NN 120/2023 (18.10.2023.), Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

1669

Na temelju članka 119. stavka 5. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, broj: 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23), ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike donosi

PRAVILNIK

O METODOLOGIJI ZA UTVRĐIVANJE CIJENA SOCIJALNIH USLUGA

PRVI DIO OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija za utvrđivanje cijena socijalnih usluga (u daljnjem tekstu: metodologija) koje se pružaju u mreži socijalnih usluga.

Članak 2.

(1) Pojedini izrazi u smislu ovoga pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. Jedinica socijalne usluge: jedinična vrijednost kojom se mjere pružene socijalne usluge u odnosu na jednog korisnika i jedinično trajanje usluge

2. Jedinično trajanje usluge: vremensko trajanje pojedine vrste usluge u minutama ili satima koje se uzima u obzir pri određivanju broja jedinica socijalne usluge

3. Usluge u mreži: usluge koje se pružaju korisnicima temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb

4. Usluge izvan mreže: usluge koje se pružaju korisnicima koji samostalno pokrivaju troškove usluge bez rješenja centra za socijalnu skrb

5. Interval cijena: vrijednosni raspon unutar kojeg se određuje cijena

6. Projicirana inflacija: indeks promjene potrošačkih cijena koji se uzima u obzir pri izračunu intervala cijena

7. Prilagođena metodologija: prilagođena metodologija primjenjivat će se do primjene metodologije za izračun cijena socijalnih usluga

8. Standardno odstupanje: mjera veličine disperzije skupa vrijednosti cijena pojedine usluge u odnosu na srednju vrijednost

9. Interpolacija: metoda određivanja nepoznatih vrijednosti cijena pojedinih stupnjeva usluge s pomoću poznatih vrijednosti cijena pojedinih susjednih stupnjeva usluge u nekom intervalu u kojem su poznate zakonitosti njezinih promjena.

10. Ekstrapolacija: metoda određivanja nepoznatih vrijednosti pojedinog stupnja usluge izvan poznatoga skupa podataka o cijenama pojedinog stupnja usluge u nekom intervalu u kojem su poznate zakonitosti njezinih promjena.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika na jednaki način primjenjuju se na sve pružatelje usluga u mreži.

DRUGI DIO GLAVNI ELEMENTI METODOLOGIJE

Članak 3.

Metodologija određivanja cijena socijalnih usluga sastoji se od tri glavna elementa:

1. Potrebni ulazni podaci

2. Metoda izračuna

3. Posebna pravila/metode.

Potrebni ulazni podaci

Članak 4.

Ulazni podaci potrebni za svaku vrstu socijalne usluge koje pružaju pružatelji socijalnih usluga u mreži su:

1. Vrsta socijalne usluge,

2. Ukupan broj jedinica pruženih socijalnih usluga (broj jedinica pruženih usluga u mreži i izvan mreže),

3. Broj jedinica socijalnih usluga pruženih u mreži,

4. Ukupni troškovi pružanja socijalnih usluga (troškovi pružanja socijalnih usluga u mreži i izvan mreže).

Vrste i broj jedinica socijalnih usluga

Članak 5.

(1) Vrste socijalnih usluga za koje se određuje cijena sukladno ovome Pravilniku grupirane su u 13 (trinaest) grupa: savjetovanje, stručna procjena, psihosocijalno savjetovanje, socijalno mentorstvo, obiteljska medijacija, psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja, psihosocijalna podrška, rana razvojna podrška, pomoć pri uključivanju u programe ranog odgoja i redovitog obrazovanja, pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i smještaj.

(2) Trajanje jedinice socijalne usluge iz stavka 1. ovoga članka koje se uzima u obzir pri određivanju broja jedinica socijalnih usluga određeno je za svaku uslugu i propisano je u Prilogu 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Broj jedinica socijalnih usluga koje se pružaju individualno (savjetovanje, stručna procjena, psihosocijalno savjetovanje, socijalno mentorstvo, psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja, psihosocijalna podrška, rana razvojna podrška, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja i pomoć u kući određuje se kao zbroj brojeva dnevno pruženih jedinica usluge.

(4) Broj jedinica socijalnih usluga koje se pružaju grupno (psihosocijalno savjetovanje, psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja i psihosocijalna podrška) određuje se kao zbroj brojeva dnevno pruženih jedinica usluge, gdje je dnevno pružena jedinica usluge jednaka broju korisnika kojima se u tom danu pružila jedinica usluge. Ukoliko se jednom korisniku u jednom danu pružilo više jedinica usluge, korisnik se promatra zasebno za svaku pruženu jedinicu usluge.

(5) Broj jedinica socijalne usluge boravka određuje se kao zbroj brojeva dnevno pruženih jedinica usluge.

(6) Broj jedinica socijalne usluge smještaja i organiziranog stanovanja određuje se kao zbroj brojeva dnevno pruženih jedinica usluge.

Ukupni iznosi troškova pružanja socijalnih usluga

Članak 6.

(1) Troškovi pružatelja socijalnih usluga obuhvaćaju izravne i neizravne troškove.

(2) Izravni troškovi su troškovi koji izravno utječu na pružanje usluge, poput troškova za zaposlenike koji neposredno pružaju uslugu korisniku.

(3) Neizravni troškovi su troškovi koji su neizravno povezani s pružanjem pojedine usluge poput plaća zaposlenih na upravno-administrativnim, računovodstvenim i pomoćno-tehničkim poslovima.

Troškovne kategorije

Članak 7.

Troškovne kategorije koje se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena socijalnih usluga su:

1. troškovi rada,

2. materijalni troškovi,

3. financijski troškovi,

4. troškovi amortizacije,

5. ostali troškovi.

Troškovi rada

Članak 8.

(1) Troškovi rada obuhvaćaju bruto troškove plaća zaposlenika (plaće za redovan rad, plaće u naravi, plaće za prekovremeni rad), ostale godišnje troškove rada i ostale godišnje doprinose na plaće.

(2) Troškovi rada zaposlenika koji neposredno pružaju uslugu korisniku smatraju se izravnim troškom, a troškovi rada zaposlenika koji su neizravno povezani s pružanjem pojedine usluge smatraju se neizravnim troškom.

Materijalni troškovi

Članak 9.

(1) Materijalni troškovi obuhvaćaju:

1. godišnju naknadu troškova zaposlenika (troškovi službenih putovanja, naknade za prijevoz, naknade za rad na terenu i odvojeni život, troškovi profesionalnog usavršavanja i druge naknade troškova zaposlenika),

2. godišnje izdatke za materijal i energiju (uredski materijal i ostali materijalni troškovi, materijal i sirovine, energija, materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje, sitni inventar, formalna radna i zaštitna odjela i obuća, didaktička oprema, hrana i piće i lijekovi),

3. godišnje izdatke za usluge (telefonske, poštanske i transportne usluge, usluge tekućeg i investicijskog održavanja, reklamne i informacijske usluge, komunalne usluge, zakupnine i najamnine, zdravstvene usluge, intelektualne i osobne usluge, računalne i druge usluge),

4. godišnju naknadu troškova osobama izvan radnog odnosa

5. godišnji ostali nespomenuti operativni troškovi (naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, provizije, premije osiguranja, prezentacije, članarine i norme, naknade i pristojbe, troškovi sudskih postupaka i drugi nespomenuti operativni troškovi).

(2) Materijalni troškovi iz stavka 1. točke 1., 3., 4. i 5. smatraju se neizravnim troškovima, a materijalni troškovi iz stavka 1. točke 2. smatraju se izravnim troškovima.

Financijski troškovi

Članak 10.

Financijski troškovi obuhvaćaju godišnje kamate na izdane vrijednosne papire, godišnje kamate na kredite i zajmove i ostale financijske izdatke na godišnjoj razini, te se smatraju neizravnim troškovima.

Troškovi amortizacije

Članak 11.

Troškovi amortizacije obuhvaćaju godišnji iznos amortizacije zgrada, godišnji iznos amortizacije pokretne imovine i godišnji iznos amortizacije opreme, te se smatraju neizravnim troškovima.

Ostali troškovi

Članak 12.

Ostali troškovi obuhvaćaju godišnje iznose tekućih i kapitalnih donacija, kapitalne potpore i novčane kazne, penale i naknade štete, te se smatraju neizravnim troškovima.

Metoda izračuna

Elementi metode izračuna

Članak 13.

(1) Metoda izračuna cijena socijalnih usluga temelji se na stvarnim troškovima pružatelja usluga.

(2) Elementi metode izračuna cijene jedinice socijalne usluge su:

1. jedinični izravni trošak usluge, za svakog pružatelja,

2. jedinični neizravni trošak usluge, za svakog pružatelja,

3. jedinični trošak usluge, za svakog pružatelja,

4. cjenovni interval usluge,

5. cijena usluge.

Podaci o troškovima pružanja socijalnih usluga

Članak 14.

(1) Iznos godišnjih izravnih i neizravnih troškova pružanja usluga određuje se zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge.

(2) Troškovi pružanja usluga realno se raspodjeljuju po svim vrstama usluga koje se pružaju.

(3) Troškovi pružanja usluge uključuju samo troškove povezane s uslugom.

Metoda izračuna jediničnog izravnog troška socijalne usluge

Članak 15.

(1) Iz prikupljenih podataka o ukupnim iznosima izravnih troškova (unutar i izvan mreže) izdvaja se iznos izravnih troškova povezanih s uslugama koje se pružaju u mreži, dijeljenjem ukupnih izravnih troškova (unutar i izvan mreže) socijalne usluge s ukupnim brojem pruženih jedinica usluge (unutar i izvan mreže) i množenjem s brojem jedinica usluge pruženih unutar mreže.

(2) Iznosi izravnih troškova rada i izravnih materijalnih troškova povezanih s uslugama koje se pružaju u mreži uvećavaju se za projiciranu inflaciju objavljenu na mrežnoj stranici HNB-a za godinu u kojoj će se primjenjivati cijene socijalnih usluga utvrđene sukladno metodologiji propisanoj ovim Pravilnikom te za godinu tijekom koje su prikupljani podaci od pružatelja usluga.

(3) Na temelju podataka o izravnim troškovima stavka 1. i 2. ovoga članka i broja usluga koje se pružaju u mreži (prema vrsti usluge), određuje se jedinični izravni trošak za svaku vrstu socijalne usluge zasebno za svakog pružatelja usluga.

(4) Jedinični izravni trošak usluge određuje se kao količnik ukupnih izravnih troškova usluge pružene unutar mreže od strane pružatelja usluga i broja jedinica usluge pruženih unutar mreže, po sljedećem obrascu:

gdje je:

j = pružatelj socijalne usluge

mj = broj vrsta usluga pruženih od strane pružatelja j

i = 1, 2, …, mj = vrsta socijalne usluge koju pruža pružatelj j

UITij = ukupni izravni troškovi usluge i pružene unutar mreže od strane pružatelja j

nij = broj jedinica usluge i pružene unutar mreže od strane pružatelja j.

Metoda izračuna jediničnog neizravnog troška socijalne usluge

Članak 16.

(1) Iz prikupljenih podataka o ukupnim iznosima neizravnih troškova (unutar i izvan mreže) izdvaja se iznos neizravnih troškova povezanih s uslugama koje se pružaju u mreži, dijeljenjem ukupnih neizravnih troškova (unutar i izvan mreže) socijalne usluge s ukupnim brojem pruženih jedinica usluge (unutar i izvan mreže) i množenjem s brojem jedinica usluge pruženih unutar mreže.

(2) Iznosi neizravnih troškova rada i neizravnih materijalnih troškova povezanih s uslugama koje se pružaju u mreži uvećavaju se za projiciranu inflaciju za godinu u kojoj će se primjenjivati cijene socijalnih usluga utvrđene sukladno metodologiji propisanoj ovim Pravilnikom.

Članak 17.

(1) Za svaku vrstu usluge koju pružatelj pruža unutar mreže, potrebno je prilagoditi trajanje pružanja usluge propisano u Prilogu 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga (za 1 jedinicu usluge) na jedinicu vremena od 1 sata i odrediti broj pruženih sati usluge unutar mreže, po sljedećem obrascu:

gdje je:

j = pružatelj socijalne usluge

mj = broj vrsta usluga pruženih od strane pružatelja j

i = 1, 2,…, mj = vrsta socijalne usluge koju pruža pružatelj j

ti = jedinično trajanje socijalne usluge i

nij = broj pruženih jedinica usluge i od strane pružatelja j.

(2) Ukupan broj pruženih sati usluga koje pružatelj pruža unutar mreže određuje se kao zbroj broja pruženih sati svih socijalnih usluga koje pružatelj pruža unutar mreže utvrđenih u stavku 1. ovoga članka, po sljedećem obrascu:

gdje je:

j = pružatelj socijalne usluge

mj = broj vrsta usluga pruženih od strane pružatelja j

i = 1, 2, …, mj = vrsta socijalne usluge koju pruža pružatelj j

= broj pruženih sati usluge i unutar mreže od strane pružatelja j.

(3) Neizravni trošak pružanja jednog sata usluge unutar mreže od strane pružatelja usluge određuje se kao količnik ukupnih neizravnih troškova pružatelja za usluge pružene unutar mreže iz članka 15. ovoga pravilnika i ukupnog broja sati pružanja socijalnih usluga unutar mreže iz stavka 2. ovoga članka, po sljedećem obrascu:

gdje je:

j = pružatelj socijalne usluge

UNTj = ukupni neizravni troškovi pružatelja j za usluge pružene unutar mreže

= ukupni broj pruženih sati usluga koje pružatelj pruža unutar mreže.

(4) Jedinični neizravni trošak usluge pružene unutar mreže od strane pružatelja usluge određuje se kao umnožak neizravnog troška pružanja jednog sata usluge unutar mreže iz stavka 3. ovoga članka i jediničnog trajanja socijalne usluge, po sljedećem obrascu:

gdje je:

j = pružatelj socijalne usluge

mj = broj vrsta usluga pruženih od strane pružatelja j

i = 1, 2, …, mj = vrsta socijalne usluge koju pruža pružatelj j

ti = jedinično trajanje socijalne usluge i

= neizravni trošak pružanja jednog sata usluge unutar mreže.

Metoda izračuna jediničnog troška socijalne usluge

Članak 18.

Jedinični trošak pružatelja usluge za određenu uslugu u mreži određuje se kao zbroj jediničnog izravnog troška socijalne usluge i jediničnog neizravnog troška socijalne usluge, po sljedećem obrascu:

gdje je:

j = pružatelj socijalne usluge

mj = broj vrsta usluga pruženih od strane pružatelja j

i = 1, 2, …, mj = vrsta socijalne usluge koju pruža pružatelj j

ITij = jedinični izravni trošak usluge i pružene unutar mreže od strane pružatelja usluge j.

NTij = jedinični neizravni trošak usluge i pružene unutar mreže od strane pružatelja usluge j.

Interval cijena socijalne usluge

Članak 19.

(1) Interval cijena socijalne usluge za svaku vrstu socijalne usluge koja se pruža u mreži je interval čija se gornja/donja granica određuje kao zbroj/razlika prosječne vrijednosti i standardnog odstupanja (standardne devijacije) jediničnog troška usluge pružatelja usluga unutar mreže iz članka 18. ovoga Pravilnika.

(2) Za izračun intervala cijena pružanja jedinice određene socijalne usluge (unutar mreže) određuje se prosječna vrijednost jediničnih troškova pružatelja usluge te standardna devijacija jediničnih troškova pružatelja usluge, pri čemu se izračunati jedinični troškovi socijalnih usluga svih pružatelja promatraju zajedno.

(3) Gornja granica intervala cijena socijalne usluge određuje se kao zbroj prosječne vrijednosti jediničnih troškova pružatelja usluge i standardnog odstupanja jediničnih troškova pružatelja usluge iz stavka 2. ovoga članka, po sljedećem obrascu:

gdje je:

j = pružatelj socijalne usluge

i = vrsta socijalne usluge

Tij = jedinični trošak usluge i pružene unutar mreže od strane pružatelja usluge j

AV () = funkcija prosječne vrijednosti

SD () = funkcija standardne devijacije.

(4) Donja granica intervala cijena socijalne usluge određuje se kao razlika prosječne vrijednosti jediničnih troškova pružatelja usluge i standardnog odstupanja jediničnih troškova pružatelja usluge iz stavka 2. ovoga članka, po sljedećem obrascu:

gdje je:

j = pružatelj socijalne usluge

i = vrsta socijalne usluge

Tij = jedinični trošak usluge i pružene unutar mreže od strane pružatelja usluge j

AV () = funkcija prosječne vrijednosti

SD () = funkcija standardne devijacije.

Interval cijena posebnih vrsta usluga

Članak 20.

(1) Interval cijena posebnih vrsta usluga primjenjuje se na usluge psihosocijalne podrške, psihosocijalnog savjetovanja i psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja koje se pružaju individualno kod pružatelja usluga ili/i individualno u obitelji te grupno kod pružatelja usluga.

(2) Interval cijena socijalnih usluga iz stavka 1. ovoga članka koje se pružaju individualno u obitelji i grupno kod pružatelja usluga, može se odrediti na temelju intervala cijena iste vrste socijalne usluge koja se pruža individualno kod pružatelja usluga, korištenjem korektivnih faktora iz članka 25. ovoga Pravilnika.

(3) Korektivni faktor αi primjenjuje se za izračun intervala cijena usluge pružene individualno u obitelji, a korektivni faktor β za izračun intervala cijena usluge pružene grupno kod pružatelja usluga.

(4) Izračun intervala cijena usluge individualno u obitelji određuje se množenjem donje i gornje granice intervala cijena pružene usluge individualno kod pružatelja usluga s (1+α) a izračun intervala cijena pružene usluge grupno kod pružatelja usluge određuje se množenjem donje i gornje granice intervala cijena pružene usluge individualno kod pružatelja usluga s (1+β), po sljedećem obrascu:

gdje je:

i = vrsta socijalne usluge

= interval cijene socijalne usluge i unutar mreže

αi = korektivni faktor za izračun intervala cijene usluge i unutar mreže pružene individualno u obitelji

βi = korektivni faktor za izračun intervala cijene usluge i unutar mreže pružene grupno kod pružatelja usluga.

Cijena jedinice socijalne usluge

Članak 21.

Cijena jedinice socijalne usluge unutar mreže određuje se unutar intervala cijena socijalne usluge.

Posebna pravila/metode

Članak 22.

Za izračun cijena socijalnih usluga određena su posebna pravila/metode:

1. ograničenja kategorija troškova,

2. standardno odstupanje uključeno u metodu izračuna,

3. korektivni faktori za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga.

Ograničenja kategorija troškova

Članak 23.

(1) Za svaku od troškovnih kategorija iz članka 7. ovoga Pravilnika određena je prihvatljiva maksimalna vrijednost, tj. ograničenje kategorije troškova. Ograničenje kategorije troškova predstavlja maksimalno prihvatljivi udio kategorije troškova u ukupnim troškovima pružatelja usluga.

(2) Za svakog pružatelja usluga zbroj udjela kategorija troškova u ukupnim troškovima treba biti jednak 100 %.

(3) Maksimalno ograničenje troškovnih kategorija iznosi za:

1. Troškove rada 80 %,

2. Materijalne troškove 30 %,

3. Financijske troškove 2 %,

4. Troškove amortizacije 10 %,

5. Ostale troškove 8 %.

(4) Iznimno, pružatelji usluga mogu imati troškove iznad navedenih ograničenja iz stavka 3. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za socijalnu skrb pod uvjetima propisanim u članku 32. stavku 2. i 3. ovoga Pravilnika.

(5) Ministarstvo nadležno za socijalnu skrb će svake godine revidirati adekvatnost vrijednosti ograničenja troškovnih kategorija.

Standardno odstupanje

Članak 24.

(1) U izračunu intervala cijena socijalnih usluga iz članka 19. ovoga Pravilnika, nisko/visoko standardno odstupanje (standardna devijacija) odražava se u širini intervala cijena.

(2) Metoda izračuna intervala cijena socijalne usluge uzima u obzir jedno standardno odstupanje.

(3) Iznimno, ako metoda izračuna rezultira relativno uskim/širokim intervalom cijena, u izračun je moguće uključiti broj standardnih odstupanja različit od jedan, po sljedećem obrascu:

gdje je:

j = pružatelj socijalne usluge

i = vrsta socijalne usluge

Tij= jedinični trošak usluge i pružene unutar mreže od strane pružatelja usluge j

AV () = funkcija prosječne vrijednosti

SD () = funkcija standardne devijacije

x = broj standardnih devijacija.

Korektivni faktori za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga

Članak 25.

(1) Korektivni faktor α za izračun intervala cijena usluge pružene individualno u obitelji, uzima u obzir povećane materijalne troškove povezane s troškom putovanja do korisnika te oportunitetni trošak vremena zaposlenika, tj. vrijeme koje zaposlenik provede u putu, a koje bi mogao utrošiti na pružanje usluga drugim korisnicima, kada bi se usluga pružala u prostorijama pružatelja.

(2) Korektivni faktor β za izračun intervala cijena usluge pružene grupno kod pružatelja usluga, treba odraziti niže prosječne troškove po korisniku (tj. jedinici pružene usluge) koje pružatelj ima kada uslugu pruža većem broju korisnika u grupi u isto vrijeme, u odnosu na pružanje usluge pojedinačnom korisniku.

(3) Ministarstvo nadležno za socijalnu skrb će svake godine revidirati adekvatnost vrijednosti korektivnih faktora.

TREĆI DIO PRILAGOĐENA METODOLOGIJA

Članak 26.

Prilagođena metodologija podrazumijeva:

1. izmjenu izračuna jediničnog izravnog troška socijalnih usluga propisanog člankom 15. ovoga Pravilnika, zamjenjujući ga izračunom prosječnog jediničnog izravnog troška socijalnih usluga,

2. izmjenu izračuna jediničnog troška socijalne usluge propisanog člankom 18. ovoga Pravilnika, na način da se u izračunu koristi iznos prosječnog jediničnog izravnog troška umjesto jediničnog izravnog troška socijalne usluge,

3. pojednostavljenje izračuna intervala cijena za usluge kod kojih se količina potrebnih resursa proporcionalno smanjuje/povećava za stupanj socijalne usluge,

4. pojednostavljenje izračuna intervala cijena za socijalne usluge za koje podaci nisu dostupni.

Prosječni jedinični izravni trošak socijalne usluge

Članak 27.

(1) Iz prikupljenih podataka o ukupnim iznosima izravnih troškova (unutar i izvan mreže) izdvaja se iznos izravnih troškova povezanih s uslugama koje se pružaju u mreži, dijeljenjem ukupnih izravnih troškova (unutar i izvan mreže) socijalne usluge s ukupnim brojem pruženih jedinica usluge (unutar i izvan mreže) i množenjem s brojem jedinica usluge pruženih unutar mreže.

(2) Iznosi izravnih troškova rada i izravnih materijalnih troškova povezanih s uslugama koje se pružaju u mreži uvećavaju se za projiciranu inflaciju objavljenu na mrežnoj stranici HNB-a za godinu u kojoj će se primjenjivati cijene socijalnih usluga utvrđene sukladno metodologiji propisanoj ovim Pravilnikom te za godinu tijekom koje su prikupljani podaci od pružatelja usluga.

(3) Na temelju podataka o izravnim troškovima iz stavka 1. i 2. ovoga članka i broja usluga koje se pružaju u mreži (prema vrsti usluge), određuje se prosječni jedinični izravni trošak za svaku vrstu socijalne usluge.

(4) Ukupni izravni troškovi usluge pruženi unutar mreže od strane svih pružatelja usluga određuju se sumiranjem izravnih troškova pružatelja usluga unutar mreže svih pružatelja usluga, po sljedećem obrascu:

gdje je:

j = pružatelj socijalne usluge

i = vrsta socijalne usluge

UITij = ukupni izravni troškovi usluge i pruženi unutar mreže od strane pružatelja usluge j.

(5) Ukupan broj pruženih jedinica usluge unutar mreže od strane svih pružatelja usluga određuje se kao zbroj pruženih jedinica usluge svih pružatelja usluge unutar mreže, po sljedećem obrascu:

gdje je:

j = pružatelj socijalne usluge

i = vrsta socijalne usluge

nij = broj pruženih jedinica usluge i od strane pružatelja j.

(6) Prosječni jedinični izravni trošak usluge pružene unutar mreže određuje se kao količnik ukupnih izravnih troškova usluge pružene unutar mreže od strane svih pružatelja usluga i ukupnog broja jedinica usluge pruženih unutar mreže od strane svih pružatelja usluga, po sljedećem obrascu:

gdje je:

i = vrsta socijalne usluge

UITi = ukupni izravni troškovi usluge i pružene unutar mreže od strane svih pružatelja usluga

Ni = ukupni broj pruženih jedinica usluge i pružene unutar mreže od strane svih pružatelja usluga.

Prilagođena metoda izračuna jediničnog troška socijalne usluge

Članak 28.

Jedinični trošak pružatelja usluge po prilagođenoj metodi izračuna određuje se kao zbroj prosječnog jediničnog izravnog troška socijalne usluge i jediničnog neizravnog troška socijalne usluge pružene unutar mreže izračunatog u skladu s člankom 16. ovoga Pravilnika, po sljedećem obrascu:

gdje je:

j = pružatelj socijalne usluge

i = vrsta socijalne usluge

PITi = prosječni jedinični izravni trošak usluge i pružene unutar mreže

NTij = jedinični neizravni trošak usluge i pružene unutar mreže od strane pružatelja usluge j.

Interval cijena usluge za koje se količina potrebnih resursa proporcionalno smanjuje/povećava po stupnju usluge

Članak 29.

(1) Interval cijena usluga za koje se količina potrebnih resursa proporcionalno smanjuje/povećava po stupnju usluge određuje se interpolacijom ili ekstrapolacijom intervala cijena susjednih stupnjeva usluge za koji su određeni intervali cijena, a dodatno može uključiti i stručnu procjenu (diskrecijsku odluku).

(2) Određivanje intervala cijena usluga iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se u slučaju da za određeni stupanj usluge nema dovoljno podataka za izračun ili u slučaju da standardni izračun za neki stupanj usluge daje nerealne rezultate zbog nedovoljne kvalitete podataka.

Interval cijena usluga za koje podaci nisu dostupni

Članak 30.

(1) Interval cijena usluga za koje podaci nisu dostupni određuje se procjenom na temelju intervala cijena usporedive usluge za koju su podaci dostupni.

(2) Procjena intervala cijena usluga iz stavka 1. ovoga članka može se kombinirati s metodom procjene koja se temelji na interpolaciji ili ekstrapolaciji intervala cijena usporedivih usluga i s posebnom metodom koja se temelji na korektivnim faktorima, za one vrste socijalnih usluga gdje su te metode prikladne.

ČETVRTI DIO POSTUPAK ODREĐIVANJA CIJENA SOCIJALNIH USLUGA

Članak 31.

Postupak utvrđivanja cijena socijalnih usluga provodi se na godišnjoj razini i obuhvaća redom:

1. Prikupljanje podataka

2. Analizu kvalitete podataka

3. Izračun intervala cijena i cijena socijalnih usluga

4. Kontrolu postupka izračuna

5. Objavu na mrežnoj stranici ministarstva nadležnog za socijalnu skrb.

Prikupljanje podataka

Članak 32.

(1) Pružatelji usluga dužni su jedanput godišnje do kraja ožujka za prethodnu godinu dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi podatke iz članka 4. ovoga Pravilnika putem web-aplikacije ili putem obrazaca za prikupljanje podataka, a skup podataka koji će sadržavati obrazac za prikupljanje podataka propisan je u Prilogu 2. Potrebni ulazni podaci u obrascu za prikupljanje podataka i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(2) U slučaju da pružatelji usluga imaju troškove iznad ograničenja kategorija troškova iz članka 23. stavka 3. dužni su ministarstvu nadležnom za socijalnu skrb dostaviti obrazloženje za prekoračenje ograničenja za svaku kategoriju troškova zasebno.

(3) U obrazloženju za prekoračenje ograničenja se navodi kategorija troškova, vrsta socijalne usluge povezane s troškovima, uzrok viška troškova, iznos viška troškova iznad navedene granice i drugi važni čimbenici koji utječu na visinu troškova.

Analiza kvalitete zaprimljenih podataka

Članak 33.

(1) Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi obavlja analizu kvalitete zaprimljenih podataka za svakog pružatelja koja obuhvaća: kontrolu potpunosti zaprimljenih podataka, kontrolu dosljednosti podataka zaprimljenih tijekom određenog broja godina za svaku uslugu posebno, kontrolu dosljednosti podataka za svaku uslugu posebno te pregled obrazloženja za prekoračenje ograničenja kategorija troškova.

(2) Ako ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi tijekom analize kvalitete zaprimljenih podataka utvrdi određene nedostatke i/ili nepravilnosti, pružatelj usluge dužan je žurno u suradnji s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi ispraviti utvrđene nedostatke i/ili nepravilnosti.

Izračun intervala cijena i cijena socijalnih usluga

Članak 34.

Nakon prikupljenih ulaznih podataka i izvršene analize kvalitete podataka, ministarstvo nadležno za socijalnu skrb utvrđuje cjenovni interval sukladno članku 19. i 20. ovoga Pravilnika, primjenjujući posebna pravila/metode iz članka 22. ovoga Pravilnika.

Kontrola postupka izračuna

Članak 35.

(1) Kontrola postupka izračuna je obvezna i provodi ju ministarstvo nadležno za socijalnu skrb radi provjere rezultata prikupljenih podataka, provjere postupka izračuna intervala cijena i utvrđivanja cijena socijalnih usluga, o čemu se donosi zaključak.

(2) Utvrđivanje konačnih intervala cijena i cijena socijalnih usluga za pružatelje usluga kojima je osnivač Republika Hrvatska obavlja se nakon pozitivnog zaključka kontrole postupka izračuna.

Objava na mrežnoj stranici ministarstva nadležnog za socijalnu skrb

Članak 36.

Ministarstvo nadležno za socijalnu skrb objavit će na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, a koji nisu definirani ovim Pravilnikom (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge).

PETI DIO PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

Do primjene metodologije za izračun cijena socijalnih usluga primjenjivat će se prilagođena metodologija iz članka 26., 27., 28., 29. i 30. ovoga Pravilnika.

Članak 38.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu osmoga dana od dana objave.

Klasa: 011-02/23-01/68

Urbroj: 524-09-02-02/3-23-1

Zagreb, 6. listopada 2023.

Ministar Marin Piletić, v. r.

PRILOG 1.

VRSTE I TRAJANJE JEDINICA SOCIJALNIH USLUGA

 

 

 

 

 

1 Numeričke oznake u prvom lijevom stupcu označavaju grupe vrsta usluga i podgrupe vrsta usluga koje se razlikuju u odnosu na mjesto pružanja usluga, broj korisnika obuhvaćenih uslugom i trajanje jedinice socijalne usluge

2 Trajanje jedinice socijalne usluge izraženo u minutama/satima

PRILOG 2.

POTREBNI ULAZNI PODACI U OBRASCU ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA