NN 16/2024 (9.2.2024.), Pravilnik o kriterijima za određivanje visine lučkih naknada u lukama unutarnjih voda

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

279

Na temelju članka 187. stavka 3. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine« 144/2021) ministar mora, prometa i infrastrukture donio je

PRAVILNIK

O KRITERIJIMA ZA ODREĐIVANJE VISINE LUČKIH NAKNADA U LUKAMA UNUTARNJIH VODA

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se kriteriji za određivanje visine lučkih naknada u lukama unutarnjih voda.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na luke odgovarajuće se primjenjuju i na pristaništa, osim kada je ovim Pravilnikom drukčije propisano.

Članak 2.

Lučke naknade su naknade za koncesije i lučke pristojbe.

Članak 3.

Kriteriji za određivanje visine naknade za koncesiju za obavljanje lučkih usluga u javnim lukama

(1) Kriteriji određivanja naknade za koncesiju iz ovog Pravilnika primjenjuju se ukoliko je studijom ili analizom gospodarske opravdanosti davanja koncesije utvrđeno da su planirani prihodi od pružanja lučkih usluga veći od troškova koji nastaju pružanjem lučkih usluga, sukladno posebnim propisima kojim se određuju koncesije.

(2) Ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. ovoga članka, naknada za koncesiju se ne ugovara, sukladno posebnim propisima kojim se određuju koncesije.

Članak 4.

(1) Naknada za koncesiju za obavljanje lučkih usluga u javnim lukama sastoji se od stalnog i promjenjivog dijela.

(2) Stalni dio naknade koncesionar plaća radi korištenja lučkog područja, u jednokratnom godišnjem iznosu.

(3) Promjenjivi dio naknade koncesionar plaća ovisno o ostvarenoj poslovnoj aktivnosti u postotku od ostvarenog prihoda, kvartalno.

Članak 5.

Stalni dio naknade za koncesiju za obavljanje lučkih usluga u javnim lukama obračunava se prema bruto površini lučkog područja koje se koristi za pojedinu lučku uslugu te broju i vrsti lučkih usluga koje se obavljaju na toj površini.

Članak 6.

(1) Visina stalnog dijela naknade za koncesiju iz članka 5. ovoga Pravilnika utvrđuje se prema vrsti i opsegu lučkih usluga za koje se dodjeljuje koncesija prema formuli:

gdje su:

Fix – iznos stalne godišnje naknade za koncesiju

B – osnovica stalnog dijela naknade za koncesiju

k₁, k₂…k_n – koeficijent za pojedinu grupu lučkih usluga za koje se daje koncesija

n – broj pripadajućih grupa lučkih usluga za koje se daje koncesija

(2) Osnovicu stalnog dijela naknade za koncesiju određuje nadležna lučka uprava prema jedinici bruto površine lučkog područja koje se koristi za pojedinu lučku uslugu, na temelju rezultata studije ili analize gospodarske opravdanosti davanja koncesije.

(3) Bruto površina lučkog područja iz stavka 2. ovog članka predstavlja kopnenu površinu lučkog područja i površinu akvatorija lučkog područja koje se stalno koristi za obavljanje lučkih usluga.

(4) Vrste lučkih usluga i koeficijenti k za pojedinu grupu lučkih usluga određeni su u sljedećoj tablici:

Članak 7.

Promjenjivi dio naknade za koncesiju za obavljanje lučkih usluga u javnim lukama utvrđuje se na temelju ostvarene poslovne aktivnosti koncesionara u obračunskom razdoblju, kao postotak od ostvarenog godišnjeg prihoda od lučkih usluga za koje je koncesija dodijeljena.

Članak 8.

Minimalni iznos promjenljivog dijela naknade za koncesiju iz članka 7. ovoga Pravilnika iznosi 0,1 % ostvarenog prihoda za lučke usluge iz grupa A i B iz tablice, iz članka 6. stavka 4. ovoga Pravilnika, odnosno 0,5 % ostvarenog prihoda za lučke usluge iz grupa C−I iz tablice, iz članka 6. stavka 4. ovoga Pravilnika.

Članak 9.

(1) Lučka uprava može, ovisno o stanju na tržištu lučkih usluga, uzimajući u obzir konkurentnost luke, tijekom trajanja koncesije revidirati visinu promjenjivog dijela naknade za koncesiju u odnosu na procijenjenu vrijednost koncesije.

(2) Promjena visine naknade za koncesiju koja može proisteći iz postupka navedenog u stavku 1. ovoga članka mora biti utvrđena dodatkom Ugovora o koncesiji.

Članak 10.

Posebni dio dokumentacije za nadmetanje

(1) U okviru ponude za koncesiju za obavljanje lučkih usluga u javnim lukama, ponuditelj treba dostaviti Plan i program rada za razdoblje za koje se daje koncesija i dokaze o ispunjavanju kriterija za vrednovanje ekonomski najpovoljnije ponude za predmetnu uslugu.

(2) Plan i program rada treba sadržavati:

1. Uvod,

2. Razvojnu strategiju,

3. Operativni plan,

4. Tarifne modele,

5. Kadrovsku politiku,

6. Investicijsku politiku,

7. Financijski plan,

1. U uvodnom dijelu navodi se lučka usluga, definira gospodarska i općedruštvena korist te operativne i financijske prednosti za luku.

2. Razvojna strategija obuhvaća ciljeve ponuditelja, odnos koncesionara prema korisnicima luke (brodari, prijevoznici, krcatelji, uvoznici, izvoznici i dr.) te tržišni koncept, vodeći računa o konkurentnosti u odnosu na druge luke, pristaništa ili terminale.

3. Operativni plan treba sadržavati opći plan djelatnosti za razdoblje za koje se traži koncesija razrađen po fazama, uzimajući u obzir različite alternative kao rezultat prognozirane prometne potražnje te kvalitetu usluge.

4. Ponuditelj mora u ponudi specificirati maksimalne cijene svojih usluga – tarife za svaku lučku uslugu pojedinačno za koju se traži koncesija klasificirano po vrstama tereta.

5. Ponuditelj mora obrazložiti vlastitu kadrovsku politiku, broj zaposlenih, korištenje vanjskih stručnjaka, funkcije, specifikaciju poslova te program zapošljavanja, ukoliko postoji.

6. Ponuditelj mora procijeniti visinu kapitalnih investicija za period za koji se traži koncesija, ovisno o očekivanim aktivnostima u luci te

7. Ponuditelj mora izraditi financijski model poslovanja za različite varijante razvoja.

Članak 11.

(1) Posebni kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude tj. za izbor koncesionara i dodjelu koncesije za obavljanje lučkih usluga u javnim lukama temelje se na kvaliteti predloženog Plana i programa iz članka 10. ovog Pravilnika na način da se definiraju podkriteriji za:

1. Kvalitetu usluge iskazane u tehnološkim operativnim veličinama kojima se mjere: proizvodnost, iskorištenje kapaciteta, vrijeme posluživanje korisnika, učinkovitost i sl.

2. Funkcionalnost usluge iskazanu u tehničkim operativnim veličinama kojima se mjere: tehničko-tehnološka svojstva transportnih sredstava, uređaja i opreme, postotak funkcionalnosti na godišnjoj razini, pouzdanost te obnovljivost.

3. Tarifnu politiku odnosno cijene lučke usluge za krajnje korisnike.

4. Plan održavanja postojećih lučkih građevina ukoliko se iste koriste za predmetnu koncesiju.

5. Svojstva tehnološkog procesa u svezi sigurnosti i zaštite ljudi i okoliša, koji će se primjenjivati s obzirom na inovacije i tehnička dostignuća.

6. Iskustvo na tržištu lučkih usluga.

7. Visinu ponuđene naknade za koncesiju.

(2) Lučka uprava razradit će kriterije iz stavka 1. ovoga članka na podkriterije i pridružiti im odgovarajući težinski koeficijent.

Članak 12.

Kriteriji za određivanje visine naknade za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra u lukama

(1) U javnim lukama koncesionari plaćaju naknadu za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti kao stalan dio, koji je jednak osnovici za obračun naknade za koncesiju.

(2) Visinu osnovice za obračun naknade za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti u javnim lukama određuje nadležna lučka uprava prema temeljnom kriteriju iz članaka 14. i 15. ovoga Pravilnika.

Članak 13.

U javnim lukama visinu osnovice naknade za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti određuje nadležna lučka uprava na temelju rezultata studije ili analize gospodarske opravdanosti davanja koncesije.

Članak 14.

Temeljni kriterij za određivanje visine osnovice iz članka 13. ovoga Pravilnika su troškovi upravljanja javnom lukom, koje obavlja nadležna lučka uprava:

1. nadzora lučkog prometa, ulaska i izlaska prijevoznih sredstava i tereta u luku ili pristanište;

2. održavanja reda i zaštite okoliša u luci ili pristaništu

3. prihvat svih vrsta otpada koji nastaju na plovilu uključivo i otpada vezanog za teret i od tereta;

4. održavanja zajedničkih lučkih građevina na lučkom ili pristanišnom području koje služe za obavljanje koncesije.

Članak 15.

Posebni dio sadržaja dokumentacije za nadmetanje

(1) U okviru ponude za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti u javnim lukama, ponuditelj treba dostaviti Plan i program rada i dokaze o ispunjavanju kriterija za vrednovanje ekonomski najpovoljnije ponude za predmetnu koncesiju.

(2) Plan i program rada treba sadržavati:

1. Uvod,

2. Razvojnu strategiju,

3. Operativni plan,

4. Kadrovsku politiku,

5. Investicijsku politiku,

6. Financijski plan,

1. U uvodnom dijelu definira se gospodarska i općedruštvena korist te operativne i financijske prednosti za luku.

2. Razvojna strategija obuhvaća ciljeve ponuditelja (koncesionara), odnos koncesionara prema korisnicima luke (brodari, prijevoznici, krcatelji, uvoznici, izvoznici i dr.) te tržišni koncept, vodeći računa o konkurentnosti u odnosu na druge luke, pristaništa ili terminale.

3. Operativni plan treba sadržavati opći plan djelatnosti za razdoblje za koje se traži koncesija razrađen po fazama, uzimajući u obzir različite alternative kao rezultat prognozirane prometne potražnje te kvalitetu usluge.

4. Ponuditelj mora obrazložiti vlastitu kadrovsku politiku, broj zaposlenih, korištenje vanjskih stručnjaka, funkcije, specifikaciju poslova te program zapošljavanja, ukoliko postoji.

5. Ponuditelj mora procijeniti visinu kapitalnih investicija za period za koji se traži koncesija, ovisno o očekivanim aktivnostima u luci te

6. Ponuditelj mora izraditi financijski model poslovanja za različite varijante razvoja.

Članak 16.

(1) Posebni kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude tj. za izbor koncesionara i dodjelu koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra za obavljanje gospodarskih djelatnosti u javnim lukama temelje se na kvaliteti predloženog Plana i programa iz članka 15. ovog Pravilnika na način da se definiraju podkriteriji za:

1. Kvalitetu djelatnosti iskazane u tehnološkim operativnim veličinama kojima se mjere: proizvodnost, iskorištenje kapaciteta, učinkovitost i sl.

2. Funkcionalnost djelatnosti iskazanu u tehničkim operativnim veličinama kojima se mjere: tehničko-tehnološka svojstva transportnih sredstava, uređaja i opreme, postotak funkcionalnosti na godišnjoj razini, pouzdanost te obnovljivost.

3. Plan održavanja postojećih lučkih građevina ukoliko se iste koriste za predmetnu koncesiju.

4. Svojstva tehnološkog procesa u svezi sigurnosti i zaštite ljudi i okoliša, koji će se primjenjivati s obzirom na inovacije i tehnička dostignuća.

5. Visinu ponuđene naknade za koncesiju.

(2) Lučka uprava razradit će kriterije iz stavka 1. ovoga članka na podkriterije i pridružiti im odgovarajući težinski koeficijent.

Članak 17.

(1) U lukama posebne namjene visinu osnovice naknade za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra za obavljanje lučkih djelatnosti određuje nadležna lučka uprava na temelju rezultata studije ili analize gospodarske opravdanosti davanja koncesije.

(2) U visinu osnovice naknade iz stavka 1. ovoga članka osim davanja prava korištenja općeg ili drugog dobra za obavljanje lučkih djelatnosti mogu biti uračunati i troškovi redovitog održavanja lučkog akvatorija i lučkih građevina ako se iste nalaze na općem dobru, javnom vodnom dobru ili drugom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, osim ako je održavanje akvatorija i lučkih građevina obveza koncesionara temeljem ugovora o koncesiji.

Članak 18.

(1) U okviru ponude za koncesiju za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra za obavljanje lučkih djelatnosti u lukama posebne namjene, ponuditelj treba dostaviti Plan i program rada.

(2) Plan i program rada treba sadržavati:

1. Uvod,

2. Razvojnu strategiju,

3. Operativni plan,

4. Financijski plan.

1. U uvodnom dijelu definira se gospodarska korist za luku.

2. Razvojna strategija obuhvaća ciljeve ponuditelja (koncesionara), odnos koncesionara prema korisnicima luke (brodari, prijevoznici, krcatelji, uvoznici, izvoznici i dr.) te tržišni koncept, vodeći računa o konkurentnosti u odnosu na druge luke, pristaništa ili terminale.

3. Operativni plan treba sadržavati opći plan djelatnosti za razdoblje za koje se traži koncesija razrađen po fazama, uzimajući u obzir različite alternative kao rezultat prognozirane prometne potražnje te kvalitetu usluge.

4. Ponuditelj mora izraditi financijski model poslovanja za različite varijante razvoja.

Članak 19.

Kriteriji za određivanje visine naknade za koncesiju za radove, za građenje lučkih građevina u lukama

(1) U javnim lukama koncesionari plaćaju naknadu za koncesiju za radove, za građenje lučkih građevina za obavljanje lučkih djelatnosti kao stalan dio, koji je jednak osnovici za obračun naknade za koncesiju.

(2) Visinu osnovice za obračun naknade za koncesiju za radove za građenje lučkih građevina za obavljanje lučkih djelatnosti određuje nadležna lučka uprava za korištenje bruto površine lučkog područja na kojem je planirana gradnja lučkih građevina za obavljanje lučkih djelatnosti.

Članak 20.

Kriteriji za određivanje visine lučkih pristojbi u javnim lukama i javnim pristaništima

Obveznik plaćanja lučke pristojbe je brodarski agent, vlasnik ili brodar plovila, pravna osoba koja zastupa vlasnika ili brodara plovila ili fizička osoba – obrtnik koji koristi javnu luku.

Članak 21.

(1) Vrste lučkih pristojbi su:

1. pristojba za uporabu obale ili pristana

2. pristojba za vez

3. ležarina.

(2) Visine lučkih pristojbi dane su u prilozima I., II., i III. ovog Pravilnika.

Članak 22.

(1) Pristojba za uporabu obale ili pristana za plovila koja prevoze teret određuje se prema ukupno prekrcanoj količini tereta izraženoj u nedjeljivim tonama ili izraženoj brojem komadnih, integralnih jedinica transporta ili vozila.

(2) Pristojba za uporabu obale ili pristana za plovila koja prevoze kontejnere obračunava se prema kapacitetu integralnih jedinica izraženih u TEU.

(3) Maksimalne visine pristojbi iz stavka 1. ovoga članka propisane su u Prilogu I ovoga Pravilnika.

Članak 23.

(1) Pristojba za uporabu obale ili pristana za putnička plovila određuje se prema broju putnika koji se ukrcavaju ili iskrcavaju s plovila u slučaju putničkih plovila koja obavljaju javni prijevoz, prijevoz putnika na panoramskim plovidbenim rutama, odnosno, prema broju putnika koji se nalaze na plovilu u tranzitu u slučaju putničkih plovila koja obavljaju kružna putovanja.

(2) Ukoliko putničko plovilo koje obavlja javni prijevoz ili prevozi putnike po panoramskim plovidbenim rutama te tom prilikom iskrca ili ukrca manje od 10 putnika, može se odrediti pristojba za 10 putnika.

(3) Pristojba iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na skelne prijelaze.

(4) Ukoliko putničko plovilo koje obavlja kružna putovanja prevozi manje od 30 putnika, može se odrediti pristojba za 30 putnika.

(5) Pristojba za putnička plovila koja obavljaju javni prijevoz određuje se osim za putnike i za vozila sukladno kapacitetima prijevoza (npr. motocikl, automobil, prikolica, traktor, autobus, teretna vozila po težini).

(6) Za sezonski javni prijevoz (do 3 mjeseca u godini) može se odrediti pristojba do 50 % veća od cjelogodišnjeg javnog prijevoza.

(7) Pristojba za uporabu obale ili pristana vrijedi za plovila vezana uz obalu ili pristan za prihvat putnika, te plovila vezana uz bok drugog plovila uz uvjet da se uz njihov bok mogu vezati druga plovila. Ukoliko se kod plovila vezanih uz obalu ili pristan za prihvat putnika ne mogu vezati druga plovila, pristojba se može povećati do 100 % osnovne pristojbe.

(8) Maksimalne visine pristojbi iz stavka 1. ovoga članka propisane su u Prilogu I ovoga Pravilnika.

Članak 24.

Pristojba za uporabu obale ili pristana ne naplaćuje se za plovilo koje uplovi u javnu luku radi:

– iskrcavanja brodolomaca, bolesnih osoba, umrlih osoba te radi pružanja liječničke pomoći osobama na plovilu, za vrijeme trajanja tih radnji,

– privremene nesposobnosti za plovidbu.

Članak 25.

(1) Pristojba za uporabu obale ili pristana za opskrbu plovila (gorivom, mazivom, električnom energijom, vodom i namirnicama), prihvat otpada koje nastaje na plovilu ili zbrinjavanje fekalnih voda obračunava se po plovilu.

(2) Maksimalne visine pristojbi iz stavka 1. ovoga članka propisane su u Prilogu I ovoga Pravilnika.

Članak 26.

(1) Pristojba za stalni vez određuje se prema nedjeljivom danu za pojedinu kategoriju plovila na godišnjoj osnovi.

(2) Pristojba za povremeni vez određuje se prema nedjeljivom danu za pojedinu kategoriju plovila na dnevnoj ili mjesečnoj osnovi.

(3) Nedjeljivi dan predstavlja razdoblje neprekidnog veza u trajanju od 24 sata.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pristojba za povremeni vez može se odrediti prema nedjeljivom satu za plovila koja koriste vez u vremenskom periodu do 8 sati.

(5) Nedjeljivi sat predstavlja razdoblje neprekidnog veza u trajanju od 60 minuta.

(6) Za plovila u raspremi može se odrediti pristojba za vez u iznosu do 50 % punog iznosa.

(7) Korisnik javne luke koji ne posjeduje plovilo, a rezervirao je vez u javnoj luci, plaća pristojbu za vez paušalno.

(8) Ukoliko korisnik iz stavka 4. ovoga članka, tijekom godine dođe u posjed plovila ili proda plovilo, paušalni iznos računat će se razmjerno broju dana u godini za koje ima rezervaciju.

(9) Korisnik koji podnosi zahtjev za stalnim vezom ima prednost u odnosu na rezervaciju veza koju korisnik plaća u paušalnom iznosu, i kada rezervacija veza za koji se iznos plaća paušalno već postoji.

(10) Maksimalne visine pristojbi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisane su u Prilogu III ovoga Pravilnika.

Članak 27.

(1) Ležarina za plovila, kada koriste javnu luku nakon završetka prekrcajnih operacija, određuje se prema nedjeljivom metru duljine plovila preko svega za svaki nedjeljivi dan boravka na vezu.

(2) Ležarina u visini od 50 % osnovnog iznosa naplaćuje se za plovila:

– koja borave u javnoj luci radi nevremena, popravka, havarije ili zbog zatvaranja plovnog puta,

– u raspremi koja koriste javnu luku, za plovila stalno smještena u luci radi obavljanja gospodarskih djelatnosti, ležarina se može odrediti temeljem posebnog ugovora, uvećana do 100 % maksimalnog iznosa iz Priloga II koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(3) Maksimalne visine ležarine propisane su u Prilogu II ovoga Pravilnika.

Članak 28.

Ležarina se ne naplaćuje za plovila:

– koja obavljaju boksažu koje koristi koncesionar javne luke,

– koja su namijenjena za prihvat otpada koje koristi koncesionar javne luke,

– koja borave u zaštitnoj luci radi nevremena, havarije ili zbog zatvaranja plovnog puta,

– koja borave u javnoj luci radi nevremena, havarije ili zbog zatvaranja plovnog puta ako ne postoji mogućnost uplovljavanja u zaštitnu luku.

Članak 29.

Prijelazne i završne odredbe

Lučke uprave, sukladno odredbama ovog Pravilnika, dužne su uskladiti svoje interne akte u roku od tri mjeseca od njegova stupanja na snagu.

Članak 30.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o kriterijima za određivanje naknada za koncesije u lukama i pristaništima unutarnjih voda (»Narodne novine« br. 72/2015) i Naredba o kriterijima za određivanje visine lučkih pristojbi u lukama i pristaništima unutarnjih voda (»Narodne novine« br. 124/2015).

Članak 31.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«

Klasa: 011-02/22-03/42

Urbroj: 530-05-2-1-23-5

Zagreb, 10. siječnja 2024.

Ministar
Oleg Butković, v. r.

PRILOG I

TABLICA VISINE PRISTOJBE ZA UPORABU OBALE/PONTONA

Napomena: Maksimalna pristojba za prihvat i otpremu vozila u lučkom području se ne određuje ovim Pravilnikom, već je određuje nadležna lučka uprava sukladno lokalnim prilikama.

PRILOG II

TABLICA VISINE LEŽARINE

PRILOG III

TABLICA VISINE PRISTOJBE ZA VEZ