NN 97/2023 (25.8.2023.), Pravilnik o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

1443

Na temelju članka 172. stavka 7. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19), ministar gospodarstva i održivog razvoja donosi

PRAVILNIK

O NAKNADI ŠTETE OD STROGO ZAŠTIĆENIH ŽIVOTINJA

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom uređuje postupak naknade štete od strogo zaštićenih životinja: primjena dopuštenih radnji i zahvata za sprječavanje štete, prijava i očevid štete, kriteriji za izračun iznosa naknade štete, oblik i iznos naknade štete (odštetni cjenik), vođenje evidencije o predmetima za naknadu štete, način rada i postupanje vještaka te postupak i kriteriji za imenovanje vještaka.

(2) Strogo zaštićene životinje proglašene su posebnim propisom o strogo zaštićenim vrstama.

Članak 2.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode

2. materijalni dokaz je dokaz o počinitelju štete koji je pronađen na mjestu štete kao što je npr. ugriz, uzorak sline te tragovi pandži na koži i potkožju stradale životinje, izmet, otisak šape, dlaka, perje i drugi znakovi prisutnosti počinitelja štete na mjestu štete

3. oštećenik je pravna ili fizička osoba koja prijavi štetu na svojoj imovini za koju smatra da je počinjena od strogo zaštićene životinje

4. pastirski pas čuvar je pas pasmine uzgajane za ulogu čuvanja stada (tornjak, šarplaninac, kavkaski ovčar i slično) te pas križanac ako jedan roditelj pripada pasmini pastirskih pasa čuvara

5. šteta je direktna imovinska šteta, bez naknade izmakle koristi

6. vještak je fizička osoba koje je imenovana od Ministarstva i ima sklopljen ugovor o vještačenju s Ministarstvom za obavljanje poslova vještačenja šteta od strogo zaštićenih životinja

7. Zakon je Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19)

8. životinja u vlasništvu ili posjedu oštećenika (u daljnjem tekstu: životinja) je svaka životinja u vlasništvu ili posjedu pravne ili fizičke osobe koja može stradati od strogo zaštićene životinje, uključujući lovačke pse, kućne ljubimce, domaće životinje, radne životinje i životinje namijenjene sportu i rekreaciji.

(2) Ostali pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju jednako značenje kao pojmovi definirani Zakonom.

(3) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

(1) Ne nadoknađuje se šteta na divljači, vodenim organizmima u ribolovnim vodama i ostalim prirodnim dobrima Republike Hrvatske, kao ni šteta koja nastaje kao posljedica stradavanja strogo zaštićenih životinja.

(2) Ne nadoknađuje se šteta u slučajevima kada strogo zaštićena životinja nije izravni počinitelj štete.

II. SPRJEČAVANJE TE PRIJAVA, OČEVID I NAKNADA ŠTETE

Primjena dopuštenih radnji i zahvata za sprječavanje štete

Članak 4.

(1) Pravna ili fizička osoba kojoj strogo zaštićene životinje mogu uzrokovati štetu, dužna je poduzeti dopuštene radnje i zahvate za sprječavanje štete, koji uključuju učinkovito ograđivanje i čuvanje imovine, rastjerivanje strogo zaštićenih životinja radi neposrednog čuvanja imovine i ostale dopuštene radnje i zahvate iz Priloga I. ovoga Pravilnika.

(2) Ako propisane dopuštene radnje i zahvati iz stavka 1. ovoga članka nisu primjenjivi ili učinkoviti za sprječavanje štete od određene strogo zaštićene životinje, ili ako dopuštene radnje i zahvati nisu propisani za određene strogo zaštićene životinje, oštećenik je dužan odmah po saznanju o nastanku štete zatražiti od Ministarstva očitovanje o drugim mogućim dopuštenim radnjama i zahvatima za sprječavanje štete.

(3) Ako štetu nije moguće spriječiti primjenom dopuštenih radnji i zahvata iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, oštećenik može od Ministarstva tražiti dopuštenje za provođenje zabranjenih radnji sukladno odredbama Zakona.

Prijava i očevid štete

Članak 5.

(1) Utvrđivanje nastanka i procjenu štete obavlja vještak Ministarstva.

(2) Vještak na mjestu štetnog događaja na temelju izjave oštećenika i materijalnih dokaza utvrđuje nastanak, opseg i počinitelja štete.

(3) U slučaju štete na poljoprivrednim kulturama, ako se utvrdi da je šteta počinjena od strogo zaštićene životinje, vještak za vještačenje štete na poljoprivrednim kulturama utvrđuje opseg i iznos nastale štete.

(4) Vještaci iz stavaka 2. i 3. ovoga članka sastavljaju zapisnik o očevidu te nalaz i mišljenje iz članka 8. ovoga Pravilnika.

(5) Vještak je dužan oštećeniku predati potvrdu o obavljenom očevidu, koja sadrži sljedeće podatke: datum obavljanja očevida, ime i prezime vještaka Ministarstva koji je obavio očevid, ime i prezime oštećenika, broj osobne iskaznice i/ili OIB oštećenika, predmet očevida (broj i vrsta životinja/poljoprivredna površina/objekt), počinitelja štete, popis prisutnih svjedoka, potpis oštećenika/osobe odgovorne za imovinu i potpis vještaka koji je obavio očevid.

(6) Oštećenik koji ne prijavi štetu u roku propisanom člankom 172. stavkom 2. Zakona nema pravo na naknadu štete.

Članak 6.

(1) Pravo na naknadu štete na imovini ostvaruje se temeljem dokaza o vlasništvu, posjedu ili pravu korištenja te imovine.

(2) U slučaju štete na poljoprivrednim kulturama kao dokaz o vlasništvu ili o pravu korištenja zemljišta na kojem je nastala šteta prilaže se izvadak iz zemljišne knjige ili drugi dokument pogodan za uknjižbu, ugovor o zakupu ili ovjerena izjava o davanju zemljišta na korištenje bez naknade.

(3) U slučaju štete na životinjama kao dokaz o vlasništvu ili posjedu prilaže se:

– za pse preslika putovnice za kućne ljubimce ili broj mikročipa, a za čistokrvne pse dodatno i izvornik rodovnice

– za kopitare kopija identifikacijskog ili drugog dokumenta namijenjenog identifikaciji kopitara ili kôd transpondera ili jedinstveni životni broj kopitara (UELN)

– za ostalu stoku putni list ili broj ušne markice, a iznimno za stoku za koju, sukladno posebnom propisu, ne postoji obveza označavanja izjava o vlasništvu ili posjedu

– za ostale životinje izjava o vlasništvu ili posjedu ili drugi dokument kojim se dokazuje vlasništvo ili posjed.

(4) U slučaju štete na objektima kao dokaz o vlasništvu ili posjedu prilaže se izvadak iz zemljišne knjige ili drugi dokument pogodan za uknjižbu, a dodatno u slučaju zakupa ugovor o zakupu ili u slučaju korištenja bez naknade ovjerena izjava o davanju na korištenje bez naknade.

(5) Oštećenik koji ne dostavi dokaz iz stavaka 1. do 4. ovoga članka nema pravo na naknadu štete.

(6) Kao dokaz stradavanja psa u lovu prilaže se dopuštenje za lov divljači, a u slučaju skupnog lova dodatno i popis sudionika skupnog lova.

Članak 7.

Oštećenik je dužan sačuvati predmet štete do obavljanja očevida i poduzeti mjere za očuvanje tragova na mjestu nastanka štete te ne smije poduzimati radnje kojima bi se uništili tragovi na mjestu nastanka štete.

Članak 8.

(1) Po obavljenom očevidu vještak Ministarstvu dostavlja zapisnik o očevidu s nalazom i mišljenjem vještaka te potpisanu potvrdu o obavljenom očevidu.

(2) Zapisnik o očevidu s nalazom i mišljenjem vještak unosi u web-aplikaciju »Evidencija šteta od strogo zaštićenih životinja«, odnosno podnosi na obrascima koji se objavljuju na mrežnoj stranici Ministarstva.

(3) Kao prilog nalazu i mišljenju iz stavka 1. ovoga članka vještak dostavlja:

1. fotodokumentaciju ili skicu mjesta štete s naznakom položaja stradalih životinja i njihove međusobne udaljenosti i fotodokumentaciju stradalih životinja i detalja mjesta ugriza kod šteta na životinjama

2. fotodokumentaciju objekta i/ili ograde, ako su životinje stradale unutar objekta ili ograđenog prostora

3. fotodokumentaciju nastale štete i skicu parcele s ucrtanim mjestima štete kod šteta na poljoprivrednim kulturama

4. fotodokumentaciju tragova i ostalih znakova počinitelja štete (dlaka, izmet, pero i dr.), ako ih pronađe na mjestu štete prilikom obavljanja očevida.

Naknada štete

Članak 9.

(1) Naknada štete se odobrava sporazumom o nagodbi o iznosu naknade štete (u daljnjem tekstu: sporazum).

(2) Oštećeniku koji nema pravo na naknadu štete sukladno odredbama Zakona i ovoga Pravilnika dostavlja se priopćenje.

(3) Sporazum i priopćenje izrađuje Ministarstvo.

Članak 10.

(1) Sporazumom se utvrđuje odgovornost Republike Hrvatske za pojedini štetni događaj i određuje se iznos, rok te način isplate naknade štete.

(2) Prijedlog iznosa naknade štete utvrđuje Ministarstvo temeljem odštetnog cjenika iz Priloga II. ovoga Pravilnika, odredbi članka 11. ovoga Pravilnika i dodatnih kriterija za utvrđivanje iznosa naknade štete iz Priloga III. ovoga Pravilnika, a uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka.

(3) Ako iznos naknade štete nije propisan odštetnim cjenikom, odredit će se prema prosječnoj tržišnoj cijeni u Republici Hrvatskoj, a iznimno prema računu za popravak ili kupnju objekta štete.

Članak 11.

(1) Ako oštećenik nije poduzeo niti jednu dopuštenu radnju i zahvat za sprječavanje štete, nema pravo na naknadu štete.

(2) Ako je oštećenik djelomično poduzeo dopuštene radnje i zahvate za sprječavanje štete, iznos naknade štete umanjuje se za 25 do 50%.

(3) Ako je oštećenik poduzeo dopuštene radnje i zahvate za sprječavanje štete, a nedvojbeno je utvrđeno da je štetu počinila strogo zaštićena životinja, naknada štete se odobrava u punom iznosu.

(4) Ako je oštećenik poduzeo dopuštene radnje i zahvate za sprječavanje štete, a zbog nedostatka materijalnih dokaza u postupku očevida nije bilo moguće nedvojbeno utvrditi da je štetu počinila strogo zaštićena životinja, ali postoje indicije, puni iznos naknade štete umanjit će se za 35%.

(5) Na utvrđivanje iznosa naknade štete na životinjama primjenjuju se i dodatni kriteriji za utvrđivanje iznosa naknade štete iz Priloga III. ovoga Pravilnika.

Članak 12.

(1) Sporazum sklapaju Ministarstvo i oštećenik.

(2) Naknada štete sukladno sklopljenom sporazumu isplaćuje se na račun oštećenika kod banke ili na drugi način sukladno posebnom propisu.

Vođenje evidencije o predmetima za naknadu štete

Članak 13.

Evidenciju o predmetima za naknadu štete od strogo zaštićenih životinja vodi Ministarstvo.

III. IMENOVANJE VJEŠTAKA

Članak 14.

(1) Za vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete:

1. državljanin je Republike Hrvatske

2. ima završen diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij prirodoslovnog, biomedicinskog ili biotehničkog usmjerenja

3. posjeduje vozačku dozvolu B-kategorije

4. ima najmanje tri godine iskustva na poslovima u struci.

(2) Osim općih uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, osoba imenovana za vještaka mora ispunjavati i sljedeće posebne uvjete:

– za vještačenje nastanka, opsega i počinitelja štete od vuka, risa i poskoka na životinjama može biti imenovana osoba sa završenim integriranim sveučilišnim studijem koja je stekla zvanje doktora veterinarske medicine

– za vještačenje nastanka, opsega i počinitelja štete od ostalih strogo zaštićenih životinja na životinjama može biti imenovana osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem, integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem prirodoslovnog, biomedicinskog ili biotehničkog usmjerenja koja ima terensko iskustvo rada vezanog uz strogo zaštićenu životinju koja je počinitelj štete

– za vještačenje nastanka, opsega i počinitelja štete od strogo zaštićenih životinja na ostalim oblicima imovine može biti imenovana osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem, integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem prirodoslovnog, biomedicinskog ili biotehničkog usmjerenja koja ima terensko iskustvo rada vezanog uz strogo zaštićenu životinju koja je počinitelj štete

– za vještačenje opsega i iznosa nastale štete na poljoprivrednim kulturama, za koju je utvrđeno da je počinitelj strogo zaštićena životinja, može biti imenovana osoba sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem, integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem agronomskog usmjerenja.

(3) Vještačenje štete od strogo zaštićenih životinja može obavljati i fizička osoba koja ne zadovoljava uvjete propisane stavcima 1. i 2. ovoga članka, ako je obavljala poslove vještačenja temeljem ugovora o vještačenju, sklopljenih sukladno Odluci o imenovanju vještaka za obavljanje poslova vještačenja šteta od životinja strogo zaštićenih vrsta (klasa: 612-07/19-49/901, urbroj: 517-05-1-1-20-25 od 10. lipnja 2020. godine).

(4) Vještakom se ne može imenovati osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti ili koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti.

Članak 15.

(1) Ministarstvo objavljuje javni poziv za imenovanje vještaka sukladno potrebama.

(2) Prijavi na javni poziv prilaže se životopis i dokumentacija kojom se dokazuje ispunjenje uvjeta propisanih člankom 14. ovoga Pravilnika.

(3) Fizičke osobe koje zadovoljavaju uvjete propisane člankom 14. ovoga Pravilnika i dostave svu potrebnu dokumentaciju sukladno stavku 2. ovoga članka bit će pozvane na testiranje.

(4) Nakon provedenog testiranja, kandidate za vještake Ministarstvo upućuje na stručnu obuku pod nadzorom vještaka mentora, osim kandidata za vještačenje opsega i iznosa nastale štete na poljoprivrednim kulturama.

(5) Za mentora se može odrediti vještak koji je u posljednjih pet godina obavljao poslove vještačenja temeljem ugovora o vještačenju sukladno odredbama ovoga Pravilnika ili Pravilnika o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta (»Narodne novine«, broj 114/17).

(6) Iznimno, kandidata za vještaka može se uputiti na stručnu obuku pod nadzorom fizičke osobe koja je za Ministarstvo obavljala poslove vještačenja štete sukladno odredbama ovoga Pravilnika ili Pravilnika o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta (»Narodne novine«, broj 114/17), a nije bila imenovana vještakom.

(7) Kandidat za vještačenje štete na životinjama dužan je u sklopu stručne obuke obaviti najmanje tri očevida pod nadzorom vještaka mentora i o njima izraditi zapisnik o očevidu s nalazom i mišljenjem, odnosno jedan očevid kod stručne obuke za vještačenje štete na ostalim oblicima imovine.

(8) Kandidat za vještaka obvezuje se dostaviti zapisnik o očevidu s nalazom i mišljenjem izrađen u sklopu stručne obuke najkasnije 20 dana od završetka mjeseca u kojem je očevid obavljen.

(9) Vještak mentor dužan je nakon provedenih očevida iz stavka 7. ovoga članka izraditi i dostaviti Ministarstvu mišljenje u pisanom obliku o uspješnosti obavljene obuke i osposobljenosti kandidata za obavljanje poslova vještačenja najkasnije 20 dana od završetka mjeseca u kojem je treći očevid obavljen.

(10) Temeljem rezultata javnog poziva i mišljenja vještaka mentora iz stavka 9. ovoga članka ministar donosi odluku o imenovanju vještaka.

(11) Ministarstvo vodi jedinstveni elektronički popis vještaka i objavljuje ga na svojoj mrežnoj stranici.

(12) Imenovani vještaci imaju službenu iskaznicu koju izdaje Ministarstvo. Dimenzije iskaznice su 85 x 55 mm. Prednja strana iskaznice sadrži naziv Ministarstva, ime i prezime vještaka, fotografiju vještaka i broj iskaznice. Na poleđini se nalazi tekst »Nositelj ove iskaznice imenovan je za vještačenje šteta od strogo zaštićenih životinja sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja.«, ispod kojeg su datum izdavanja, potpis ovlaštene osobe i pečat.

(13) Fizička osoba koja je obavljala poslove vještačenja temeljem ugovora o vještačenju sklopljenih sukladno Odluci o imenovanju vještaka za obavljanje poslova vještačenja šteta od životinja strogo zaštićenih vrsta (klasa: 612-07/19-49/901, urbroj: 517-05-1-1-20-25 od 10. lipnja 2020. godine) ili sukladno odredbama ovoga Pravilnika, može biti imenovana vještakom bez prijave na javni poziv iz stavka 1. ovoga članka, temeljem iskazanog interesa za nastavak obavljanja poslova vještačenja.

Članak 16.

(1) Kandidati za vještake koje Ministarstvo uputi na stručnu obuku, a koji budu imenovani vještacima, imaju pravo podnijeti zahtjev za povrat stvarnih putnih troškova za obavljenu stručnu obuku najkasnije 15 dana od sklapanja ugovora o vještačenju.

(2) Naknada stvarnih putnih troškova uključuje povrat troškova javnog prijevoza (tramvaj, vlak, autobus, brod), troškova cestarine, tunelarine i mostarine te troškova korištenja osobnog vozila u iznosu od 0,40 centi po prijeđenom kilometru.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o datumu i vremenu obavljanja očevida te datumu i vremenu polaska i povratka iz mjesta prebivališta ili boravišta, a u slučaju korištenja osobnog vozila i podatke o početnom i završnom stanju brojila, prijeđenoj relaciji, broju registarske oznake, marki i tipu korištenog osobnog vozila. Uz zahtjev se prilažu originali računa sredstava javnog prijevoza, cestarine, mostarine, tunelarine i slično.

Članak 17.

(1) S imenovanim vještacima Ministarstvo sklapa ugovor o vještačenju, kojim se definiraju međusobna prava i obveze, uključujući prava i obveze vještaka mentora.

(2) Vještak obavlja vještačenja u području unutar 55 km cestovne udaljenosti od mjesta prebivališta ili boravišta, za što Ministarstvo vještaku isplaćuje naknadu u jedinstvenom neto iznosu od 50 EUR uvećanom za zakonske obveze sukladno posebnom propisu. U iznosu naknade za vještačenje obračunati su putni troškovi, troškovi obavljanja očevida, troškovi izrade i dostave potvrda o obavljenom očevidu te zapisnika o očevidu s nalazom i mišljenjem vještaka, odnosno troškovi unosa podataka u web-aplikaciju »Evidencija šteta od strogo zaštićenih životinja«.

(3) U slučaju štetnog događaja unutar područja za koje Ministarstvo nema imenovanog vještaka, kada imenovani vještak za to područje nije dostupan ili zbog drugih nepredvidivih okolnosti Ministarstvo može uputiti vještaka na očevid izvan područja propisanoga ugovorom o vještačenju ili stavkom 2. ovoga članka.

(4) Ako oštećenik, sukladno članku 172. stavku 2. Zakona, vještaku prijavi nastanak štetnog događaja, a mjesto štete je izvan propisanog područja vještaka, vještak je dužan o tome obavijestiti Ministarstvo ili vještaka u čijem se propisanom području nalazi mjesto štete, odnosno vještaka čije je prebivalište ili boravište najbliže mjestu štete.

(5) Ako u slučaju iz stavka 4. ovoga članka vještak čije je prebivalište ili boravište bliže mjestu štete nije dostupan, vještak koji je zaprimio prijavu štetnog događaja dužan je obaviti očevid i o tome obavijestiti Ministarstvo.

(6) U slučajevima iz stavaka 3. i 5. ovoga članka može se isplatiti uvećani iznos naknade u kojem su obračunati putni troškovi, troškovi obavljanja očevida, troškovi izrade i dostave potvrda o obavljenom očevidu te zapisnika o očevidu s nalazom i mišljenjem vještaka, odnosno troškovi unosa podataka u web-aplikaciju »Evidencija šteta od strogo zaštićenih životinja«. Ako je mjesto štetnog događaja udaljeno:

– između 56 km i 100 km cestovne udaljenosti od mjesta prebivališta ili boravišta vještaka, Ministarstvo će vještaku isplatiti naknadu u jedinstvenom neto iznosu od 70 EUR uvećanom za zakonske obveze sukladno posebnom propisu

– između 101 km i 150 km cestovne udaljenosti od mjesta prebivališta ili boravišta vještaka, Ministarstvo će vještaku isplatiti naknadu u jedinstvenom neto iznosu od 100 EUR uvećanom za zakonske obveze sukladno posebnom propisu

– više od 151 km cestovne udaljenosti od mjesta prebivališta ili boravišta vještaka, Ministarstvo će vještaku isplatiti naknadu u jedinstvenom neto iznosu od 125 EUR uvećanom za zakonske obveze sukladno posebnom propisu, isključivo uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(7) Ako vještak u jednom danu obavi više vještačenja udaljenih 56 ili više km cestovne udaljenosti od mjesta prebivališta ili boravišta, a koja su međusobno unutar 55 km cestovne udaljenosti, uvećana naknada isplaćuje se samo za jedan očevid. Za ostale očevide isplaćuje se naknada propisana stavkom 2. ovoga članka.

(8) Vještak se obvezuje dostaviti zapisnik o očevidu s nalazom i mišljenjem vještaka, kao i potvrdu o obavljenom očevidu, te unijeti podatke o obavljenom očevidu u web-aplikaciju »Evidencija šteta od strogo zaštićenih životinja«, uz priložen zahtjev za naknadu za obavljeno vještačenje, najkasnije 20 dana od završetka mjeseca u kojem je očevid obavljen.

(9) Vještak koji ne ispuni obvezu iz stavka 8. ovoga članka gubi pravo na naknadu za obavljena vještačenja, osim u slučaju opravdanog razloga o kojem je Ministarstvo pravovremeno obaviješteno.

(10) Ako vještak opetovano krši obveze iz ugovora o vještačenju i ovoga Pravilnika, raskida se ugovor o vještačenju i vještak se razrješuje.

Obavljanje vještačenja bez imenovanja

Članak 18.

(1) U slučajevima spriječenosti vještaka, štetnih događaja za koje Ministarstvo nema imenovanog vještaka ili drugih nepredvidivih okolnosti, Ministarstvo može odlukom na vještačenje uputiti fizičku osobu koja nije imenovana temeljem članka 15. stavaka 10. i 13. ovoga Pravilnika.

(2) Na fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 14. i 17. ovoga Pravilnika.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Prilozi I., II. i III. kao sastavni dio ovoga Pravilnika objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Članak 20.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta (»Narodne novine«, broj 114/17).

(2) Do imenovanja vještaka sukladno člancima 14. i 15. ovoga Pravilnika, poslove vještačenja štete od strogo zaštićenih životinja obavljaju vještaci koji imaju sklopljene ugovore o vještačenju s Ministarstvom.

(3) Postupci naknade štete za štetne događaje koji su se dogodili prije dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, provest će se po odredbama Pravilnika o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta (»Narodne novine«, broj 114/17).

Članak 21.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 352-01/22-05/13

Urbroj: 517-10-1-23-16

Zagreb, 16. kolovoza 2023.

Ministar izv. prof. dr. sc. Davor Filipović, v. r.

PRILOG I.

DOPUŠTENE RADNJE I ZAHVATI ZA SPRJEČAVANJE ŠTETE

1. Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete na životinjama

U područjima rasprostranjenosti (stalne i povremene) strogo zaštićenih velikih zvijeri – vuka (Canis lupus) i risa (Lynx lynx) oštećenik je dužan poduzeti sljedeće radnje i zahvate u svrhu ostvarivanja prava na naknadu štete na životinjama:

1.1. Stoka koja nije na ispaši mora biti zatvorena u staji, odgovarajuće zaštićenom toru, odnosno odgovarajućoj ogradi. Potrebna najmanja visina ograde je 160 cm okomito po cijeloj dužini uz 20 cm nakošenog dijela ili 180 cm po cijeloj dužini. Ograda mora biti postavljena te učvršćena ili ukopana u podlogu i redovito održavana na način da se onemogući izlazak stoke, kao i ulazak velikih zvijeri.

1.2. Električna ograda mora se koristiti u skladu s uputama proizvođača. Potrebna najmanja visina ograde je 160 cm po cijeloj dužini. Ograda mora biti uvijek pod naponom i njenu ispravnost treba provjeravati najmanje jednom dnevno. Ogradu mogu sačinjavati dvije žice između kojih je žičana mreža ili 6 – 8 žica postavljenih s razmakom od 20 do 30 cm gdje između donjeg para žica razmak treba biti manji. Najniža žica treba biti što bliže tlu, a ne više od 20 cm iznad tla. Vegetacija pod ogradom treba biti redovito uklanjana kako bi se spriječio pad napona.

PREPORUKA: S vanjske strane ograde postaviti plastične zastavice kao dodatnu mjeru odvraćanja.

1.3. Za stoku koja nije u odgovarajućem zaštićenom prostoru, čuvanje je propisano sljedećom tablicom:

Tablica 1. Broj čuvara (pastira) i pasa (pastirskih pasa čuvara) u odnosu na veličinu stada

 

 

 

1.4. Dodatno:

Kada je broj pastirskih pasa čuvara veći od broja popisanog Tablicom 1., a manji od ukupnog broja pasa propisanog Tablicom 1., i zadovoljeni su ostali kriteriji, smatra se da je čuvanje odgovarajuće i odobrava se puni iznos naknade štete.

Ako u čuvanju sudjeluju 2 pastira za stado od 101 do 300 grla, primjerenim čuvanjem smatrat će se 1 pastirski pas čuvar, za stado od 201 do 300 grla 1 pastirski pas čuvar uz ostale pse propisane Tablicom 1., a za stado od 301 do 500 grla 2 pastirska psa čuvara uz ostale pse propisane Tablicom 1.

1.5. Kada pas nije pod kontrolom vlasnika ili osobe koja ga vodi ili radi s njim, mora biti zatvoren u prikladan boks ili odgovarajući ograđeni prostor najmanje visine ograde od 180 cm po cijeloj dužini. Ograda mora biti postavljena te učvršćena ili ukopana u podlogu i redovito održavana na način da se onemogući izlazak psa, kao i ulazak velikih zvijeri. U slučaju kad pas nije u ograđenom prostoru, mora biti pod kontrolom vlasnika ili osobe koja ga vodi ili radi s njim u skladu s posebnim propisom.

1.6. Perad mora biti u peradarniku ili zatvorenom prostoru, a ako se perad nalazi izvan peradarnika ili zatvorenog prostora, mora biti primjereno zaštićena ili čuvana.

1.7. U područjima izvan područja stalne i povremene rasprostranjenosti strogo zaštićenih velikih zvijeri, ako dođe do štete na životinjama, za prvu štetu isplatit će se puni iznos naknade prema odštetnom cjeniku čak i ako nisu poduzete dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete. Naknada se iznimno može odobriti i za buduće štete ako su nastale unutar sedam dana od prve štete. Ako oštećenik nakon toga nije poduzeo niti jednu dopuštenu radnju i zahvat za sprječavanje štete, naknada se neće odobriti ili će se umanjiti sukladno dodatnim kriterijima.

1.8. Popis administrativnih jedinica na području rasprostranjenosti strogo zaštićenih velikih zvijeri iz točke 1. ovoga Priloga javno je dostupan putem mrežne stranice Ministarstva.

2. Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete na objektima

Za sprječavanje šteta od djetlovki (Piciformes) na objektima:

− postavljanje zvučnih plašila (npr. čegrtaljke, reprodukcija glasanja ptica grabljivica) ili

− postavljanje vizualnih plašila (npr. trake i baloni od reflektirajućih materijala, obrisi ptica grabljivica)

− redovita zaštita drvenih elemenata objekta sredstvima za zaštitu drva.

PREPORUKA: Vizualna i zvučna plašila povremeno premjestiti na drugo mjesto kako se ptice ne bi navikle na njih.

Ako niti jedna od navedenih mjera nije učinkovita za sprječavanje šteta, potrebno je postaviti zaštitnu mrežu kojom se pticama ograničava pristup, a koja mora biti napeta tako da se ptice ne zapliću u nju.

3. Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete na pčelinjacima i pčelinjim zajednicama

3.1. Za sprječavanje šteta od djetlovki (Piciformes):

− postavljanje zvučnih plašila uz košnice (npr. čegrtaljke, reprodukcija glasanja ptica grabljivica) ili

− postavljanje vizualnih plašila uz košnice (npr. trake i baloni od reflektirajućih materijala, obrisi ptica grabljivica)

Ako niti jedna od navedenih mjera nije učinkovita za sprječavanje šteta, potrebno je postaviti zaštitni kavez ili mrežu oko košnice veličine oka ne veće od 30 mm, a udaljenost košnice od kaveza ili mreže ne smije biti manja od 10 cm.

3.2. Za sprječavanje šteta od pčelarice (Merops apiaster):

− postavljanje zvučnih plašila uz košnice (npr. čegrtaljke, reprodukcija glasanja ptica grabljivica) ili

− postavljanje vizualnih plašila uz košnice (npr. trake i baloni od reflektirajućih materijala, obrisi ptica grabljivica).

PREPORUKA: Premještanje košnica na što veću udaljenost od kolonija pčelarica.

4. Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete na ribnjacima

Za sprječavanje šteta od vidre (Lutra lutra) na pastrvskim ribnjacima:

− ograđivanje ribnjaka, gdje je moguće, žičanom i/ili električnom ogradom na način da se vidra ne može popeti preko ili prokopati tunel ispod ograde

− ograda mora biti ukopana najmanje 50 cm u tlo ako to supstrat dopušta; visina ograde mora biti najmanje 120 cm, a na vrhu postavljen prevjes dužine 30 cm prema vanjskoj strani ograde pod pravim kutom ili pod kutom od 45 stupnjeva; promjer oka mreže ne smije biti veći od 75 mm

− svi ulazni i izlazni dovodi vode moraju biti pregrađeni kako bi se spriječio ulaz vidre kroz njih.

5. Dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete na poljoprivrednim kulturama

5.1. Za sprječavanje šteta od strogo zaštićenih vrsta ptica na jednogodišnjim poljoprivrednim kulturama:

− postavljanje zvučnih plašila (npr. zvučni topovi, reprodukcija glasanja ptica grabljivica) ili

− postavljanje vizualnih plašila (npr. trake i baloni od reflektirajućih materijala, obrisi ptica grabljivica) ili

− primjena odgovarajućih repelenata.

5.2. Za sprječavanje šteta od strogo zaštićenih vrsta ptica na višegodišnjim poljoprivrednim kulturama:

− postavljanje zvučnih plašila (npr. zvučni topovi, reprodukcija glasanja ptica grabljivica) ili

− postavljanje vizualnih plašila (npr. trake i baloni od reflektirajućih materijala, obrisi ptica grabljivica) ili

− primjena odgovarajućih repelenata.

PREPORUKA: Ako niti jedna od navedenih mjera nije učinkovita za sprječavanje šteta, potrebno je postaviti zaštitnu mrežu kojom se pticama ograničava pristup, a koja mora biti napeta tako da se ptice ne zapliću u nju.

5.3. Za sprječavanje šteta od ostalih strogo zaštićenih glodavaca (osim dabra) na poljoprivrednim kulturama:

− primjena odgovarajućih repelenata.

PRILOG II.

ODŠTETNI CJENIK

1. Za usmrćene životinje:

 

 

 

 

1.1. Kao dokaz položenog ispita za lovačke pse prilaže se rodovnica u kojoj je upisan položen ispit.

1.2. Za usmrćenu perad naknada štete se utvrđuje ovisno o nalazu vještaka i tržišnim cijenama za pojedinu vrstu peradi.

2. Za ozlijeđene životinje:

 

 

 

2.1. Ako su troškovi lijekova i/ili veterinarske usluge veći od iznosa naknade štete propisanoga Odštetnim cjenikom, odobrava se povrat troškova prema dostavljenom računu nabave lijekova i/ili veterinarske usluge.

2.2. Povrat troškova lijekova i/ili veterinarske usluge odobrava se do visine iznosa naknade štete propisanoga za usmrćenu životinju.

2.3. Ako ozlijeđena životinja ugine od nanesenih ozljeda, odobrava se i razlika u cijeni do iznosa naknade štete propisanoga za usmrćenu životinju isključivo ako je uginuće prijavljeno nadležnom tijelu ili organizaciji sukladno posebnom propisu.

2.4. Ako je životinja ozlijeđena, ali je narav ozljede takva da životinja nije podobna za daljnji uzgoj i potrebno ju je uputiti na klanje, može se odobriti naknada štete u iznosu od 50% onoga propisanoga odštetnim cjenikom.

2.5. Na utvrđivanje iznosa naknade štete primjenjuju se i dodatni kriteriji za utvrđivanje iznosa naknade štete iz Priloga III. Pravilnika.

2.6. Naknada štete se iznimno može odobriti u iznosu višem od onoga propisanog Odštetnim cjenikom ako se priloži račun od nabave (za selektirana ili visokovrijedna grla) i potvrda izvršenog plaćanja.

2.7. Ako iznos naknade štete nije propisan odštetnim cjenikom, isti će se odrediti prema prosječnoj tržišnoj cijeni u Republici Hrvatskoj, a iznimno prema računu od nabave objekta štete i potvrdi izvršenog plaćanja.

PRILOG III.

DODATNI KRITERIJI ZA UTVRĐIVANJE IZNOSA NAKNADE ŠTETE OD STROGO ZAŠTIĆENIH ŽIVOTINJA NA ŽIVOTINJAMA

1. Ako je u postupku utvrđeno da je štetu nedvojbeno nanijela strogo zaštićena životinja i čuvanje je u skladu s odredbama točke 1. dopuštenih radnji i zahvata za sprječavanje štete iz Priloga I. Pravilnika, odobrava se puni iznos naknade štete utvrđen za pojedinu usmrćenu ili ozlijeđenu životinju.

2. Ako nema čvrstih dokaza da je štetu nedvojbeno nanijela strogo zaštićena životinja i ako je čuvanje u skladu s odredbama točke 1. dopuštenih radnji i zahvata za sprječavanje štete iz Priloga I. Pravilnika, a vjerojatno je da je štetu nanijela strogo zaštićena životinja, iznos naknade štete umanjuje se za 35%.

2.1. Iznos naknade iznimno se ne umanjuje u slučaju:

− kada se za pojedinu životinju ne može nedvojbeno utvrditi da je počinitelj štete strogo zaštićena životinja, a je očevidom sa sigurnošću utvrđeno da je počinitelj štete na drugim životinjama stradalima za vrijeme istog napada strogo zaštićena životinja

− ako nema čvrstih dokaza da je štetu nedvojbeno nanijela strogo zaštićena životinja, ali je 24 sata prije ili poslije štetnog događaja u krugu od 10 km počinjen drugi štetni događaj gdje je sa sigurnošću utvrđeno da je počinitelj strogo zaštićena životinja.

3. Ako nisu poduzete dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete, naknada štete se ne odobrava.

4. Ako su dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete djelomično poduzeti, iznos naknade štete umanjuje se za 25 do 50%.

4.1. Puni iznos naknade štete iznimno se može odobriti:

− ako vještak tijekom očevida temeljem dodatnih informacija i okolnosti procijeni da je čuvanje životinja odgovarajuće

− za štete na ovcama i kozama tijekom ispaše za sljedeće slučajeve:

− ako strada 1 grlo, a na mjestu štete je prisutno do 150 grla

− ako stradaju 2 grla, a na mjestu štete je prisutno između 151 i 300 grla

− ako stradaju 3 grla, a na mjestu štete je prisutno između 301 i 500 grla

− ako stradaju 4 grla, a na mjestu štete je prisutno između 501 i 700 grla

− ako strada 5 grla, a na mjestu štete je prisutno više od 700 grla.

5. Ako nema čvrstih dokaza o počinitelju štete, a dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete su djelomično poduzeti, iznos naknade štete umanjuje se za 35% i dodatno za postotak umanjenja zbog neodgovarajućeg čuvanja.

6. Naknada za bređost se ne priznaje ako bređost nije utvrđena razudbom ili potrebnom dokumentacijom.