjedbi na izgrađenu i opremljenu zamjensku obiteljsku kuću

6. obveza korisnika da će u roku od 30 dana od dana izvršene primopredaje izgrađene zamjenske obiteljske kuće izvršiti primopredaju i osloboditi od osoba i stvari privremeni smještaj ukoliko je osiguran putem nadležnih tijela

7. obveza izvršitelja da odabere izvođača

8. obveza izvršitelja da odabranog izvođača uvede u radove

9. obveza izvršitelja da nadzire izvođenje radova

10. te druga prava i obveze korisnika i izvršitelja temeljem zakona i Programa.

7.3. POSTUPAK GRADNJE VIŠESTAMBENE ODNOSNO STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE NA PODRUČJU NA KOJEM JE PROGLAŠENA KATASTROFA

7.3.1. Gradnja višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade

Zahtjev za gradnju višestambene zgrade odnosno stambeno-poslovne zgrade može podnijeti upravitelj ili predstavnik suvlasnika.

Podnositelj zahtjeva za gradnju višestambene zgrade odnosno stambeno-poslovne zgrade Ministarstvu dostavlja:

1. zahtjev za gradnju višestambene zgrade odnosno stambeno-poslovne zgrade iz ovoga Programa

2. priloge iz ovoga Programa.

7.3.2. Zahtjev za gradnju višestambene zgrade odnosno stambeno-poslovne zgrade

Zahtjev za gradnju višestambene zgrade odnosno stambeno-poslovne zgrade sadrži:

1. ulogu podnositelja zahtjeva: upravitelj zgrade/predstavnik suvlasnika

2. podatke o podnositelju zahtjeva: naziv upravitelja zgrade, odnosno ime i prezime predstavnika suvlasnika, OIB, broj telefona ili mobitela, e-mail, adresa (sjedišta za upravitelja zgrade/stanovanje za predstavnika suvlasnika), ime i prezime odgovorne osobe (za upravitelja zgrade)

3. vrstu uništene zgrade: višestambena zgrada/stambeno-poslovna zgrada

4. broj katastarske čestice (k.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je uništena zgrada ili broj zemljišnoknjižne čestice (zk.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je uništena zgrada

5. točnu adresu uništene zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj)

6. podatke o vlasniku/suvlasnicima zgrade/posebnih dijelova zgrade: ime i prezime/naziv, OIB, adresa stanovanja/sjedišta za svakog vlasnika/suvlasnika zgrade/svakog posebnog dijela zgrade (grad/naselje, ulica i kućni broj), namjena, površina suvlasničkog dijela (m2) i suvlasnički udio (%), te podatke o srodniku vlasnika/suvlasnika ako srodnik vlasnika/suvlasnika stanuje u zgradi/posebnom dijelu vlasnika/suvlasnika na dan 22. ožujka 2020., te 28. i 29. prosinca 2020.

7.3.3. Prilozi uz zahtjev za gradnju višestambene zgrade odnosno stambeno-poslovne zgrade

Uz zahtjev za gradnju višestambene zgrade odnosno stambeno-poslovne zgrade prilaže se:

1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva:

1.1. za upravitelja višestambene zgrade odnosno stambeno-poslovne, ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više upravitelja zgrade, svi upravitelji prilažu dokumentaciju za dio zgrade kojim upravljaju

1.1.1. ugovor o upravljanju zgradom i

1.1.2. odluka većine suvlasnika za podnošenje zahtjeva za gradnju, te ovlaštenje za podnošenje zahtjeva i za zastupanje

1.2. za predstavnika suvlasnika

1.2.1. međuvlasnički ugovor

1.2.2. pred javnopravnim tijelom koji vodi postupak dana punomoć ili javnobilježnički ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika za podnošenje zahtjeva i za zastupanje

1.2.3. dokaz da je vlasnik/suvlasnik posebnog dijela zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga**) ako se stvarno stanje glede vlasništva zgrade odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji dostavljaju se isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis ili neprekinuti slijed izvanknjižnih stjecanja ili provedba zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, pravo vlasništva se može dokazivati i javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom izdanom od tijela nadležnog za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovora na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima

2. ukoliko je uklonjena višestambena ili stambeno-poslovna zgrada, dokaz da je ista uklonjena na temelju Zakona:

2.1. završno izvješće nadzornog inženjera o uklanjanju višestambena ili stambeno-poslovna zgrada, odnosno odluka o uklanjanju stožera civilne zaštite, rješenje Državnog inspektorata ili drugi dokaz sukladno Zakonu*

3. dokaz da je višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena*

4. dokaz o vlasnicima/suvlasnicima, odnosno srodnicima vlasnika/suvlasnika koji su stanovali u svakom posebnom dijelu uništene višestambene ili stambeno-poslovne zgrade na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020.

4.1. uvjerenja MUP-a o prebivalištu ili boravištu za sve osobe koje su stanovale u pojedinom posebnom dijelu uklonjene višestambene ili stambeno-poslovne zgrade na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.*

4.2. izjava vlasnika/suvlasnika o stanovanju u određenom posebnom dijelu zgrade pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak

4.2.1. isprave kojima se dokazuje svojstvo srodnika vlasnika/suvlasnika:

4.2.2. rodni list – za djecu, roditelje, posvojenike, posvojitelje, brata, sestru** ili

4.2.3. vjenčani list – za bračne drugove (ne stariji od mjesec dana)** ili

4.2.4. potvrda o životnom partnerstvu – za životne partnere (ne starija od mjesec dana)** ili

4.2.5. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika/suvlasnika/srodnika i izvanbračnog druga/neformalnog životnog partnera dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da su u izvanbračnoj zajednici/neformalnoj životnoj zajednici.

* ako je primjenjivo

**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva

*** Potpisivanje izjave kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu kaznenog zakona i zakona kojim se uređuje kazneni postupak

Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točci, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.

Većina suvlasnika višestambene, stambeno-poslovne zgrade koje prema posebnom propisu imaju upravitelja utvrđuje se prema suvlasničkim udjelima određenim međuvlasničkim ugovorom odnosno odlukom suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim udjelima.

Podnositelj zahtjeva koji je ishodio rješenje o obnovi obvezan je u roku od 30 dana od dana primitka poziva Ministarstva sklopiti ugovor o gradnji višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade. Navedenim ugovorom o gradnji utvrđuju se prava i obveze ukoliko se gradi višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada na mjestu uklonjene, odnosno ukoliko se radi o gradnji višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade na novoj lokaciji sukladno članku 53. Zakona.

Ugovorom o gradnji višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade (u daljnjem tekstu: ugovor o gradnji) ugovaraju se prava i obveze podnositelja zahtjeva (u daljnjem tekstu: korisnik) i Ministarstva(u daljnjem tekstu: izvršitelj), a kojem ugovoru sastavni dio može biti projekt za gradnju ili druga projektna dokumentacija.

Obvezni sastojci ugovora o gradnji višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade su:

1. suglasnost podnositelja zahtjeva na projektnu dokumentaciju za građenje višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade koja je sastavni dio ugovora o građenju, a što podnositelj zahtjeva potvrđuje svojim potpisom na ugovor o građenju

2. obveza podnositelja zahtjeva da će najkasnije u roku od 30 dana od dana potpisa ugovora o građenju predati u posjed izvršitelju nekretninu na kojoj se gradi višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada slobodnu od osoba i stvari. U slučaju da podnositelj zahtjeva u navedenom roku ne preda u posjed nekretninu ugovara se posljedica nemogućnost izgradnje višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade dok se za to ne stvore uvjeti, te obveza podnositelja zahtjeva da poduzme sve pravne radnje radi primopredaje predmetne nekretnine u posjed izvršitelja sukladno zakonskim odredbama

3. obveze vlasnika posebnih dijelova zgrade da će u roku od 8 dana od dana poziva izvršitelja pristupiti primopredaji posebnog dijela u izgrađenoj višestambenoj odnosno stambeno-poslovnoj zgradi s tehničkom dokumentacijom, a što vlasnici, izvršitelj i izvođač potvrđuju potpisom primopredajnog zapisnika. U slučaju da se vlasnik posebnog dijela ne odazove pozivu izvršitelja ili iz neopravdanih razloga odbije primopredaju, nakon proteka roka od 30 dana od dana pozivanja vlasnika posebnog dijela, smatra se da je izvršena primopredaja i da vlasnik nema nikakvih primjedbi na izgrađenu višestambenu odnosno stambeno-poslovnu zgradu

4. obveza vlasnika posebnog dijela da će u roku od 30 dana od dana izvršene primopredaje posebnog dijela zgrade izvršiti primopredaju i osloboditi od osoba i stvari privremeni smještaj ukoliko je osiguran putem nadležnih tijela

5. obveza izvršitelja da odabere izvođača

6. obveza izvršitelja da odabranog izvođača uvede u radove

7. obveza izvršitelja da nadzire izvođenje radova

8. te druga prava i obveze korisnika/vlasnika posebnog dijela i izvršitelja na temelju Zakona i Programa.

7.4. POSTUPAK ZA DODJELU NOVČANE POMOĆI

7.4.1. Novčana pomoć

Zahtjev za novčanu pomoć može se podnijeti:

– za nekonstrukcijsku obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu)

– za popravak konstrukcije zgrade, odnosno za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu)

– za uklanjanje zgrade, osim višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za uklanjanje zgrade)

– umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće za gradnju ili za kupnju obiteljske kuće ili stana (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za gradnju zamjenske obiteljske kuće)

– za troškove izrade projekta.

Zahtjev za novčanu pomoć može podnijeti:

1. upravitelj ili predstavnik suvlasnika višestambene zgrade, stambeno-poslovne i poslovne zgrade

2. vlasnik/suvlasnik poslovne zgrade koja prema posebnom propisu nema upravitelja zgrade

3. vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće.

Podnositelj zahtjeva za novčanu pomoć dostavlja:

1. zahtjev za novčanu pomoć oštećene zgrade iz ovoga Programa

2. priloge iz ovoga Programa (ovisno o vrsti novčane pomoći).

Većina suvlasnika višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade koje prema posebnom propisu imaju upravitelja utvrđuje se prema suvlasničkim udjelima određenim međuvlasničkim ugovorom odnosno odlukom suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim udjelima.

Vlasnik odnosno suvlasnici koji ostvaruju pravo na novčanu pomoć za gradnju zamjenske obiteljske kuće do veličine iz članka 46. Zakona, a grade zamjensku obiteljsku kuću veće veličine od one na koju ima pravo na temelju Zakona te u slučaju kada vlasnik odnosno suvlasnici provode konstrukcijsku obnovu zgrade više razine od one na koju ostvaruju pravo na temelju Zakona iznos novčane pomoći isplaćuje se u postotku sufinanciranja opravdanih troškova gradnje odnosno obnove i ukupne vrijednosti investicije uz zadržavanje iznosa od 10% koja se isplaćuje nakon dostave okončane situacije.

Ministarstvo putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrđuje jesu li zbog potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na zgradi nastala konstrukcijska oštećenja zgrade na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, odnosno da li je zgrada izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća.

U postupcima dodjele novčane pomoći na temelju Zakona vlasnici odnosno suvlasnici ovlašteni su osigurati izradu nalaza od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva koji ima najmanje pet godina iskustva u projektiranju konstrukcija.

Nalaz mora biti izrađen u skladu s točkom 10. ovoga Programa kojim je propisana uputa za izradu nalaza.

Ukoliko Ministarstvo u postupku utvrdi da korisnik novčane pomoći ostvaruje pravo na novčanu pomoć na temelju Zakona, usluga izrade nalaza je opravdani trošak.

Prije donošenja rješenja o novčanoj pomoći Ministarstvo može provesti kontrolu izrađenog nalaza dostavljenog od strane vlasnika odnosno suvlasnika.

Korisnici novčane pomoći isplaćene na temelju Zakona i ovoga Programa dužni su u roku od 30 dana od dana dostave završnog izvješća izvršiti primopredaju i osloboditi od osoba i stvari privremeni smještaj ukoliko je osiguran putem nadležnih tijela.

7.4.2. Novčana pomoć za koordinaciju samoobnove

Na temelju članka 15. stavka 4. Zakona, u postupcima dodjele novčane pomoći, osim u slučajevima propisanima člankom 59. Zakona, vlasnici odnosno suvlasnici koji sami obnavljaju oštećenu zgradu, odnosno grade zamjensku obiteljsku kuću, ostvaruju pravo na isplatu novčane pomoći za koordinaciju samoobnove.

Novčana pomoć za koordinaciju samoobnove kod novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu obiteljske kuće prije početka obnove, tijekom obnove, nakon dovršene obnove ili kod novčane pomoći za obnovu konstrukcije obiteljske kuće u okviru rekonstrukcije, iznosi 2.654,46 eura.

Novčana pomoć za koordinaciju samoobnove kod novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se isplaćuje prije početka gradnje, tijekom gradnje i nakon dovršene gradnje, iznosi 3.318,07 eura.

Novčana pomoć za koordinaciju samoobnove kod novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade prije početka obnove, tijekom obnove, nakon dovršene obnove i kod novčane pomoći za obnovu konstrukcije zgrade u okviru rekonstrukcije zgrade, za zgradu do 700 m² GBP iznosi 5.308,91 eura, za zgradu od 700 m² do 1.500 m² GBP iznosi 7.963,37 eura, za zgradu preko 1.500 m² GBP iznosi 10.617,82 eura.

Na iznos novčane pomoći za koordinaciju samoobnove ne isplaćuje se PDV. Iznos novčane pomoći za trošak koordinacije samoobnove je fiksni iznos prema utvrđenim parametrima i ne opravdava se dostavom računa.

Novčana pomoć za koordinaciju samoobnove isplaćuje se na temelju rješenja o novčanoj pomoći po dostavljenoj izjavi podnositelja zahtjeva da će sam organizirati provedbu obnove ili po dostavljenom ugovoru s provoditeljem koordinacije samoobnove. Provoditelj koordinacije samoobnove može biti svaka poslovno sposobna fizička osoba ili pravna osoba. Ugovorom se može predvidjeti da se iznos novčane pomoći za koordinaciju samoobnove može isplatiti na račun provoditelja koordinacije samoobnove.

7.4.3. Zahtjev za novčanu pomoć

Zahtjev za novčanu pomoć sadrži:

1. ulogu podnositelja zahtjeva: upravitelj zgrade/predstavnik suvlasnika vlasnik/suvlasnik

2. podatke o podnositelju zahtjeva: naziv upravitelja zgrade, odnosno ime i prezime vlasnika/suvlasnika, OIB, broj telefona ili mobitela, e-mail, adresa (sjedišta za upravitelja zgrade/stanovanje za vlasnika/suvlasnika), ime i prezime odgovorne osobe (za upravitelja zgrade)

3. vrstu zgrade: višestambena zgrada/stambeno-poslovna zgrada/poslovna zgrada/obiteljska kuća/pomoćna zgrada

4. broj katastarske čestice (k.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je zgrada izgrađena ili broj zemljišnoknjižne čestice (zk.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je zgrada izgrađena

5. točnu adresu zgrade (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj) ili sve točne adrese zgrade (županija, grad/naselje, ulice i kućni brojevi) ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više adresa

6. naznaku koja vrsta zahtjeva za novčanu pomoć se podnosi: novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu/novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu/novčana pomoć za uklanjanje/novčana pomoć za gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće/novčana pomoć za kupnju obiteljske kuće ili stana/novčana pomoć za troškove izrade projekta

7. ukoliko se podnosi zahtjev za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu broj posebnih dijelova zgrade (poslovnih prostora i/ili stambenih jedinica)

8. naznaku zahtjeva li se isplata novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu na račun obvezne pričuve prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove (isključivo za zgrade koje su sukladno posebnom zakonu dužne sklopiti ugovor o upravljaju i korištenju zajedničkih dijelova i uređaja)

9. naznaku zahtjeva li se isplata novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu prije početka obnove na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove obiteljske kuće

10. naznaku zahtjeva li se isplata novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu tijekom obnove ili nakon dovršene obnove (isključivo za poslovne zgrade koje sukladno posebnom zakonu nisu obvezne sklopiti ugovor o upravljaju i korištenju zajedničkih dijelova i uređaja)

11. naznaku zahtjeva li se isplata novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu u okviru rekonstrukcije postojeće zgrade

12. naznaku je li izrađen projekt obnove

13. naznaku zahtjeva li se isplata novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće prije početka gradnje na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći, tijekom izgradnje zamjenske obiteljske kuće ili nakon završene gradnje zamjenske obiteljske kuće

14. iznos novčane pomoći koji se traži temeljem računa

15. broj IBAN računa na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć s naznakom vlasnika.

7.4.4. Prilozi uz zahtjev za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu

Uz zahtjev za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu potresom oštećene višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade/poslovne zgrade/obiteljske kuće prilaže se:

1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva, te dokaz o broju posebnih dijelova zgrade:

1.1. za upravitelja oštećene višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade/poslovne zgrade

1.1.1. ugovor o upravljanju zgradom i međuvlasnički ugovor ili odluka suvlasnika s popisom suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim dijelovima te popisom zajedničkih dijelova i uređaja zgrade odnosno pravomoćna odluka suda koji je utvrdio ključ raspodjele troškova

1.2. za predstavnika suvlasnika oštećene višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade

1.2.1. međuvlasnički ugovor ili odluka suvlasnika s popisom suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim dijelovima te popisom zajedničkih dijelova i uređaja zgrade odnosno pravomoćna odluka suda koji je utvrdio ključ raspodjele troškova i

1.2.2. odluka suvlasnika zgrade o izboru predstavnika suvlasnika i

1.2.3. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena punomoć dana predstavniku suvlasnika od većine suvlasnika višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade za podnošenje zahtjeva i za zastupanje

1.3. za vlasnika/suvlasnika oštećene poslovne zgrade/obiteljske kuće

1.3.1. dokaz da je vlasnik/suvlasnik zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga**), odnosno ako se stvarno stanje glede vlasništva zgrade odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji pravo vlasništva se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom izdanom od tijela nadležnog za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovora na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima

1.3.2. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika poslovne zgrade, odnosno obiteljske kuće za podnošenje zahtjeva i za zastupanje

2. dokaz da je preliminarnim pregledom zgrada oštećena potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je neuporabljiva, privremeno neuporabljiva ili uporabljivom s preporukom* te iznimno uporabljiva bez ograničenja ukoliko se dostavi dokaz da su oštećenja nekonstrukcijskih elemenata zgrade otklonjena odnosno uklonjena prije obavljanja preliminarnog pregleda zgrade

2.1. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski odnosno nekonstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva, privremeno neuporabljiva ili uporabljivom s preporukom i

2.2. fotodokumentacija o oštećenju zgrade i oštećenim nekonstrukcijskim elementima zgrade, koja je fotodokumentacija obvezni dodatni dokaz o oštećenju zgrade

3. dokaz da je za zgradu izrađen elaborat popravka nekonstrukcijskih elemenata za propisane kategorije radova: popravak ili uklanjanje i ponovnu izvedbu oštećenih dimnjaka, popravak i izmjenu dimnjaka vezano uz zamjenu atmosferskog uređaja za loženje kondenzacijskim, popravak ili uklanjanje i ponovnu izvedbu zabatnih zidova na tavanu/u potkrovlju, izrađen od ovlaštene osobe:

3.1. elaborat popravka nekonstrukcijskih elemenata

3.2. elaborat popravka i izmjene dimnjaka vezano uz zamjenu atmosferskog uređaja za loženje kondenzacijskim

4. dokaz da je za zgradu izrađen projekt popravka građevinske konstrukcije za popravak stubišta izrađen od ovlaštene osobe:

4.1. projekt popravka građevinske konstrukcije

5. dokaz o opravdanom trošku:

5.1. ispravni računi o pruženim uslugama i izvedenim radovima

5.2. ispravni računi o troškovima građevnog materijala*

5.3. atest dimnjačara ili završno izvješće nadzornog inženjera *

6. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba na čiji se IBAN račun uplaćuje odobreni iznos novčane pomoći:

6.1. za upravitelja zgrade

6.1.1. dokaz o IBAN računu zgrade i naziv banke kod koje je račun otvoren

6.2. za predstavnika suvlasnika

6.2.1. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana punomoć ili kod javnog bilježnika ovjerena punomoć većine suvlasnika zgrade dana predstavniku suvlasnika u kojoj mora biti izričito navedeno da podnositelju zahtjeva daju suglasnost da se odobreni iznos uplati na njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, koji također mora biti naveden, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć ili da se odobreni iznos novčane pomoći uplati upravitelju zgrade na IBAN račun pričuve zgrade s nazivom banke kod koje je račun otvoren ili da se odobreni iznos novčane pomoći uplati izravno na IBAN račun izvršitelja usluge, odnosno radova

6.2.2. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana punomoć odnosno javnobilježnički ovjerena punomoć većine suvlasnika zgrade dana predstavniku suvlasnika u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da podnositelju zahtjeva daju suglasnost da se odobreni iznos uplati na njegov IBAN tekući račun ili na račun suvlasnika zgrade s nazivom banke kod koje je račun otvoren, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć te dokaz da su odobreni računi plaćeni izvršitelju usluge i/ili izvođaču radova

6.2.3. izjava predstavnika suvlasnika da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o IBAN tekućeg računa predstavnika suvlasnika (npr. preslika tekućeg računa)

6.3. za vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće

6.3.1. izjava vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o IBAN tekućeg računa vlasnika/suvlasnika (npr. preslika tekućeg računa)

6.3.2. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena punomoć većine suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće u kojoj mora biti izričito navedeno da je većina suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće suglasna da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć, te da podnositelju zahtjeva daju suglasnost da se odobreni iznos novčane pomoći uplati na IBAN tekućeg računa podnositelja zahtjeva s nazivom banke kod koje je račun otvoren koji također mora biti naveden, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć

6.3.3. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade da se odobreni iznos novčane pomoći uplati izravno na IBAN račun izvršitelja usluge, odnosno radova.

* ako je primjenjivo

**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva

Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točki, kao i dodatna obrazloženja vezano za količinu i vrstu izvedenih radova, te može provesti sva druga dokazna sredstva.

7.4.5. Prilozi uz zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu

Uz zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu odnosno cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu) prilaže se:

1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva, te dokaz o vlasništvu/suvlasništvu zgrade/svih posebnih dijelova zgrade:

1.1. za upravitelja višestambene zgrade/stambeno-poslovne i poslovne zgrade; za upravitelje višestambene zgrade/stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade, ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više upravitelja zgrade, svi upravitelji prilažu dokumentaciju za dio zgrade kojim upravljaju

1.1.1. ugovor o upravljanju zgradom

1.1.2. međuvlasnički ugovor i

1.1.3. odluka većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva i zastupanje za novčanu pomoć za popravak konstrukcije/cjelovitu obnovu zgrade kao pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra u kojoj mora biti naveden način isplate odnosno zahtjeva li se isplata prije obnove/tijekom obnove/nakon dovršene obnove (ako zgrada kao konstrukcijska cjelina ima više upravitelja, odluka mora sadržavati i podatak na koji IBAN račun zgrade se isplaćuje novčana pomoć), te ugovor s provoditeljem koordinacije samoobnove

1.2. za predstavnika suvlasnika višestambene ili stambeno-poslovne zgade

1.2.1. ugovor o upravljanju zgradom i

1.2.2. međuvlasnički ugovor

1.2.3. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana punomoć odnosno javnobilježnički ovjerena punomoć dana predstavniku suvlasnika od većine suvlasnika zgrade u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da da daju suglasnost da se odobreni iznos novčane pomoći uplati upravitelju na IBAN računa zgrade s nazivom banke kod koje je račun otvoren, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć, u kojoj odluci suvlasnici mogu odrediti voditelja koordinacije samoobnove

1.3. za vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće:

1.3.1. dokaz da je vlasnik/suvlasnik zgrade (izvadak iz zemljišnih knjiga**), odnosno ako se stvarno stanje glede vlasništva zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, pravo vlasništva se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom izdanom od tijela nadležnog za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovora na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima*

1.3.2. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana punomoć ili javnobilježnički ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika za podnošenje zahtjeva i za zastupanje

2. dokaz da je potresom oštećena zgrada postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena (npr. građevinska dozvola, rješenje o izvedenom stanju, odnosno uporabna dozvola)

3. ako preliminarni pregled zgrade nije obavljen ili preliminarnim pregledom zgrada nije ocijenjena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom, dokaz da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva:*

3.1. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva i

3.2. fotodokumentacija o oštećenju zgrade i oštećenim konstrukcijskim elementima zgrade, koja je fotodokumentacija obvezni dodatni dokaz o oštećenju zgrade

4. za poslovne zgrade (članak 10. stavak 5. Zakona) dokaz o obavljanju gospodarske djelatnosti na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.:

4.1. akt kojim se odobrava obavljanje gospodarske djelatnosti na adresi zgrade za koju je podnesen zahtjev (npr. rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima, rješenje o kategorizaciji i dr.)

5. projekt obnove konstrukcije zgrade odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade sukladno pravilniku iz članka 4. stavka 4. Zakona ili elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije i projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade čija izrada je započeta do stupanja na snagu Zakona ili glavni projekt za rekonstrukciju zgrade čija je izrada započeta do stupanja na snagu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, (»Narodne novine«, broj 102/20.)

5.1. ugovor o izradi projekta zaključen s projektantom

6. tehnička dokumentacija za obnovu konstrukcije zgrade prije početka obnove:

6.1. projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade

6.2. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine (dostavlja se nakon dovršene obnove)

6.3. pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (dostavlja se nakon dovršene obnove)

6.4. dokaz o opravdanom trošku: ispravni računi o pruženim uslugama i izvedenim radovima odnosno izvješće o opravdanim troškovima nadzornog inženjera sukladno članku 30. stavcima 5., 6. i 7. Zakona (dostavlja se nakon provedene obnove)

7. tehnička dokumentacija za obnovu konstrukcije zgrade tijekom obnove:

7.1. projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade (ukoliko je izrađen odnosno naznaku zahtjeva li se izrada projekta od strane Ministarstva)

7.2. dokaz o opravdanom trošku; ovjerene situacije od strane nadzornog inženjera s izvješćem o opravdanim troškovima nadzornog inženjera sukladno članku 30. stavcima 5., 6. i 7. Zakona

7.3. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine (dostavlja se nakon dovršene obnove)

7.4. pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (dostavlja se nakon dovršene obnove)

8. tehnička dokumentacija za obnovu konstrukcije nakon dovršene obnove:

8.1. projekt obnove konstrukcije zgrade odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade

8.2. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine

8.3. pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine

8.4. dokaz o opravdanom trošku; ispravni računi o pruženim uslugama i izvedenim radovima odnosno izvješće o opravdanim troškovima nadzornog inženjera sukladno članku 30. stavcima 5., 6. i 7. Zakona (dostavlja se nakon provedene obnove)

9. tehnička dokumentacija u slučaju kada se u okviru konstrukcijske obnove provodi rekonstrukcija postojeće zgrade sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja:

9.1. građevinska dozvola za rekonstrukciju postojeće građevine odnosno glavni projekt

9.2. uporabna dozvola ili

9.3. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine za izvođenje radova za koje se prema propisima kojima se uređuje gradnja ne izdaje građevinska dozvola

10. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba na čiji se IBAN račun uplaćuje odobreni iznos novčane pomoći:

10.1. za upravitelja zgrade

10.1.1. dokaz o IBAN računu oštećene zgrade i naziv banke kod koje je račun otvoren za koju je podnesen zahtjev za novčanu pomoć, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć

10.1.2. iznimno za zahtjeve koji su podneseni do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 117/21.), pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana punomoć odnosno javnobilježnički ovjerena punomoć većine suvlasnika zgrade dana predstavniku suvlasnika u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da podnositelju zahtjeva daju suglasnost da se odobreni iznos uplati na njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć te dokaz da su odobreni računi plaćeni izvršitelju usluge i/ili izvođaču radova s računa predstavnika suvlasnika

10.2. za vlasnika/suvlasnika oštećene poslovne zgrade/obiteljske kuće

10.2.1. izjava vlasnika zgrade da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o računu vlasnika (npr. preslika tekućeg računa)

10.2.2. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana punomoć ili javnobilježnički ovjerena punomoć dana suvlasniku od većine suvlasnika zgrade u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da da daju suglasnost da se odobreni iznos novčane pomoći uplati na IBAN tekući račun podnositelja zahtjeva, koji također moga biti naveden, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć

10.2.3. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade da se odobreni iznos novčane pomoći uplati izravno na IBAN račun izvršitelja usluge, odnosno radova (izuzev slučaja iz članka 60. stavka 1. Zakona)

10.2.4. ako se isplaćuje novčana pomoć prije početka obnove obiteljske kuće, broj posebno otvorenog namjenskog računa korisnika novčane pomoći (ugovor o otvaranju posebno otvorenog namjenskog računa)

10.2.5. izričita suglasnost podnositelja zahtjeva dana pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak ili pred javnim bilježnikom kojom ovlašćuje Ministarstvo da bez daljnje suglasnosti korisnika novčane pomoći tereti posebno otvoren namjenski račun u svrhu plaćanja opravdanih troškova obnove odnosno da banka po zahtjevu Ministarstva izvrši povrat uplaćene novčane pomoći u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

* ako je primjenjivo

**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva

Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točki, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.

7.4.6. Prilozi uz zahtjev za novčanu pomoć za uklanjanje zgrade

Uz zahtjev za novčanu pomoć za uklanjanje zgrade prilaže se:

1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva te dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu obiteljske kuće odnosno pomoćne zgrade

1.1. za vlasnika ili suvlasnika:

1.1.1. izvadak iz zemljišne knjige za uništenu zgradu** odnosno ako se stvarno stanje glede prava vlasništva zgrade i zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku uklanjanja zgrade pravo vlasništva se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka

1.1.2. pred javnopravnim tijelom dana punomoć ili kod javnog bilježnika ovjerena punomoć dana suvlasniku od većine suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za novčanu pomoć za uklanjanje zgrade i za zastupanje

1.1.3. pred javnopravnim tijelom dana suglasnost ili kod javnog bilježnika ovjerena suglasnost u kojoj vlasnik odnosno većina suvlasnika zgrade pod kaznenom i materijalnom odgovornošću daju suglasnost za uklanjanje uništene zgrade

2. ako preliminarni pregled zgrade nije obavljen ili preliminarnim pregledom zgrada nije ocijenjena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom, dokaz da je zgrada oštećena potresima od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je uništena:

2.1. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da je zgrada uništena potresima od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća. Taj nalaz obvezno sadrži karakterističnu fotodokumentaciju o uništenju zgrade iz koje se može nedvojbeno ustanoviti stupanj oštećenja i identifikacija zgrade (nekretnine).

3. dokaz da je pribavljena suglasnost za uklanjanje uništene zgrade od tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba, odnosno kulturno-povijesnih cjelina na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije*

3.1. suglasnost tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara

4. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba na čiji se IBAN račun uplaćuje odobreni iznos novčane pomoći:

4.1. izjava vlasnika zgrade da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekućeg računa s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o računu vlasnika (npr. preslika tekućeg računa)

4.2. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana punomoć ili javnobilježnički ovjerena punomoć dana suvlasniku od većine suvlasnika zgrade u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da da daju suglasnost da se odobreni iznos novčane pomoći uplati na IBAN tekućeg računa podnositelja zahtjeva, koji također moga biti naveden, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć

4.3. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade da se odobreni iznos novčane pomoći uplati izravno na IBAN računa izvršitelja usluge, odnosno radova

4.4. suglasnost podnositelja zahtjeva dana pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak ili pred javnim bilježnikom za otvaranje posebno otvorenog namjenskog računa korisnika novčane pomoći da Ministarstvo u njegovo ime otvori namjenski račun za isplatu novčane pomoći

5. tehnička dokumentacija:

5.1. projekt za uklanjanje zgrade, osim za uklanjanje slobodnostojeće obiteljske kuće i pomoćne građevine za koje se ne izrađuje projekt uklanjanja (dostavlja se nakon isplate novčane pomoći)

5.2. završno izvješće nadzornog inženjera o uklanjanju građevine (dostavlja se nakon uklanjanja)

5.3. ispravni računi o pruženim uslugama i izvedenim radovima (dostavlja se nakon provedenog uklanjanja).

* ako je primjenjivo

**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva

Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točki, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.

7.4.7. Prilozi uz zahtjev za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće

Uz zahtjev za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće prilaže se:

1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva, te dokaz o vlasništvu/suvlasništvu obiteljske kuće/posebnog dijela obiteljske kuće:

1.1. za vlasnika/suvlasnika obiteljske kuće

1.1.1. povijesni izvadak iz zemljišne knjige za uništenu obiteljsku kuću**, odnosno ako se stvarno stanje glede prava vlasništva zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja rješenja pravo vlasništva se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom izdanom od tijela nadležnog za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovora na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima

1.1.2. izvadak iz zemljišne knjige za izgrađenu zamjensku obiteljsku kuću**

1.1.3. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana punomoć ili kod javnog bilježnika ovjerena punomoć dana podnositelju zahtjeva od većine suvlasnika obiteljske kuće za podnošenje zahtjeva i za zastupanje

2. dokaz da je uklonjena obiteljska kuća postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena (npr. građevinska dozvola, rješenje o izvedenom stanju, odnosno uporabna dozvola)

3. dokaz da je obiteljska kuća uklonjena na temelju Zakona:

3.1. završno izvješće nadzornog inženjera o uklanjanju obiteljske kuće, odluka o uklanjanju stožera civilne zaštite, rješenje Državnog inspektorata ili drugi dokaz sukladno Zakonu

4. dokaz o vlasniku/suvlasnicima, odnosno srodnicima vlasnika/suvlasnika koji su stanovali u uništenoj obiteljskoj kući na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020.

4.1. uvjerenja MUP-a o prebivalištu ili boravištu za sve osobe koje su u uklonjenoj obiteljskoj kući stanovale na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.*

4.2. izjava o stanovanju vlasnika/suvlasnika pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak***

4.2.1. isprave kojima se dokazuje svojstvo srodnika vlasnika/suvlasnika:

4.2.2. rodni list – za djecu, roditelje, posvojenike, posvojitelje, brata, sestru** ili

4.2.3. vjenčani list – za bračne drugove (ne stariji od mjesec dana)** ili

4.2.4. potvrda o životnom partnerstvu – za životne partnere (ne starija od mjesec dana)** ili

4.2.5. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika/suvlasnika/srodnika i izvanbračnog druga/neformalnog životnog partnera dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da su u izvanbračnoj zajednici/neformalnoj životnoj zajednici

5. dokaz o broju osoba koje su stanovale u pojedinom posebnom dijelu uništene obiteljske kuće, ako obiteljska kuća ima dva ili tri posebna dijela*

5.1. izjava dana pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak ili javnobilježnički ovjerena izjava podnositelja zahtjeva dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću o broju osoba i njihovim imenima i prezimenima koje su stanovale u pojedinom posebnom dijelu uništene obiteljske kuće na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

6. dokaz da vlasnik odnosno suvlasnici na području na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća nisu vlasnici/suvlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

6.1. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika odnosno suvlasnika dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da na području na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća nemaju u vlasništvu drugu useljivu kuću ili stan na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

7. ukoliko se traži novčana pomoć nakon izgradnje zamjenske obiteljske kuće:

7.1. građevinska dozvola za građenje zamjenske obiteljske kuće i preslika uporabne dozvole ili

7.2. tipski projekt ili projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće, u slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće veličine iz članka 46. Zakona, i završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine

7.3. ispravni računi o pruženim uslugama i izvedenim radovima

8. ukoliko se traži novčana pomoć tijekom gradnje zamjenske obiteljske kuće:

8.1. pravomoćna građevinska dozvola s glavnim projektom ili tipski projekt (rješenje) ili projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće, u slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće veličine iz članka 46. Zakona

8.2. računi ispostavljeni po pojedinačno okončanim radovima (dostavlja se nakon sklapanja ugovora o sufinanciranju opravdanih troškova novčane pomoći umjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće)

8.3. preslika uporabne dozvole ili završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine ukoliko se gradila zamjenska obiteljska kuća temeljem tipskog projekta ili projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće u slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće veličine iz članka 46. Zakona (dostavlja se nakon dovršene gradnje)

9. ukoliko se traži novčana pomoć prije gradnje zamjenske obiteljske kuće:

9.1. pravomoćna građevinska dozvola s glavnim projektom ili tipski projekt (rješenje) ili projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće u slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće veličine iz članka 46. Zakona

9.2. računi ispostavljeni po pojedinačno okončanim radovima

9.3. preslika uporabne dozvole ili završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine ukoliko se gradila zamjenska obiteljska kuća temeljem tipskog projekta ili projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće u slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće veličine iz članka 46. Zakona (dostavlja se nakon dovršene gradnje)

10. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba na čiji se IBAN račun uplaćuje odobreni iznos novčane pomoći:

10.1. izjava vlasnika zgrade da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o IBAN-u tekućeg računa vlasnika (npr. preslika tekućeg računa)

10.2. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana punomoć ili kod javnog bilježnika ovjerena punomoć dana suvlasniku od većine suvlasnika zgrade u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da podnositelju zahtjeva daju suglasnost da se odobreni iznos novčane pomoći uplati na IBAN tekući račun podnositelja zahtjeva koji također mora biti naveden, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć

10.3. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika odnosno većine suvlasnika zgrade da se odobreni iznos novčane pomoći uplati izravno na IBAN račun izvršitelja usluge, odnosno radova

10.4. za novčanu pomoć koja se isplaćuje prije gradnje suglasnost podnositelja zahtjeva dana pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak ili pred javnim bilježnikom za otvaranje posebno otvorenog namjenskog računa korisnika novčane pomoći da Ministarstvo u njegovo ime otvori namjenski račun za isplatu novčane pomoći.

* ako je primjenjivo

**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva

Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točki, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.

U slučaju da se obiteljska kuća gradi na novoj lokaciji svi suvlasnici koji ostvaruju pravo na gradnju moraju dati suglasnost za isplatu novčane pomoći na IBAN račun podnositelja zahtjeva.

7.4.8. Prilozi uz zahtjev za novčanu pomoć za kupnju kuće ili stana

Uz zahtjev za novčanu pomoć za kupnju kuće ili stana prilaže se:

1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva te dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu obiteljske kuće

1.1. za vlasnika ili suvlasnika:

1.1.1. izvadak iz zemljišne knjige za uništenu obiteljsku kuću** odnosno ako se stvarno stanje glede prava vlasništva obiteljske kuće i zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, pravo vlasništva se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka

1.1.2. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana punomoć ili kod javnog bilježnika ovjerena punomoć dana suvlasniku od svih suvlasnika uništene obiteljske kuće koji ostvaruju pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće za podnošenje zahtjeva za kupnju obiteljske kuće ili stana umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće i zastupanje

2. dokaz da je podnesen zahtjev za uklanjanje uništene obiteljske kuće u kojem je dana suglasnost vlasnika odnosno većine suvlasnika za uklanjanje uništene obiteljske kuće**

2.1. priložen dokaz da je pribavljena suglasnost za uklanjanje uništene obiteljske kuće od tijela nadležnog za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba, odnosno kulturno-povijesnih cjelina na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije**

3. dokaz da vlasnik/suvlasnici imaju pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće

3.1. dokaz o vlasniku/suvlasnicima, odnosno srodnicima vlasnika/suvlasnika koji su stanovali u uništenoj obiteljskoj kući na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020.:

3.1.1. uvjerenja MUP-a o prebivalištu ili boravištu za sve osobe koje su u uklonjenoj obiteljskoj kući stanovale na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.*

3.1.2. izjava o stanovanju vlasnika/suvlasnika pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak***

3.2. isprave kojima se dokazuje svojstvo srodnika vlasnika/suvlasnika:

3.2.1. rodni list – za djecu, roditelje, posvojenike, posvojitelje, brata, sestru** ili

3.2.2. vjenčani list – za bračne drugove (ne stariji od mjesec dana)** ili

3.2.3. potvrda o životnom partnerstvu – za životne partnere (ne starija od mjesec dana)** ili

3.2.4. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika/suvlasnika/srodnika i izvanbračnog druga/neformalnog životnog partnera dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da su u izvanbračnoj zajednici/neformalnoj životnoj zajednici

4. dokaz o broju osoba koje su stanovale u pojedinom posebnom dijelu uništene obiteljske kuće, ako obiteljska kuća ima dva ili tri posebna dijela*

4.1. izjava dana pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak ili javnobilježnički ovjerena izjava podnositelja zahtjeva dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću o broju osoba i njihovim imenima i prezimenima koje su stanovale u pojedinom posebnom dijelu uništene obiteljske kuće na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

5. dokaz da vlasnik odnosno suvlasnici na području na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća nisu vlasnici/suvlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

5.1. pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika odnosno suvlasnika dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da na području na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća nemaju u vlasništvu drugu useljivu kuću ili stan na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

5.2. suglasnost podnositelja zahtjeva dana pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak ili pred javnim bilježnikom za otvaranje posebno otvorenog namjenskog računa korisnika novčane pomoći da Ministarstvo u njegovo ime otvori namjenski račun za isplatu novčane pomoći.

Nakon donošenja rješenja podnositelj zahtjeva dostavlja:

1. predugovor ili ugovor o kupoprodaji kuće ili stana potpisan od strane vlasnika odnosno svih suvlasnika obiteljske kuće ili stana kao prodavatelja, koji su potpisi ovjereni od strane javnog bilježnika

2. dokaz da je prodavatelj vlasnik kuće ili stana koji je predmet predugovora ili ugovora

3. izvadak iz zemljišne knjige ili izvadak iz knjige položenih ugovora za kuću ili stan koji je predmet predugovora ili ugovora

4. dokaz da je prodavatelj osoba na čiji se IBAN račun uplaćuje odobreni iznos novčane pomoći

5. izjava prodavatelja da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o IBAN-u tekućeg računa vlasnika obiteljske kuće ili stana koji su predmet predugovora ili ugovora (npr. preslika tekućeg računa)

6. ugovor o kupoprodaji kuće ili stana s tabularnom izjavom kojom se dopušta uknjižba prava vlasništva vlasnika odnosno suvlasnika uništene obiteljske kuće s potpisima vlasnika odnosno svih suvlasnika obiteljske kuće ili stana kao prodavatelja ovjerenim od strane javnog bilježnika u kojem mora biti naveden IBAN račun na koji se uplaćuje iznos s posebno otvorenog namjenskog računa korisnika novčane pomoći (dostavlja se nakon donošenja rješenja o novčanoj pomoći i isplate iznosa novčane pomoći na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći)

7. dokaz da je proveden upis prava vlasništva u zemljišne knjige.**

* ako je primjenjivo

**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva

*** Potpisivanje izjave kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu kaznenog zakona i zakona kojim se uređuje kazneni postupak

Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točki, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.

7.4.9. Prilozi uz zahtjev za novčanu pomoć za troškove izrade projekta

Uz zahtjev za novčanu pomoć za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće i elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, projekta za uklanjanje zgrade (osim za slobodnostojeće obiteljske kuće i pomoćne građevine), projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće iz članka 62. stavka 5. Zakona (u daljnjem tekstu: novčana pomoć za troškove izradu projekta) prilaže se:

1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva

2. dokaz da je izrađen glavni projekt za rekonstrukciju zgrade ili izrađen projekt obnove konstrukcije zgrade ili projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade oštećene potresom:

2.1. glavni projekt ili projekt obnove konstrukcije zgrade ili projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade

3. za glavni projekt – dokaz da je izrada glavnog projekta započeta do stupanja na snagu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (»Narodne novine«, broj 102/20.):

3.1. ugovor zaključen s projektantom o izradi glavnog projekta

4. za izrađen projekt obnove konstrukcije zgrade ili projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade odnosno elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije izrađen sukladno Pravilniku o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije obnove, projekta za uklanjanje i projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije (»Narodne novine« broj 127/20.) dokaz da je izrada projekta i elaborata započeta do stupanja na snagu Zakona

5. za izrađen projekt obnove konstrukcije zgrade ili projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade:

5.1. ugovor zaključen s projektantom o izradi projekta obnove konstrukcije zgrade ili projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade

6. dokaz o opravdanom trošku za izradu glavnog projekta, odnosno projekta obnove:

6.1. ispravni račun o pruženim uslugama projektiranja

7. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba na čiji se IBAN račun uplaćuje odobreni iznos novčane pomoći:

7.1. za upravitelja zgrade

7.1.1. odluka većine suvlasnika zgrade za podnošenju zahtjeva i za zastupanje, te dokaz o IBAN račun zgrade i naziv banke kod koje je račun otvoren

7.1.2. iznimno za zahtjeve koji su podneseni do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 117/21.), pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak odnosno javnobilježnički ovjerena punomoć većine suvlasnika zgrade dana predstavniku suvlasnika u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da podnositelju zahtjeva daju suglasnost da se odobreni iznos uplati na njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć te dokaz da su odobreni računi plaćeni izvršitelju usluge s računa predstavnika suvlasnika

7.1.3. izjava predstavnika suvlasnika da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o IBAN tekućem računu predstavnika suvlasnika (npr. preslika tekućeg računa)

7.2. za predstavnika suvlasnika

7.2.1. javnobilježnički ovjerena punomoć dana suvlasniku od većine suvlasnika zgrade u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da daju suglasnost da se odobreni iznos novčane pomoći uplati upravitelju na IBAN računa zgrade s nazivom banke kod koje je račun otvoren, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć

7.3. za vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade/obiteljske kuće

7.3.1. izjava vlasnika zgrade da je u zahtjevu naveden njegov IBAN tekući račun s nazivom banke kod koje je račun otvoren, odnosno dokaz da se radi o IBAN-u tekućeg računa vlasnika (npr. preslika tekućeg računa)

7.3.2. javnobilježnički ovjerena punomoć većine suvlasnika zgrade u kojoj mora biti izričito navedeno da su suvlasnici zgrade suglasni da podnositelj zahtjeva naveden imenom, prezimenom, adresom prebivališta i OIB-om može u njihovo ime podnijeti zahtjev za novčanu pomoć i da ih zastupa, te da podnositelju zahtjeva daju suglasnost da se odobreni iznos uplati na IBAN tekući račun podnositelja zahtjeva koji također mora biti naveden, a na koji se uplaćuje odobrena novčana pomoć.

8. dokaz da je potresom oštećena zgrada postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena (npr. građevinska dozvola, rješenje o izvedenom stanju, odnosno uporabna dozvola)

9. ako preliminarni pregled zgrade nije obavljen ili preliminarnim pregledom zgrada nije ocijenjena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom, dokaz da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva:*

9.1. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva ili uništena

9.2. fotodokumentacija o oštećenju zgrade i oštećenim konstrukcijskim elementima zgrade, koja je fotodokumentacija obvezni dodatni dokaz o oštećenju zgrade.

* ako je primjenjivo

**Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva

Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točki, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.

7.4.10. Novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu

Člankom 59. stavkom 1. Zakona propisano je da se pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove ostvaruje za:

1. nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi

2. popravak ili zamjenu dimnjaka

3. popravak ili zamjenu zabatnog zida

4. popravak stubišta

5. popravak dizala.

Stavkom 3. istoga članka propisano je da se uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz članka 59. Zakona utvrđuju programom mjera.

Vlasnici odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada koji prema posebnom propisu imaju upravitelja ovlašteni su putem upravitelja ili predstavnika suvlasnika podnijeti zahtjev za isplatu novčane pomoći na račun obvezne pričuve prije početka nekonstrukcijske obnove u visini od 25 % maksimalnog iznosa utvrđenog Odlukom Vlade iz članka 59. Zakona.

Upravitelj je odgovoran za namjensko trošenje isplaćenih sredstava.

Dodijeljeni iznos novčane pomoći upravitelj je dužan namjenski utrošiti u roku od godine dana od dana isplate.

Neutrošena i nenamjenski utrošeni iznos novčane pomoći upravitelj je dužan vratiti u državni proračun.

Dokaz namjenskog trošenja sredstava su konkretni računi o radovima i uslugama u kojim su navedeni opravdani troškovi opisani u članku 59. stavku 1. Zakona uključujući tehničko-financijsku dokumentaciju. U slučajevima kad se na računu/ima ili drugoj dokumentaciji za pravdanje nalaze opravdani i neopravdani troškovi, traži se navođenje opravdanog dijela troška, specificiranog na konkretnom/im računu/ima. Na računu mora biti razvidno na koje radove se odnosi te adresa na kojoj su obavljeni radovi. Ukoliko je ponuda dio računa, prilaže se i ponuda. Opravdani troškovi obuhvaćaju izradu projektne dokumentacije (izrađene od ovlaštene osobe), izvođenje radova, nabavu i dopremu građevnih proizvoda i materijala, provedbu stručnog nadzora za kategorije radova opisane u članku 59. stavku 1. Zakona. Priznaju se isključivo računi izdani od 22. ožujka 2020. nadalje, te račun mora sadržavati sve podatke sukladno posebnom propisu.

Radovi iz članka 59. stavka 1. Zakona moraju biti izvedeni od ovlaštene osobe i prema projektnoj dokumentaciji kako je propisano važećim propisima kojima je uređena gradnja.

Rješenjem o novčanoj pomoći nalaže se isplata novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, te se rješenje nakon izvršnosti dostavlja na provedbu.

Rješenje o novčanoj pomoći za nekonstrukcijsku obnovu oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: zgrada) donosi se ako je, između ostalih zakonskih uvjeta, u postupku odlučivanja o zahtjevu utvrđeno da je:

1. zahtjev za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu podnijela ovlaštena osoba

2. zgrada oštećena potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da su oštećeni dijelovi zgrade za propisane kategorije radova

3. utvrđen broj posebnih dijelova zgrade (poslovnih prostora i stambenih jedinica)

4. radove izveo ovlašteni izvođač radova u skladu s elaboratom popravka nekonstrukcijskih elemenata izrađenim od ovlaštene osobe, odnosno projektom popravka građevinske konstrukcije, te utvrdio opravdani trošak za Zakonom propisane kategorije radova

4.1. iznimno vlasnik obiteljske kuće može sam organizirati izradu elaborata i izvesti radove popravaka nekonstrukcijskih elemenata (samoobnova)

4.1.1. ukoliko je vlasnik obiteljske kuće u samoobnovi popravio dimnjak/e na obiteljskoj kući, ostvaruje pravo na novčanu pomoć što dokazuje ispravnim računima i atestom dimnjačara.

5. račun ispravan

6. utvrđen iznos novčane pomoći koja se dodjeljuje vlasnicima/suvlasnicima zgrade u skladu s Odlukom Vlade

7. dostavljen i dokazan broj IBAN računa na koji se odobrena novčana pomoć uplaćuje

8. Ministarstvo može putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrditi jesu li zbog potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na zgradi nastala oštećenja dijelova zgrade za propisane kategorije radova, je li nekonstrukcijsku obnovu izveo ovlašteni izvođač radova u skladu s elaboratom popravka nekonstrukcijskih elemenata izrađenim od ovlaštene osobe, je li trošak opravdan s obzirom na Zakonom propisane kategorije radova i je li građevni materijal za koji se traži novčana pomoć ugrađen za izvedene nekonstrukcijske radove

9. Iznimno, kupljeni i ugrađeni građevni materijal u svrhu nekonstrukcijske obnove predstavlja opravdani trošak u okviru novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, srazmjerno veličini oštećene zgrade, ukoliko je isti kupljen do stupanja na snagu ovoga Programa.

7.4.11. Novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu

Člankom 60. stavkom 1. Zakona propisano je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije, odnosno cjelovitu obnovu višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade označene kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro koja prema posebnom propisu ima upravitelja isplaćuje prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade, te je upravitelj zgrade odgovoran za namjensko trošenje isplaćenih sredstava.

Stavkom 2. istoga članka propisano je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije obiteljske kuće, odnosno za cjelovitu obnovu obiteljske kuće označene kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro isplaćuje prije početka obnove na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći, tijekom obnove prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima ili nakon dovršene obnove dok je stavkom 3. toga članka propisano da se novčana pomoć prije početka obnove isplaćuje s posebno otvorenog namjenskog računa po odobrenju Ministarstva temeljem ispostavljenih računa.

Stavkom 4. istoga članka propisano je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije poslovne zgrade, odnosno cjelovitu obnovu poslovne zgrade označene kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro koja prema posebnom propisu nema upravitelja isplaćuje nakon završene obnove ili tijekom obnove prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.

Stavkom 8. istoga članka propisano je da će se iznos, uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisati Programom mjera.

U slučaju provedbe obnove temeljem članka 60. Zakona, obnovu višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće na temelju rješenja Ministarstva provodi vlasnik odnosno suvlasnici zgrade sukladno članku 69. stavku 4. Zakona.

Člankom 25. stavkom 6. Zakona propisano je da je sastavni dio projekta obnove konstrukcije zgrade i projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, troškovnik procijenjenih troškova radova obnove sukladno Zakonu, Tehničkom propisu i programu mjera, dok je člankom 29. stavkom 4. propisano da je projektant dužan u troškovniku izdvojiti stavke procijenjenog opravdanog troška obnove koje se financiraju temeljem Zakona.

Nadalje člankom 30. stavcima 5. i 6. propisano je da nadzorni inženjer ovjerom računa, privremenih ili okončanih situacija odgovora za namjensko trošenje sredstava za obnovu koja se financira sukladno Zakonu te, ako se izvode radovi koji se ne financiraju temeljem Zakona, nadzorni inženjer dužan je izraditi i ovjeriti izvješće o opravdanim troškovima obnove kojem je sastavni dio račun, privremena ili okončana situacija. Stavkom 7. istoga članka propisano je da je u izvješću o opravdanim troškovima nadzorni inženjer dužan izdvojiti stavke opravdanog troška obnove koje se financiraju temeljem Zakona.

Za namjensko trošenje novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade koja se isplaćuje na račun obvezne pričuve sukladno članku 60. Zakona odgovoran je upravitelj. Ukoliko korisnik novčane pomoći isplaćena sredstva prema Zakonu ne iskoristi namjenski, dužan je isplaćena sredstva vratiti u državni proračun.

Korisnici novčane pomoći dužni su u roku od 60 dana od završetka obnove dostaviti Ministarstvu završno izvješće nadzornog inženjera.

Novčana pomoć za popravak konstrukcije uključuje i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra (u daljnjem tekstu: konstrukcijska obnova).

7.4.11.1. Novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade prije početka obnove

Ukoliko većina suvlasnika donese odluku da će putem upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika podnijeti zahtjev za novčanu pomoć za popravak konstrukcije, odnosno cjelovitu obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade označene kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro prije početka obnove, novčana pomoć se isplaćuje na račun obvezne pričuve, a upravitelj zgrade odgovoran je za namjensko trošenje isplaćenih sredstava.

Iznos novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade, odnosno za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra maksimalno iznosi do procijenjene vrijednosti troškova konstrukcijske odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra sukladno članku 15. Zakona, a ovisno o utvrđenoj razini obnove i stupnju oštećenja.

Ministarstvo, nakon što utvrdi da je dostavljena cjelokupna dokumentacija, osim projektne dokumentacije, može putem ovlaštenog inženjera građevinarstva izraditi nalaz o oštećenju zgrade.

Ministarstvo odlučuje o novčanoj pomoći sukladno članku 15. Zakona nakon što utvrdi da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, temeljem nalaza i nakon što utvrdi najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra do razine 2.

Nakon dostave projektne dokumentacije od strane podnositelja zahtjeva Ministarstvo utvrđuje razinu obnove sukladno Zakonu i Tehničkom propisu te u skladu s utvrđenom razinom utvrđuje najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra u skladu s člankom 15. Zakona te odlučuje o upravnoj stvari.

Ukoliko se uz zahtjev dostavi projektna dokumentacija, te nakon što se utvrdi oštećenje zgrade na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, Ministarstvo će temeljem projektne dokumentacije i Tehničkog propisa utvrditi najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra sukladno članku 15. Zakona.

Novčana pomoć koristi se pod uvjetom da vlasnici/suvlasnici oštećenih zgrada nisu koristili druge izvore sredstava za financiranje troškova, osim novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu. Isplatom novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade prije početka obnove utvrđuje se da su vlasnici/suvlasnici višestambene, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade koja prema posebnom propisu ima upravitelja u cijelosti ostvarili svoja prava temeljem Zakona.

Iznos novčane pomoći iz ove točke isplaćuje se bez poreza na dodanu vrijednost te će se o eventualnom pravu na isplatu poreza na dodanu vrijednost odlučiti nakon dostave računa, odnosno privremenih i okončane situacije.

Upravitelj je dužan u roku od 60 dana od završetka obnove odnosno najkasnije u roku od dvije godine od dana isplate novčane pomoći dostaviti ovjerene privremene odnosno okončanu situaciju, građevinsku knjigu, građevinski dnevnik, izvješće nadzornog inženjera o opravdanim troškovima, završno izvješće nadzornog inženjera, pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine te na zahtjev Ministarstva i drugu potrebnu dokumentaciju.

Ukoliko vlasnik odnosno suvlasnik uz suglasnost većine suvlasnika obiteljske kuće podnese zahtjev za novčanu pomoć za popravak konstrukcije obiteljske kuće, odnosno za cjelovitu obnovu obiteljske kuće označene kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro prije početka obnove novčana pomoć isplaćuje se na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći.

Nakon što utvrdi da je uz zahtjev dostavljena propisana dokumentacija, osim projektne dokumentacije, Ministarstvo može putem ovlaštenog inženjera građevinarstva izraditi nalaz, sukladno ovom Programu.

Na temelju utvrđene razine oštećenja i Tehničkog propisa Ministarstvo donosi rješenje o novčanoj pomoći, a iznos novčane pomoći maksimalno iznosi do procijenjene vrijednosti troškova konstrukcijske obnove odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra sukladno članku 15. Zakona, ovisno o utvrđenoj razini obnove i stupnju oštećenja temeljem kojeg se novčana pomoć isplaćuje na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći, a s kojeg se korisniku isplaćuje novčana pomoć po odobrenju Ministarstva na osnovi ispostavljenih plaćenih računa, odnosno izvršitelju usluga ili izvođaču radova za neplaćene račune.

Nakon dostave projektne dokumentacije od strane podnositelja zahtjeva Ministarstvo utvrđuje razinu obnove sukladno Zakonu i Tehničkom propisu te u skladu s utvrđenom razinom utvrđuje najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra u skladu s člankom 15. Zakona te odlučuje o upravnoj stvari.

Novčana pomoć iz ove točke obuhvaća i iznos novčane pomoći za koordinaciju samoobnove. Neutrošena sredstva uplaćena na posebno otvoreni namjenski račun vraćaju se u državni proračun Republike Hrvatske.

7.4.11.2. Novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade tijekom obnove

Ukoliko većina suvlasnika donese odluku da će putem upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika podnijeti zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu odnosno cjelovitu obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade označene kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro tijekom obnove, novčana pomoć isplaćuje se temeljem računa ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim i okončanim situacijama.

Člankom 60. stavkom 2. Zakona propisano je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije obiteljske kuće, odnosno za cjelovitu obnovu obiteljske kuće označene kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro isplaćuje tijekom obnove prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.

Stavkom 4. istoga članka propisno je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije poslovne zgrade, odnosno cjelovitu obnovu poslovne zgrade označene kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro koja prema posebnom propisu nema upravitelja isplaćuje tijekom obnove prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.

Podnositelj zahtjeva dužan je uz zahtjev dostaviti projekt obnove konstrukcije zgrade odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade ili zahtjev da se projektna dokumentacija izradi od strane Ministarstva. Ukoliko podnositelj zahtjeva dostavi projekt, ostvaruje sukladno članku 15. Zakona pravo na financiranje opravdanih troškova izrade projekta, a sve ovisno o utvrđenoj razini i stupnju oštećenja konstrukcije zgrade.

Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć tijekom obnove priložena cjelokupna dokumentacija putem ovlaštenog inženjera građevinarstva može naručiti izradu nalaza sukladno točki 10. ovoga Programa.

Ministarstvo donosi rješenje o novčanoj pomoći nakon što utvrdi da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva, temeljem projekta utvrdit će najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova popravka konstrukcije zgrade odnosno cjelovite obnove pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra sukladno članku 15. Zakona ovisno o razini i stupnju oštećenja konstrukcije zgrade.

Na temelju rješenja o novčanoj pomoći podnositelj zahtjeva sklapa s Ministarstvom ugovor o sufinanciranju opravdanih troškova ovisno o stupnju oštećenja konstrukcije zgrade.

Ugovorom o sufinanciraju utvrđuju se prava i obveze, te rokovi isplate novčane pomoći za opravdane troškove za konstrukcijsku obnovu zgrade temeljem računa ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim i okončanim situacijama ovjerenim od strane nadzornog inženjera i izvješću nadzornog inženjera o opravdanim troškovima.

Novčana pomoć iz ove točke obuhvaća i iznos novčane pomoći za koordinaciju samoobnove.

7.4.11.3. Novčana pomoć za konstrukcijsku obnovu zgrade nakon dovršene obnove

Temeljem članka 60. stavka 1. Zakona, a ukoliko većina suvlasnika donese odluku da će putem upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika podnijeti zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu odnosno cjelovitu obnovu potresom oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade nakon dovršene obnove, novčana pomoć isplaćuje se temeljem rješenja o novčanoj pomoći na račun obvezne pričuve zgrade.

Stavkom 2. istoga članka propisano je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije odnosno za cjelovitu obnovu obiteljske kuće, između ostalog, isplaćuje nakon dovršene obnove.

Stavkom 4. istoga članka propisno je da se novčana pomoć za popravak konstrukcije odnosno za cjelovitu obnovu poslovne zgrade koja prema posebnom propisu nema upravitelja, između ostalog, isplaćuje nakon dovršene obnove.

Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć nakon dovršene obnove priložena cjelokupna dokumentacija, putem ovlaštenog inženjera građevinarstva može izraditi nalaz sukladno ovom Programu.

Podnositelj zahtjeva dužan je uz zahtjev dostaviti projekt obnove konstrukcije zgrade odnosno projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade.

Nakon dostave građevinskog dnevnika, građevinske knjige, pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, završnog izvješća nadzornog inženjera, ovjerenih računa odnosno situacija i izvješća nadzornog inženjera o opravdanim troškovima te nakon što utvrdi najveću vrijednost projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova obnove konstrukcije zgrade i troška koordinacije samoobnove na koju vlasnik odnosno suvlasnici imaju pravo sukladno Zakonu i ovom Programu, Ministarstvo, temeljem članka 64. stavka 1. Zakona donosi rješenje o novčanoj pomoći kojim se isplaćuju opravdani troškovi projekta obnove, stručnog nadzora građenja, građevinskih radova obnove konstrukcije zgrade te troška koordinacije samoobnove.

7.4.11.4. Novčana pomoć za obnovu konstrukcije zgrade u okviru rekonstrukcije zgrade

Sukladno članku 20. Zakona vlasnici odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća kada sami obnavljaju oštećenu zgradu mogu u okviru konstrukcijske obnove izvršiti rekonstrukciju postojeće zgrade sukladno propisima kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije postojeće zgrade.

Vlasnici ili suvlasnici koji sukladno članku 20. Zakona izvode radove na temelju propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja mogu podnijeti zahtjev za novčanu pomoć za popravak konstrukcije zgrade.

Ministarstvo može putem ovlaštenog inženjera građevinarstva izraditi nalaz sukladno ovom Programu.

Vlasnik odnosno suvlasnici, za popravak konstrukcije u okviru rekonstrukcije postojeće zgrade, ostvaruju pravo na isplatu novčane pomoći zgrade do maksimalnog iznosa razine 2, sukladno članku 15. Zakona, a ovisno o stupnju oštećenja utvrđenog nalazom. Na utvrđeni maksimalni iznos novčane pomoći ne obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Nakon što podnositelj zahtjeva ishodi pravomoćnu građevinsku dozvolu sukladno Zakonu o gradnji odnosno glavni projekt za radove za koje se prema propisima kojima se uređuje gradnja ne izdaje građevinska dozvola, Ministarstvo donosi rješenje o novčanoj pomoći za obnovu konstrukcije u okviru rekonstrukcije.

Novčana pomoć iz ove točke isplaćuje se u iznosu od 70 % ukupne novčane pomoći nakon što podnositelj zahtjeva dostavi dokaz da je započeo izvođenje radova sukladno građevinskoj dozvoli odnosno glavnom projektu, dok se ostatak iznosa novčane pomoći u iznosu od 30% isplaćuje nakon dostave uporabne dozvole odnosno završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine.

7.4.12. Novčana pomoć za uklanjanje zgrade

Odredbama članka 61. Zakona propisano je da se novčana pomoć za uklanjanje zgrade, osim višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade, isplaćuje prije uklanjanja na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći nakon što Ministarstvo utvrdi da je zgrada uništena ili da njezina obnova nije moguća.

Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za uklanjanje zgrade priložena propisana dokumentacija, zatražit će izradu nalaza ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Ukoliko se nalazom ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrdi da je zgrada oštećena potresima od 20. ožujka 2020. i 28. i 29. prosinca 2020. godine na način da se radi o uništenoj zgradi, Ministarstvo će utvrditi najviši iznos za opravdane troškove uklanjanja sukladno članku 15. Zakona temeljem kojega će donijeti rješenje o isplati novčane pomoći prije uklanjanja na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći.

Temeljem dostavljenih ispravnih računa novčana pomoć se, po odobrenju Ministarstva, s posebno otvorenog namjenskog računa isplaćuje na račun vlasnika odnosno suvlasnika za plaćene račune ili izravno na račun izvođača radova i izvršitelja usluga do najvišeg iznosa utvrđenog rješenjem za neplaćene račune.

Neutrošena sredstva uplaćena na posebno otvoreni namjenski račun vraćaju se u državni proračun Republike Hrvatske.

7.4.13. Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće

Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, u skladu s člankom 62. Zakona, vlasnik odnosno suvlasnici uništene obiteljske kuće koja se uklanja na temelju Zakona mogu odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti obiteljske kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema Zakonu. Iznos novčane pomoći, na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće koja se isplaćuje prije početka gradnje na posebno otvoren namjenski račun, nakon završene gradnje, odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima određuje Ministarstvo rješenjem u skladu s ovim Programom i člankom 15. Zakona.

Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće, isplaćuje se prije početka gradnje na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći, tijekom gradnje prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima ili nakon završene gradnje. Temeljem dostavljenih ispravnih računa novčana pomoć se, po odobrenju Ministarstva, s posebno otvorenog namjenskog računa isplaćuje na račun vlasnika odnosno suvlasnika za plaćene račune ili izravno na račun izvođača radova i izvršitelja usluga za neplaćene račune do najvišeg iznosa utvrđenog rješenjem.

Zamjenska obiteljska kuća umjesto koje je zatražena novčana pomoć ne gradi se na temelju Zakona, te je vlasnik odnosno suvlasnik obvezan sukladno propisima kojima se uređuje područje gradnje ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu, te nakon dovršene gradnje za tu građevinu ishoditi pravomoćnu uporabnu dozvolu. Zamjenska obiteljska kuća za koju je vlasnik odnosno suvlasnik podnio zahtjev za novčanu pomoć može se graditi na drugoj lokaciji na području Grada Zagreba, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave na kojoj se nalazi uništena obiteljska kuća.

Iznimno, a pod uvjetom ispunjena ostalih zakonskih uvjeta zamjenska obiteljska kuća može se graditi na mjestu uklonjene obiteljske kuće na temelju tipskog projekta iz članka 47. stavaka 1. i 2. Zakona ili projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće iz članka 47. stavka 1. Zakona u slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće veličine 55 m2, 70 m2 ili 85 m2.

Obiteljska kuća koja je izgrađena na temelju tipskog projekta iz članka 47. stavaka 1. i 2. Zakona ili projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće iz članka 47. stavka 1. Zakona, za koju je doneseno rješenje o novčanoj pomoći i za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

7.4.13.1. Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se isplaćuje prije gradnje

Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se isplaćuje prije gradnje priložena cjelokupna dokumentacija te da su ispunjeni Zakonom propisani uvjeti za gradnju zamjenske obiteljske kuće sukladno članku 46. Zakona, a vezano za članak 62. stavak 7. Zakona utvrđuje se najveća građevinska vrijednost kuće na koju vlasnik ima pravo, te je građevinska vrijednost po m2 GBP određena u skladu s člankom 15. Zakona.

Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće, isplaćuje se prije početka gradnje na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći. Na temelju dostavljenih ovjerenih računa novčana pomoć se, po odobrenju Ministarstva, s posebno otvorenog namjenskog računa isplaćuje na račun vlasnika odnosno suvlasnika za plaćene račune ili izravno na račun izvođača radova i izvršitelja usluga za neplaćene račune do najvišeg iznosa utvrđenog rješenjem.

Neutrošena sredstva uplaćena na posebno otvoreni namjenski račun vraćaju se u državni proračun Republike Hrvatske.

7.4.13.2. Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se isplaćuje tijekom gradnje

Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se isplaćuje tijekom gradnje priložena cjelokupna dokumentacija te da su ispunjeni Zakonom propisani uvjeti za gradnju zamjenske obiteljske kuće, sukladno članku 46. Zakona, a vezano za članak 62. stavak 7. Zakona utvrđuje se najveća građevinska vrijednost kuće na koju vlasnik ima pravo, te je građevinska vrijednost po m2 GBP određena u skladu s člankom 15. Zakona.

Nakon što Ministarstvo utvrdi najveću vrijednost novčane pomoći na koju vlasnik odnosno suvlasnici imaju pravo sukladno Zakonu, temeljem rješenja Ministarstva, podnositelj zahtjeva sklapa s Ministarstvom ugovor o sufinanciranju opravdanih troškova novčane pomoći umjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće do maksimalnog iznosa vrijednosti usluga i radova obiteljske kuće na koju vlasnik ima pravo sukladno članku 15. Zakona.

Ugovorom o sufinanciraju utvrđuju se prava i obveze, te rokovi isplate novčane pomoći za opravdane troškove novčane pomoći umjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće temeljem računa ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima, odnosno ovjerenim privremenim situacijama i okončanoj situaciji.

7.4.13.3. Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se isplaćuje nakon dovršene gradnje

Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se isplaćuje nakon dovršene gradnje priložena cjelokupna dokumentacija, te nakon što utvrdi da je uz zahtjev priložena pravomoćna građevinska dozvola s glavnim projektom, pravomoćna uporabna dozvola odnosno ukoliko je zamjenska obiteljska kuća izgrađena temeljem tipskog projekta ili projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće sukladno Zakonu, završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, i ispravni računi o pruženim uslugama i izvedenim radovima ovjereni od strane nadzornog inženjera utvrdit će najveću građevinsku vrijednost usluga i radova za gradnju obiteljske kuće na kakvu vlasnik ima pravo temeljem članka 46. i članka 15. Zakona po m2 GBP.

7.4.13.4. Novčana pomoć za kupnju obiteljske kuće ili stana

Ukoliko vlasnik odnosno suvlasnici obiteljske kuće koja se uklanja na temelju Zakona ostvaruju pravo na gradnju obiteljske kuće, mogu podnijeti zahtjev za isplatu novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće za kupnju obiteljske kuće odnosno stana na tržištu nekretnina na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi obiteljska kuća koja se uklanja.

Nakon što Ministarstvo utvrdi da vlasnik odnosno suvlasnici imaju pravo na gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće sukladno članku 64. i članku 15. Zakona utvrdit će iznos novčane pomoći u visini procijenjene građevinske vrijednosti gradnje zamjenske obiteljske kuće te će donijeti rješenje o isplati novčane pomoći na posebno otvoren namjenski račun korisnika novčane pomoći kojim rješenjem će se utvrditi da će se isplata izvršiti na račun prodavatelja (vlasnika) nakon provedenog upisa prava vlasništva u korist podnositelja zahtjeva.

Prije isplate iznosa novčane pomoći s posebno otvorenog namjenskog računa Ministarstvo će putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama utvrditi je li nekretnina (obiteljska kuća ili stan) koja se kupuje uporabljiva.

Kriteriji za utvrđivanje uporabljivosti kuće/stana su:

– da nije oštećena potresima

– posebna stambena cjelina s osiguranim pristupom

– da ima odgovarajući krov

– da ima odgovarajuću vanjsku i unutarnju stolariju

– da je izveden priključak pitke vode na javni priključak ili odgovarajući alternativni sustav (hidrofor i drugo), izveden priključak na javni opskrbni sustav električne energije ili odgovarajući alternativni sustav (fotonaponski sustavi i drugo), izveden priključak na javni sustav odvodnje ili odgovarajući alternativni sustav (sabirne jame i drugo)

– da ima mogućnost grijanja, izvedeni dimnjaci za loženje na kruta goriva, instalacije za grijanje na plin ili priključci za električnu energiju

– da ima kupaonicu s wc-om ili posebnu prostoriju s wc-om

– da ima priključke za kuhinju i sl.

Ako se na obiteljskoj kući, odnosno stanu moraju izvesti manji radovi, kao i eventualni manji popravci, odnosno sanacija u svrhu ostvarenja kriterija za utvrđivanje uporabljivosti kuće ili stana, smatra se da se radi o uporabljivoj obiteljskoj kući, odnosno stanu.

Na iznos novčane pomoći za kupnju obiteljske kuće ili stana ne obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Isplatom novčane pomoći za kupnju obiteljske kuće ili stana utvrđuje se da je vlasnik u cijelosti ostvario svoja prava i da nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj na temelju Zakona.

7.4.14. Novčana pomoć za troškove izrade projekta

Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev za novčanu pomoć za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće i elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije (u daljnjem tekstu: zahtjev za novčanu pomoć za troškove projekta) priložena cjelokupna dokumentacija, utvrdit će opravdani trošak izrade glavnog projekta za rekonstrukciju zgrade, projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade i elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije sukladno članku 15. Zakona.

Nakon izrade nalaza ovlaštenog inženjera građevinarstva, Ministarstvo će, temeljem dostavljenih računa i članka 15. Zakona, donijeti rješenje o novčanoj pomoći.

7.5. PODNOŠENJE PRIJAVE ZA PROVEDBU ORGANIZIRANE OBNOVE NEKONSTRUKCIJSKIH ELEMENATA ZGRADE (ZELENA OZNAKA, U1 ili U2)

Ministarstvo na temelju odredbe članaka 69. Zakona priprema, organizira i provodi popravak nekonstrukcijskih elemenata na višestambenim, stambeno-poslovnim, poslovnim zgradama i obiteljskim kućama redoslijed i prioritete temeljem članaka 69. Zakona utvrđuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prijava za organiziranu obnovu nekonstrukcijskih elemenata zgrade podnosi se Ministarstvu najkasnije do 31. prosinca 2023.

Većina suvlasnika višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade koje prema posebnom propisu imaju upravitelja utvrđuje se prema suvlasničkim udjelima određenim međuvlasničkim ugovorom odnosno odlukom suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim udjelima.

7.5.1. Smjernice za provedbu organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrade

Organizirana obnova nekonstrukcijskih elemenata zgrada provodi se na zgradama kojima je preliminarnim pregledom (ili naknadnim detaljnim pregledom) dodijeljena klasifikacija uporabljivosti U1 – uporabljivo bez ograničenja i U2 – uporabljivo s preporukom, PN1-privremeno neuporabljivo potreban-detaljan pregled, PN2-privremeno neuporabljivo-potrebne mjere hitne intervencije, N1-neuporabljivo zbog vanjskog utjecaja i N2-neuporabljivo zbog oštećenja.

Upravitelj zgrade ili predstavnik suvlasnika zgrade koja je u postupku organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata dužan je surađivati s operativnim koordinatorom ugovorenim od strane Ministarstva, kao i s ostalim sudionicima u postupku obnove.

Organizirana obnova nekonstrukcijskih elemenata uključuje izvođenje građevinskih i građevinsko-obrtničkih radova (ako je primjenjivo), i to:

– popravak ili uklanjanje i ponovna izvedba oštećenih:

• dimnjaka (predviđeni radovi sanacije dimnjaka oštećenih potresom obuhvaćaju i postavljanje dimovodnih cijevi u postojeće dimnjake ukoliko se pri sanaciji dimnjaka oštećenih potresom bude provodila zamjena atmosferskog uređaja za loženje kondenzacijskim zbog zahtjeva propisanih drugom zakonskom regulativom)

• krovnih vijenaca i parapeta

• balkonskih ogradnih zidova

– popravak ili uklanjanje i ponovna izvedba dijelova zabatnih zidova na tavanu/u potkrovlju

– djelomično ili potpuno prezidavanje nenosivih (pregradnih) zidova materijalom iste ili manje mase

– popravak krovišta

– zamjena pokrova (crijepa, sljemenjaka)

– popravak pukotina u nekonstrukcijskim elementima

– popravak ili zamjena dijelova:

• krovne limarije

• krovnih prodora

• popravak krovne izolacije

– popravak dizala (izvođenje strojarskih radova u smislu sanacije oštećenja uzrokovanih potresom na temelju mišljenja ovlaštenog servisera ne uključuje rekonstrukciju dotrajalog dizala i okna)

– popravak stubišta (radovi sanacije nekonstrukcijskih oštećenja stubišnih krakova i podesta uključuju skidanje i odvoz ispucale žbuke po dijelovima zidova stubišta (lokalno) i dijelova podgleda stubišnih krakova, za koje se ocijeni da predstavljaju potencijalnu opasnost za korisnike. Površine s kojih je uklonjena oštećena žbuka, dovršavaju se ponovnim žbukanjem i gletanjem).

Ukoliko je preporuka daljnjeg postupanja nekonstrukcijska obnova potrebno je naznačiti konstrukcijske elemente zgrade koje je potrebno obnoviti. Popravak oštećenja nastalih na konstrukcijskim elementima zgrade, a koja ne utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, provode se u postupku organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata potresom oštećenih zgrada.

Troškovi dimnjačarskog nalaza i atestne dokumentacije nakon dovršenih radova na sanaciji potresom oštećenog dimnjaka, ukoliko su potrebni predstavljaju prihvatljiv trošak u postupku organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrade.

Nabava i ugradnja kondenzacijskih bojlera u sklopu organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata potresom oštećenih zgrada predstavlja opravdan trošak. Predmetno se odnosi na slučajeve izvođenja radova na popravku dimovodnih kanala dimnjaka oštećenih potresima.

U slučaju u kojem je na zgradi koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, zbog potresa došlo do oštećenja nekonstrukcijskih elemenata, a nije došlo do oštećenja konstrukcije, odnosno ima dodijeljenu klasifikaciju uporabljivosti U1-Uporabljivo bez ograničenja i U2-Uporabljivo s preporukom, ista se može obnoviti popravkom nekonstrukcijskih elemenata, odnosno u organiziranom popravku istih.

Ukoliko se u postupku organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrade po izradi Nalaza utvrdi da nekonstrukcijski elementi nisu oštećeni potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. godine popravak nekonstrukcijskih elemenata se ne provodi.

Ukoliko se ustanovi da se radi o oštećenjima na konstrukcijskim elementima zgrade nastalim uslijed potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. godine koji su takve prirode da je narušena mehanička otpornost i stabilnost zgrade postupak organizirane obnove nekonstrukcijskih elemenata zgrade provodi se u slučajevima kada na zgradi nisu provedene hitne mjere privremene zaštite te postoji mogućnost ugroze života i zdravlja stanara i slučajnih prolaznika (na krovištu, dimnjaku, zabatu, krovnom vijencu i sl.) odnosno prema ocjeni ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Zgrade s utvrđenim oštećenjima na konstrukcijskim elementima koji su takve prirode da je narušena mehanička otpornost i stabilnost zgrade preusmjeravaju se na postupak popravka konstrukcije.

7.6. ROKOVI ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA

Zahtjevi na temelju Zakona i ovoga Programa podnose se do 31. prosinca 2023.

7.7. ROK ZA KORIŠTENJE SREDSTAVA ISPLAĆENIH ZA NOVČANE POMOĆI

Rješenje o novčanoj pomoći kojim se odobrava isplata novčane pomoći prije i tijekom obnove korisnik novčane pomoći dužan je namjenski iskoristiti i završiti obnovu, odnosno izgraditi zamjensku obiteljsku kuću u roku od dvije godine od dana isplate novčane pomoći na račun korisnika novčane pomoći.

Ako korisnik novčane pomoći isplaćena sredstva prema ovome Zakonu ne iskoristi namjenski ili ne završi obnovu, odnosno gradnju zamjenske obiteljske kuće u roku od dvije godine od dana primitka novčane pomoći, dužan je isplaćena sredstva vratiti u državni proračun Republike Hrvatske. Korisnik novčane pomoći koji nije vratio novčanu pomoć u državni proračun Republike Hrvatske u roku od dvije godine, dužan je platiti zatezne kamate od dana zakašnjenja sukladno odredbama kojim se uređuju obvezni odnosi.

Iznimno, Ministarstvo može na zahtjev podnositelja zahtjeva iz opravdanog razloga produžiti rok dovršetka obnove, odnosno gradnje zamjenske obiteljske kuće jednom za dvije godine ako se nije promijenio vlasnik zgrade. Promjena vlasništva ne odnosi se na prijenos prava vlasništva između srodnika.

Posebno otvoren namjenski račun na koji se isplaćuje novčana pomoć na temelju Zakona i ovoga Programa poslovna banka blokirat će odmah po otvaranju. Sredstva na posebno otvorenom namjenskom računu su strogo namjenska sredstva i mogu se isplaćivati samo po odobrenju Ministarstva. U slučaju zatvaranja računa sredstva s posebno otvorenog namjenskog računa vraćaju se u državni proračun Republike Hrvatske. U slučaju smrti korisnika novčane pomoći zatvara se posebno otvoreni namjenski račun, a sredstva se mogu prenijeti na posebno otvoren namjenski račun nasljednika po nalogu Ministarstva.

Postupak otvaranja i korištenja posebno otvorenog namjenskog računa Ministarstvo detaljnije propisuje uputom.

8. DRUGI POTREBNI ELEMENTI

8.1. STAMBENO ZBRINJAVANJE

Stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom podrazumijeva privremeno stambeno zbrinjavanje u vidu davanja stana u najam odgovarajuće veličine i trajno zbrinjavanje u vidu davanja stana u vlasništvo odgovarajuće veličine.

Za potrebe stambenog zbrinjavanja osiguravaju se nekretnine na području jedinica područne (regionalne) samouprave na kojem se nalazi oštećena ili uništena zgrada, ovisno o raspoloživosti stambenog fonda kojim raspolaže Republika Hrvatska, Grad Zagreb odnosno Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija ili jedinice lokalne samouprave na području tih županija.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Državne nekretnine d.o.o., Grad Zagreb odnosno Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija ili jedinice lokalne samouprave na području tih županija dužni su redovito dostavljati Ministarstvu podatke o raspoloživom stambenom fondu u svrhu privremenog i trajnog stambenog zbrinjavanja s podacima o veličini stana odnosno obiteljske kuće.

Zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnosi se Ministarstvu koje utvrđuje da osoba ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje u skladu sa Zakonom i ovim Programom mjera.

Odgovarajuća veličina stana koji se daje u najam ili u vlasništvo osobama koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje sukladno Zakonu određuje se rješenjem o privremenom ili trajnom stambenom zbrinjavanju iz članaka 83., 85. i 86. Zakona i podrazumijeva stan veličine oko 35 m2 korisne površine stana za jednu osobu odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 m2, ali ne veći od stana koji se uklanja. Pri određivanju odgovarajuće veličine stana ubrajaju se i djeca rođena i posvojena nakon 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. do donošenja rješenja temeljem Zakona.

Ukoliko Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija ili jedinice lokalne samouprave na području tih županija ne raspolažu stanovima odgovarajućih veličina, može se dati u najam stan veličine različite od propisane.

Ako uvjeti za stambeno zbrinjavanje nisu ispunjeni, Ministarstvo će o zahtjevu odlučiti sukladno pravilima općeg upravnog postupka.

Zahtjev za stambeno zbrinjavanje sadrži:

1. podatke o podnositelju zahtjeva

1.1. ime i prezime vlasnika/suvlasnika, OIB, broj telefona ili mobitela, e-mail adresa, adresa dostave

1.2. status podnositelja zahtjeva: vlasnik/suvlasnik/srodnik vlasnika/zaštićeni najmoprimac

2. podatak o podnesenom zahtjevu za obnovu/uklanjanje/gradnju

3. način stambenog zbrinjavanja: davanje stana u najam/vlasništvo

4. osnovni podaci o potresom oštećenoj ili uništenoj zgradi:

4.1. broj katastarske čestice (k.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je uništena zgrada ili broj zemljišnoknjižne čestice (zk.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je uništena zgrada

4.2. točnu adresu uništene zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj)

4.3. vrstu uništene zgrade: višestambena zgrada/stambeno-poslovna zgrada/obiteljska kuća

4.4. površina kuće/stana

5. podatke o osobama koje su stanovale u oštećenoj, uništenoj odnosno uklonjenoj obiteljskoj kući ili stanu na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

8.1.2. Privremeno stambeno zbrinjavanje

Temeljem odredbi članka 83. Zakona, Ministarstvo rješenjem odlučuje o zahtjevu kojim se traži stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana odgovarajuće veličine.

Zahtjev za privremeno stambeno zbrinjavanje (najam) mogu podnijeti vlasnici odnosno suvlasnici konstrukcijski oštećenih ili uništenih obiteljskih kuća ili vlasnici posebnih suvlasničkih dijelova stambene namjene (u daljnjem tekstu: stan), odnosno srodnici vlasnika koji su na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. stanovali u oštećenoj ili uništenoj zgradi.

8.1.2.1. Prilozi uz zahtjev za privremeno stambeno zbrinjavanje

Uz zahtjev za privremeno stambeno zbrinjavanje prilaže se:

1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva:

1.1. za vlasnika/suvlasnika obiteljske kuće/stana

1.1.1. dokaz da je vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće/stana: izvadak iz zemljišnih knjiga**, odnosno ako se stvarno stanje glede prava vlasništva zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, pravo vlasništva se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, javnom ispravom, službenim dokumentom ili službenom prostornom podlogom izdanom od tijela nadležnog za geodetske i katastarske poslove (posjedovni list, potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata i drugih službenih evidencija) ili aktom nadležnog tijela ili ugovora na temelju kojeg se stječe pravo vlasništva, a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka i drugim dokaznim sredstvima *

1.2. za srodnika vlasnika/suvlasnika obiteljske kuće/stana

1.2.1. dokaz da je vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće/stana (točka 1.1.)

1.2.2. isprave kojima se dokazuje svojstvo srodnika vlasnika/suvlasnika:

– rodni list – za djecu, roditelje, posvojenike, posvojitelje, braću, sestre** ili

– vjenčani list – za bračne drugove (ne stariji od mjesec dana)** ili

– potvrda o životnom partnerstvu – za životne partnere (ne starija od mjesec dana)** ili

– pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak dana izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika/suvlasnika/srodnika i izvanbračnog druga/neformalnog životnog partnera dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da su u izvanbračnoj zajednici/neformalnoj životnoj zajednici

1.3. za zaštićenog najmoprimca:

1.3.1. ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom

1.3.2. pravomoćna presuda kojom se nadomješta Ugovor o najmu stana zaštićenog najmoprimca

2. ako preliminarni pregled zgrade nije obavljen ili preliminarnim pregledom zgrada nije ocijenjena neuporabljivom ili privremeno neuporabljivom, dokaz da je višestambena zgrada, stambeno-poslovna zgrada i obiteljska kuća oštećena ili uništena potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.:

2.1. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da je zgrada uništena potresom od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na način da je izgubila svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da je urušena ili da njezina obnova nije moguća ili da su konstrukcijski elementi zgrade oštećeni na način da je neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva. Taj nalaz obvezno sadrži karakterističnu fotodokumentaciju o uništenju zgrade iz koje se može nedvojbeno ustanoviti stupanj oštećenja i identifikacija zgrade (nekretnine) ili

3. rješenje o obnovi ili rješenje o novčanoj pomoći

4. dokaz o vlasnicima/suvlasnicima, odnosno srodnicima vlasnika/suvlasnika koji su stanovali u oštećenoj ili uništenoj obiteljskoj kući odnosno stanu na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020.

4.1. uvjerenja MUP-a o prebivalištu ili boravištu za sve osobe koje su u obiteljskoj kući ili stanu stanovale na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.**

4.2. izjava podnositelja zahtjeva o stanovanju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak***

5. izjava ovjerena kod javnog bilježnika ili dana pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak, a kojom vlasnik stana, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner izjavljuju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da na području županije na kojoj se nalazi oštećena ili uništena obiteljska kuća ili stan nisu vlasnici drugog useljivog stana ili obiteljske kuće.

* ako je primjenjivo

** Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva.

*** Potpisivanje izjave kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu kaznenog zakona i zakona kojim se uređuje kazneni postupak

Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točki, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.

Ako su ispunjeni uvjeti za privremeno stambeno zbrinjavanje jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave za nekretnine u njihovom vlasništvu, odnosno Republika Hrvatska dat će se stan u najam:

a) vlasniku odnosno srodniku vlasnika do završetka obnove višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade ili obiteljske kuće koja nije podobna za stanovanje, a koja se obnavlja na temelju Zakona

b) vlasniku odnosno srodniku vlasnika do završetka gradnje zamjenske obiteljske kuće koja se gradi na temelju Zakona, odnosno dok se ne osigura prijenos prava vlasništva stana odgovarajuće veličine vlasnika koji ostvaruje pravno na gradnju zamjenske obiteljske kuće

c) vlasniku odnosno srodniku vlasnika posebnog dijela zgrade do završetka gradnje višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade na temelju Zakona na području na kojem je proglašena katastrofa

d) vlasniku odnosno srodniku vlasnika posebnog dijela u višestambenoj ili stambeno-poslovnoj zgradi koja se uklanja na temelju Zakona na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije dok se ne osigura prijenos prava vlasništva stana odgovarajuće veličine.

Rješenje o privremenom stambenom zbrinjavanju provodi jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave za nekretnine u njihovom vlasništvu, odnosno Ministarstvo, Državne nekretnine d.o.o. ili Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su im povjerene na upravljanje.

Ako Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija ili jedinice lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave nemaju dovoljan broj stanova za davanje u najam osobama iz članaka 77. do 80. Zakona, Republika Hrvatska osigurat će stanove u vlasništvu Republike Hrvatske. Ako Republika Hrvatska ne može u razumnom roku osigurati stanove u vlasništvu Republike Hrvatske osigurat će financiranje najamnine u skladu s Odlukom Vlade iz članka 93. Zakona.

Jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave, Ministarstvo, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama odnosno Državne nekretnine d.o.o. sklapaju ugovor o najmu na temelju rješenja o utvrđenom pravu na stambeno zbrinjavanje.

Zahtjev za privremeno stambeno zbrinjavanje (najam) mogu podnijeti i zaštićeni najmoprimci koji su stanovali na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. u višestambenim zgradama, stambeno-poslovnim zgradama i obiteljskim kućama na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije ili Karlovačke županije koje se uklanjaju ili nisu podobne za stanovanje za vrijeme obnove. Republika Hrvatska odnosno Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija ili jedinice lokalne samouprave na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave dat će na istom području zaštićenom najmoprimcu u najam stan odgovarajuće veličine na vrijeme određeno zakonom kojim je uređen institut zaštićenog najmoprimca. Zaštićeni najmoprimci dužni su za najam stana plaćati najamninu određenu u skladu s podzakonskim propisom Vlade Republike Hrvatske kojim se uređuju uvjeti i mjerila za utvrđivanje zaštićene najamnine.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Državne nekretnine d.o.o. odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave poduzet će u okviru svojih poslova uređenih posebnim propisima potrebne radnje u svrhu sklapanja ugovora.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Državne nekretnine d.o.o. odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave dužna je dostaviti ugovor o najmu na znanje Ministarstvu.

8.1.3. Trajno stambeno zbrinjavanje

Temeljem odredbi članka 85. i članka 86. Zakona, Ministarstvo rješenjem odlučuje o zahtjevu za trajno stambeno zbrinjavanje prijenosom prava vlasništva stana odgovarajuće veličine.

Zahtjev za trajno stambeno zbrinjavanje mogu podnijeti vlasnici odnosno suvlasnici uništenih obiteljskih kuća ili vlasnici posebnih suvlasničkih dijelova stambene namjene (u daljnjem tekstu: stan), ako je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao u uništenoj obiteljskoj kući ili stanu na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

8.1.3.1. Prilozi uz zahtjev za trajno stambeno zbrinjavanje

Uz zahtjev za trajno stambeno zbrinjavanje prilaže se:

1. dokaz da je podnositelj zahtjeva osoba ovlaštena za podnošenje zahtjeva:

1.1. za vlasnika/suvlasnika obiteljske kuće/stana

1.1.1. dokaz da je vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće/stana: izvadak iz zemljišnih knjiga**

2. dokaz o vlasnicima/suvlasnicima, odnosno srodnicima vlasnika/suvlasnika koji su stanovali u uništenoj obiteljskoj kući odnosno stanu na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020.

2.1. uvjerenja MUP-a o prebivalištu ili boravištu za sve osobe koje su u obiteljskoj kući ili stanu stanovale na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.**

2.2. izjava vlasnika/suvlasnika o stanovanju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću ovjerenu pred javnim bilježnikom ili javnopravnim tijelom koje vodi postupak***

2.3. isprave kojima se dokazuje svojstvo srodnika vlasnika/suvlasnika:

– rodni list – za djecu, roditelje, posvojenike, posvojitelje, braću, sestre** ili

– vjenčani list – za bračne drugove (ne stariji od mjesec dana)** ili

– potvrda o životnom partnerstvu – za životne partnere (ne starija od mjesec dana)** ili

– pred javnopravnim tijelom koje vodi postupak izjava ili kod javnog bilježnika ovjerena izjava vlasnika/suvlasnika/srodnika i izvanbračnog druga/neformalnog životnog partnera dana pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da su u izvanbračnoj zajednici/neformalnoj životnoj zajednici

3. rješenje o obnovi za uklanjanje uništene obiteljske kuće, višestambene zgrade ili stambeno-poslovne zgrade, rješenje o novčanoj pomoći za uklanjanje obiteljske kuće

4. ukoliko je uklonjena višestambena zgrada, stambeno-poslovna zgrada odnosno obiteljska kuća, dokaz da je ista uklonjena na temelju Zakona:

4.1. završno izvješće nadzornog inženjera o uklanjanju zgrade, odluka o uklanjanju stožera civilne zaštite, rješenje Državnog inspektorata ili drugi dokaz sukladno Zakonu*

5. ukoliko zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnosi vlasnik odnosno suvlasnik obiteljske kuće prilaže dokaz da vlasnik odnosno suvlasnici na području na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

5.1. pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika ili javnopravnog tijela pred kojim se vodi postupak da na području na kojem se nalazila uklonjena obiteljska kuća nemaju u vlasništvu drugu useljivu kuću ili stan na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

* ako je primjenjivo

** Ministarstvo će po službenoj dužnosti zatražiti isprave, odnosno podatke kojima raspolažu druga tijela državne uprave odnosno tijela državne vlasti te javne službe ukoliko navedene dokaze ne dostavi podnositelj zahtjeva.

*** Potpisivanje izjave kojom se daje lažni iskaz smatra se kaznenim djelom davanja lažnog iskaza u smislu kaznenog zakona i zakona kojim se uređuje kazneni postupak

Ministarstvo može zatražiti od podnositelja zahtjeva dostavu dodatne dokumentacije pored dokumentacije navedene u ovoj točki, kao i dodatna obrazloženja, te može provesti sva druga dokazna sredstva.

Rješenje o trajnom stambenom zbrinjavanju provodi jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave za nekretnine u njihovom vlasništvu, odnosno Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Na temelju rješenja Ministarstva Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave sklapa ugovor o zamjeni nekretnina kojim će se ugovoriti zamjena uništene obiteljske kuće odnosno posebnog dijela uništene zgrade prijenosom prava vlasništva stana odgovarajuće veličine u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Zagreba ili jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi uništena zgrada, odnosno stana odgovarajuće veličine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi uništena zgrada.

Bitni sastojak ugovora o zamjeni nekretnina je izjava vlasnika da je u cijelosti ostvario svoja prava i nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj temeljem Zakona.

Na zamjenu nekretnina ne plaća se porez na promet nekretnina sukladno članku 85. i 86. Zakona.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave poduzet će u okviru svojih poslova uređenih posebnim propisima potrebne radnje u svrhu sklapanja ugovora.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave dužna je dostaviti ugovor o zamjeni nekretnina na znanje Ministarstvu.

8.2. ZAMJENA PRAVA VLASNIŠTVA UMJESTO OBNOVE ILI IZGRADNJE ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE ILI STANA

8.2.1. Zamjena prava vlasništva umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće ili stana u vlasništvu Republike Hrvatske

Temeljem Zakona, Ministarstvo odlučuje rješenjem o pravu na popravak konstrukcije ili gradnju. Vlasnici odnosno suvlasnici konstrukcijski oštećenih ili uništenih obiteljskih kuća ili vlasnici stana koji su ostvarili pravo na popravak konstrukcije ili gradnju na temelju rješenja mogu podnijeti Ministarstvu prijedlog za zamjenu nekretnina na području Grada Zagreba, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave na kojem se nalazi konstrukcijski oštećena ili uništena obiteljska kuća ili stan, o kojem prijedlogu Ministarstvo odlučuje odlukom.

Zamjena nekretnina podrazumijeva obvezu prijenosa prava vlasništva konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće ili stana s pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta i zajedničkih dijelova i uređaja zgrade povezanih stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnina u vlasništvo Republike Hrvatske.

Vrijednost nekretnine koju Republika Hrvatska stječe u vlasništvo utvrđuje se kao zbroj procijenjenih vrijednosti troška obnove koju vlasnik odnosno suvlasnik ostvaruje temeljem ovoga Zakona i vrijednosti oštećene obiteljske kuće/stana i zemljišta odnosno zemljišta uništene zgrade.

Procijenjena vrijednost troška obnove obiteljske kuće koju Republika Hrvatska stječe u vlasništvo Ministarstvo utvrđuje odlukom na temelju prijedloga za zamjenu nekretnina prema razini oštećenja i građevinskoj bruto površini sukladno članku 15. Zakona. Na iznos procijenjenog troška obnove ne obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Procijenjena vrijednost troška gradnje zamjenske obiteljske kuće koju Republika Hrvatska stječe u vlasništvo Ministarstvo utvrđuje odlukom na temelju prijedloga za zamjenu nekretnina sukladno članku 15. Zakona za veličinu zamjenske obiteljske kuće na koju vlasnik ostvaruje pravo na temelju članka 46. Zakona. Na iznos procijenjenog troška obnove ne obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Procijenjena vrijednost troška obnove posebnog dijela zgrade (stan) koju Republika Hrvatska stječe u vlasništvo Ministarstvo utvrđuje odlukom na temelju prijedloga za zamjenu nekretnina prema razini oštećenja i građevinskoj bruto površini zgrade razmjerno suvlasničkom udjelu utvrđenom u međuvlasničkom ugovoru ili odluci većine suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim udjelima.

Na temelju odluke Ministarstva iz članka 75. stavka 4. Zakona Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama sklapa ugovor o zamjeni nekretnina kojim će se ugovoriti zamjena konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće sa zemljištem ili stana s pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta i zajedničkih dijelova i uređaja zgrade povezanih stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnina davanjem vlasniku odnosno suvlasniku konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće ili stana useljivu nekretninu u vlasništvu Republike Hrvatske.

Procjenu vrijednosti oštećene zgrade i zemljišta odnosno zemljišta uništene zgrade obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojima je uređeno područje procjene vrijednosti nekretnina.

Bitni sastojak ugovora o zamjeni nekretnina je izjava vlasnika da je u cijelosti ostvario svoja prava i nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj temeljem Zakona.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama poduzet će u okviru svojih poslova uređenih posebnim propisima potrebne radnje u svrhu sklapanja ugovora, uz uvjet da nekretnine koje su predmet zamjene moraju biti približno iste vrijednosti, a približno ista vrijednost nekretnine je vrijednost koja je do 20 % veća ili do 20 % manja u odnosu na nekretninu koja je predmet zamjene.

8.2.2. Zamjena prava vlasništva umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće ili stana u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Temeljem Zakona Ministarstvo odlučuje rješenjem o pravu na popravak konstrukcije ili gradnju. Vlasnik odnosno suvlasnici konstrukcijski oštećenih ili uništenih obiteljskih kuća ili vlasnici stana koji su ostvarili pravo na popravak konstrukcije ili gradnju mogu na temelju rješenja podnijeti Ministarstvu prijedlog za zamjenu nekretnina na području Grada Zagreba, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave na kojem se nalazi konstrukcijski oštećena ili uništena obiteljska kuća ili stan, o kojem prijedlogu Ministarstvo odlučuje odlukom.

Zamjena nekretnina podrazumijeva obvezu prijenosa prava vlasništva konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće ili stana s pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta i zajedničkih dijelova i uređaja zgrade povezanih stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnina u vlasništvo Grada Zagreba, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave.

Vrijednost nekretnine koju Grad Zagreb, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave stječe u vlasništvo utvrđuje se kao zbroj procijenjenih vrijednosti troška obnove koju vlasnik odnosno suvlasnik ostvaruje temeljem Zakona i vrijednosti oštećene obiteljske kuće/stana i zemljišta odnosno zemljišta uništene zgrade.

Procijenjena vrijednost troška obnove obiteljske kuće koju Grad Zagreb, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave stječe u vlasništvo Ministarstvo utvrđuje odlukom na temelju prijedloga za zamjenu nekretnina prema razini oštećenja i građevinskoj bruto površini sukladno članku 15. Zakona. Na iznos procijenjenog troška obnove ne obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Procijenjena vrijednost troška gradnje zamjenske obiteljske kuće koju Grad Zagreb, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave stječe u vlasništvo Ministarstvo utvrđuje odlukom na temelju prijedloga za zamjenu nekretnina sukladno članku 15. Zakona za veličinu zamjenske obiteljske kuće na koju vlasnik ostvaruje pravo na temelju članka 46. Zakona. Na iznos procijenjenog troška obnove ne obračunava se porez na dodanu vrijednost.

Procijenjena vrijednost troška obnove posebnog dijela zgrade (stan) koju Grad Zagreb, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave stječe u vlasništvo Ministarstvo utvrđuje odlukom na temelju prijedloga za zamjenu nekretnina prema razini oštećenja i građevinskoj bruto površini zgrade razmjerno suvlasničkom udjelu utvrđenom u međuvlasničkom ugovoru ili odluci većine suvlasnika s utvrđenim suvlasničkim udjelima.

Na temelju odluke Ministarstva iz članka 76. stavka 4. Zakona Grad Zagreb, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave sklapa ugovor o zamjeni nekretnina kojim će se ugovoriti zamjena konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće sa zemljištem ili stana s pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta i zajedničkih dijelova i uređaja zgrade povezanih stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnina davanjem vlasniku odnosno suvlasniku konstrukcijski oštećene ili uništene obiteljske kuće ili stana useljivu nekretninu u vlasništvu Grada Zagreba, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave.

Procjenu vrijednost oštećene zgrade i zemljišta odnosno zemljišta uništene zgrade obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojima je uređeno područje procjena vrijednosti nekretnina.

Bitni sastojak ugovora o zamjeni nekretnina je izjava vlasnika da je u cijelosti ostvario svoja prava i nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj temeljem Zakona.

Grad Zagreb, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave ili jedinica lokalne samouprave poduzet će u okviru svojih poslova uređenih posebnim propisima potrebne radnje u svrhu sklapanja ugovora, uz uvjet da nekretnine koje su predmet zamjene moraju biti približno iste vrijednosti, a približno ista vrijednost nekretnine je vrijednost koja je do 20 % veća ili do 20 % manja u odnosu na nekretninu koja je predmet zamjene.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Grad Zagreb odnosno Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija ili jedinice lokalne samouprave na području tih županija dužni su redovito dostavljati Ministarstvu podatke o raspoloživom stambenom fondu u svrhu zamjene prava vlasništva s podacima o veličini stana odnosno obiteljske kuće.

8.3. SMJERNICE ZA POPRAVAK NEKONSTRUKCIJSKIH ELEMENATA

Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade oštećene u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. koja je oštećena na način da su oštećeni nekonstrukcijski elementi zgrade, a nisu oštećeni konstrukcijski elementi zgrade, izvode radove popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrade prema Zakonu i Tehničkom propisu, čime je smanjena i pojednostavljena dokumentacija potrebna za obnovu te smanjeni troškovi i skraćeno vrijeme njihove izrade. Vlasnik, odnosno suvlasnici oštećene zgrade, mora dokazati da je zgrada oštećena od potresa, kako bi nekonstrukcijske elemente mogao popraviti na način propisan Tehničkim propisom, a kojim su propisom dana smanjenja i pojednostavljenja dokumentacije potrebne za obnovu zgrade oštećene potresom pa tako i dokumentacije potrebne za popravak nekonstrukcijskih elemenata zgrade.

Radovi popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrada oštećenih u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. izvode se na sljedećim zgradama:

1. zgrade javne namjene

2. višestambene zgrade

3. stambeno-poslovne zgrade

4. poslovne zgrade

5. obiteljske kuće.

Popravak nekonstrukcijskih elemenata zgrade oštećene u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., koji se izvode prema Zakonu i Tehničkom propisu uključuje izvođenje građevinskih i građevinsko-obrtničkih radova (ako je primjenjivo), za sve zgrade, i to:

– popravak ili uklanjanje i ponovna izvedba oštećenih

• dimnjaka

• krovnih vijenaca i parapeta

• balkonskih ogradnih zidova

– popravak ili uklanjanje i ponovna izvedba dijelova zabatnih zidova na tavanu/u potkrovlju

– djelomično ili potpuno prezidavanje nenosivih (pregradnih) zidova materijalom iste ili manje mase

– popravak krovišta (lokalna zamjena rogova, letvi, kosnika)

– zamjena dijelova pokrova (crijepa, sljemenjaka)

– popravak pukotina u nekonstrukcijskim elementima

– popravak ili zamjena dijelova

• krovne limarije

• krovnih prodora

• popravak krovne izolacije i sl.

– kada su u prostorima u kojima se izvode radovi nekonstrukcijske obnove zaštićeni predmeti pokretne kulturne baštine i/ili zaštićena pokretna kulturna dobra, potrebno ih je premjestiti u drugi odgovarajući prostor ili ako opseg radova to dopušta, zaštititi in situ od mehaničkih oštećenja i građevinske prašine drvenim oplatama, folijama ili kartonima

– ostale slične mjere.

Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade oštećene u potresu ostvaruje, prema članku 59. Zakona, pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove koje je imao odnosno koje ima za:

– nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život i zdravlje ljudi,

– popravak ili zamjenu dimnjaka

– popravak ili zamjenu zabatnog zida

– popravak stubišta

– popravak dizala.

Slijedom navedenoga vlasnik odnosno suvlasnici zgrade na kojoj su nekonstrukcijski elementi zgrade oštećeni u potresu ima pravo na novčanu pomoć za popravak nekonstrukcijskih elemenata zgrade, i to:

– popravak ili zamjenu dimnjaka

– popravak ili uklanjanje i ponovnu izvedbu zabatnih zidova na tavanu/u potkrovlju

– djelomično ili potpuno prezidavanje nenosivih (pregradnih) zidova u potkrovlju/tavanu materijalom iste ili manje težine

– popravak ili zamjenu krovnih vijenaca i parapeta

– popravak balkonskih ogradnih zidova

– popravak oštećenja na pročeljima

– zamjenu pokrova (crijepa i sljemenjaka), ovisno o oštećenju

– popravak krovišta (lokalna zamjena rogova, letvi, kosnika)

– popravak ili zamjenu krovne limarije, krovnih prodora/oštećenih krovnih prozora/krovnih kupola, popravak krovne izolacije

– popravak stubišta (radovi sanacije nekonstrukcijskih oštećenja stubišnih krakova i podesta uključuju skidanje i odvoz ispucale žbuke po dijelovima zidova stubišta (lokalno) i dijelova podgleda stubišnih krakova, za koje se ocijeni da predstavljaju potencijalnu opasnost za korisnike. Površine s kojih je uklonjena oštećena žbuka/obloga obnavljaju se ponovnim žbukanjem, gletanjem i završnom obradom odnosno zamjenom obloge)

– popravak dizala (izvođenje strojarskih radova u smislu sanacije oštećenja uzrokovanih potresom na temelju mišljenja ovlaštenog servisera (ne uključuje rekonstrukciju dotrajalog dizala i okna)

– za pokrov od azbestno-cementnih ploča koji je stradao u potresu opravdana je zamjena cijelog pokrova bez obzira na postotak oštećenja.

Troškovi dimnjačarskog nalaza predstavljaju prihvatljiv trošak.

Za ostale radove popravka nekonstrukcijskih elementa zgrade oštećene u potresu vlasnik odnosno suvlasnici oštećenih zgrada ne ostvaruje pravo na novčanu pomoć, ali ima pravo na smanjenu i pojednostavljenu dokumentaciju potrebnu za obnovu čime su smanjeni troškovi i skraćeno vrijeme njihove izrade, ali samo u slučaju ako dokaže da se radi o oštećenju nekonstrukcijskih elemenata zgrade nastalih od potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

Za zgradu kojoj su nekonstrukcijski elementi zgrade oštećeni od potresa dokazuje se uvidom u bazu preliminarnih pregleda zgrada oštećenih u potresu kojima je zgradi dodijeljena oznaka kategorije uporabljivosti uporabljivo s preporukom, privremeno neuporabljivo ili neuporabljivo, te iznimno uporabljivo bez ograničenja ako se dokaže da su oštećenja nekonstrukcijskih elemenata zgrade otklonjena odnosno uklonjena prije obavljanja preliminarnog pregleda zgrade. U postupku donošenja odluke o novčanoj pomoći za nekonstrukcijsku obnovu potresom oštećene postojeće zgrade, a za koje je preliminarnim pregledom dodijeljena jedna od kategorija oštećenja, Ministarstvo može putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrditi jesu li zbog potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. na zgradi nastala oštećenja dijelova zgrade za propisane kategorije radova.

U slučaju da preliminarni pregled zgrade nije obavljen, te u slučaju da je zgradi dodijeljena oznaka uporabljivosti U1, vlasnik odnosno suvlasnici oštećene zgrade može dokazivati oštećenje nekonstrukcijskih elemenata zgrade od potresa sljedećom dokumentacijom:

1. zapisnik o očevidu oštećene zgrade ovjeren od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su na zgradi oštećeni nekonstrukcijski elementi zgrade od potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. s navedenim nekonstrukcijskim elementima zgrade koji su oštećeni od potresa ili

2. nalaz izrađen od ovlaštenog inženjera građevinske struke u kojem je utvrđeno da su na zgradi oštećeni nekonstrukcijski elementi zgrade od potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. s navedenim nekonstrukcijskim elementima zgrade koji su oštećeni od potresa i

3. fotodokumentacija o oštećenju zgrade i njezinih nekonstrukcijskih elemenata, koja je obvezni dodatni dokaz uz neki od naprijed navedenih dokaza.

Za izvođenje radova na popravku nekonstrukcijskih elemenata zgrade nije potrebno pribaviti građevinski projekt, odnosno projekt građevinske konstrukcije, već je za popravak nekonstrukcijskih elemenata zgrade potrebno pribaviti elaborat popravka nekonstrukcijskih elemenata izrađen od ovlaštene osobe, kako je to propisano Tehničkim propisom. Izrađivač elaborata popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrade mora izraditi takvo tehničko rješenje kojim se nekonstrukcijske elemente zgrade dovodi do razine lokalne nosivosti i stabilnosti i to popravkom oštećenog nekonstrukcijskog elementa. U elaboratu je potrebno predvidjeti uklanjanje, a po potrebi i proračunati uklanjanje onih nekonstrukcijskih elemenata zgrade koji predstavljaju neposrednu opasnost. Također je potrebno predvidjeti osiguranje zgrade od daljnje degradacije od prirodnih utjecaja (kiša, snijeg, vjetar).

Postupak provedbe popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrade oštećenih u potresu od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. provodi se na način kako slijedi:

1. vlasnik odnosno suvlasnici zgrade ugovaraju s ovlaštenim inženjerom odgovarajuće struke izradu elaborata popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrade

2. ako je zgrada kulturno dobro ili se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba ili kulturno-povijesnim cjelinama na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije projektant se pri izradi elaborata mora pridržavati konzervatorskih smjernica iz ovoga Programa

3. elaborat popravka nekonstrukcijskih elemenata zgrade obvezno sadrži:

– tehnički opis

– nacrte

– proračune

– detalje tehničkih rješenja

– troškovnik

– fotografije

te drugo što projektant ocijeni potrebnim

4. ako projektant tijekom izrade elaborata utvrdi oštećenja na konstrukcijskim dijelovima zgrade nastala od potresa o tome obavještava vlasnika odnosno suvlasnike koji su obvezni podnijeti zahtjev za obnovu zgrade zbog konstrukcijskih oštećenja zgrade ili sam provesti obnovu zgrade zbog konstrukcijskih oštećenja na Zakonom propisani način

5. ako projektant tijekom izrade elaborata utvrdi oštećenja na konstrukcijskim dijelovima zgrade koja nisu nastala od potresa (npr. dotrajala međukatna drvena konstrukcija ili drvena krovna konstrukcija) vlasnik je obvezan provesti održavanje (redovno ili izvanredno), te po potrebi izvesti rekonstrukciju tih konstrukcijskih dijelova zgrade

6. nakon izrađenog elaborata vlasnik odnosno suvlasnici zaključuju ugovor s ovlaštenim izvođačem radova za izvođenje radova na popravku nekonstrukcijskih elemenata zgrade i ugovor s ovlaštenim nadzornim inženjerom za provedbu stručnog nadzora nad izvođenjem tih radova

6.1. iznimno, vlasnik obiteljske kuće može sam organizirati i izvesti radove popravaka nekonstrukcijskih elemenata, u kojem slučaju ostvaruje pravo na naknadu troškova ugrađenog građevnog materijala

6.1.1. ukoliko je radove iz točke 6.1. izveo ovlašteni izvođač radova, vlasnik ostvaruje pravo i na novčanu pomoć za opravdani trošak tih radova

6.1.2. vlasnik koji je sam organizirao radove na popravku oštećenih dimnjaka može ostvariti pravo na novčanu pomoć za troškove ugrađenog građevinskog materijala i dimnjačarski nalaz, što dokazuje ispravnim računima

7. radovi se izvode u skladu s elaboratom, propisima kojima je uređena gradnja te pravilima struke. Usklađenost izvođenja radova s elaboratom, propisima i pravilima struke potvrđuje nadzorni inženjer završnim izvješćem o izvedenim radovima. Završno izvješće o izvedenim radovima nadzorni inženjer dostavlja vlasniku odnosno suvlasnicima zgrade

8. završno izvješće nadzornog inženjera vlasnik odnosno suvlasnici ne upisuju u zemljišnu knjigu, jer se ne radi o radovima na konstrukcijskim dijelovima zgrade niti se istima utječe na lokacijske uvjete

9. tehničku dokumentacija (elaborat i završno izvješće nadzornog inženjera) vlasnik je obvezan trajno čuvati te dostaviti nadležnom tijelu graditeljstva radi evidencije o izvedenim radovima na popravku nekonstrukcijskih elemenata zgrade oštećenih tijekom potresa od 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020.

10. Iznimno, kupljeni i ugrađeni građevni materijal u svrhu nekonstrukcijske obnove predstavlja opravdani trošak u okviru novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, srazmjerno veličini oštećene zgrade, ukoliko je ugrađeni materijal kupljen do stupanja na snagu ovoga Programa.

8.4. KONSTRUKCIJSKA OBNOVA ZGRADE

Konstrukcijska obnova zgrade provodi se u skladu s Tehničkim propisom, sukladno članku 24. Zakona.

Projekt obnove popravkom, pojačanjem i/ili cjelovitom obnovom konstrukcije izrađuje se za zgradu kao konstrukcijsku cjelinu. Projekt obnove zgrade može se izraditi za dio zgrade, odnosno funkcionalnu cjelinu zgrade ukoliko je u građevinskom projektu izrađen elaborat postojećeg stanja građevinske konstrukcije zgrade za cijelu zgradu kao konstrukcijsku cjelinu po kojem moraju postupati svi funkcionalni dijelovi zgrade (ulazi) i ukoliko se istim elaboratom dokaže da se konstrukcijskom obnovom dijela, funkcionalne cjeline zgrade postiže tehničkim propisom propisana razina konstrukcijske obnove cijele zgrade kao konstrukcijske cjeline. Pod funkcionalnom cjelinom ne podrazumijeva se jedan pojedinačni posebni dio, odnosno stan ili poslovni prostor.

Tako izrađen Projekt obnove za dio zgrade će se smatrati Projektom obnove cijele zgrade kao konstrukcijske cjeline.

Pod cjelovitom obnovom konstrukcije, smatra se da se svi konstrukcijski elementi trebaju detaljno pregledati i ovisno o zatečenom stanju, tipu zgrade i propisanoj razini prema Tehničkom propisu, obnoviti.

U slučaju kada su u prostorima u kojima se izvode radovi konstrukcijske obnove zaštićeni predmeti pokretne kulturne baštine i/ili zaštićena pokretna kulturna dobra, potrebno ih je privremeno premjestiti u drugi odgovarajući prostor ili ako opseg radova to dopušta, zaštititi in situ od mehaničkih oštećenja i građevinske prašine drvenim oplatama, folijama ili kartonima.

Radovi koje obnova konstrukcije zgrade može obuhvaćati su:

1. Pripremni radovi – priprema zgrade za izvođenje radova obnove konstrukcije zgrade

2. Demontaže i uklanjanje – uklanjanje slojeva konstrukcija (npr. žbuke, podne obloge, slojevi međukatnih i krovnih konstrukcija i dr.), uklanjanje instalacija i opreme i drugih oštećenih dijelova zgrade ili dijelova koje je potrebno ukloniti radi izvođenja radova obnove, skupljanje šute, utovar i odvoz na privremeno skladište i/ili reciklažno dvorište uz razvrstavanje radi ponovne uporabe ili mogućnost reciklaže materijala i dijelova nakon uklanjanja

3. Zemljani radovi – radnje (predradnje, uklanjanja i rušenja, iskopi, nasipanje i razastiranja i potrebni transporti) potrebne u slučaju potrebe zahvata na temeljima zgrade i na ukopanim dijelovima zgrade

4. Radovi na obnovi konstrukcije zgrade (betonski i armirano betonski radovi, čelične konstrukcije i elementi, armirački radovi, tesarski radovi, zidarski radovi) provode se prema sljedećim razinama obnove:

4.1. Razina 2 – sa sljedećim zahvatima:

– popravak većih pukotina u nosivim zidovima

– obuhvatniji popravak krovišta

– popravak stubišta

– popravak i povezivanje zidova

– popravak međukatnih konstrukcija (greda, ležajeva, spojeva i sl.) i sidrenje u zidove

– mjere stabilizacije nepridržanih zidova

– izmjena dimnjaka vezano uz zamjenu atmosferskog uređaja za loženje kondenzacijskim.

Navedeni zahvati uključuju izvođenje sljedećih građevinskih radova:

– lokalno povezivanje nosivih zidova

– izvedba armirane žbuke na pojedinim zidovima

– ugradnja sidara za mjestimično povezivanje međukatnih konstrukcija i nosivih zidova te pregradnih s nosivim zidovima

– pojačanje međukatnih grednika i daščane oplate s ciljem postizanja djelomično krute dijafragme te prihvaćanje iste za obodne zidove

– lokalno unošenje prednapona

– lokalno ojačanje zidova FRP-om, mrežama od staklenih vlakana i sl.

– lokalno prezidavanje nosivih zidova, djelomično ili potpuno prezidavanje nenosivih (pregradnih) zidova materijalom iste ili manje specifične težine

– izvedba horizontalnih AB serklaža na krovnim parapetima, konzolnim zidovima i zabatnim zidovima

– lokalno dodavanje novih nosivih elemenata ako se utvrdi značajan nedostatak zidova u jednom smjeru

– za zgrade za koje je dopuštena iznimka, ostali radovi kojima se doprinosi povećanju potresne otpornosti građevinske konstrukcije, ali se bitno ne povećava krutost i masa izvorne konstrukcije

– ostale mjere sličnog opsega prema preporuci projektanta

– radovi popravka građevinske konstrukcije razine 2 ako je prihvatljivo obuhvaćaju i radove razine 1

4.2. Razina 3 – sa sljedećim zahvatima:

– pojačanja nosivih zidova (injektiranje, fugiranje, prezidavanje, FRP, mreže od staklenih vlakana usidrenih GFRP sidrima, torkretiranje)

– pojačanje ili izvedba novih međukatnih konstrukcija i krovišta s propisanim sidrenjem u zidove

– popravak i/ili izvedba novih stubišnih krakova i podesta

– izvedba novih (dodatnih) ukrutnih nosivih zidova (na mjestu pregradnih ili na novim pozicijama)

– pojačanje temelja

– izvedba novih vertikalnih i horizontalnih serklaža (treba izbjegavati potpuno usijecanje u nosivu strukturu zida)

– ostali zahvati kojima se pojačava potresom oštećena građevinska konstrukcija, a potrebni su da se postigne mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje za poredbenu vjerojatnost premašaja od 20 % u 50 godina (povratni period 225 godina) za granično stanje znatnog oštećenja.

Provedba navedenih zahvata uključuje izvođenje sljedećih građevinskih radova (ako je primjenjivo):

– iz Razine 1 i/ili 2, u mjeri i obuhvatu primjerenom pojačanju potresom oštećene građevinske konstrukcije da se postigne mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje za poredbenu vjerojatnost premašaja od 20 % u 50 godina (povratni period 225 godina) za granično stanje znatnog oštećenja

– ostalih radova potrebnih za provedbu građevinskih zahvata predviđenih Razinom 3.

4.3. Razina 4 – sa sljedećim zahvatima (ako je primjenjivo):

– iz Razine 1, 2 i 3 u mjeri i obuhvatu primjerenom da se postigne mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje za poredbenu vjerojatnost premašaja od 10 % u 50 godina (povratni period 475 godina)

– ostalih radova potrebnih za obnovu konstrukcije zgrade.

5. Građevinski radovi uz instalacije (npr. osiguranje prodora za instalacije u novim dijelovima konstrukcija, ugradnja bužira ili dijelova drugih instalacija u nove AB konstrukcije).

6. Završni zidarski radovi (npr. žbukanja i dr.)

7. Radovi na zamjeni vanjske stolarije (prozori i vrata) i unutarnje stolarije (unutarnja vrata) isključivo u obuhvatu nužnom za popravak odnosno pojačanje konstrukcije, a isključivo na elementima koji su tijekom obavezne konstruktivne obnove nužno oštećeni područjem zahvata obnove

8. Izolaterski radovi na razinu prije potresa (npr. izolacija temelja i krovova, toplinske izolacije temelja, zidova, podova i krovova)

9. Krovopokrivački radovi

10. Limarski radovi

11. Podne podloge (prema konstrukcija II faza, Standardna kalkulacija IGH-a, dio radova »37«)

12. Elektroinstalaterski radovi

13. Instalacije vodovoda i kanalizacije

14. Instalacije grijanja i klimatizacije

15. Plinske instalacije.

Radovi iz točaka 5. do 15. izvode se isključivo u obuhvatu nužnom za popravak odnosno pojačanje konstrukcije, a isključivo na elementima koji su tijekom obavezne konstruktivne obnove nužno oštećeni.

Radovi iz stavaka 12., 13. i 14. ove točke izvode se isključivo u obuhvatu nužnom za popravak odnosno pojačanje konstrukcije do pune funkcionalnosti pojedinog sustava.

Ukoliko se, prilikom izvođenja radova na popravku i/ili pojačanju i/ili cjelovitoj obnovi konstrukcije (razina 2, 3 i 4) kojima se u velikoj mjeri utječe na postojeći sustav instalacija, utvrdi da je postojeći instalacijski sustav trošan, zastario i da ne zadovoljava važećim tehničkim propisima i normama te da isti sustav nije moguće nadograditi izvođenjem novih instalacija, a slijedom navedenoga da na istim neće biti moguće izvršiti ispitivanja kojima se dokazuje funkcionalnost, uporabljivost i ispravnost instalacijskog sustava (sukladno važećim tehničkim propisima), izvršit će se zamjena postojećeg sustava instalacija u cijelosti uključivo i zamjenu, odnosno izvođenje novih priključaka na javne i/ili interne sustave vodovoda i odvodnje (hidrofori, cisterne vode, sabirne jame i sl.), niskonaponsku elektroenergetsku mrežu, distribucijsku mrežu plina. Pri tome zamjena postojećih instalacija predstavlja prihvatljiv trošak.

Prilikom i nakon izvođenja radova popravka i/ili pojačanje konstrukcije (razina 2 i 3) kojima se u manjoj mjeri utječe na postojeće instalacije, a ne utječu na cjelokupni instalacijski sustav zgrade, odnosno radovi koji uzrokuju manja lokalna oštećenja u građevinskim elementima zgrada, dijelove postojećih instalacija potrebno je zamijeniti odgovarajućim materijalima sukladnim postojećima.

Radovi obnove konstrukcije zgrada završavaju izvođenjem potrebnih završnih zidarskih radova, što uključuje izradu grube i fine žbuke unutarnjih zidova i stropova, izvođenje radova na vanjskoj toplinskoj ovojnici zgrade (ukoliko je postojala) do završnog dekorativnog sloja te izradu podloge za polaganje podne obloge (izravnavajući sloj estriha), isključivo na građevinskim elementima koji su oštećeni u potresu.

Iznimno od gornjeg odlomka i u slučaju radova na obnovi konstrukcije uslijed kojih su nužni radovi uklanjanja, rušenja i demontaže postojećih završnih slojeva podova, zidnih obloga i sanitarne opreme, završnim radovima se smatraju dobava i montaža sanitarne opreme i izvođenje završnih podnih te zidnih obloga u stambenim jedinicama u obuhvatu koji je nužan za stanovanje.

Kao opravdani trošak prihvaća se završni sloj pročeljne žbuke, u debljini 1 – 1,5 cm koji se izvodi iz plemenite, vodobojne, parapropusne, zaštitne i dekorativne mineralne žbuke, površine, zrnatosti i obrade poput izvorne.

Ukoliko je neophodno izvesti vanjske obloge ojačanja, koje mijenjaju gabarite građevine, a zbog postizanja zahtijevane razine potresne otpornosti, iste se mogu provesti prema Zakonu.

Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro izrađuje se u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno javnopravno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

Ukoliko je u skladu s izdanim posebnim uvjetima potrebno izvesti istražne restauratorsko konzervatorske radove s dokumentacijom i potom konzervatorsko-restauratorski elaborat za izvođenje radova isti su opravdani trošak.

Ministarstvo će procijenjenu vrijednost nabave za navedene usluge i radove utvrditi po provedenim postupcima nabave.

Ukoliko je u skladu s Geotehničkim elaboratom nakon provedenih geotehničkih istražnih radova potrebno izvesti sanaciju tla, trošak istih je opravdani trošak.

Ministarstvo će procijenjenu vrijednost nabave za navedene radove utvrditi po provedenim postupcima nabave.

8.4.1. Obnavljanje zgrade čiji je dio konstrukcije uklonjen

Zgrade čiji se dio konstrukcije uklonio na temelju Zakona obnavljaju se obnovom građevinske konstrukcije zgrade u skladu s Programom mjera.

Obnova građevinske konstrukcije provodi se na području na kojem je proglašena katastrofa.

8.4.1.1. Kriteriji za obnovu građevinske konstrukcije obiteljske kuće

Obiteljska kuća u kojoj je stanovao vlasnik odnosno srodnik vlasnika, a čiji je dio konstrukcije etaže prizemlja uklonjen obnavlja se obnovom građevinske konstrukcije vraćanjem u prvobitno stanje do grube gradnje uz zatvaranje vanjskom stolarijom i izvedbom krovišta, a završno-obrtnički i instalaterski radovi izvode se do veličine iz članka 46. Zakona uz dopušteno odstupanje +/- 20 %.

U slučaju uklanjanja dijela konstrukcije obiteljske kuće stambene namjene čiji konstrukcijski dio pomoćne namjene nije uklonjen smatra se da je obiteljska kuća uklonjena.

Postojeća obiteljska kuća u kojoj vlasnik odnosno srodnik vlasnika nije stanovao, a čiji se dio konstrukcije uklanja maksimalno do etaže prizemlja, etaža prizemlja se obnavlja obnovom građevinske konstrukcije uz zatvaranje vanjskom stolarijom i izvedbom krovišta u kojem slučaju se ne izvode završno-obrtnički i instalaterski radovi. Ukoliko je uklonjen i dio etaže prizemlja ili sve nadzemne etaže, obiteljska kuća se ne obnavlja obnovom građevinske konstrukcije te se uz suglasnost vlasnika može ukloniti ne teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske.

8.4.1.2. Kriteriji za obnovu građevinske konstrukcije višestambene i stambeno-poslovne zgrade

Višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada čiji je dio konstrukcije uklonjen do 50 % građevinske bruto površine obnavljaju se obnovom građevinske konstrukcije vraćanjem u prvobitno stanje. Radovi se izvode obnovom građevinske konstrukcije do grube gradnje, odnosno ne izvode se radovi završne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova, razvodne instalacije pojedinačnog stambenog odnosno poslovnog prostora unutar te građevine u kojima vlasnik odnosno srodnik vlasnika nije stanovao na dan 28. i 29. prosinca 2020.

Stanovi i poslovni prostori koji su u vlasništvu Republike Hrvatske izvode se do potpune uporabljivosti.

8.5. UKLANJANJE ZGRADA

Na temelju Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća (u daljnjem tekstu: uništena zgrada).

Uništena zgrada uklanja se u skladu s projektom za uklanjanje zgrade.

Za uklanjanje slobodnostojeće obiteljske kuće i pomoćne zgrade ne izrađuje se projekt uklanjanja.

Uklanjanje zgrada provode nadležna tijela određena Zakonom. Ministarstvo može sklopiti sporazum s jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave u svrhu provedbe postupaka uklanjanja uništenih zgrada. Jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave provode uklanjanje zgrada na temelju rješenja Ministarstva i sklopljenog sporazuma.

8.6. GRADNJA ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE OD STRANE DONATORA

Gradnju zamjenske obiteljske kuće sukladno članku 35. Zakona može provesti donator ukoliko vlasnik ostvaruje pravo na gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće iz članka 40. Zakona.

Iznimno, člankom 32. stavkom 2. Zakona propisano je da se može ukloniti obiteljska kuća čiji su konstrukcijski elementi oštećeni prirodnom nepogodom ili katastrofom koja nije uništena i za koju vlasnik traži uklanjanje radi gradnje zamjenske obiteljske kuće od strane donatora.

Donator, Republika Hrvatska i vlasnik/suvlasnik obiteljske kuće sklapaju ugovor kojim se uređuju međusobni odnosi, prava i obveze ugovornih strana, obveze financiranja i organiziranja dobave, isporuke i ugradnje potrebnog građevnog materijala i druge opreme potrebne za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća, angažiranja i isplate izvođača radova, izvođenja radova potrebnih za uklanjanje oštećenih ili uništenih obiteljskih kuća, pripremu gradilišta, izvođenja temelja i razvođenja potrebnih priključaka te nadzora i kontrole nad izvođenjem svih radova izgradnje zamjenske obiteljske kuće. Republika Hrvatska može temeljem ugovora preuzeti obvezu financiranja sukladno propisima o nabavi izvođenja radova potrebnih za uklanjanje, radova prilagodbe terena, izvođenja temelja, razvođenja potrebnih priključaka i nadzora nad izvođenjem svih radova izgradnje zamjenske obiteljske kuće.

Ugovorom se uređuje i odgovornost donatora za štetu u slučaju da donator ne izgradi zamjensku obiteljsku kuću. Ugovor obvezno sadrži izjavu vlasnika da je u cijelosti ostvario svoja prava i nema daljnjih potraživanja prema Republici Hrvatskoj na temelju Zakona.

Zamjenska obiteljska kuća koju gradi donator može se graditi na temelju tipskog projekta za koje je Ministarstvo izdalo rješenje o tipkom projektu odnosno na temelju projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće, izrađenom prema pravilniku iz članka 4. stavka 4. Zakona u slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće ukupne korisne površine zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće 55,00 m2, 70,00 m2 odnosno 85,00 m2.

U slučaju gradnje zamjenske obiteljske kuće od strane donatora, pod uvjetom da vlasnik/suvlasnik ostvaruje pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće ostvaruje i pravo na novčanu pomoć za opremanje zamjenske obiteljske kuće.

8.7. SMJERNICE ZA GRADNJU ZAMJENSKIH OBITELJSKIH KUĆA

Na području na kojem je proglašena katastrofa izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća provodit će se primjenom izgradnje klasične zidane gradnje, suhe montažne gradnje i drvene montažne gradnje.

Uklanjanje i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća na području na kojem je proglašena katastrofa provodi Ministarstvo.

Korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće iznosi od 55,00 m2 za jednu ili dvije osobe, 70,00 m2 za tri ili četiri osobe, te 85,0 m2 za pet i više osoba. Dopušteno je odstupanje za +/ – 3% ukupne korisne tlocrtne površine u odnosu na propisane veličine nove obiteljske kuće. Za potrebe provođenja postupaka javne nabave građevinska (bruto) površina zamjenske kuće izračunava se množenjem korisne tlocrtne površine zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće s faktorom 1,2.

Zamjenska obiteljska kuća od 55,0 m2

Zamjenska obiteljska kuća od 55,0 m2 mora imati najmanje jednu spavaću sobu.

Zamjenska obiteljska kuća treba imati najmanje:

– ulazni prostor

– dnevnu sobu

– stambenu kuhinju i blagovaonicu

– spavaću sobu

– spremište – izbu

– prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom

– ispred glavnog ulaza moguće je predvidjeti vjetrobran.

Zamjenska obiteljska kuća od 70,0 m2

Zamjenska obiteljska kuća od 70,0 m2 mora imati najmanje jednu spavaću sobu.

Zamjenska obiteljska kuća treba imati najmanje:

– ulazni prostor

– dnevnu sobu

– stambenu kuhinju i blagovaonicu

– spavaću sobu

– spavaću sobu

– spremište – izbu

– prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom

– ispred glavnog ulaza moguće je predvidjeti vjetrobran.

Zamjenska obiteljska kuća od 85,0 m2

Zamjenska obiteljska kuća od 85,0 m2 mora imati najmanje jednu spavaću sobu.

Zamjenska obiteljska kuća treba imati najmanje:

– ulazni prostor

– dnevnu sobu

– stambenu kuhinju i blagovaonicu

– spavaću sobu

– spavaću sobu

– spavaću sobu

– spremište – izbu

– prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom

– ispred glavnog ulaza moguće je predvidjeti vjetrobran.

Ograde balkona, terasa, loggia mora biti najmanje visine 1,00 m, mjereno od završnog poda do gornjeg ruba ograde. Svjetla visina (od završnog poda do završnog stropa) zamjenske obiteljske kuće treba biti 2,60 m.

U korisnu tlocrtnu površinu zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće ne uračunava se površina unutarnjeg stubišta. U korisnu tlocrtnu površinu zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće ne uračunava se niti površina unutarnje prostorije predviđene za smještaj strojarske opreme za grijanje, pripremu potrošne tople vode i sl., korisne tlocrtne površine do 8,00 m2.

Za obiteljske kuće koje nisu imale priključak na plinsku mrežu, predviđa se izvedba priključka do glavnog ventila prema uvjetima lokalnog distributera plina (ako je provedena plinofikacija).

Instalacija odvodnje izvodi se uključujući priključak ukoliko je u naselju obnovljena ili izvedena javna odvodnja, ili do nepropusne sabirne jame ako je obiteljska kuća imala istu.

Vodovodna mreža izvodi se uključujući priključak ako postoji vodovodna mreža. U slučajevima kad je kuća imala vodu iz vlastitog zdenca onda se izvodi priključak na isti.

Za kuće koje nisu imale izveden priključak na javni ili interni sustav vodoopskrbe predviđa se izvedba priključka na sustav javne vodoopskrbe ukoliko je isti izgrađen u naselju ili izvedba fiksne cisterne za vodu ukoliko se ne može osigurati spoj s postojećom vodovodnom mrežom ili ista ne postoji. Cisterna za vodu mora biti izvedena po svim pravilima struke i može biti tipska (kupljena) ili izvedena na licu mjesta. Na jednom području preporuča se koristiti ista tipska rješenja ukoliko je moguće. Odabir izvedbe ovisi o ekonomskoj isplativosti, što provjerava Ministarstvo.

Za kuće koje nisu imale izveden priključak na javni ili interni sustav sanitarne odvodnje, predviđa se izvedba priključka na sustav javne odvodnje ukoliko je isti izgrađen u naselju ili izvedba nepropusne sabirne jame ukoliko se ne može osigurati spoj s postojećom mrežom odvodnje ili ista ne postoji. Sabirna jama mora biti izvedena po svim pravilima struke i može biti tipska (kupljena) ili izvedena na licu mjesta. Na jednom području preporuča se koristiti ista tipska rješenja ukoliko je moguće. Odabir izvedbe ovisi o ekonomskoj isplativosti, o čemu odlučuje Ministarstvo.

Prilikom projektiranja odvodnje projektant treba uvažiti mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom na području na kojem se projektira zamjenska obiteljska kuća.

Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće, između ostaloga, sadržava grafičke prikaze koje je potrebno imati na gradilištu kao i nacrte armature.

8.7.1. Smjernice za izvođenje završnih radova na zamjenskim obiteljskim kućama

Projektiranje i izvođenje završnih radova u slučaju građenja zamjenskih obiteljskih kuća mora biti tako da su završni radovi izvedeni prema pravilima struke odnosno sukladno normativima i standardima za tu vrstu radova u građevinarstvu tako da se zadovolji funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, preciznost, trajnost, estetski izgled, racionalnost ekonomičnost, higijensko-tehnički uvjeti i kvaliteta.

Završna podna obloga u suhim prostorijama treba biti gotovi dvoslojni parket, a u ulaznom prostoru i u mokrim prostorima keramičke pločice. Keramičke pločice su kvalitete I klase, s tim da je visina obloga u kupaonici i nužniku do visine vrata, dok je u kuhinji visine 1,5 m od kote gotovog poda.

Vanjska stolarija izvodi se kao PVC s roletama ili žaluzinama i ostakljenjem dvostrukim izolirajućim staklom.

Konstrukcija krovišta radi se drvena s pokrovom.

Električne te instalacije vodovoda i odvodnje obnavljaju se prema pravilima struke za tu vrstu radova.

Za kuće koje nisu imale priključak na plinsku mrežu, predviđa se izvedba priključka do glavnog ventila prema uvjetima lokalnog distributera plina (ako je provedena plinofikacija).

Instalacija odvodnje izvodi se uključujući priključak ukoliko je u naselju obnovljena ili izvedena javna odvodnja, ili do septičke jame ako je kuća imala sabirnu jamu.

Vodovodna mreža izvodi se uključujući priključak ako postoji vodovodna mreža. U slučajevima kad je kuća imala vodu iz vlastitog zdenca onda se izvodi priključak na isti.

Sanitarije trebaju biti keramičke I. klase.

Dimnjake izvesti iz lagane konstrukcije.

8.7.2. Smjernice za opremanje zamjenske obiteljske kuće

Odredbom članka 10. stavcima 2. i 3. Zakona propisano je, između ostalog, da se temeljem Zakona financira i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća.

Opremanje zamjenske obiteljske kuće provodi Ministarstvo vlasnicima/suvlasnicima koji ostvaruju pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće putem isplate novčane pomoći za opremanje zamjenske obiteljske kuće.

Korisnik prava na opremanje zamjenske obiteljske kuće dužan je sredstva utrošiti na opremanje obiteljske kuće s najnužnijim namještajem, kućanskim aparatima i opremom kao što su:

1. krevet s madracem

2. noćni ormarić

3. garderobni ormar

4. radni stolić i stolac za djecu do 18 godina

5. kuhinjski stol i stolice

6. kuhinjski element (donji)

7. viseći kuhinjski element

8. kuhinjski element sa sudoperom

9. štednjak

10. hladnjak

11. perilica rublja.

NAMJEŠTAJ

1. KUHINJA I BLAGOVAONICA

– kuhinjski element sa sudoperom i sifonom

– kuhinjski element s policom i vratima

– viseći kuhinjski element s ladicom i dvojim vratima

– kuhinjski stol i stolice

– stolica

BIJELA TEHNIKA

– hladnjak

– električni štednjak

– perilica rublja

2. SOBA ZA SPAVANJE

– krevet s podnicom

– madrac

– garderobni ormar

– noćni ormarić

3. DJEČJA SOBA

– dječji krevet s podnicom

– dječji madrac

– dječji garderobni ormar

– noćni ormarić

– radni stol

– dječja stolica

4. DNEVNI BORAVAK

– trosjed na razvlačenje

– stolić

– ormar za dnevni boravak: regal za TV

5. KUPAONICA I WC

– kupaonsko ogledalo s policom

– kupaonski ormarić

– držač za ručnike

– držač za wc papir, zidni, s poklopcem

– WC daska

6. HODNIK

– garderobni set za hodnik

Iznos novčane pomoći za opremanje zamjenske obiteljske kuće iznosi:

1. za 55 m2 6.901,59 eur/52.000,00 kuna

2. za 70 m2 8.626,98 eur/65.000,00 kuna

3. za 85 m2 9.423,32 eur/71.000,00 kuna.

Novčana pomoć za opremanje zamjenske obiteljske kuće isplaćuje se 30 dana prije ugovorenog roka završetka gradnje zamjenske obiteljske kuće. Korisnik novčane pomoći dužan je novčanu pomoć za opremanje zamjenske obiteljske kuće iskoristiti namjenski najkasnije u roku od 30 dana od dana izvršene primopredaje zamjenske obiteljske kuće. Ukoliko korisnik u roku od 30 dana od dana izvršene primopredaje ne iskoristi novčanu pomoć i ukoliko novčanu pomoć ne iskoristi namjenski sukladno smjernicama za opremanje zamjenske obiteljske kuće dužan je isplaćenu novčanu pomoć vratiti u državni proračun Republike Hrvatske.

8.7.3. Smjernice za gradnju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada na području na kojem je proglašena katastrofa

Višestambena zgrada odnosno stambeno-poslovna zgrada gradi se kada se na temelju Zakona uklanja uništena višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada na području na kojem je proglašena katastrofa.

Gradnju višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada provodi Ministarstvo na temelju Zakona.

Višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada gradi se na mjestu uklonjene zgrade, osim u slučaju klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla u kojem se slučaju gradi na novoj lokaciji na području jedinice područne (regionalne) samouprave na kojem se nalazila uklonjena višestambena ili stambeno-poslovna zgrada, na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice područne (regionalne) odnosno lokalne samouprave.

Višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada može se graditi na novoj lokaciji u građevinskim područjima naselja, osim na površinama određenim za tu namjenu, i na površinama drugih namjena određenih prostornim planom, uz uvjet da isto zemljište nije planirano kao infrastrukturna površina.

Višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada gradi se vraćanjem u prvobitno stanje, osim posebnih dijelova uklonjene zgrade u kojima vlasnik odnosno srodnik vlasnika nije stanovao na dan 28. i 29. prosinca 2020., u kojem slučaju se radovi na tim posebnim dijelovima izvode samo do razine grube gradnje, odnosno ne izvode se radovi završne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova, razvodne instalacije pojedinačnog stambenog odnosno poslovnog prostora unutar te građevine. Osim temeljnih zahtjeva koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost te gospodarenje energijom i očuvanje topline, drugi temeljni zahtjevi ispunjavanju se ukoliko je to moguće bez znatnijih zahvata na zgradi.

Stanovi i poslovni prostori koji su u vlasništvu Republike Hrvatske izvode se do potpune uporabljivosti.

8.8. ZGRADA JAVNE NAMJENE

Zgrada javne namjene je zgrada namijenjena pretežitim dijelom obavljanu djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi.

Člankom 21. Zakona propisano je da se oštećene zgrade javne namjene obnavljaju cjelovitom obnovom zgrade, a cjelovita obnova zgrade podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije. Osim temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost te gospodarenje energijom i očuvanje topline, drugi temeljni zahtjevi se u cjelovitoj obnovi zgrade ispunjavaju ako je to moguće bez znatnijih zahvata na zgradi i bez znatnijeg povećanja troškova. Ukoliko se, prilikom izvođenja radova utvrdi da nije moguće zgradu javne namjene obnoviti cjelovitom obnovom zgrade, već ju je potrebno ukloniti, zgrada javne namjene gradi se vraćanjem u prvobitno stanje ispunjavanjem temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost te gospodarenje energijom i očuvanje topline, a drugi temeljni zahtjevi se ispunjavaju ako je to moguće bez znatnijeg zahvata na zgradi.

Člankom 70. stavkom 1. Zakona propisano je da se obnova zgrade javne namjene provodi na temelju odluke vlasnika i/ili osnivača odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje, a koja se odluka donosi u skladu s programom mjera. Stavkom 2. istoga članka propisano je da odluku o obnovi zgrade javne namjene provodi i financira vlasnik zgrade javne namjene sam i/ili osnivač odnosno pravna osoba ili tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinske struke odnosno izvođača ili pravna osoba odnosno tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje na isti način, ako to odluči vlasnik zgrade, te da se u obnovi zgrade javne namjene na odgovarajući način primjenjuje članak 69. stavak 2. Zakona.

Slijedom navedenoga, za zgradu javne namjene Ministarstvu se ne podnosi zahtjev za obnovu zgrade javne namjene oštećene potresom od 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020.

Odluka o obnovi zgrada javne namjene donosi se prema sljedećem redoslijedu (prioritetima):

– zgrade u kojima se obavljaju poslovi i djelatnosti u području:

• zdravstva

• odgoja

• obrazovanja

• socijalne skrbi

• znanosti

• prosvjete

– zgrade u kojima obavljaju rad tijela državne uprave i druga državna tijela

– zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih objekata u kojima prisustvuje više ljudi

– zgrade u kojima obavljaju rad tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave

– zgrade u kojima se obavljaju poslovi i djelatnosti u području:

• kulture

• sporta

– zgrade u kojima obavljaju rad pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska

– rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske,

a sve ovisno o tome jesu li osigurana sredstva za financiranje obnove.

Pri provedbi odluke o obnovi zgrade javne namjene vlasnik odnosno osnivač ili pravna osoba odnosno tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje obvezan je:

1. provesti odabir sudionika u gradnji (projektant, revident, izvođač, nadzorni inženjer) na temelju javnog natječaja sukladno Pravilniku o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove, Zakonu o javnoj nabavi te Zakonu

2. obnovu zgrade javne namjene provesti cjelovitom obnovom zgrade koja podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije. Osim temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost te gospodarenje energijom i očuvanje topline, drugi temeljni zahtjevi se u cjelovitoj obnovi zgrade ispunjavaju ako je to moguće bez znatnijih zahvata na zgradi i bez znatnijeg povećanja troškova

3. pratiti provedbu ugovora zaključenih s odabranim sudionicima u gradnji

4. u mrežnu aplikaciju Ministarstva redovito unositi podatke o obnovi

5. po završetku radova podnijeti zahtjev nadležnom sudu za upis u zemljišnu knjigu završnog izvješća nadzornog inženjera.

8.9. PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

Podrobniji sadržaj i tehnički elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih i službenih osoba, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata uređuju se pravilnikom iz članka 4. stavka 4. Zakona.

Oštećene odnosno uništene zgrade obnavljaju se u skladu s:

• projektom obnove konstrukcije zgrade

• projektom obnove za cjelovitu obnovu zgrade

• projektom za uklanjanje zgrada

• projektom za građenje zamjenske obiteljske kuće

• projektom za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade.

Obnova konstrukcije zgrada

Obnova konstrukcije zgrade provodi se sukladno Tehničkom propisu.

Kod postupka obnove projektna dokumentacija izrađuje se prema razinama obnove sukladno Prilogu III navedenog propisa.

Cjelovita obnova zgrade

Za cjelovitu obnovu zgrade izrađuje se projekt obnove za cjelovitu obnove zgrade.

Cjelovita obnova zgrade obuhvaća obnovu konstrukcije zgrade sukladno njezinom oštećenju, namjeni i razredu važnosti te projektiranje i izvođenje svih drugih potrebnih građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti. Cjelovita obnova zgrade koja je pojedinačno kulturno dobro ne obuhvaća obnovu posebnih dijelova.

Posebni dijelovi zgrade (stanovi, poslovni prostori i drugi posebni dijelovi zgrade) u cjelovitoj obnovi zgrade pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara završavaju se izvođenjem potrebnih završnih građevinskih, odnosno zidarskih radova što uključuje izradu grube i fine žbuke unutarnjih zidova i stropova te izradu podloge za polaganje podne obloge (izravnavajući sloj estriha).

Osim temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost, drugi temeljni zahtjevi se u cjelovitoj obnovi zgrade ispunjavaju ukoliko je to moguće bez znatnijih zahvata na zgradi i bez znatnijeg povećanja troškova.

Prilikom cjelovite obnove zgrade razreda važnosti III i IV prema HRN EN 1998-1, na čestici postojeće zgrade, iznimno i na susjednoj čestici uz suglasnost vlasnika te čestice, mogu se projektirati i izvoditi pomoćna vanjska evakuacijska stubišta i vanjska dizala koja izlaze izvan tlocrtne površine postojeće građevine ukoliko se radi o radovima kojima se utječe na zadovoljavanje i poboljšanje temeljnih zahtjeva za građevinu u pogledu sigurnosti u slučaju požara te sigurnosti i pristupačnosti tijekom uporabe i ukoliko je predmetni zahvat usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom.

Posebne napomene

Projektant je projektnu dokumentaciju obvezan izraditi u skladu s pravilima struke i svim važećim pozitivnim zakonskim odrednicama. Troškovnici moraju biti izrađeni na način da se bez dodatnih izmjena i dopuna mogu priložiti dokumentaciji za nabavu izvođača radova u postupku nabave s opisom i procijenjenom vrijednošću predmeta nabave, pri čemu je posebnu pažnju potrebno obratiti na usklađenost troškovnika s propisima kojim se uređuje javna nabava. Troškovnici različitih vrsta radova moraju biti međusobno usklađeni, izrađeni u istoj formi, za što je odgovoran glavni projektant.

Sukladno članku 24. stavku 2. Zakona, vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koja je iznad razine iz Tehničkog propisa, odnosno cjelovitu obnovu zgrade kada sami provode obnovu, uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove popravka konstrukcije

Nadalje, ukoliko se unutar projekta, isključivo prema odluci i traženju vlasnika odnosno suvlasnika zgrade daju projektna rješenja koja obuhvaćaju radove koji nisu predviđeni konstrukcijskom obnovom propisanom ovim Programom i Tehničkim propisom, projektant je dužan prilikom izrade troškovnika za izvođenje radova obnove izdvojiti navedene radove u posebnu grupu radova ili u izdvojenom troškovniku. Također u skladu s člankom 24. stavkom 2. Zakona, plaćanje troškova usluge izrade projektnih rješenja kao i izradu dijela troškovnika radova u grupi koja obuhvaćaju radove koji nisu predviđeni konstrukcijskom obnovom propisanom ovim Programom i Tehničkim propisom te troškove snosi vlasnik odnosno suvlasnici zgrade.

Sastavni dio projekta obnove je troškovnik u kojem je projektant dužan odvojiti stavke procijenjenog opravdanog troška obnove koje se financiraju na temelju Zakona.

Projekti za uklanjanje zgrada, projekti za građenje zamjenske obiteljske kuće, projekti za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade i tipski projekti izrađuju se na odgovarajući način prema odredbama Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina u dijelu u kojem se propisuje obvezni podrobniji sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih i službenih osoba te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, a dodatno moraju sadržavati u tekstualnom dijelu troškovnik procijenjenih troškova radova građenja s izdvojenim stavkama procijenjenog opravdanog troška građenja.

8.9.1. Izrada projekta kao elektroničkog zapisa

U pogledu načina izrade projektne dokumentacije kao elektroničkog zapisa i odgovornosti za potpisivanje iste, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (»Narodne novine«, broj 118/19. i 65/20.).

8.9.2. Uklanjanje zgrada, građenje zamjenske obiteljske kuće i građenje višestambene, stambeno-poslovne zgrade

Projekti za uklanjanje zgrada osim za slobodnostojeće kuće i pomoćne zgrade (za koje se projekt ne izrađuje), projekti za građenje zamjenske obiteljske kuće, projekti za građenje višestambene, stambeno-poslovne zgrade i tipski projekti izrađuju se u skladu s pravilnikom iz članka 4. stavka 4. Zakona i prema Pravilniku o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina u dijelu u kojem se propisuje obvezni podrobniji sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih i službenih osoba te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata.

Projekt uklanjanja zgrade i tipski projekt treba zadovoljiti osnovne odrednice propisane pravilnikom iz članka 4. stavka 4. Zakona.

U projektu za građenje zamjenske obiteljske kuće i projektu za građenje višestambene, stambeno-poslovne zgrade, a s obzirom na zadaće struka propisane posebnim zakonom, tehnička rješenja mogu biti sadržana u arhitektonskom, građevinskom, elektrotehničkom i strojarskom projektu (odgovarajući projekti pojedinih struka). Pojedinačna tehnička rješenja odgovarajućih projekata pojedinih struka mogu biti izrađena u jednoj i/ili više mapa. Pojedinačna tehnička rješenja kojima se osigurava usklađenost obiteljske kuće odnosno višestambene, stambeno-poslovne zgrade s propisima, uvjetima gradnje na određenoj lokaciji te kojima se osigurava da građevina ispunjava propisane zahtjeve moraju biti međusobno usklađena i uključena u cjelokupno tehničko rješenje građevine, a ista se obvezno prikazuju kao sastavni dijelovi odgovarajućih projekata pojedinih struka. Svi odgovarajući projekti pojedinih struka koji čine projekt obiteljske kuće odnosno višestambene, stambeno-poslovne zgrade moraju biti međusobno usklađeni i tako usklađeni moraju prikazivati cjelovitu građevinu u tehničko-tehnološkom i funkcionalnom smislu.

9. PRIVREMENO SKLADIŠTENJE MATERIJALA OD UKLANJANJA I/ILI GRAĐEVNOG OTPADA

Lokacija nekretnine za privremeno skladištenje materijala od uklanjanja i/ili građevnog otpada:

– određuje se odlukom koju donosi županija i/ili jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb

– može biti u vlasništvu županije, jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, u vlasništvu Republike Hrvatske u kojem slučaju je potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva odnosno tijela kod kojeg je predmetna nekretnina na upravljanju ili u vlasništvu fizičke ili pravne osobe u kojem slučaju županija i/ili jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb sklapa ugovor s vlasnikom o korištenju nekretnine.

Privremeno skladištenje građevnog materijala mogu provoditi Grad Zagreb, županije i jedinice lokalne samouprave na području županija odnosno trgovačka društva čiji je osnivač Grad Zagreb, županija i jedinica lokalne samouprave na području županije.

Postupanje s materijalom od uklanjanja i građevnim otpadom

Materijal od uklanjanja:

– koji ima uporabnu vrijednost ne smatra se otpadom

– sakuplja se, razvrstava i priprema za uporabu na gradilištu ili na nekretnini koja je odlukom određena u svrhu privremenog skladištenja

– koji se može uporabiti na području pogođenom nepogodom daje se na raspolaganje županiji i/ili jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu za potrebe korištenja u sanaciji štete ili u obnovi ili u drugu svrhu.

Građevni otpad i građevinski materijal

– građani i tvrtke koje sudjeluju u raščišćavanju područja pogođenog nepogodom dužni su iz građevnog otpada izdvojiti otpad koji sadrži azbest te opasni od neopasnog građevnog otpada i s tako razdvojenim otpadom gospodariti sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom

– za sakupljeni i obrađeni građevni otpad potrebno je voditi evidenciju sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom.

Način rada na reciklažnom dvorištu i privremenom skladištu građevinskog materijala

– reciklažnim dvorištem i privremenim skladištem građevinskog materijala upravlja davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada

– osposobljeni djelatnik na reciklažnom dvorištu i privremenom skladištu vodi evidencije o:

• zaprimljenim vrstama i količinama otpada sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom putem e-ONTO obrasca. Prilikom predavanja otpada ovlaštenim osobama ispunjava Prateći list i drugu evidenciju prema potrebi

• zaprimljenim vrstama i količinama materijala od uklanjanja koji su dopremljeni na privremeno skladište i pripremljeni za uporabu, te o tome davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada izvještava ministarstvo nadležno za gospodarenje otpadom do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu na posebnom obrascu.

– pristup reciklažnom dvorištu i privremenom skladištu imaju isključivo davatelji javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, građani s tog područja uz predočenje identifikacijske isprave, te pravne ili fizičke osobe koje sudjeluju u raščišćavanju područja i uklanjanju objekata odnosno obnovi nakon potresa.

Obveze pravnih ili fizičkih osoba (obrtnika) koji sudjeluju u uklanjanju objekata

– pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja sudjeluje u uklanjanju objekata dužna je na svom gradilištu ili na privremenom skladištu izdvojiti:

• tvari i materijale koji se mogu uporabiti za sanaciju ili obnovu ili u drugu svrhu na području pogođenom nepogodom

• opasni od neopasnog građevnog otpada, te njime gospodariti sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom

– pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja sudjeluje u uklanjanju objekata je vlasnik/posjednik otpada koji nastaje na njihovom gradilištu i dužna je voditi evidenciju sukladno propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom.

Županija ili jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb osigurat će ovjerenu izjavu kojom se vlasnik/suvlasnik objekta koji se uklanja na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske odriče prava na naknadu za materijal od uklanjanja.

Na temelju ovoga Programa županije i/ili jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb donose provedbeni program mjera, uz suradnju nadležnog ministarstva. Nadzor nad provedbom predmetnog Programa mjera provodi Državni inspektorat sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 84/21.).

10. UPUTA ZA IZRADU NALAZA

Razlog donošenja ove upute je pojašnjenje izrade i sadržaja nalaza sukladno ovome Programu, zadržavajući kontinuitet metodologije korišten prilikom preliminarnih procjena oštećenja i uporabljivosti građevina.

OPĆI PODACI

– podaci o ovlaštenom inženjeru građevine (ime i prezime, broj ovlaštenja, žig i potpis)

– podaci o predmetnoj građevini (adresa, vlasništvo, namjena, korištenju, naznačiti radi li se o spomeniku kulture i slično)

– informacije o raspoloživoj dokumentaciji o građevini (projekti, troškovnici, nacrti i slično)

– podaci o vlasniku (vlasništvo, odgovorna osoba i slično)

– podaci o izgradnji (godina ili razdoblje izgradnje)

– podaci o rekonstrukciji/dogradnji (godina ili razdoblje rekonstrukcije, utjecaj zahvata na konstrukcijski sustav i slično)

– opis pozicije/smještaja/situacije građevine (samostojeća, položaj u bloku, interakcija s susjednim građevinama i slično) uključujući izvadak iz katastra s označenom predmetnom zgradom

– podaci o oblikovanju građevine (oblik tlocrta, broj etaža, broj etaža ispod zemlje, nastanjenost potkrovlja i slično)

– osnovne dimenzije građevine (srednja površina tlocrta, srednja visina etaže, visina nadozida u potkrovlju, visina krovne konstrukcije i slično)

– izračun građevinske bruto površine (u građevinsku bruto površinu uračunava se i etaža koja nema trajnog pristupa).

PODACI O KONSTRUKCIJI

– opis tipa konstrukcije (primjerice AB zidni sustav, AB okvirni sustav, AB okviri s ispunskim ziđem, AB dvojni sustav, nearmirano ziđe, omeđeno ziđe, montažna/predgotovljena gradnja, metalna, drvena, mješovita i slično)

– opis pravilnosti konstrukcije po visini (ukoliko postoji, opisati nepravilnost – mekani kat, kratki stupovi, promjena u visini građevine, promjena u vertikalnoj konstrukciji i slično)

– opis pravilnosti u tlocrtu (ukoliko postoji, odrediti nepravilnost – torzijski ekscentricitet, uvučeni kutovi, ostale nepravilnosti u tlocrtu)

– podaci o konstrukciji krovišta (sa ili bez potiska, materijal, oblik i slično)

– podaci o međukatnoj konstrukciji (opisati povezanost s vertikalnom nosivom konstrukcijom, opisati tip konstrukcije, materijal, krutost i slično)

– podaci o temeljnoj konstrukciji (odrediti materijal, vrstu i dubinu temelja)

– ostali bitni podaci o konstrukciji (istaknuti bitne, specifične dijelove građevine što nije obuhvaćeno prethodnim sadržajem nalaza ili je potrebno dodatno istaknuti).

PODACI O OŠTEĆENJIMA

– opis oštećenja konstrukcijskih elemenata radi djelovanja potresa – definirati razinu oštećenja (teško – vrlo teško ili blago – umjereno ili neznatno) i rasprostranjenost oštećenja (<35 % ili 35 – 65 % ili >65 %) u vertikalnim elementima konstrukcije, međukatnoj konstrukciji, stubištu, krovištu, ispunama, temeljima i ostalim dijelovima konstrukcije – opisati oštećenja i potvrditi prikladnim fotografijama oštećenih dijelova konstrukcije

– oštećenja nekonstrukcijskih elemenata i infrastrukture – definirati razinu oštećenja (teško – vrlo teško ili blago – umjereno ili neznatno ili nepoznato) u nekonstrukcijskim/pregradnim zidovima, žbuci, dijelovima obloge, spuštenim stropovima, dimnjacima, dijelovima pokrova krovnih vijenaca, parapeta, drugih unutarnjih ili vanjskih dijelova građevine, vodovodnoj mreži, kanalizaciji ili sustavu grijanja (upozoriti na svaku mogućnost opasnu za građane), električnoj ili plinskoj mreži (upozoriti na svaku mogućnost opasnu za građane) i ostalim elementima građevine – opisati oštećenja i potvrditi prikladnim fotografijama oštećenih dijelova

– problemi s tlom – identificirati slijeganje temelja/infrastrukture, likvefakciju, pukotine u tlu, izdizanje tla, urušne vrtače, klizište, pukotine na infrastrukturi i slično

– ukupna ocjena prema EMS-98:

• I. blago oštećenje (zanemarivo konstrukcijsko oštećenje i blago nekonstrukcijsko oštećenje)

• II. umjereno oštećenje (blago konstrukcijsko oštećenje i umjereno nekonstrukcijsko oštećenje)

• III. značajno oštećenje (umjereno konstrukcijsko oštećenje i teško nekonstrukcijsko oštećenje)

• IV. vrlo teško oštećenje (teško konstrukcijsko oštećenje i vrlo teško nekonstrukcijsko oštećenje)

• V. otkazivanje (vrlo teško konstrukcijsko oštećenje).

UPORABLJIVOST GRAĐEVINE

– ocjena uporabljivosti u nalazu:

• N1 – neuporabljiva zbog vanjskih utjecaja

• N2 – neuporabljiva zbog oštećenja

• PN1 – privremeno neuporabljiva građevina – potreban detaljan pregled

• PN2 – privremeno neuporabljiva građevina – potrebne mjere hitne intervencije

• U1 – uporabljiva građevina uz manja oštećenja

• U2 – uporabljiva građevina s preporukom

• U0 – uporabljiva građevina bez oštećenja.

Bitno je istaknuti ključne elemente procjene uporabljivosti s naglaskom na uzroke promjene u odnosu na postojeće (starije) procjene iz preliminarnih procjena, posebice provedene intervencije, utjecaj naknadnih potresa i slično. Ukoliko postoji preliminarni pregled nakon potresa, potrebno je upisati datum starog pregleda, ocjenu na temelju tog pregleda, EMS te zaključke.

RAZINA OBNOVE

Potrebno je odrediti razinu obnove potresom oštećene konstrukcije zgrade u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost, u skladu s Tehničkim propisom.

PRIJEDLOG DALJNJIH AKTIVNOSTI

Preporučiti daljnje postupanje – nekonstrukcijska obnova, konstrukcijska obnova ili uklanjanje zgrade.

Ukoliko je potrebno ukloniti zgradu ili dio zgrade, istaknuti koji su dijelovi izgubili stabilnost ili ih nije moguće popraviti što utječe da se preporučuje da se zgrada uklanja.

Po potrebi napraviti prijedlog privremenih mjera hitne intervencije – intervencija na krovištu, podupiranje izvana, uklanjanje žbuke, obloge i spuštenih stropova, uklanjanje elemenata krova – crijepa, dimnjaka, parapeta, uklanjanje elemenata fasade – vijenaca, parapeta, istaka i slično, popravak instalacija, zaštita prilaznog puta, dodatni specijalistički pregled, potreba za ograđivanjem područja.

Ukoliko je preporuka daljnjeg postupanja nekonstrukcijska obnova potrebno je naznačiti oštećenja konstrukcijskih elemenata zgrade koje je potrebno popraviti, a koja oštećenja ne utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade.

ZAKLJUČAK NALAZA

Istaknuti ključne zaključke i završne napomene.