NN 25/2024 (1.3.2024.), Zaključak o prihvaćanju Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2024. do 2027. godine

Vlada Republike Hrvatske

385

Na temelju članka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11., 119/14., 93/16., 116/18. i 80/22.), a u vezi s člankom 169. stavkom 1. točkom d) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 121/17., 98/19., 84/21. i 156/23.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. veljače 2024. donijela

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2024. do 2027. godine, u tekstu koji je sastavni dio ovoga Zaključka.

2. Za provođenje Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2024. do 2027. godine zadužuje se Ministarstvo hrvatskih branitelja.

3. Ovaj Zaključak objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/24-07/54 Urbroj: 50301-29/23-24-2 Zagreb, 29. veljače 2024.

Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

PROGRAM STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA I ZAPOŠLJAVANJA HRVATSKIH BRANITELJA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI ZA RAZDOBLJE OD 2024. DO 2027. GODINE

1. UVOD

Poticanje rada i zapošljavanja provedbom aktivne politike zapošljavanja i poticanje cjeloživotnog učenja radi prilagodbe potrebama tržišta rada pripada skupu temeljnih ciljeva Programa Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2020. – 2024., a istome pripada i briga za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata[1](U daljnjem tekstu upotrebljavat će se izraz: hrvatski branitelji.) i članove njihovih obitelji. Uvažavajući cilj stvaranja uvjeta za razvoj učinkovitog, razvijenog i uređenog tržišta rada koje će omogućiti dostojanstven rad, potrebno je uvažiti i potrebe teže zapošljivih i socijalno najranjivijih društvenih skupina, u koje se ubrajaju: hrvatski branitelji zbog njihove dobi i činjenice da im je dijelom u vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu bilo otežano redovno stjecanje znanja i vještina, kao i potrebnog radnog iskustva, te djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djeca dragovoljaca i djeca hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata[2](U daljnjem tekstu upotrebljavat će se kratica: dijete HRVI-ja.) jer se često radi o mladim osobama bez radnog iskustva, na čije životne ishode je izravno i neizravno utjecalo sudjelovanje njihovih roditelja u Domovinskom ratu. Zbog toga je djecu smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, dragovoljaca i HRVI-ja potrebno osnažiti kroz poticanje dodatnog obrazovanja te uključivanjem u tržište rada s ciljem realizacije njihovih potencijala.

Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2024. do 2027. godine nastavak je provedbe programa koji se provodio u razdoblju od 2021. do 2023. godine i predstavlja sedmi ciklus provedbe mjera namijenjenih poticanju obrazovanja, zapošljavanju i poticanju zadružnog poduzetništva. Ujedno se njime dodatno definiraju intervencije aktivne politike zapošljavanja kojima se omogućuje prelazak iz nezaposlenosti u svijet rada pomoću dodatnog obrazovanja te stjecanjem vještina za veću prilagodljivost tržištu rada, zatim potporama za samozapošljavanje, zapošljavanje te poticanje rada braniteljskih zadruga, koje su se pokazale dobrim primjerom jačanja sposobnosti izlaska malih proizvođača na tržište i socijalnog uključivanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

Uvažavajući izazovna vremena za gospodarstvo i tržište rada uslijed društveno-ekonomskih promjena, mjerama Programa poticat će se uspješnija prilagodba novonastalim okolnostima, jačanje konkurentnosti korisnika, olakšavanje i razvoj poslovanja te pomoć pri plasmanu proizvoda.

U Programu stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2024. do 2027. godine stavit će se naglasak na provedbu mjera kroz dva prioritetna područja, a kojima je cilj smanjenje nezaposlenosti osoba iz braniteljsko-stradalničke populacije, povećanje njihovog sudjelovanja u cjeloživotnom učenju, smanjivanje rizika od socijalne isključenosti, povećanje zapošljivosti i prilagodljivosti tržištu rada, daljnji razvoj poslovanja te promoviranje i plasman njihovih proizvoda, kao i veća informiranost o mogućnostima korištenja mjera.

2. ANALIZA STANJA I KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA BRANITELJSKO-STRADALNIČKE POPULACIJE

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem studenoga 2023. godine u Republici Hrvatskoj u registriranoj nezaposlenosti bilo je evidentirano 8.080 nezaposlenih hrvatskih branitelja, što čini 7,1 % ukupno nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje[3](Hrvatski zavodi za zapošljavanje na dan 30. studenoga 2023. godine.). U usporedbi sa studenim 2021. godine, kada je bilo evidentirano 10.624 nezaposlenih hrvatskih branitelja s udjelom od 8,5 % u ukupnom broju nezaposlenih osoba, te studenim 2022. godine kada je bilo evidentirano 8.939 nezaposlenih hrvatskih branitelja, što čini udio od 7,7 % ukupno nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj[4](Hrvatski zavod za zapošljavanje dan 30. studenoga 2021. i na dan 30. studenoga 2022. godine.), vidljivo je da je u studenom 2023. godine udio nezaposlenih hrvatskih branitelja u ukupnoj nezaposlenosti smanjen za 1,4 % u odnosu na isto razdoblje 2021. godine te 0,6 % u odnosu na studeni 2022. godine. Ujedno krajem studenoga 2023. godine u registriranoj nezaposlenosti bilo je evidentirano 187 nezaposlene djece smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, dragovoljaca i HRVI-ja[5](Hrvatski zavodi za zapošljavanje na dan 30. studenoga 2023. godine.), dok je u studenom 2021. godine u evidenciji nezaposlenih bilo evidentirano njih 226, a u studenom 2022. godine njih 203[6](Hrvatski zavod za zapošljavanje dan 30. studenoga 2021. i na dan 30. studenoga 2022 godine.).

Krajem studenoga 2023. godine najviše hrvatskih branitelja evidentirano je u kategoriji dugotrajno nezaposlenih osoba (nezaposleni duže od jedne godine), njih 61,6 %, a od ukupnog broja dugotrajno nezaposlenih hrvatskih branitelja više od jedne četvrtine (27,8 %) nezaposleno je 8 godina i više.

S obzirom na dobnu strukturu, u studenom 2023. godine najviše nezaposlenih hrvatskih branitelja pripada dobnoj skupini od 55 do 59 godina (36,1 %), zatim dobnoj skupini starijih od 60 godina (28,7 %), dok udio nezaposlenih hrvatskih branitelja u dobnoj skupini od 50 do 54 iznosi 25,7 %, a u dobnoj skupini od 45 do 49 godina iznosi 9,5 %. Uzimajući u obzir obrazovnu strukturu, većinu čine nezaposleni hrvatski branitelji sa srednjoškolskim obrazovanjem (60,1 %), slijede oni sa završenom osnovnom školom (28,1 %) te oni sa završenim višim ili visokim obrazovanjem (6,8 %). Najviše nezaposlene djece smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca i HRVI-ja pripada dobnoj skupini od 25 do 29 godina (27,8 %), dok su u obrazovnoj strukturi najbrojnija skupina oni sa srednjoškolskim obrazovanjem s udjelom od 61 %.

S obzirom na dobnu strukturu, u studenom 2023. godine najviše nezaposlenih hrvatskih branitelja pripada dobnoj skupini od 55 do 59 godina (36,1 %), zatim dobnoj skupini starijih od 60 godina (28,7 %), dok udio nezaposlenih hrvatskih branitelja u dobnoj skupini od 50 do 54 iznosi 25,7 %, a u dobnoj skupini od 45 do 49 godina iznosi 9,5 %. Uzimajući u obzir obrazovnu strukturu, većinu čine nezaposleni hrvatski branitelji sa srednjoškolskim obrazovanjem (60,1 %), slijede oni sa završenom osnovnom školom (28,1 %) te oni sa završenim višim ili visokim obrazovanjem (6,8 %). Najviše nezaposlene djece smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca i HRVI-ja pripada dobnoj skupini od 25 do 29 godina (27,8 %), dok su u obrazovnoj strukturi najbrojnija skupina oni sa srednjoškolskim obrazovanjem s udjelom od 61 %[7](Hrvatski zavod za zapošljavanje na dan 30. studenoga 2023. godine).

Što se tiče kretanja na tržištu rada, broj novoprijavljenih hrvatskih branitelja u evidenciji nezaposlenih osoba do kraja studenoga 2023. godine iznosio je prosječno 5.445, dok je u istom razdoblju temeljem zapošljavanja i druge poslovne aktivnosti iz evidencije nezaposlenih osoba izašao 4.051 hrvatski branitelj. Ukupan broj novoprijavljene djece hrvatskih branitelja u evidenciji nezaposlenih osoba do kraja studenoga 2023. godine iznosio je prosječno 222, a u istom je razdoblju temeljem zapošljavanja i drugih poslovnih aktivnosti iz evidencije nezaposlenih osoba izašlo 234 djece hrvatskih branitelja[8](Hrvatski zavod za zapošljavanje na dan 30. studenoga 2023. godine).

Najveći broj nezaposlenih hrvatskih branitelja u studenom 2023. godine evidentiran je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.624, ili 20,1 % od ukupnog broja nezaposlenih hrvatskih branitelja u Hrvatskoj), zatim u Gradu Zagrebu (1.080, ili 13,4 %) te Osječko-baranjskoj županiji (896, ili 11,1 %), dok je najviše nezaposlene djece smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca i djece HRVI-ja u istom razdoblju evidentirano u Osječko-baranjskoj županiji (87, ili 46,5 % od ukupnog broja nezaposlene djece hrvatskih branitelja) i Požeško-slavonskoj županiji (17, ili 9,1 %)[9](Hrvatski zavod za zapošljavanje na dan 30. studenoga 2023.).

U evidenciju nezaposlenih osoba u studenom 2023. godine izravno iz radnog odnosa prijavilo se 478 hrvatskih branitelja, a najzastupljenije kategorije prestanka radnog odnosa su prestanak radnog odnosa zbog isteka rada radniku na određeno vrijeme (265) i poslovno uvjetovani otkaz zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (69), što zajedno čini 69,9 % od ukupnog broja razloga prestanka radnog odnosa.

Zbog toga je važna provedba programa, mjera i aktivnosti različitih dionika usmjerenih stvaranju uvjeta za veću zapošljivost i prilagodljivost radne snage koja će moći odgovoriti potrebama tržišta rada, pri čemu se posebna pažnja treba posvetiti nezaposlenim osobama u nepovoljnom položaju koje su teže zapošljive.

3. ANALIZA PROVEDBE PROGRAMA STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA I ZAPOŠLJAVANJA HRVATSKIH BRANITELJA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2023. GODINE

Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji predstavlja kombinaciju ciljanih mjera aktivne politike zapošljavanja i aktivnosti usmjerenih stvaranju uvjeta za lakše i brže uključivanje na tržište rada, stjecanje obrazovanja i radnog iskustva, kao i pružanja podrške u ponovnoj aktivaciji braniteljsko-stradalničke populacije s otežanim pristupom tržištu rada. To znači da dio mjera, s jedne strane, izravno utječe na uključivanje u radno-tržišni sustav te korisnicima omogućuje pristup zaposlenju i ekonomskim resursima te neizravno povećava mrežu socijalnih kontakata i osigurava aktivan doprinos društvu u cjelini, dok se, s druge strane, provode i mjere koje su orijentirane na socijalnu inkluziju hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, a posredno korisnicima omogućuju zapošljavanje i ekonomsku integraciju.

Tijekom provedbe prethodnog Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2021. do 2023., a uzimajući u obzir mjere koje omogućuju izravno zapošljavanje, najveći interes potencijalnih korisnika bio je za potpore za samozapošljavanje. U proteklom provedbenom razdoblju raspisana su četiri javna poziva temeljem kojih su dodjeljivane potpore za samozapošljavanje. Ukupno je 320 osoba iz ciljne skupine ostvarilo potporu te je u tu svrhu utrošeno 3,3 mln eura (24,8 mln kuna). Prema statusu podnositelja zahtjeva, utvrđeno je kako 38,1 % korisnika ima ostvaren status djeteta dragovoljca, zatim slijede korisnici s ostvarenim statusom hrvatskog branitelja (32,2 %), djeteta HRVI-ja (24,7 %), dok je najmanji udio korisnika s ostvarenim statusom djeteta smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (5 %). Prosječna dob korisnika potpora za samozapošljavanje iz kategorije hrvatskih branitelja je 53,7 godina, a iz kategorije djece dragovoljaca, HRVI-ja i smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja 31,5 godina. S obzirom na geografsku pokrivenost, najveći broj korisnika je iz Osječko-baranjske županije, (22,8 %), zatim iz Grada Zagreba (18,6 %) i Splitsko-dalmatinske županije (17,8 %)[10](Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 30. studenoga 2023., Splitsko-dalmatinska županija s 17,95 %, Osječko-baranjska županija s 12,53 % i Grad Zagreb s 10,67 % ubrojene su među županije u kojima je zabilježen najveći udio nezaposlenih osoba, pa ne iznenađuje da se osobe iz ciljne skupine u ovim županijama najčešće odlučuju na samozapošljavanje; Izvor: Mjesečni statistički bilten za studeni 2023. https://www.hzz.hr/usluge/publikacije-hzz-a/statisticke-publikacije/#mjesecni-statisticki-bilten, pristupljeno 9. siječnja 2024. godine.).

Prema obliku registrirane djelatnosti najveći broj korisnika odlučio se na otvaranje obrta (66,3 %), dok se 25 % korisnika odlučilo na otvaranje trgovačkog društva, 8,1 % na pokretanje poljoprivrednog gospodarstva i 0,6 % na drugu samostalnu djelatnost. Najviše korisnika odlučilo se za pokretanje uslužnih djelatnosti, pri čemu se najčešće radi o ostalim osobnim uslužnima djelatnostima, zatim djelatnostima u građevinarstvu, pri čemu su to najčešće specijalizirane građevinske djelatnosti. Uz navedeno, zastupljene su i usluge uređenja i održavanja krajolika te djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje. Prema analizi učinkovitosti dodijeljenih potpora za samozapošljavanje, godinu dana nakon izlaska iz intervencije (odnosno prestanka ugovornih obveza) aktivnih korisnika potpore za samozapošljavanje je 65 %.

Što se tiče mjera usmjerenih smanjivanju rizika od socijalne isključenosti, najznačajnijom se pokazala potpora radu zadruga hrvatskih branitelja. Poticanjem rada braniteljskih zadruga dolazi do aktivacije i psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja uključenih u zadruge, koji kroz zadruge pokreću programe i projekte od koristi za cijelu lokalnu zajednicu u kojoj djeluju. Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u Hrvatskoj djeluje 1.245 zadruga, od čega njih 275 ima u nazivu oznaku »braniteljska« ili »zadruga branitelja«[11](Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na dan 8. siječnja 2024. godine.).

U proteklom razdoblju provedbe Programa raspisana su sveukupno tri javna poziva temeljem kojih je sufinanciran rad 24 zadruge hrvatskih branitelja u koje je uključeno 186 osoba, za što je utrošeno 429,5 tisuća eura (3,2 mln kuna). Od ukupnog broja osoba uključenih u rad braniteljskih zadruga, 76,8 % čine hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, dok djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djeca HRVI-a i djeca dragovoljaca iz Domovinskog rata čine 8,1 %. Zadruge-korisnice potpore u prosjeku imaju 8 članova, a prosječna dob članova koji pripadaju ciljnoj skupini Programa je 52,7 godina. Po pitanju radnog statusa članova zadruga, utvrđeno je kako njih 48,6 % koristi mirovinu, 39,5 % članova su zaposlene, a 11,9 % nezaposlene osobe. Najveći broj zadruga-korisnica potpore u proteklom razdoblju provedbe Programa djeluje na području Osječko-baranjske županije (37,5 %) i Splitsko-dalmatinske županije (25 %), a najčešće djelatnosti kojima se zadruge bave su djelatnosti iz građevinskog sektora njih čak 33,3 % te poljoprivredne proizvodnje (25 %).

U cilju otvaranja novih radnih mjesta za osobe iz ciljne skupine, Programom su se dodjeljivale i novčane potpore poslodavcima koji zapošljavaju nezaposlene hrvatske branitelje, djecu smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djecu dragovoljaca i djecu HRVI-ja. Potporu za poticanje zapošljavanja u proteklom provedbenom razdoblju ostvarila su 53 poslodavca te je korištenjem ove potpore zaposleno 55 osoba iz ciljne skupine, na što je utrošeno 365 tisuća eura (2,7 mln kuna). Promatrajući strukturu zaposlenih osoba, od 55 zaposlenih osoba, njih 47,3 % ima ostvaren status hrvatskog branitelja, 38,2 % djeteta dragovoljca, 9,1 % djeteta HRVI-ja i 5,4 % djeteta smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja, pri čemu je prosječna dob zaposlenih hrvatskih branitelja 55,5 godina, a djece iz ciljne skupine 31,6 godina. Važno je istaknuti kako je čak 70,9 % ugovora o radu sklopljeno na neodređeno vrijeme. Najveći broj osoba zaposlen je u obrtima (54,5 %), zatim u trgovačkim društvima (30,9 %), dok je daleko manji broj osoba zaposlen u zadrugama (7,3 %) i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (7,3 %). Najčešća zanimanja u kojima su kroz ovu mjeru zapošljavane osobe iz ciljne skupine su administrativna zanimanja, zanimanja u građevinarstvu te zanimanja u poljoprivrednim djelatnostima, a najviše osoba zaposleno je u Osječko-baranjskoj županiji (28,3 %) i Gradu Zagrebu (11,3 %).

Programom za razdoblje od 2021. do 2023. godine, s ciljem podizanja obrazovne strukture te prilagodljivosti znanja i vještina tržištu rada, poticalo se i dodatno obrazovanje osoba iz ciljne skupine. U navedenom razdoblju kroz raspisana četiri javna poziva sufinancirani su troškovi obrazovanja za 106 osoba iz ciljne skupine, od toga 20,7 % hrvatskih branitelja i 79,3 % djece HRVI-ja, dragovoljaca i smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, na što je utrošeno 127,5 tisuća eura (960,6 tisuća kuna). Najveći broj korisnika ove mjere odlučio se na prekvalifikaciju (37,74 %) te osposobljavanje (33,96 %), a najčešće upisani obrazovni programi su oni za vozača motornih vozila, voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova, za farmaceutskog i dentalnog tehničara te zanimanja iz područja ekonomske djelatnosti. Prosječna dob korisnika iz kategorije hrvatskih branitelja je 51 godina te iz kategorije djece iz ciljne skupine 26 godina, a najčešće je riječ o osobama iz Splitsko-dalmatinske (20,8 %), Osječko-baranjske (16 %) te Vukovarsko-srijemske županije (14,2 %).

Projekti zadruga i drugih malih poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika s ciljem unapređenja učinkovitosti proizvodnih procesa, jačanja proizvodnih kapaciteta i konkurentnosti sufinancirani su potporom za proširenje postojeće djelatnosti. U razdoblju od 2021. do 2023. godine Ministarstvo hrvatskih branitelja je raspisalo tri javna poziva za dodjelu potpora za proširenje postojeće djelatnosti, a temeljem istih dodijeljeno je 59 potpora, na što je utrošeno 691,3 tisuće eura (5,2 mln kuna). Prema obliku djelatnosti, potporu su ostvarile većinom zadruge hrvatskih branitelja i obrti s jednakim udjelom od 32,2 %, zatim obiteljska poljoprivredna gospodarstva s udjelom od 23,7 %, dok je najmanji udio trgovačkih društava, 11,8 %. Najviše korisnika posluje na području Osječko-baranjske županije (27,1 %), Splitsko-dalmatinske županije (11,9 %), a zatim slijede Vukovarsko-srijemska županija i Grad Zagreb s jednakim udjelom od 10,2 %. Prije podnošenja zahtjeva za potporu za proširenje postojeće djelatnosti korisnici su poslovali prosječno 8 godina, iz čega je razvidna održivost poslovnih subjekata koji su prethodno koristili potpore Ministarstva hrvatskih branitelja za pokretanje svojih djelatnosti, pri čemu je raspon godina poslovanja poslovnih subjekata od 3 do 20 godina.

Ministarstvo hrvatskih branitelja je u prethodnom razdoblju provodilo aktivnosti usmjerene na postizanje suradnje s drugim institucijama i poslovnim subjektima s ciljem plasmana domaćih proizvoda hrvatskih branitelja-proizvođača i članova njihovih obitelji na tržište, kao i postizanja boljih poslovnih rezultata. Jedna od najznačajnijih je suradnja s Podravkom d.d. u realizaciji potencijalnog otkupa proizvoda za potrebe industrijske prerade od strane Podravke d.d. Partnerska suradnja hrvatskih branitelja i Podravke d.d. nastavak je suradnje realizirane u razdoblju od 2018. do 2020. godine te je početkom 2021. godine sklopljen novi Sporazum o suradnji za razdoblje 2021. do 2023. godine. Navedenom suradnjom Ministarstvo hrvatskih branitelja ostvaruje svoj primarni cilj skrbi o hrvatskim braniteljima, nastojeći na taj način ujedno potaknuti njihove prilike za zapošljavanje, a Podravka d.d. svoj strateški cilj povećanja udjela domaće sirovine u proizvodima. U proteklom trogodišnjem razdoblju od 2021. do 2023. godine hrvatski branitelji-proizvođači isporučili su Podravki d.d. 21.874 tona sirovine (voća, povrća i žitarica) u ukupnom iznosu 6,7 mln eura (50,5 mln kuna).

Uvažavajući značaj mjera aktivne politike zapošljavanja za razvoj ljudskih potencijala kroz obrazovanje i stjecanje dodatnih znanja i vještina te povećanje razine zapošljivosti, a uzimajući u obzir činjenicu kako se mjerama ovog programa aktiviraju i korisnici iznad 50 godina starosti, čime se utječe na stopu radne aktivnosti starijih osoba, kao i širu društvenu funkcionalnost potpora koje podrazumijevaju poboljšanje socio-ekonomske situacije u kućanstvima korisnika potpora, ovim Programom predlaže se nastavak provedbe mjera.

4. STRATEGIJSKI I ZAKONODAVNI TEMELJI PROVEDBE PROGRAMA

Program se temelji na zakonodavnom okviru i strateškim dokumentima koji prvenstveno uključuju područja zapošljavanja, pristupa zapošljavanju, potpora male vrijednosti i obrazovanja odraslih.

Strategijski i zakonodavni temelji[12](S obzirom na moguće izmjene i dopune navedenih zakonskih propisa, odnosno donošenja novih zakona u područjima koja uređuju, tijekom provedbe Programa primjenjivat će se zakonske odredbe sukladno zakonskoj regulativi koja će u tom trenutku biti na snazi.) provedbe Programa su:

1. Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2020. – 2024. – unutar programskog područja 5. Globalna prepoznatljivost – Ponosna, sigurna i utjecajna Hrvatska, cilja 5.1. Učvršćivanje suvereniteta i njegovanje vrijednosti – Branitelji kao čvrst oslonac domovinske Hrvatske navedeno je kako će Vlada Republike Hrvatske usvojiti novi program zapošljavanja koji će sadržavati mjere koje omogućavaju olakšanje i razvoj poslovanja te pomoć pri plasiranju proizvoda, a ujedno će pružati potporu osnaživanju braniteljskih zadruga.

2. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (»Narodne novine«, broj 13/21.) – u okviru strateškog cilja 5. Zdrav, aktivan i kvalitetan život istaknuto je prioritetno područje Zaštita dostojanstva hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te civilnih stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te je navedeno kako će se poticati uključivanje u gospodarski život, socijalno uključivanje, zapošljavanje i poboljšavanje konkurentnosti na tržištu rada hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

3. Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine – u okviru prioriteta 4. Povećanje aktivnosti radno sposobnog stanovništva i posebnog cilja 4. Poboljšanje pristupa tržištu rada nezaposlenim i neaktivnim osobama navedena je mjera za postizanje posebnog cilja koja uključuje poticanje zapošljavanja i radne aktivacije hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji provedbom Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

4. Provedbeni program Ministarstva hrvatskih branitelja 2021. – 2024. – pored ostalih mjera sadrži i mjeru koja se odnosi na jačanje konkurentnosti hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji na tržištu rada.

5. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 121/17., 98/19., 84/21. i 156/23.) – u članku 154. definira braniteljsko socijalno-radnu zadrugu kao posebni model zadružnog djelovanja, a u članku 169. stavku 1. točki d) ističe provedbu programa i projekata usmjerenih, između ostaloga, prevladavanju i ublažavanju posljedica Domovinskog rata u koje je ubrojen i program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

6. Zakon o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 47/14. i 69/17.) – dio potpora iz Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji predstavlja potpore male vrijednosti namijenjene zapošljavanju.

7. Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2024. – 2026. (»Narodne novine«, broj 3/24.) – u okviru ciljeva dodjele državnih potpora istaknuti su ciljevi čijem bi ostvarenju trebali težiti davatelji državnih potpora te je, između ostalog, kao jedna od istaknutih namjena dodjele državnih potpora za zapošljavanje usmjerena zapošljavanju radnika u nepovoljnom položaju.

8. Uredba Komisije (EU) br. 2023/2831 od 13. prosinca 2023. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore – propisuju pravila dodjele potpora male vrijednosti (de minimis potpora) poduzetnicima u svim sektorima.

9. Uredba Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru i Uredba Komisije (EU) br. 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru – propisuju pravila dodjele potpora male vrijednosti (de minimis potpora) poduzetnicima koji se bave primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda.

10. Zakon o obrazovanju odraslih (»Narodne novine«, broj 144/21.) – ističe kako je cilj obrazovanja odraslih stjecanje kompetencija potrebnih za rad, usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada te doprinos razvoju gospodarstva.

5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI PROGRAMA

Opći cilj Programa je pružiti podršku integraciji osoba iz ciljne skupine na tržište rada povećanjem njihove zapošljivosti, kako bi se, uz ostale mjere aktivne politike zapošljavanja, zapošljavanjem kod poslodavaca ili u poduzetništvu utjecalo na smanjenje broja nezaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Poseban cilj Programa je poboljšati pristup tržištu rada nezaposlenim hrvatskim braniteljima i nezaposlenoj djeci smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djeci dragovoljaca i djeci HRVI-ja, povećati njihovu zapošljivost i prilagodljivost tržištu rada te doprinijeti promociji, vidljivosti i plasmanu njihovih proizvoda, pri čemu se posebna pozornost posvećuje razvoju konkurentnosti poticanjem održivog razvoja uvođenjem digitalne i zelene tehnologije.

Ciljevi Programa usmjereni su na osnaživanje nezaposlenih hrvatskih branitelja i nezaposlene djece smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca i djece HRVI-ja, njihovo uključivanje u radno-tržišni sustav, podršku u razvoju poslovanja, postizanju veće konkurentnosti i učinkovitosti te predstavljanju i plasmanu proizvoda i usluga, kao i povezivanju s partnerima važnim za njihovo poslovanje.

6. CILJNA SKUPINA, NOSITELJ I ROK PROVEDBE PROGRAMA

Ciljnu skupinu Programa čine nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, nezaposlena djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, nezaposlena djeca dragovoljaca iz Domovinskog rata i nezaposlena djeca HRVI-ja.

Nositelj provedbe Programa je Ministarstvo hrvatskih branitelja, a Program će se provoditi kontinuirano u razdoblju od 2024. do 2027. godine.

7. FINANCIRANJE PROGRAMA

Program se financira sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.

8. NAČIN PROVEDBE PROGRAMA

Potpora za samozapošljavanje, Potpora za poticanje zapošljavanja, Potpora radu braniteljskih zadruga, Potpora za proširenje postojeće djelatnosti, Potpora za održavanje poslovanja predstavljaju potpore male vrijednosti (de minimis potpore), pa je prilikom dodjele potpora potrebno u potpunosti se pridržavati odredbi propisanih u uredbama Europske komisije o de minimis potporama, s obzirom da je područje državnih potpora jedno od područja koje je u nadležnosti Europske komisije.

Ministarstvo hrvatskih branitelja će prilikom provedbe Programa, u dijelu mjera koje predstavljaju potpore male vrijednosti, u potpunosti postupati sukladno važećim zakonskim propisima i provedbenim aktima kojima je regulirana politika državnih potpora Republike Hrvatske, odnosno konkretno područje dodjele potpora male vrijednosti, kao i u skladu s važećim uredbama Europske komisije i njihovim izmjenama kojima se uređuju potpore male vrijednosti.

Sukladno članku 3. Uredbe Komisije (EU) br. 2023/2831 od 13. prosinca 2023. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore, potporom male vrijednosti (de minimis potporom) smatra se svaka potpora pojedinom poduzetniku, čiji ukupni iznos ne prelazi 300.000,00 eura, u razdoblju od tri fiskalne godine[13](Trogodišnje razdoblje koje se uzima u obzir ocjenjuje se na pomičnoj osnovi tako da se pri svakoj novoj dodjeli de minimis potpore uzme u obzir ukupan iznos de minimis potpora dodijeljenih u predmetnoj fiskalnoj godini te tijekom prethodne dvije fiskalne godine.), neovisno o razini davatelja koji dodjeljuje potporu male vrijednosti (ministarstva, gradovi, županije i sl.).

Sukladno članku 3. Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru i Uredbi Komisije (EU) br. 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru, potporom male vrijednosti (de minimis potporom) smatra se svaka potpora pojedinom poduzetniku koji se bavi primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, čiji ukupni iznos ne prelazi 20.000,00 eura u razdoblju od tri fiskalne godine[14](Trogodišnje razdoblje koje se uzima u obzir ocjenjuje se na pomičnoj osnovi tako da se pri svakoj novoj dodjeli de minimis potpore uzme u obzir ukupan iznos de minimis potpora dodijeljenih u predmetnoj fiskalnoj godini te tijekom prethodne dvije fiskalne godine.), neovisno o razini davatelja koji dodjeljuje potporu male vrijednosti (ministarstva, gradovi, županije i sl.).

Sukladno članku 3. Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru i Uredbi Komisije (EU) br. 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru, potporom male vrijednosti (de minimis potporom) smatra se svaka potpora pojedinom poduzetniku koji se bavi primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, čiji ukupni iznos ne prelazi 20.000,00 eura u razdoblju od tri fiskalne godine, neovisno o razini davatelja koji dodjeljuje potporu male vrijednosti (ministarstva, gradovi, županije i sl.).

Također, članak 3. Uredbe Komisije (EU) br. 2023/2831 od 13. prosinca 2023. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore i Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru navodi kako se de minimis potpora smatra dodijeljenom u trenutku kada poduzetnik ostvari pravo na primanje potpore, neovisno o datumu isplate de minimis potpore poduzetniku.

Prema članku 5. Uredbe Komisije (EU) br. 2023/2831 od 13. prosinca 2023. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore i Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru, potpore male vrijednosti (de minimis potpore) kumuliraju se s drugim potporama male vrijednosti dodijeljenim u skladu s drugim uredbama o de minimis potporama do odgovarajućih gornjih granica propisanih navedenim uredbama. De minimis potpore ne kumuliraju se s državnim potporama u vezi s istim prihvatljivim troškovima ako bi takva kumulacija prelazila primjenjivi najviši iznos potpore koji je u konkretnim okolnostima svakog pojedinog slučaja utvrđen uredbom o skupnom izuzeću odnosno odlukom Komisije. De minimis potpore koje nisu dodijeljene za određene prihvatljive troškove ili se njima ne mogu pripisati mogu se kumulirati s drugim državnim potporama dodijeljenima u skladu s uredbom o skupnom izuzeću ili odlukom Komisije.

Sukladno članku 6. Uredbe Komisije (EU) br. 2023/2831 od 13. prosinca 2023. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore i Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru Ministarstvo hrvatskih branitelja će poduzetnika kojem namjerava dodijeliti de minimis potporu u skladu s Uredbama pisanim putem obavijestiti o iznosu potpore, kao i da je riječ o de minimis potpori, pozivajući se na navedene Uredbe. Također, sukladno Uredbama Europske komisije, u postupku zaprimanja zahtjeva za korištenje navedenih mjera, Ministarstvo hrvatskih branitelja će od svakog potencijalnog korisnika zatražiti podatke o iznosima do sada primljenih državnih potpora i potpora male vrijednosti koje je isti zaprimio tijekom tekuće godine kao i tijekom prethodne dvije fiskalne godine, neovisno o vrsti i razini davatelja potpora, kako bi se izbjegla moguća prekomjerna dodjela državne potpore, odnosno potpore male vrijednosti.

Država članica dostavlja Europskoj komisiji sve informacije koje Komisija smatra potrebnima kako bi ocijenila jesu li ispunjeni uvjeti propisani uredbama o de minimis potporama.

Novčane potpore koje se dodjeljuju kroz mjere ovog Programa, a koje se smatraju potporama male vrijednosti prema vrsti državne potpore predstavljaju program potpora male vrijednosti, prema kategoriji državnih potpora odnose se na zapošljavanje, a kao instrument državne potpore predstavljaju subvencije.

Ministarstvo hrvatskih branitelja će prilikom sklapanja ugovora o korištenju sredstava obavijestiti korisnika da mu je dodijeljena potpora male vrijednosti, dok će podatke o dodijeljenim potporama male vrijednosti dostaviti Ministarstvu financija, odnosno Ministarstvu poljoprivrede u dijelu koji se odnosi na primarnu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Također, u provedbi Programa Ministarstvo hrvatskih branitelja će razmjenjivati podatke o podnositeljima zahtjeva s resornim javnopravnim tijelima te drugim institucijama koje sukladno propisanom djelokrugu nadležnosti provode aktivnosti vezane uz poticanje određenih ciljnih skupina kako ne bi došlo do dvostrukog financiranja istih troškova.

Zahtjevi za korištenje potpora primaju se isključivo na temelju javnog poziva u kojem se objavljuju detaljni kriteriji i potrebna dokumentacija, obveze podnositelja u slučaju pozitivnog rješavanja zahtjeva, sankcije u slučaju neispunjavanja ugovornih obveza, razdoblje zaprimanja, krajnji rok rješavanja i broj predviđenih poticaja. Početkom svake godine ministar hrvatskih branitelja donosi odluku o provedbi Programa u tekućoj godini te odluku o aktiviranju svake pojedine mjere Programa kojom se pobliže definiraju uvjeti i kriteriji podnošenja, rješavanja zahtjeva te određuje datum objave Javnog poziva i razdoblje zaprimanja zahtjeva.

Za svaku mjeru sastavlja se Stručni tim za odlučivanje o mogućnosti korištenja mjera Programa koji pregledava dostavljenu dokumentaciju, utvrđuje ispunjavanje ranije definiranih kriterija i ocjenjuje zahtjeve.

Ukoliko se tijekom provedbe Programa zbog specifičnosti pojedinih aktivnosti i mjera ukaže potreba za uključivanjem i drugih dionika, Ministarstvo hrvatskih branitelja ima mogućnost izabrati referalne centre za zadruge hrvatskih branitelja, okupiti predstavnike nadležnih tijela, zadruga i drugih pravnih i fizičkih osoba radi umrežavanja, ostvarivanja ciljeva i mjera Programa, dobivanja potpunog pregleda i bolje koordinacije postojećih provedbenih programa usmjerenih postizanju zajedničkih prioriteta određenih u strateškim dokumentima za zapošljavanje.

9. PRAĆENJE I NADZOR PROVEDBE

Organizacijska jedinica nadležna za analizu i kontrolu namjenskog utroška sredstava Ministarstva hrvatskih branitelja, u suradnji s organizacijskim jedinicama za planiranje i provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja pratit će i nadzirati provedbu Programa sukladno uredbi kojom je uređeno unutarnje ustrojstvo Ministarstva hrvatskih branitelja.

10. SADRŽAJ PROGRAMA

Program obuhvaća provedbu mjera u dva prioritetna područja, što predstavlja provedbu Programa u užem smislu, dok u širem smislu provedba Programa obuhvaća i druge aktivnosti koje neizravno utječu na povećanje zapošljivosti i prilagodljivosti tržištu rada osoba iz ciljne skupine.

10.1. Program u užem smislu

Provedba Programa u užem smislu obuhvaća sljedeća prioritetna područja:

10.1.1. Prioritetno područje 1. ulaganje u ljudske potencijale kroz obrazovanje i zapošljavanje

Prioritetno područje uključuje mjere usmjerene podizanju razine obrazovanja, usvajanju novih kompetencija, razvoju pozitivnog odnosa prema potrebi cjeloživotnog učenja radi stvaranja uvjeta za lakšu i bržu prilagodbu potrebama tržišta rada te aktivaciju u svrhu samozapošljavanja i rada kod poslodavca.

Mjere unutar ovog prioritetnog područja jesu:

10.1.1.1. Poticanje obrazovanja

Svrha mjere je utjecati na poboljšanje obrazovne strukture nezaposlenih osoba iz ciljne skupine, poticanjem na podizanje razine obrazovanja ili promjenu zanimanja, te tako olakšati pristup tržištu rada i utjecati na povećanje njihove zapošljivosti. Ova mjera omogućuje osobama iz ciljne skupine da kroz programe obrazovanja usklade svoje kompetencije s promjenama na tržištu rada, što utječe na smanjivanje rizika od socijalne isključenosti. Pri tome treba uzeti u obzir da su dugotrajno nezaposlene osobe i osobe isključene s tržišta rada u povećanom riziku od socijalne isključenosti, a da se kroz povećanje svijesti o potrebi cjeloživotnog učenja te obrazovanjem u znatnoj mjeri može utjecati na poboljšanje životnih prilika osoba iz ciljne skupine.

Mjera omogućava korištenje programa obrazovanja za:

1. završetak srednje škole i prekvalifikaciju (programi stjecanja srednjoškolskog obrazovanja kojima se stječe cjelovita kvalifikacija koja samostalno udovoljava uvjetima za pristupanje tržištu rada)

2. osposobljavanje i usavršavanje (programi usmjereni na stjecanje kvalifikacija za obavljanje poslova određene profesije)

3. stjecanje dodatnih znanja i vještina (npr. učenje stranih jezika).

Ministarstvo hrvatskih branitelja može osobama iz ciljne skupine, koje ispunjavaju uvjete propisane javnim pozivom, (su)financirati troškove obrazovanja do iznosa od 1.700,00 eura, isplatom izravno obrazovnoj ustanovi u kojoj je obrazovanje provedeno (iznimno, ukoliko su ispunjeni uvjeti, može se izvršiti povrat sredstava polazniku koji je sam podmirio troškove). Ukoliko troškovi obrazovanja iznose više od 1.700,00 eura, podnositelj je dužan obvezati se na plaćanje razlike u cijeni pisanom izjavom.

Iznimno, u posebno opravdanim slučajevima, Stručni tim za odlučivanje o mogućnosti korištenja mjera Programa može predložiti odobravanje i višeg iznosa. Ako podnositelj zahtjeva iz neopravdanih razloga prekine obrazovanje, dužan je vratiti sredstva uložena u isto uz zakonsku zateznu kamatu.

Poticanje obrazovanja hrvatskih branitelja, djece smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca i djece HRVI-ja ne podrazumijeva i ne može se koristiti za školovanje unutar sustava visokog obrazovanja.

Mjeru mogu koristiti osobe iz ciljne skupine koje nisu koristile poticaj za obrazovanje Ministarstva prethodnih godina.

10.1.1.2. Potpora za samozapošljavanje

Kroz ovu mjeru Ministarstvo hrvatskih branitelja može osobama iz ciljne skupine koje pokreću vlastitu samostalnu djelatnost (npr. obrt, jednostavno trgovačko društvo, trgovačko društvo, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili drugo) te ispunjavaju uvjete propisane javnim pozivom odobriti korištenje potpore u iznosu do 12.000,00 eura.

Očekivani rok zaposlenosti korisnika potpore za samozapošljavanje je najmanje 12 mjeseci, tijekom kojih je korisnik obvezan uplaćivati doprinose, a ako korisnik ne ispuni ugovorne obveze i sredstva ne utroši namjenski, dužan je primljena sredstva vratiti zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

Mjeru mogu koristiti osobe iz ciljne skupine koje nisu koristile potporu za samozapošljavanje Ministarstva prethodnih godina.

10.1.1.3. Potpora za poticanje zapošljavanja

Ministarstvo hrvatskih branitelja podupire poslodavce koji uspješno posluju te namjeravaju proširiti postojeću djelatnost zapošljavanjem osoba iz ciljne skupine, pri čemu potpora iznosi 8.200,00 eura po zaposlenoj osobi, a pojedinom poslodavcu može biti odobrena za zapošljavanje najviše dvije osobe. Ovisno o broju osoba iz ciljne skupine koje će poslodavac zaposliti potpora iznosi 8.200,00 eura za zapošljavanje jedne osobe, odnosno 16.400,00 eura za zapošljavanje dvije osobe.

Poslodavac je obvezan osobu za čije je zapošljavanje ostvario potporu zadržati u radnom odnosu u punom radnom vremenu minimalno 12 mjeseci, sukladno ugovorom preuzetim obvezama.

Za potporu mogu kandidirati obrti i mala trgovačka društva s do 50 zaposlenih, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge, a iznimno i drugi subjekti.

10.1.3. Prioritetno područje 2. Jačanje socijalne uključenosti i poticanje konkurentnosti korisnika Programa

Prioritetno područje uključuje mjere usmjerene poticanju rada zadruga i udruživanja u zadruge, povećanju količine proizvoda i usluga zadruga, unaprjeđenju postojećih proizvoda, usluga i procesa malih poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika u svrhu pozicioniranja na tržištu radi ostvarivanja boljih poslovnih rezultata.

Mjere unutar ovog prioritetnog područja jesu:

10.1.2.1. Potpora radu braniteljskih zadruga

Ministarstvo hrvatskih branitelja može registriranim braniteljskim zadrugama s kvalitetnim poslovnim planom i odgovarajućim brojem zadrugara s utvrđenim statusom osoba iz ciljne skupine Programa, odobriti korištenje novčane potpore u iznosu do 20.000,00 eura, kako bi njeni članovi kroz rad u zadruzi mogli organizirano obavljati svoje djelatnosti. Zadruga kao jedan od subjekata malog gospodarstva omogućava zajedničko nastupanje svojih članova na tržištu, kao i zajedničko korištenje zadružnih resursa i kapaciteta potrebnih za proizvodnju i pružanje usluga.

Da bi zadruga brojem svojih članova ispunila kriterije potrebne za korištenje ove mjere, u zadruzi mora aktivno djelovati najmanje dvije trećine članova koji imaju utvrđen status hrvatskog branitelja, djeteta smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja, djeteta dragovoljca ili djeteta HRVI-ja.

Ukoliko se zadruga bavi ekološkom proizvodnjom te o tome posjeduje potrebne certifikate ili se potpora traži za razvoj projekata koji su usmjereni na uvođenje zelenih ili digitalnih tehnologija, zadruzi je moguće odobriti dodatnih do 2.000,00 eura potpore, pri čemu ukupni iznos potpore ne može biti veći od 22.000,00 eura.

Braniteljske zadruge mogu koristiti ovu mjeru isključivo ukoliko nisu koristile mjere Ministarstva hrvatskih branitelja namijenjene poticanju osnivanja zadruga i potpore radu zadruga hrvatskih branitelja u sklopu programa koji su se provodili u prethodnom razdoblju.

10.1.2.2. Potpora za proširenje postojeće djelatnosti

Ministarstvo hrvatskih branitelja može sufinancirati projekte braniteljskih zadruga i drugih mikro/malih poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika s ciljem unaprjeđenja učinkovitosti proizvodnih procesa, jačanja proizvodnih kapaciteta i postizanja boljih poslovnih rezultata.

Potporu u iznosu do 13.300,00 eura za razvoj projekta kojim se proširuje postojeća djelatnost, odnosno potiče umrežavanje i povezivanje zadruga mogu ostvariti braniteljske zadruge te trgovačka društva, obrti i poljoprivredna gospodarstva čiji su osnivači, vlasnici odnosno nositelji hrvatski branitelji, djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djeca dragovoljaca ili djeca HRVI-ja, a koji su u dosadašnjem poslovanju pokazali uspješnost te koji nisu koristili potporu Ministarstva kroz mjere namijenjene proširenju djelatnosti prethodnih godina.

Za razvoj projekata koji se odnose na uvođenje ekološke proizvodnje, zelenih ili digitalnih tehnologija, iznos potpore može biti uvećan za do 2.700,00 eura.

Za razvoj projekata koji se odnose na aktivnosti finaliziranja proizvoda za plasman kroz braniteljsku prodavaonicu »Lijepo i naše«, odnosno aktivnosti ishodovanja potrebnih odobrenja/certifikata u svrhu pripreme proizvoda za plasman kroz braniteljsku prodavaonicu »Lijepo i naše«, može se odobriti dodatnih do 2.700,00 eura potpore.

Uvećanje osnovnog iznosa potpore moguće je koristiti samo po jednoj osnovi, a najviši iznos potpore koji je kroz ovu mjeru moguće ostvariti iznosi 16.000,00 eura.

10.1.2.3. Potpora za održavanje poslovanja

Potpora za održavanje poslovanja podrazumijeva mjeru pomoći braniteljskim zadrugama te mikro/ malim poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima sa statusom hrvatskog branitelja, djeteta smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja, djeteta dragovoljca ili djeteta HRVI-ja, a uključuje dodjelu potpora za očuvanje poslovanja te za reaktivaciju i oporavak poslovanja odnosno ublažavanje posljedica nastalih nepovoljnim uvjetima uzrokovanih specifičnim i nepredvidljivim situacijama (npr. pandemijama, prirodnim nepogodama i sl.).

Potpora za održavanje poslovanja namijenjena je isključivo onim poslovnim subjektima koji mogu dokazati teškoće u poslovanju uzrokovane nekom specifičnom ili nepredvidivom situacijom, dok istu ne mogu ostvariti poslovni subjekti koji su bili u stečaju ili likvidaciji odnosno postupku gašenja prije nastupanja te situacije. Potporom se mogu sufinancirati troškovi redovitog poslovanja poslovnog subjekta (zakup ili najam poslovnog prostora, režijski troškovi, trošak knjigovodstvenih usluga, trošak servisa opreme i dr.), nabavka ili nadogradnja strojeva, postrojenja, opreme i alata koji su nužni za održavanje poslovanja i drugi troškovi koji se odnose na oporavak poslovanja poslovnog subjekta pogođenog nepovoljnim uvjetima. Provedba mjere aktivira se po potrebi u slučaju nastanka nepredvidivih nepovoljnih okolnosti većih razmjera.

Potpora za održavanje poslovanja može se dodijeliti u iznosu do 2.700,00 eura.

10.2. Program u širem smislu

program u širem smislu obuhvaća druge dodatne aktivnosti, kao i posebne odredbe Programa koje uključuju aktivnu suradnju s drugim dionicima na realizaciji ciljeva Programa.

10.2.1. Dodatne aktivnosti

Dodatne aktivnosti vezane uz promociju i provedbu Programa provode se sa svrhom uspješnije realizacije općeg i posebnog cilja Programa, a uključuju popratne aktivnosti usmjerene na postojeće i potencijalne korisnike Programa koje Ministarstvo hrvatskih branitelja redovito obavlja sukladno svojem djelokrugu.

Dodatne aktivnosti obuhvaćaju sljedeće:

a) pružanje savjetodavne pomoći vezano uz korištenje mjera Programa na regionalnoj i nacionalnoj razini te obilasci korisnika Programa na terenu

b) održavanje prigodnih predstavljanja proizvoda braniteljskih zadruga, OPG-ova, obrta i drugih registriranih pravnih subjekata koje su osnovali hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji radi predstavljanja rada, proizvoda i usluga te međusobnog umrežavanja s ciljem jačanja prepoznatljivosti istih

c) održavanje tematskih okruglih stolova te konvencija na temu zadružnog poduzetništva

d) prijenos znanja i iskustva u provođenju mjera i aktivnosti Programa kroz službenu razvojnu pomoć

e) prijenos znanja i iskustva u provođenju mjera i aktivnosti Programa drugim zemljama u potrebi koje se suočavaju s izazovima socijalnog uključivanja i zapošljavanja ratnih veterana i članova njihovih obitelji

f) ostvarivanje suradnje s drugim ministarstvima i javnim institucijama, jedinicama lokalne i područne samouprave, prehrambenim i prerađivačkim industrijama i ostalima, s ciljem plasmana proizvoda, postizanja boljih poslovnih rezultata te povoljnijih uvjeta financiranja poslovnih aktivnosti.

10.2.2. Projekt osiguravanja specijaliziranog izložbeno-prodajnog prostora

U cilju pružanja sveobuhvatne podrške poslovanju braniteljskih zadruga, OPG-ova, obrta i drugih registriranih pravnih subjekata koje su osnovali hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji, Ministarstvo hrvatskih branitelja je pokrenulo projekt uspostave braniteljske prodavaonice. Pokretanjem projekta braniteljske prodavaonice omogućava se predstavljanje, promoviranje i kupnja braniteljskih proizvoda na jednom prepoznatljivom mjestu, pri čemu se iste nastoji učiniti kontinuirano dostupnima različitim skupinama zainteresiranih kupaca.

Provedba aktivnosti na realizaciji projekta braniteljske prodavaonice zahtijevala je analizu kapaciteta braniteljskih zadruga i OPG-ova hrvatskih branitelja u smislu vrsta, količina i dostupnosti proizvoda, osiguravanje prodajnog prostora u suradnji s tadašnjim Ministarstvom državne imovine, o čemu je zaključen Sporazum o prijenosu prava upravljanjem nekretninom Ministarstvu hrvatskih branitelja na adresi Britanski trg 3 u Zagrebu.

Braniteljska prodavaonica započela je s radom u siječnju 2021. godine, a u istoj je dostupno više od 367 različitih, uglavnom, prehrambenih proizvoda koje u prodavaonicu plasira 51 dobavljač.[15](Podaci o dobavljačima i broju proizvoda na dan 10. listopada 2023. godine) U prostoru braniteljske prodavaonice mogu se provoditi promotivne aktivnosti vezane uz realizaciju ovog projekta te dobiti informacije o braniteljskom poduzetništvu.

Ovim projektom ujedno se doprinosi i ukupnom nastojanju Vlade Republike Hrvatske da se na hrvatskom tržištu poveća udio domaćih proizvoda te potakne samodostatnost i održivost u proizvodnji domaće hrane.