Objavljeno u NN 114/14 od 26.09.2014.:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 11. stavka 7. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13. i 148/13.), ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O MJERAMA ZA SUZBIJANJE I ISKORJENJIVANJE BRUCELOZE OVACA I KOZA (B. melitensis)

Sadržaj i područje primjene

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se mjere zaštite zdravlja životinja koje se provode u svrhu suzbijanja i iskorjenjivanja bruceloze ovaca i koza (B. melitensis) – u daljnjem tekstu: bruceloza.

Pojmovnik

Članak 2.

Pojam u smislu ovoga Pravilnika ima sljedeće značenje:

Uzročnik bruceloze ovaca i koza – Brucella melitensis (biovarovi 1, 2 i 3), te Brucella abortus.

Suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze

Članak 3.

(1) Sumnja ili potvrđeni slučaj bruceloze prijavljuje se u skladu s posebnim propisom.

(2) Zabranjeno je liječenje ovaca i koza oboljelih od bruceloze.

(3) Zabranjeno je cijepljenje ovaca i koza protiv bruceloze.

Sumnja na brucelozu

Članak 4.

(1) Sumnjivim na brucelozu smatraju se:

– ovce i koze kod kojih je utvrđen pozitivan rezultat metodom reakcije vezanja komplementa iz Priloga ovoga Pravilnika;

– sve ovce ili koze koje su bile u kontaktu sa životinjama iz stada u kojem je potvrđena bruceloza.

(2) Iznimno od stavaka 1. ovoga članka, sumnju na brucelozu može postaviti veterinarski inspektor na temelju dostupnih epidemioloških podataka.

Mjere u slučaju postavljanja sumnje na brucelozu u stadu

Članak 5.

(1) U slučaju sumnje na brucelozu veterinarski inspektor mora odmah provesti nadzor, uključujući epidemiološko istraživanje te narediti provedbu sljedećih mjera:

1. stavljanje gospodarstva pod nadzor;

2. popisivanje svih životinja na gospodarstvu;

3. izdvajanje i odvojeno držanje unutar gospodarstva sumnjivih životinja;

4. pretraživanje svih ovaca i koza starijih od 6 mjeseci koje nisu pretražene u posljednjih 30 dana;

5. pretraživanje ostalih prijemljivih životinja na gospodarstvu;

6. usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje sumnjivih životinja iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika bez odgode, a najkasnije u roku od 7 dana od dana postavljanja sumnje;

7. prilikom usmrćivanja sumnjivih životinja iz točke 6. ovoga stavka obvezno je uzimanje i dostava uzoraka na bakteriološko i/ili molekularno pretraživanje;

8. zabranu uvođenja životinja prijemljivih na brucelozu u stado i/ili stavljanja u promet životinja s gospodarstva, osim u slučaju klanja bez odgode u svrhu upućivanja izravno na klanje serološki negativnih životinja ili tovne janjadi i jaradi starosti do 6 mjeseci,uz odobrenje veterinarskog inspektora;

9. zabranu osjemenjivanja i pripusta životinja sumnjivih na brucelozu;

10. zabranu stavljanja u promet gnoja i gnojevke;

11. ograničenje prometa mlijeka i mliječnih proizvoda s gospodarstva, kako slijedi:

– mlijeko podrijetlom životinja sumnjivih na brucelozu ne smije se upotrebljavati za prehranu ljudi i mora se držati odvojeno od mlijeka zdravih životinja;

– mlijeko životinja sa sumnjivog gospodarstva, koje su na testovima iz Priloga ovoga Pravilnika reagirale negativno, može biti stavljeno u promet samo u slučaju da je odgovarajuće termički obrađeno ili ako se koristi isključivo za proizvodnju sira s razdobljem zrenja od najmanje dva mjeseca ili kao hrana za životinje;

12. neškodljivo uklanjanje uginulih životinja, pobačenih fetusa, placenti i lohija, bez odgode.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi sve dok se sumnja na brucelozu ne isključi.

Potvrđeni slučaj bruceloze

Članak 6.

(1) Potvrđenim slučajem bruceloze smatra se slučaj kada je bakteriološkim i/ili molekularnim pretraživanjem dokazana prisutnost uzročnika bruceloze.

(2) Stado u kojem je potvrđena bruceloza u jedne ili više životinja smatra se zaraženim.

Mjere u slučaju potvrđene bruceloze u stadu

Članak 7.

U stadu u kojem je potvrđena bruceloza u skladu s člankom 6. ovoga Pravilnika veterinarski inspektor mora, osim mjera navedenih u članku 5. ovoga Pravilnika, narediti:

1. usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih životinja kod kojih je bakteriološkom ili molekularnom pretragom utvrđena bruceloza, bez odgode, a najkasnije u roku od 7 dana od dana potvrde bolesti;

2. dezinfekciju zaraženoga objekta i zaraženoga dvorišta te predmeta s kojima je zaražena životinja bila u kontaktu, prije njihove ponovne uporabe;

3. dezinfekciju i neškodljivo uništavanje (zakapanje) slame, stelje i gornjih slojeva zemlje na mjestu gdje je boravila zaražena životinja;

4. odlaganje gnoja s mjesta gdje su boravile zaražene životinje tako da do njega životinje na farmi ne mogu doći, takav gnoj mora biti tretiran odgovarajućim odobrenim dezinficijensom i pohranjen najmanje tri tjedna. Ako je gnoj potpuno prekriven, korištenje dezinficijensa nije potrebno. Tekući gnoj (gnojevka) obvezno mora biti dezinficiran. Gnoj se ni na koji način ne smije koristiti za gnojidbu vrtnoga povrća koje se stavlja u promet;

5. dodatno detaljno epidemiološko istraživanje, u okviru kojega moraju biti prikupljeni najmanje sljedeći podaci: broj životinja u stadu, kretanje životinja s ili na gospodarstvo u posljednjih 12 mjeseci, vrijeme pojave prvih znakova bolesti; mogući izvori zaraze na zaraženom gospodarstvu, popis drugih gospodarstava koja posjeduju životinje koje su mogle biti zaražene iz istoga odnosno istih izvora.

Dodatne mjere

Članak 8.

Čelnik Uprave u skladu s člankom 16. Zakona o veterinarstvu, ovisno o epidemiološkoj situaciji može odrediti i dodatne mjere na zaraženom gospodarstvu te na epidemiološki povezanim gospodarstvima i područjima.

Mjere nakon uklanjanja zaraženih životinja

Članak 9.

(1) Nakon usmrćivanja i neškodljivoga uklanjanja životinja, a prije uvođenja novih životinja na gospodarstvo, objekt i druga mjesta na/u kojima se drže životinje, oprema za mužnju, alati za čišćenje staje ili dvorišta, kontejneri te ostali pribor koji se koristi u radu sa životinjama moraju biti oprani i dezinficirani, pod službenom kontrolom i u skladu s mjerama naređenim od strane veterinarskog inspektora.

(2) Ponovno korištenje pašnjaka na kojima su boravile zaražene životinje dopušteno je 60 dana nakon što je zadnja zaražena životinja napustila te pašnjake.

Dijagnostičko pretraživanje

Članak 10.

(1) Dijagnostičko pretraživanje i tumačenje rezultata provodi se u skladu s Dodatkom C. Pravilnika o veterinarsko – zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet ovaca i koza i Priručnikom o dijagnostičkim testovima i cjepivima Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje životinja (OIE).

(2) Dijagnostika bruceloze propisana je u Prilogu ovoga Pravilnika.

Prestanak bolesti u zaraženom stadu

Članak 11.

Smatra se da je bruceloza u zaraženom stadu prestala kada je to potvrđeno testovima za brucelozu iz Priloga ovoga Pravilnika, s negativnim rezultatom i kada su provedene mjere propisane ovim Pravilnikom.

Završne odredbe

Članak 12.

Prilog je tiskan kao dodatak ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Članak 13.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze (B. melitensis) (»Narodne novine«, br. 56/09.).

Članak 14.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/14-01/29
Urbroj: 525-06-1-0244/09-1
Zagreb, 19. rujna 2014.

Ministar
Tihomir Jakovina, v. r.

PRILOG

TESTOVI ZA BRUCELOZU OVACA I KOZA
(B. melitensis)

1. Rose Bengal test

(1) Rose Bengal test (RBT) koristi se kao orijentacijski (screening) test za utvrđivanje statusa gospodarstva ovaca ili koza kao »službeno slobodnoga« od bruceloze.

(2) Ukoliko je rezultat RBT-a negativan, životinja se smatra negativnom na brucelozu.

(3) Ukoliko je rezultat RBT-a pozitivan, uzorak krvi pretražuje se sljedećim testovima:

– RBT-om, osim u slučaju kad je prvi RBT proveden u Nacionalnom referentnom laboratoriju;

– reakcijom vezanja komplementa (RVK).

(4) Kada se u više od 5% životinja na gospodarstvu utvrdi pozitivan rezultat RBT-a, mora se provesti daljnje pretraživanje svake pojedine životinje na gospodarstvu, korištenjem metode RVK, odnosno provesti pretraživanje u skladu s mjerama iz članka 8. ovoga Pravilnika.

2. Reakcija vezanja komplementa

Reakcija vezanja komplementa:

– koristi se za potvrdno testiranje životinja pozitivnih na RBT-u,

– serum koji sadrži 20 ili više ICFT jedinica/ml smatra se pozitivnim.

3. Etiološki dokaz uzročnika bruceloze

Nacionalni referentni laboratorij za brucelozu provodi bakteriološku i/ili molekularnu pretragu materijala životinja sumnjivih na brucelozu, s ciljem potvrde bolesti.